75. Za koje vrste kredita banaka i kojim sektorima je zabiljeen znaajan rast udjela loih kredita?

Najznaajniji rast loih kredita ima sektor stanovnitva u odnosu na sektor poduzea. U sektoru stanovnitva najvei rast imaju stambeni krediti, dugoroni u stranoj valuti ili vezani uz stranu valutu. U sektoru poduzea znaajan rast biljei preraivaka industrija i graevinski sektor. Koji su faktori pridonijeli kvarenju portfelja kredita odobrenih sektoru poduzea i sektoru stanovnitvo? Faktori koji su pridonjeli kvarenju portfelja sektora stanovnitva su valutna indeksacija, a u sektoru poduzea znaajan utjecaj imala je reklasifikacija kredita brodogradilitima iz sektora trgovakih drutava u sektoru drave. (http://www.hnb.hr/publikac/financijska%20stabilnost/h-fs-10-2013.pdf, str:44) Navedite stresne imbenike koji se posebno odraavaju na kvalitetu dugoronih kredita odobrenih sektoru stanovnitvo. Stresni imbenici koji se posebno odraavaju na kvalitetu dugoronih kredita odobrenih stanovnitvu su: Poveanje kamatnjaka i iznosa anuiteta otplate kredita ( vie pogaa stanovnitvo nego poduzea jer poduzea vee trokove financiranja mogu djelomino prevaliti na kupce kroz viu cijenu proizvoda dok stanovnitvo nema tu mogunost) Osjetljivost na deprecijaciju teaja kune u pravilu je vea kod stanovnitva nego poduzea (poduzea mogu koristiti razliite instrumente zatite od valutnog rizika te u uvjetima deprecijacije poveati prihode od izvoza, jedna od specifinosti u RH je i injenica da je tednja stanovnitva tipino u devizama) Ostali imbenici: poveanje nezaposlenosti i pad ukupne mase isplaenih plaa, pad realne vrijednosti novanih primitaka uslijed znaajnijeg rasta inflacije, gubitak oekivanih dohodaka sektora stanovnitva, nelikvidnost trita i pad cijena nekretnina, najmnina i sl. ( predavanje 3, str:29) Kako se porast udjela loih kredita banaka odrazio na pokazatelje profitabilnosti banaka u Hrvatskoj? Osim rasta trokova inozemnog financiranja na profitabilnost banaka negativno su djelovali i nastavak rasta udjela nenaplativih kredita, niske kamatne stope na inozemnom i domaem meubankovnom tritu te porast udjela sigurnijih oblika imovine s niim prinosima. Dodatni ograniavajui initelj u njihovu poslovanju na dui rok mogla bi postati njihova selektivnost pri odobravanju novih kredita. S nastupanjem krize banke su pootrile svoje kreditne politike te relativno vie kreditirale manje rizine to sada poinje negativno utjecati na njihove zarade. (http://www.hnb.hr/publikac/financijska%20stabilnost/h-fs-10-2013.pdf, str:41.43) Da li su slina zbivanja zabiljeena i u drugim zemljama? Slina zbivanja zabiljeena su i u svim zemljama EU. Vidljiv je znaajan rast NPL-a, te pad profitabilnosti europskih banaka. (predavanje 3 str:17)

76. to je EMBI? EMBI (engl. Emerging Market Bond Index) je indeks koji pokazuje razliku prinosa na dravne vrijednosne papire koje su izdale zemlje s tritima u nastajanju (meu kojima je i Hrvatska) u odnosu na nerizine vrijednosne papire koje su izdale razvijene zemlje. EMBI razlika prinosa na hrvatske obveznice jest indikator premije za rizik koja utjee na cijenu inozemnog zaduivanja i odraava mogunost supstitucije domaeg kapitala inozemnim. (http://www.hnb.hr/publikac/bilten/informacija/savjet/hinformacija_savjet_03_2013.pdf, str:12) Na to ukazuje rast/pad premije osiguranja od kreditnog rizika (CDS) za petogodinje obveznice pojedinih zemalja ili obveznice pojedinih banaka? CDS- razlika prinosa na premiju osiguranja od kreditnog rizika koju kupac CDS-a plaa kako bi se zatitio od kreditnog rizika povezanog s izdavaem nekog instrumenta. Pad/rast premija osiguranja od kreditnog rizika ukazuje na razinu neizvjesnosti na financijskim tritima. ( predavanje 3, str:27,29, http://www.hnb.hr/publikac/bilten/informacija/savjet/hinformacija_savjet_11_2012.pdf str:9) 77. Komentirajte varijable na mrei - dijagramu financijske stabilnosti. Dijagram financijske stabilnosti pokazuje promjene glavnih pokazatelja mogunosti nastupanja rizika koji se odnose na domae i meunarodno makroekonomsko okruenje te ranjivost domaeg gospodarstva, kao i pokazatelja otpornosti financijskog sustava Makroekonomsko okruenje-Poboljanje uvjeta financiranja na meunarodnim financijskim tritima tijekom druge polovine 2012. donekle je ublailo rizike za financijsku stabilnost u Hrvatskoj. No financijsko trite u eurozoni i dalje je snano segmentirano, a kratkoroni gospodarski izgledi razmjerno su slabi. Uvoenje programa kupnje dravnog duga zemalja lanica eurozone na sekundarnom tritu, uz preduvjet ispunjavanja striktnih uvjeta, od strane ESB-a, napredak u dogradnji institucionalnog okvira EU te provedaba procesa strukturnih reforma i fiskalne prilagodbe u zemljama lanicama na periferiji eurozone glavni su uzroci smanjenja neizvjesnosti na financijskim tritima. Meutim, i dalje su prisutne znatne razlike u premijama za rizik pojedinih drava lanica, tako da se zemlje sa slabijim fundamentima zaduuju po bitno nepovoljnijim uvjetima od jezgre eurozone. Takoer, nakon to su u 2012. zemlje lanice EU imale pad BDP-a, tijekom 2013. moe se oekivati tek postupni oporavak gospodarstva. Zbog svega navedenog i dalje preteu rizici ostvarivanja nepovoljnih makroekonomskih scenarija uz bitno ublaenu vjerojatnost rubnih dogaaja. Razvijenost gospodarstva- Omjer javnog duga i BDP-a u Hrvatskoj nastavlja snano rasti, iako je jo uvijek na umjerenoj razini, te se za sada ne nazire njegovo stabiliziranje. Smanjenje kreditnog rejtinga od strane agencija Standard & Poors i Moodys zbog navedenih slabosti te viegodinje recesije za sada je razmjerno blago povealo premiju za rizik Hrvatske. Anticipacija smanjenja rejtinga u kombinacijis niskim globalnim premijama za rizik, visokom likvidnou i lako dostupnim kapitalom na meunarodnim financijskim tritima tako i dalje omoguuje inozemno zaduivanje Republike Hrvatske po niim oekivanim kamatnim stopama od onih pri posljednjem izdanju euroobveznica Ipak, eventualno snanije pootravanje financijskih uvjeta na meunarodnim tritima s promijenjenom percepcijom solventnosti drave otealo bi pristup inozemnom financiranju, to bi zajedno s razduivanjem ostalih sektora moglo dovesti do odljeva kapitala iz Hrvatske i kontrakcije ekonomske aktivnosti. Slabe performanse hrvatskoga gospodarstva drugi su

znaajan izvor rizika za financijsku stabilnost u 2013. Neto nii trokovi financiranja na meunarodnom tritu te oekivani oporavak barem nekih znaajnijih trgovinskih partnera i izvozne potranje nee stvoriti pretpostavke za poetak gospodarskog oporavka Hrvatske prije drugog polugodita 2013. Loi krediti tako e nastaviti rasti pod utjecajem slabih korporativnih rezultata, pada dohodaka stanovnitva i starenja bankarskog portfelja. Otpornost financijskog sustava- Tijekom 2012. zapoeo je proces razduivanja domaih banaka prema stranim vlasnicima, odnosno smanjenja ukupne izloenosti banaka majki prema Hrvatskoj, koji ve due vrijeme obiljeava tokove kapitala u veem broju zemalja Srednje i Jugoistone Europe. Proces razduivanja za sada se odvija umjerenim tempom, u uvjetima obilja kapitala na meunarodnim tritima, koji djelomino supstituira sredstva banaka majki, te slabe potranje za kreditima. Stoga ni razduivanje banaka nije bitno ograniilo kreditni rast niti je utjecalo na financijsku stabilnost. Meutim, proces razduivanja moe ograniiti pozitivnu reakciju domaih uvjeta financiranja na bolju dostupnost inozemne likvidnosti, dok bi znatnije ubrzavanje razduivanja ili njegov nastavak u uvjetima pootravanja financijskih uvjeta na meunarodnim tritima bio potencijalni rizik za financijsku stabilnost. Domai financijski sustav i u 2013. e zadrati visok stupanj otpornosti na materijalizaciju nekih od navedenih rizika. Zahvaljujui relativno visokoj razini kapitaliziranosti, bankovni je sustav sposoban izdrati i malo vjerojatne okove. Tako bi u simuliranom nepovoljnom scenariju, ak i uz zamjetni pad BDP-a te deprecijaciju kune prema euru i vicarskom franku, bankovni sustav u 2013. ostao stabilan. Nadalje, vanjska likvidnost zemlje blago se popravila, to u uvjetima stabilnoga inozemnog duga podupire stabilnost teaja. Konano, relativno loe izglede za odranje i rast prodaje na domaem tritu poduzea iz nefinancijskog sektora kompenzirala su tijekom 2011. i 2012. rastom neto izvoza, to je pomoglo rastu njihove profitabilnosti i smanjenju valutne izloenosti. Sve navedeno ublaava nepovoljne uinke potencijalnih okova na financijsku stabilnost. Stabilnost teaja u uvjetima povoljnih platno bilannih kretanja otvorila je mogunost da se politikom visoke kunske likvidnosti HNB-a podupru programi HBOR-a usmjereni na financiranje preteito izvozno orijentiranih poduzea po relativno povoljnim uvjetima. Meutim, i dalje naglaeni rizici za financijsku stabilnost ine nunim urni zaokret u ostalim politikama pa je potrebno hitno provesti utede u proraunu i ubrzati tempo provedbe strukturnih reforma. Time bi se ublaila percepcija rizika i zadrao pristup inozemnim izvorima financiranja i u sluaju nepovoljnih kretanja na meunarodnim financijskim tritima. Postizanje navedenih ciljeva istodobno bi stvorilo klimu povjerenja glede budueg rasta i ublailo bi rizike povezane s procesom razduivanja domaih banaka. Slino vrijedi i za pravodobno priznavanje potencijalnih gubitaka po kreditima, koje bankama omoguuje pravilnu procjenu rizika i usmjeravanje kreditne aktivnosti u poduzea s najveim potencijalom rasta. Konano, gospodarske reforme i pravodobno rezerviranje za loe kredite trebali bi olakati proces restrukturiranja gospodarstva u smjeru jaanja izvoznog sektora, koji u srednjem roku jedini ima potencijal znatnijeg rasta. (Sa : http://www.hnb.hr/publikac/financijska%20stabilnost/h-fs-10-2013.pdf str:9) 78. Da li je Hrvatska jedina europska tranzicijska zemlja sa vrlo visokim udjelom stranog vlasnitva banaka? Uz Hrvatsku visok udio stranog vlasnitva u bankarskom sektoru prisutan je i u veini tranzicijskih zemalja (Poljska, Maarska, eka, Slovaka, Slovenija, Rumunjska, Bugarska) (skripta iz SFT)

79.Objasnite razliku izmeu slubene i neslubene euroizacije te dodatno tri oblika neslubene euroizacije koje smo radili na predavanju iz ovog kolegija? Slubena euroizacija - javlja se u okolnostima ozakonjenja strane valute kao legalnog instrumenta plaanja, to podrazumijeva da se zemlja u potpunosti odrie svoje valute i monetarnog suvereniteta. Neslubena euroizacija to znai postojanje dualnog sustava u kojem paralelno egzistiraju domaa i strana valuta, pri emu domaa valuta obavlja funkciju novca kao sredstva prometa i plaanja, dok strana valuta predstavlja standard vrijednosti odnosno obavlja ostale funkcije novca (sredstvo tednje,mjera vrijednosti). Neslubena euroizacija se javlja u 3. oblika- valutna supstitucija-kada se strana valuta koristi kao sredstvo plaanja. Imovinska supstitucija- dranje stranih valuta kao oblik imovine,denominacija financijskih potraivanja i obveza u stranim valutama u praksi se najee javlja u formi euroiozacije depozita. Realna euroizacija- denominacija odnosno fiksiranje cijena I nadnica u stranoj valuti. (predavanje 2.slajd 1,2,3).Navedite neke od moguih uzroka euroizacije u teoretskom smislu te posebno one koji se praktino mogu izdvojiti u Hrvatskoj? Neki od moguih uzroka euroizacije u teoretskom smislu- inflatorni poremeaji, (ne) uspjene primjene stabilizacijskih programa, esta izmjena gospodarskih politika, oekivanja od deprecijajcije domae valute, nerazvijenost i nestabilnost domaeg financijskog trita, nesigurnost u pogledu kreiranja,provoenja i uspjenosti budue ekonomske politike.(predavanje 2. Slajd 5). Uzroci Euroizacija u RH- Uzroke depozitne euroizacije proizvodi nekoliko vanih dogaaja - istodobno se odvija snaan rast deviznih depozita i stagnacija kunskih depozita koja se moe pripisati posljeratnoj repatrijaciji uteevine graana, potaknutoj stabilizacijom sigurnosno-politikih prilika u zemlji te izostanku snanijeg rasta gospodarske aktivnosti, a uzroci kreditne euroizacije se oituju u injenici da su inozemni izvori financiranja bili dostupniji te da je sama drava zaduivanje u stranoj valuti postavila kao normu s obzirom na to da se i sama zaduivala kod domaih banaka preteno u devizama, a potom se najee zaduivala u velikim iznosima izdavanjem devizno nominiranih obveznica na inozemnom tritu. (lanak T. Galac, str. 7). Koristi i trokovi euroizacije- Trokovi euroizacije- sredinja banka oteano provodi monetarnu politiku i mjere stabilizacije, nemogunost kontrole koliine novca u opticaju (nepoznat toan iznos novca koji cirkulira u novanom opticaju), potencijalna mogunost bijega tednje u inozemstvo, mogu razvoj bankovne, financijske ili valutne krize. Koristi euroizacijezaustavljanje inflacije i smanjenje rizika od inflacije u budunosti, smanjenje rizika devalvacije/deprecijacije domae valute, smanjeni rizik zemlje, vea transparentnost. (Predavanje 2., slajd 5)

80. Objasnite teorije euroizacije? Uzroci i posljedice neslubene euroizacije nekoga gospodarstva
detaljno su analizirani u ekonomskoj literaturi Ize i Levy-Yeyati. Ta literatura nedvosmisleno upuuje na to da je jedna od posljedica visokog stupnja kreditne euroizacije i to da izlae financijski sustav neke zemlje specifinoj vrsti sistemskog rizika: poveanje agregatnoga kreditnog rizika zbog slabljenja domae valute prema koarici valuta u kojima se odobravaju devizno nominirani krediti. Zettelmeyer na osnovi literature i rezultata vlastitih ekonometrijskih procjena zakljuuju da su glavni uzroci ili/i katalizatori kreditne euroizacije sljedei: 1) manjak vjerodost ojnosti nositelja gospodarske politike ili openita institucionalna slabost zemlje 2) povijest kolebljive inflacije; 3) ni a cijena deviznih kredita u odnosu na kredite nominirane u domaoj valuti u kombinaciji s dojmom postojanja implicitnoga dravnog jamstva za stabilnost domae valute 4) de facto rigidan teajni reim bez obzira na de iure reim; 5) visok stupanj razvijenosti financijskog sustava; 6) postojanje lako dostupnih i jeftinih inozemnih izvora financiranja 7) nepostojanje razvijenog trit a (izvedenih) instrumenata za zatitu od valutnog rizika u kombinaciji s visokim stupnjem depozitne euroizacije i regulativom koja ograniuje izloenost financijskih institucija izravnom valutnom riziku. U analizi glede inflacije Scheiber i Stix pronalaze da ona ipak ima utjecaj na depozitnu euroizaciju, ali pomou sloenijeg mehanizma koji predvia da, to je vea kolebljivost inflacije u odnosu na kolebljivost relevantnoga deviznog teaja, vea je depozitna euroizacija. Rainer i Haiss- Njihovi rezultati istiu ve opisane uzroke i katalizatore kreditne euroizacije, a posebice injenicu da to su inozemni izvori financiranja dostupniji, ona je izrazitija, bez obzira na to kanaliziraju li banke te izvore u domaem ili inozemnom vlasnitvu. Na osnovi svojih zakljuaka, Rainer i Haiss zakljuuju kako bi sredinje banke, ele li smanjiti pojavu kreditne euroizacije, trebale poticati depozitnu deeuroizaciju. I Kokenyne bave se problemom aktivnog poticanja financijske deeuroizacije od strane nositelja ekonomske politike. Autori prouavaju postojeu literaturu i provode vlastitu empirijsku analizu kako bi otkrili koje su se mjere i u kojim uvjetima pokazale uinkovitijima od drugih. Na osnovi takve analize autori zakljuuju da su niska inflacija i fleksibilnost nominalnog teaja kljuni za uspjenu deeuroizaciju, ali da paket deeuroizacijskih mjera mora obvezno sadravati i mjere bonitetne i financijske regulative. Te se mjere mogu primjenjivati kao privremene, kako bi se inicijalno poveala relativna privlanost domae valute u odnosu na stranu, ime bi se razbila ukorijenjenost dosegnutog stupnja financijske euroizacije.

Objasni pojam dolarska histereze? -Unato viegodinjoj stabilnosti cijena i uspostavi stabilnog financijskog sustava stupanj financijske euroizacije se ne smanjuje nego ak i poveava. Objasnite financijsku i realnu euroizaciju te navedite primjer? Financijska euroizacija- ukljuuje imovinsku supstituciju vezanu uz sklonost stanovnitva I drugih ekonomskih subjekata ka dranju deviznih depozita i gotovog stranog novca dok u irem smislu podrazumijeva svaki oblik denominacije / fiksiranje iznosa obveza i potraivanja za stranu valutu, npr. postojanje valutne klauzule pri odobravanju i otplati kredita banaka. ( predavanje 2., slajd 7 i 16) Realna euroizacija- ??

81. S obzirom na povjesna iskustva pojedinih zemalja navedite neke od moguih negativnih uinaka provoenja deeuroizacije? Negativni uinci koje moe dovesti provoenje deeuroizacije s aspekta Hrvatske je sama odluka ele li prihvatiti visok stupanj euroizacije u zemlji te ograniavati s njim povezane rizike akomuliranjem deviznih priuva kao to su to

inili u prolosti ili smanjiti taj stupanj euroizacije i time preuzeti rizik koje mjere poduzete za provoenje deeuroizacije mogu uzrokovati. Jedan od negativnih uinaka deeuroizacije je financijska disintermedijacija koja bi vie pogodila segment drutva koji su vie ovisni o bankovnim kreditima, a za pasivu banaka u duljem roku ovisila bi o tome hoe li i kada inozemni izvori financiranja banaka ponovno postati dostupni u obilnijim koliinama. (lanak T. Galac, str. 22. I 24.)