1.

Interferencija svjetlosti
interferencija - zbrajanje (superpozicija) valova koherentne svjetlosti, koja u nekoj toci prostora dovodi do njihovog pojaanja ili ponitenja Da bismo vidjeli interferentnu sliku svjetlosnih valova (stojni val tzv. interferentne pruge) potrebno je imati tzv. KOHERENTNE VALOVE Koherentni valovi to su oni valovi za koje vrijedi : 1. f = konst. , tzv. monokromatinost i 2. = konst. , stalna razlika faza ( tj. = konst . , stalna razlika hoda promjena oznake xz) Valovi su tada potpuno jednaki, to znai da su im jednake i valne duljine i amplitude. Veza izmeu razlike hoda i razlike faza za dva koherentna vala : =

razlika optikih puteva dvije zrake svjetlosti openito je : = n2 r2 n1 r1 nr optiki put zrake svjetlosti u sredstvu indeksa loma n = n(r2 r1 ) za n1 = n2 = n = r2 r1 , razlika geometrijskih puteva (koliko je jedna zraka dua od druge) za n = 1
Koherentni svjetlosni valovi se mogu dobiti : pomou filtera ( f = konst. ) i pukotine ( = konst. ); Youngove (Jungove) pukotine Youngov pokus; Fresnelova (Frenelova) biprizma; Fresnelovih zrcala; laser

Youngov pokus sa dvije pukotine :

pruge, kako se vide na zastoru
2. red interferencije (k = +2)

1. red interferencije (k = +1)

I1 I0 I2
pukotine
2. red interferencije ( k= -2) itd.... 0. red interferencije (k = 0)

1. red interferencije ( k = -1)

Z , zastor (projekciono platno, ekran)

d - udaljenost izmeu pukotina dva koherentna izvora a - udaljenost pukotina (izvora) i zastora s - udaljenost dviju susjednih svijetlih/tamnih pruga irina interferentnih pruga k oznaava red interferentne pruge

sin =

Budui se za male kutove moe uzeti da je

tan =

sk a

( u S0 je uvijek svijetla pruga )

tan sin , slijedi da je :

sk a d

sd a
=
sk d konstruktivna interferencija ka

Pri emu je : = k , za SVIJETLE PRUGE, tj. pojaanje svjetlosti

za k = 1 imamo prvi red interferencije : =

sd a

2. Optika razlika hoda,

= n( x2 x1 )
geometrijska razlika puteva (hoda) Uvjeti za : 1. konstruktivnu interferenciju : = k 2. destruktivnu interferenciju : = (2k + 1)

k = 0,1,2,3,...
Dodatak :

) 2 ( kod svjetlosti se zapravo radi o refl eksiji na sredstvu sa ve i m i nd ek s om l o ma n ) Ako postoji neparan broj refleksija vala od vrstog kraja, uvjeti za pojavu maksimuma i minimuma se mijenjaju zbog pomaka u fazi za . To znai, na onim mjestima u prostoru u kojima oekujemo tamne pruge d o b i t e m o s v i j e t l e p r u g e i o b r n u t o .
refleksija na slobodnom kraju ( zapravo na sredstvu sa manjim indeksom loma n ) : nema skoka u fazi

refleksija na vrstom kraju : dolazi do pomaka u fazi za ( odnosno razlika hoda je

Interferencija na tankom listiu

U toki A val 1 ima pomak u fazi za , tj. razliku hoda

Ukupna razlika hoda zrake 1 i 2 je :

= 2n +

Uvjeti za :

konstruktivnu interferenciju : = k destruktivnu interferenciju : = (2k + 1)

2n +

= k

2n +

= (2k + 1)

3. Interferencija svjetlosti optiki klin, Newtonovi kolobari

Optiki klin kojemu je debljina jednoliko poveana

udaljenost ploa P1 i P2 n indeks loma kut izmeu ploa

Optika razlika hoda zraka 1 i 2 : = 2n +

TAMNA PRUGA destruktivna interferencija :

2nd + tan =

= ( 2k + 1)

k = 0, 1, 2, 3, ....

sk

Iz slike je vidljivo da vrijedi : s k =

tan

, tj.
sk =

sk =
k 2 n

Udaljenost k- te tamne pruge od vrha klina : s = s k +1 s k = Razmak izmeu susjednih tamnih (svijetlih) pruga : s =
zrani klin ... za n = 1
sk = s=

k +1 k 2 n 2 n

2 n

k , udaljenost k- te tamne pruge od vrha klina 2

, razmak izmeu susjednih tamnih (svijetlih) pruga 2

Newtonovi kolobari

Optika razlika hoda zraka 1 i 2 : = 2n +

2 n + 2 n +

= k

k = 1,2,3... konstruktivna interferencija

= ( 2k + 1)

k = 0,1,2... destruktivna interferencija

P 1
P2

Sa slike je vidljivo : R 2 = ( R ) 2 + rk2

R 2 = R 2 2 R + 2 + rk2 rk2 = 2 Rd

rk =
u sreditu je tama zbog skoka u fazi za

(2k 1) R 2n
k R n

polumjer k-tog svijetlog kolobara k = 1, 2, 3, ....

rk =

polumjer k-tog tamnog kolobara k = 1,2,3, ...

4. Difrakcija (ogib) svjetlosti

Difrakcija ili ogib valova na je pojava koja nastaje kada se val iri izvan granica geometrijske sjene (slika gore desno). Uvjet za ogib Koliko e se valovi ogibati ovisi o irini pukotine u odnosu prema valnoj duljini valova : - ako je irina pukotine puno vea od valne duljine, ogib je zanemariv - ako je irina pukotine priblino jednaka ili manja od valne duljine, ogib je osobito izraen Ukratko, da bi nastao ogib valna duljina svjetlosti mora biti sumjerljiva veliini pukotine ili prepreke na koju val nailazi. Konstatacija vrijedi za sve vrste valova. Optika mreica ( reetka ) niz uskih pukotina, koje su meusobno jednako udaljene - sve su pukotine izvor koherentne svjetlosti - pomou mreice se dobije tzv. ogibna slika - koristi se za analizu sastava svjetlosti po valnim duljinama 1817.g. Jozef Fraunhoffer, njemaki fiziar analiza svjetlosti Sunca i prirodnih izvora d konstanta optike mreice ; udaljenost izmeu dvije susjedne pukotine 1cm - reetka ima npr. 10000 zareza po 1 cm d = = 104 cm = 106 m 10000

Formula ( jednadba ) optike mreice

= d sin , razlika optikih puteva zraka svjetlosti

Za = k Za = ( 2k + 1)

dobije se pojaanje svjetlosti

k = d sin jednadba optike mreice

k = 0,1,2,3,

dobije se ponitenje svjetlosti 2 Dakle, dobili smo tzv. jednadbu optike mreice. esto se pie i ovako : k = d sin k da se naglasi da pojedini kut pripada odgovarajuem redu ogibnog maksimuma. Zbog velikog broja pukotina, sa prolaskom svjetlosti kroz optiku mreicu viestruko se pojaava uinak razlike hoda izmeu zraka svjetlosti iz razliitih pukotina. Zato su svijetle pruge, dobivene pomou optike reetke mnogo otrije i svjetlije (intenzivnije) od pruga nastalih pri prolasku svjetlosti kroz samo dvije pukotine (Youngov pokus). To je razlog da difrakcija omoguuje mnogo tonije odreivanje valne duljine svjetlosti.

optika reetka

Analiza formule optike reetke

k = d sin k

1) Uvjet za nastanak difrakcije : Znamo da su mogue vrijednosti funkcije sin (u 1.kvadrantu): sin k [0,1] (uvrtavanjem u jednadbu optike mreice, za k = 1 ) : d Dakle, valna duljina svjetlosti mora biti manja ili jednaka veliini pukotine ili prepreke na rkoju nailazi. 2) Ogib bijele svjetlosti :

sin sin

izvor (bijele svjetlosti)

cr lj

lj cr

Valna duljina crvene svjetlosti vea je od valne duljine ljubiaste, pa e i kut ogiba crvene biti vei od kuta ogiba ljubiaste svjetlosti : cr > lj cr > lj Vie se ogiba ( imati e veu difrakciju ) svjetlost vee valne duljine. 3) Odreivanje maksimalnog reda difrakcije : a) za svijetle pruge k = k max sin = 1
k max = d

k max =
b) za tamne pruge
k = k max sin = 1

=d

Z (skup cijelih brojeva)

(2k max + 1)
=d

k max +

k max =

1 2

Dodatak : ogib svjetlosti na kristalima Braggova formula 2d sin = k

Kristal je optika reetka za x-zrake.
upadni snop

sin =

k d

snop reflektiranih zraka

mrene ravnine kristala

kut sjaja; kut koji zatvara zraka

svjetlosti sa ravninom kristala

k = d sin + d sin , ukupna razlika hoda

5. NOVO - Interferencija na tankoj niti

Za ogib na jednoj niti vrijedi jednadba :
s udaljenost susjednih tamnih pruga
d debljina niti

sd a

a udaljenost zastora od niti

ponavljanje -

Interferencija na dvije pukotine ( Youngove pukotine )

sd a
sk d ka

Optika razlika hoda zraka svjetlosti : =

Uvjeti : 1. = k , za svijetle pruge (pojaanje svjetlosti) = k oznaava red interferentne pruge za k = 1 imamo prvi red interferencije : = 2. = (2k + 1) , za tamne pruge
2

sd a

NOVO - Difrakcija (ogib) na jednoj pukotini

d sin = k
d sin = (2k + 1)

minimum svjetlosti tamne pruge

maksimum svjetlosti svijetle pruge

Difrakcija na optikoj mreici - ponavljanje

d sin = k
maksimum svjetlosti svijetle pruge

d sin = (2k + 1)

minimum svjetlosti tamne pruge

6. Polarizacija svjetlosti
- pojava da svjetlost pokazuje orijentaciju s obzirom na smjer irenja; dokazuje da je svjetlost transverzalni val
Definicije koje emo sada nauiti izriu se samo pomou vektora elektrinog polja. Razlog je u tome to nae oko (vidni ivac) reagira samo na promjene elektrinog polja.

ravnina polarizacije ravnina u kojoj titra vektor elektrinog polja linearno polarizirani val = potpuno polarizirani val onaj kod kojega vektor jakosti elektrinog polja titra du samo jednog pravca u ravnini polarizacije simbol linearno polariziranog vala : simbol nepolariziranog vala nepolarizirani val vektor elektrinog polja moe titrati du svih pravaca u ravnini titranja; smjer titranja elektrinog polja nasumce se mijenja u toj ravnini Uobiajeni izvori ( Sunce, lampe,... ) zrae nepolariziranu svjetlost. Od nepolariziranog vala dobit emo polarizirani na sljedee naine : 1. refleksijom na prozirnom sredstvu, uz odreene uvjete - Brewsterov zakon cbv 2. prolaskom vala kroz polaroide ili optiki aktivne tvari polaroidi 3. laser je izvor polarizirane svjetlosti polaroid umjetno naneseni sitni kristali na staklenoj/plastinoj podlozi prirodni polarizatori su npr. turmalin, otopina eera, vinske kiseline, .... 1. BREWSTER-ov zakon (Bruster) Od nepolariziranog vala, refleksijom na optiki prozirnom sredstvu nastat e reflektirani, linearno polarizirani val, samo ako lomljena i reflektirana zraka ine pravi kut (slika dolje).
islandski dvolomac

nepolarizirani val

linearno polarizirani val

+ = 90 0
n=

= 90 0

djelomino polarizirani val

sin sin sin = = = tg 0 sin sin 90 cos

n = tg
Brusterov zakon : Ako je tangens kuta upada nepolarizirane zrake na Neko sredstvo jednak indeksu loma toga sredstva, onda je reflektirana zraka potpuno polarizirana.

2. Prolazak svjetlosti kroz polaroid Nakon prolaska kroz polaroid od nepolariziranog vala nastane polarizirani. Polaroid proputa samo neke komponente titranja svjetlosnog vala, a sve ostale apsorbira. Jedan od naina dobivanja polarizirane svjetlosti prolazak svjetlosti kroz polarizator ili kroz optiki aktivnu tvar : analizator izvor nepolarizirane polarizator uzorak svjetlosti