1 Dr sc. Fehim Roi, vanr. prof.

TEME IZ PREDKOLSKE PEDAGOGIJE (kompendij)

Tema 1:

EVOLUCIJA IDEJE PREDKOLSKOG ODGOJA

antiko razdoblje, period klasika pedagoke misli savremeno razdoblje

Platon (428-342. p.n.e) zalagao se za odgoj djece vladajue klase na uzrastu od 3. do 6. godine naglaavao odgojnu ulogu prie, bajke i igre u ovom periodu Aristotel (384-322p.n.e.) djeca predkolske dobi trebaju se odgajati u obitelji, razlikuje dvije etape predkolskog odgoja: a) od roenja do 5. godine (odgoj usmjeriti na ishranu i razvoj pokreta, odnosno tjelesni razvoj) b) od 5. do 7. godine (usmjerenost na uenje i pripremanje djece za kolu) Marko Fabije Kvintilijan (42-118 n.e.) (O odgoju govornika): od njegovateljice i roditelja zahtijeva, pored tjelesnog zdravlja, pravilan jezik i visoku tazinu moralnosti, u ovom periodu djeca stiu prva znanja o svijetu i prve moralne predstave, posredstvom osoba koje ih odgajaju, pa je izbor ovih osoba veoma znaajan i delikatan, pored igre treba koristiti i druge organizirane aktivnosti. Jan Amos Komensky (1592-1670) Informatorium za materinsku kolu - prvi sistem znanja o odgoju djece predkolske dobi. prvi sistematski razradio zadatke, sadraj i metode odgoja djece predkolske dobi odgoj djece od roenja do 6. godine ivota zadatak je obitelji, koju on naziva materinskom kolom, odgoj treba potpomoi, ne samo tjelesni, ve i intelektualni i drutveno -moralni razvoj djeteta, zadatak materinske kole je da djeci omogui sticanje elementarnih znanja i predstava o sredini u kojoj dijete ivi, kao priprema za odgojno-obrazovni rad u koli, na kraju ovog perioda djeca bi trebala ovladati slijedeim znanjima i pojmovima: a) brojanje do 20; razlikovanje veliina i relacija: kratko dugo, usko iroko, veliko malo; poznavanje osnovnih geometrijskih oblika: krug, kvadrat, trokut; b) imati formirane pojmove: voda, zrak, vatra, zemlja, kia snijeg, led sunce, zvijezde, mjesec, olovo, sat, dan, sedmica, mjesec godina c) poznavati odreene geografske pojmove: grad, selo, polje, naziv sv og mjesta ili grada. 1

Johan Heinrich Pestalozzi (1782-1852) Lienhard i Gertruda, Knjiga za majke ili rukovodstvo za majke kako one mogu da naue djecu da opaaju i govore: isticao vanost, znaaj i ulogu porodice, a posebno ljubavi izmeu roditelja i djece, porodica je primaran faktor predkolskog odgoja u ranom djetinjstvu, ali istovremeno predlae i osnivanje specijalnog razreda (KInderklasse) za pripremanje djeteta za kolu odgoj u ovom periodu treba biti tjelesni, intelektualni, radni i moralni, moraju se uvaavati osobenosti djeje prirode na ovom uzrastu. Jean Jaques . Rousseau (1712-1778.) odgoj u predkolskoj dobi mora proizlaziti iz djeteta i prilagoditi se njegovim osobinama, dijete nije ovjek u malom - umanjeni ovjek odgoj mora zapoeti odmah po roenju i od prvih postupaka s djetetom zavise kasniji odgojni rezultati

Robert Owen (1771-1858) zbog razvoja industrije i sudjelovanja ena u proizvodnji, socijalisti-utopisti naglaavaju ulogu drutva u predkolskom odgoju, smatra se da je Owen prvi realizirao ideju institucionalnog predkolskog odgoja, Owen-ov odgojni sistem je obuhvatao: jasle (od roenja do 3. godine), kolu za malu djecu (3-5 godina) i osnovnu kolu za djecu (od 5 do 10 godina) odgojni rad se odvija u specijalno opremljenim prostorijama i na igraitima, najvei dio vremena djeca trebaju provoditi na otvorenim prostorima, tokom igre odgajatelji trebaju voditi slobodne razgovore s djecom, objanjavajui im pojave koje su djeca zapazila u svojoj okolini, odgajatelj treba da posjeduje ljubav prema djeci, dobrotu i estitost Friedrich Frbel (1782-1852), Pestalozzijev uenik: 1836. godine u Blankenburgu organizirao predkolsku ustanovu kojoj je dao ime djeji vrti (KIndergarten) odgoj treba poeti od roenja, a period do polaska u kolu je veoma znaajan za razvoj i formiranje linosti ovjeka, odgoj ne daje nita novo, ve samo razvija ono to je dato u prirodi ovjeka, ve u treoj godini ivota djetetu treba omoguiti odgoj u grupi njegovih vrnjaka (zbog djetetove specifine potrebe za drugom djecom i na tome zasnivao zahtjev da se djeca ovog uzrasta trebaju odgajati u predkolskim ustanovama) odgojni cilj je voenje djetetovog duha i srca osnova odgojnog rada su igra i razna zanimanja sa odgovarajuim didaktikim materijalom, sainjenim od specijalno odabranih igraaka (Frbelovi darovi lopte od vune i drveta, kocke izdijeljene u dijelove za slaganje i graenje), insistiranje na aktivnosti, redu i pedantnosti, prijemivost djece za estetsku djelatnost koritenje estetskog izraavanja i doivljavanja kroz likovne i muzike aktivnosti (nije bio sretne ruke pjesmice koje je komponovao bile su djeci dosadne),

3 kritiki osvrt - slabosti: pria, pjesma ili bajka djeluje na djete samo ako je prirodna, neusiljena, uzeta iz fantazijskog svijeta djeteta, bliska djetetovom nainu doivljavanja i ako ima istinsku umjetniku snagu i vrijednost on je kroz svoje prie i pjesme pokuavao davati usiljene odgojne i moralne pouke kritiki osvrt - vrijednosti: pionirske zasluge za razvoj ideje, pretvaranje vrtia po organizaciji i ureenju iz socijalne u odgojnu ustanovu; pravilno usmjeravanje odgojnog rada prema cilju svestranog razvoja sposobnosti djeteta;nije se mogao osloniti na dostignua djeje psihologije koja je tad bila nedovoljno razvijena, ali je to to je uinio prevazilazilo snagu jednog ovjeka (posvetio se odgoju radnike djece, kao to se Pestalozzi posvetio odgoju siroadi). Ruski teoretiari (Pirogov, Uinski, Tolstoj) kritizirali su nedostatke njegovo g modela zbog pedantnosti i unaprijed postavljenim i do detalja razraenim aktivnostima djeteta koja su sputavala njegovu slobodu i kreativnost. (Uinski: zalae se za obiteljski odgoj u predkolskom periodu, njega ne moe zamijeniti nijedna institucija, glavno sredstvo odgoja je narodno stvaralatvo, posebno bajke i igre) Maria Montessori (1870-1952) italijanska lijenica, bavila se lijeenjem djece sa posebnim potrebama na psihijatrijskoj klinici: stvorila specijalnu metodz odgoja i primjenila je u odgojnoj ustanovi koju je otvorila pod nazivom Djeji dom (Casa del Bambini) svoj sistem odgoja je zasnivala na shvatanju da se intelektualni ivot zaostale djece moe probuditi putem vjebanja ula, te da se ovakva metoda moe koristiti i za normalnu djecu etiri osnovna naela a) prvo naelo: vjebanje ula kroz igru (poseban materijal tapii razne veliine, geomtrijska tijela, zvonii i dr) b) drugo naelo: odgoj mora biti inspirisan prirodom i zakonitostima razvoja djece c) tree naelo: znaaj osjetljivih perioda (rano djetinjstvo, sedma godina, adolescencija kao novo roenje i uvertira u drutveni ivot) d) etvrto naelo: rad odgajatelja i aktivnost djeteta moraju biti usmjereni prema djetetovim potrebama i njegovom razvoju. nije potencirala znaaj kreativnih sposobnosti djeteta, ve je naglaavala da dijete prvenstveno treba da ui, uloga odgajatelja je u indirektnoj intervenciji: da stvori povoljnu sredinu i indirektno intervenie potpomaui djetetov samoodgoj kritika: pretjerani metodizam i komplicirani instrumenti i postupci, koji ograniavaju djeju slobodu, doprinos: - razvijanje motorikih i ulnih funkcija putem stalnog vjebanja i aktivnosti; - potreba organiziranog voenja djeteta u ovom periodu.

OSNOVE SAVREMENE KONCEPCIJE PREDKOLSKOG ODGOJA razvoj naunih dostignua uslovio izmjene u sadraju, metodu, ciljevima i zadacima i potrebu institucionalnog i organizacionog mijenjanja i osavremenjavanja: 1) znaaj ranog djetinjstva u ovjekovom tjelesnom i psihikom razvoju 3

4 2) naputa se shvatanje da je osnova odgoja u ovom periodu sticanje navika i socijalno prilagoavanje (doprinos Pijae-a i Vogotskog) 3) uticaj sredinskih faktora (tradicija, obiaji, vrijednosti, uvjerenja, kultura), 4) uticaj porodice, kao posrednika izmeu drutvene zajednice i djeteta 5) nejednakosti u mentalnim sposobnostima 6) Svjetska organizacija za predkolski odgoj OMEP (Organisation pour l education prescolaire), osnovana uz podrku UNESCO-a 1948. godine po definicij: nauka o osnovnoj, primarnoj socijalizaciji djeteta od roenja (od pr ve godine) ivota. - porodini predkolski odgoj, - pedagogija u predkolskim odgojnim ustanovama zadaci predkolske pedagogije: 1) intenzivnija interdisciplinarna istraivanja - koritenje savremenih saznanja: pedagogije, psihologije, biologije, fiziologije, medicine i dr - bez integriranja multidisciplinarnih teorijskih saznanja predkolska pedagogija ne moe predstavljati koherentan sistem niti kompletnu naunu teoriju predkolskog odgoja. 2) prouavanje prakse predkolskog odgoja - uoavanje, identifikovanje i prouavanje problema koje namee praksa 3)primjena savremene metodologije u ovim istraivanjima do pred kraj 18. vijeka teorijska promiljanja nisu bila rezultat istraivanja, ve spekulativnog individualnog miljenja pojedinca, - Tideman (Tiedemann): prva studija djeteta, - S.Hol (S. Hall), pedologija pokret za prouavanje djeteta - A. Bine (A. Binet, D. Votson (J.Watson), Frojd (S.Freud)-posljedice odbijanja djece od dojenja a) Deskriptivno-analitika metoda - znaajna za komparativnu analizu, a slui kao osnova za eksperimentalna istraivanja, te analizu situacija to je metoda deskriptivnog snimanja, - analiza djejih radova vri se ovom metodom (analiza djejeg crtea: K -D-O, Gudinaf-test) - mora se obezbijediti: a) objektivnost (definirati precizno kategorije analize: ta je dijete izrazilo u svom radu i kako je to izrazilo) b) sistematinost (prema odgovarajuim kategorijama konkretnog problema) c) kvantifikacija (ljestvice Torndajkova i Mekartnijeva ljestvica) b) Eksperimentalna metoda - varijable u eksperimentu, - tok eksperimenta - vrste eksperimenta (eksperiment jednostavne sukcesije, eksperiment sa paralelnim grupama 4

PLATON:

ODGOJ DJETETA DO ESTE GODINE

Novoroene, odmah nakon raanja, puta glas i vie. Pripadnici ljudskog roda, osim vike, imaju prednost i da plau kada im neto treba. Majka ili dojilja probat e mu udovoljiti, pogaajui to dijete trai, sve dok ono ne prestane plakati. Na taj nain e se odvijati komunikacija slijedee tri godine. Stoga, kroz ove tri godine treba nastojati i primjenjivati sva mogua sredstva, kako bi dijete osjetilo to je mogue manje bola, straha, alosti. Cilj je odgajanja vedrog i veselog djeteta, ali ne i razmaenog. Uivanju i potpunom izbjegavanju boli ne smije teiti niko, a pogotovo to ne smijemo dozvoliti onome ko je tek doao na svijet. Jer je zapravo ovo period u kojem se izgrauje karakter, koji e kasnije doi do izraaja, a uvjetovan je navikama. ak bi i trudnica trebala paziti da se ne preda mnogobrojnim uivanjima, niti bolovima, nego vrijeme trudnoe provesti u vedrom, ugodnom i spokojnom raspoloenju. Za duevni razvoj djeteta od 3, 4, 5, 6 godina potrebna je igra. Sva djeca od 3. do 6. godine skupljaju se pod nadzorom odgojiteljica na djejim igralitima, pred hramovima. Tu se djeci pripovjedaju pripovjetke, a osobito bajke, ali ne one u kojima se bogovi prikazuju u loem svjetlu, to im rui autoritet; iz glazbe je potrebno odstraniti tune i njene melodije. U ovom periodu polako se prestaje maziti djecu, a poinje ih se kanjavati. Kazna ne smije kod djeteta izazvati bijes, ali ne smije biti ni preblaga da dijete ne postane razuzdano. Sa navrenih sedam godina djeaci i djevojice odvojeno odlaze u dravne kole s programom atenske kole. Odgojem se treba izgraditi i dua i tijelo, da budu to bolji i ljepi. Za tjelesni i duevni razvoj sasvim male djece potrebna je neprestana njega i kretanje u to veoj mjeri. Dijete bi trebalo ivjeti kao na nekoj neprestanoj plovidbi. To kretanje moe biti samo od sebe na nekoj ljuljaci, moru, konju, ili da ga na neki drugi nain nosi neko drugo tijelo. Kretanje tijela olakava probavljanje hrane i pia, te prua zdravlje, ljepotu i snagu. Uznemirenost djeteta najee se manifestira kroz nesanicu ili nervozu, a uvjetovana je nemirom due. Da bi se dua oslobodila nemira, treba mu suprostaviti potres izvana. Stoga svaka majka svoje uznemireno dijete treba uzeti u naruje, lagano ga ljuljati i pjevuiti mu. Taj potres izvana stiat e snano lupanje srca, te dovesti do spokojstva due, a dijete e se umiriti ili zaspati.

ARISTOTEL:

NJEGOVANJE DOJENADI
Kod novoroenadi treba, prije svega, imati u vidu da je kakvoa hrane od ogromnog znaaja za razvitak njihovih fizikih snaga. Paljivo promatranje ivota ostalih ivih bia, kao i onih plemena koja su sebi postavila za glavni cilj stjecanje ratnih odlika, pokazuje da obilna mljena hrana najvie koristi mljenom zdravlju. Zatim, dijete treba da se kree, onoliko koliko se samo u to njeno doba moe uope kretati. A da se njeni udovi dojenadi ne bi povrjeivali i iskrivili, ima plemena koja jo i danas upotrebljavaju neke mehanike sprave koje tijela maliana tite od povreda i iskrivljenja. Korisno je, dalje, jo od malena navikavati djecu na hladnou, to je odlino sredstvo i za jaanje zdravlja i za razvijanje ratne sposobnosti. Uope, bolje je da se dijete, na sve ono na to se samo moe navii, navikava jo od prvih dana i to postepeno. A djeji organizam od prirode ima veu toplotu, nego organizam odraslih ljudi i to im olakava da se naviknu na hladnou. Korisno je, dakle, da se ve i odgoju dojenadi posveti takva i slina briga.

ARISTOTEL:

ODGOJ DJECE DO PET GODINA

U doba koje dolazi poslije ovoga, sve do pete godine u kome dijete, razumije se, jo ne treba nita da ui, niti da vri neki ozbiljan rad, da to ne bi spreavalo njegovo rastenje dijete mora da se kree onoliko koliko je potrebno, da tromost tijela ne uzme maha. A da bi se to postiglo,, pored drugih zabava koje odgovaraju djejem uzrastu, odlino sredstvo je igra. Ali igra mora biti dostojna slobodnog ovjeka. Ona ne smije biti ni suvie zamorna, ni suvie laka. inovnici postavljeni za odgoj, takozvani pedonomi, moraju dobro paziti na govore i prie, koje djeca u to doba mogu sluati, odstranjujui od njihovih uiju sve to je nepristojno. Jer, sve te zabave treba da budu priprema za njihov budui poziv. Veina igara, dakle, treba da bude po mogunosti, podraavanje one djelatnosti, koju e dijete, docnije kad odraste, ozbiljno obavljati. Djeca ovog uzrasta, pa sve do sedme godine, treba da se odgajaju u roditeljskoj kui.

PROTIV PREKOMJERNO TEKIH GIMNASTIKIH VJEBI Poto po prirodi stvari, najprije odgajamo navikavanjem i tek poslije uenjem, i poto isto tako najprije formiramo tijelo i tek onda duh, oe vidno je da odgoj treba poeti gimnastikom i vjetinom borenja. Prva daje tijelu lijepo dranje, a druga umjenost. Da je gimnastiki odgoj potreban, ali da se u odgoju fizikih snaga ne smije pretjerivati, u tome se svi slau. Do doba puberteta djeca smij u da vre samo lake gimnastike vjebe, a forsiranu hranu i svaki nasilan rad moramo iskljuiti iz odgoja, ako hoemo da ne nastupi zastoj u njihovom fizikom razvitku. Meutim, ne smijemo u isto vrijeme suvie jako naprezati i tijelo i duh, jer svako od njih ima da vri drugi posao: naprezanje tijela sprjeava razvitak psihikih snaga, a naprezanje duha sprjeava razvitak fizikih snaga.

Tema 2:

ODGOJNO ZNAAJNE KARAKTERISTIKE PREDKOLSKE DOBI

RAZVOJNA PSIHOLOGIJA I NJEN UTJECAJ NA PREDKOLSKU PEDAGOGIJU na prijelazu u 20. stoljee intenzivan razvoj eksperimentalne psihologije (osjetni organi, pamenje, povezanost fiziolokih i psihikih procesa) razvoj sturkturalizma: iz kojih je jednostavnih svjesnih elemenata sastavljen svaki dovljaj ta je struktura svijesti, izrastanje razvojne psihologije: a) nakon 1850. godine pojavljuju se prve monografije o psihikom ivotu djeteta, b) 1882. Preyer: Die Seele des Kindes, psihiki razvoj djeteta do tree godine ivota c) 1910. Wundt i Stern upozoravaju na emocionalno, nagonsko i voljno doivljavanje djeteta nedostaci: a) precizno utvrivanje i klasificiranje osnovnih razvojnih razdoblja, b) otro razdvajanje jedne razvojne faze od druge, c) zanemarivanje znaaja faktora okoline, d) skretanje i zaostajanje izmeu dva rata: slobodni odgoj - kao u tjelesnom, tako i u psihikom razvoju, sposobnosti se javljaju u jednakom, tano odreenom redosljedu zanemarivanje i negiranje socijalnih i kulturolokih faktora razvoja. 7

8 e) idealiziranje djeteta elementi se javljaju jo od Ruso-a (glavna odlika rada pedagoga bi bila da ne odgajau nemogu dalji razvoj nauke) f) suprotstavljanje: Charlotte i Karl Bhler, Thorndike Dominacija medicinskog pristupa - smrtnost dojenadi i mlae djece bila je visoka, preokupacija djejih lijenika i pedijatara akcenat na njezi i odgoju mlae i predkolske djece, - biologistiki pristup: ovisnost duevnog od tjelesnog razvoja (akcenat na nainu ishrane, higijensko-zdravsvenim uvjetima), - literatura se bavi savjetima za postupanje sa malim djetetom (kako hraniti, previjati, koliina i sastav hrane, dojenje, spavanje djeteta), - psiholozi bihevioristikog smjera pridruili su se pedijatrima: John B. Watson: Obiaj je da se s malom djecom postupa veoma njeno. Meutim, postupajte s njima kao da su ona odrasli ljudi. Odijevajte ih i kupajte ih briljivo i obzirno. Vae ponaanje neka bude uvijek prijazno, ali objektivno i vrsto. Nikada djecu ne grlite i ne cjelivajte, nikada ih ne nosite u naruju. Ako ve morate, poljubite ih u elo kada vam poele laku no. Rukujte se s njima ujutro kada ustanu. Pomilujte ih po glavi ako su uinili neto osobito dobro, ili ako su izvrili neki teki zadatak. Pokuajte taj nain. U teim, slabijim trenucima, utvrdit ete kako je lako biti posve objektivan, a u isto vrijeme ljubazan prema svom djetetu. Doskora ete se stidjeti prijanjeg sentimentalnog, plaljivog postupanja sa djetetom. Mo i nemo odgoja - shvatanja o faktorima razvoja linosti: - 1) empirizam: presudan znaaj uticaja sredine (John Locke tabula rasa, Helvetius: ovjek se raa bez ideje, bez strasti.Za svoje obrazovanje i karakter (on) duguje iskljuivo prilikama u kojima ivi. - posljedica: pedagoki optimizam - reakcije na empirizam i pedagoki optimizam: a) vaspitanje kao funkcija drutveno-ekonomskih odnosa, b) pedagoki pesimizam, c) nativizam 2) nativizam: bioloki faktori naslijea imaju presudnu ulogu u razvoju i formiranju linosti ovjeka (argumentacija: jednojajani blizanci)

- 3) teorija konvergencije: (W.Stern).Po ovoj teoriji ovjek je, zapravo, ono to od njega uini priroda u njemu i sredina izvan njega. Etatistike tendencije za podrutvljavanjem odgoja: a) nakon 1930. u faistikoj Njemakoj Jungdborn organizacija koja je pozivala mlade rasno istokrvne Njemice i Njemce da raaju djecu koju e preuzeti ta organizacija, te ih u posebnim

9 zavodima odgajati za djecu drave Reichkinder (malen odziv svelo se na nahoad i siroad) b) rezultati preranog (odmah po roenju) podravljenja odgoja djece odmah po roenju, kao posljedica teorije o samoodgoju (i u drugim zemljama): - vea smrtnost, - zaostajanje u tjelesnom razvoju i zdravstvenoj otpornosti, - gubitak na teini, slab apetit i odbijanje hrane, - usporen duevni razvoj (razvojni kvocijent bio nii nego kod djece iz porodine sredine), - nedostaci u razvoju verbalnih sposobnosti, radoznalosti i inicijativnosti, - zaostajanje u emocionalnom razvoju (dvogodinja djeca nisu znala ni da se smiju). Doprinos psihoanalize znaaj ranog djetinjstva: - prouavanje neurotinosti kod djece (uzroci i korjeni u najranijem djetinjstvu oralna, analna i falusna faza, fiksacija libida), - znaaj podsvjesnog (santa leda, sluaj muha), - infantilna amnezija, - struktura i dinamika linosti (id, ego, super-ego, Edipov i Elektrin kompleks, triangulacija), - kao prvu psihodinamsku teoriju nastavili su razvijati Freudo-ovi nasljednici - Adler: potreba za afirmacijom i drutvenim priznanjem, Ana Freud: potreba za sigurnou i ljubavlju, J.Bowlby: vezivanje i potreba za ljubavlju, E.From: potreba za razvijanjem potencijalnih sposobnosti i tenja za osmiljavanjem svoga bivstvovanja, - prvi porodini odgoj i porodina sredina znaajni su za razvoj djetetove linosti, - potaknut teorijski interes razvojne psihologije za rano djetinjstvo: a) nepoeljno dijete (unwanted child), b) emocionalno zanemareno dijete (rejectedchild), c) nedovoljno voljeno dijete (deprivated child), d) odvie uvano dijete (overprotected child) Hospitalizam i separacija: - Spitz i Wolf: objanjenje velike stope smrtnosti male djece u zavodskom zbrinjavanju, (iako su opi higijensko-zdravstveni uvjeti bili bolji nego u mnogim porodicama): anakliktika depresija kod hospitalizirane djece 6 do 12 mjeseci: - motoriki nemirno ili potpuno nepomino, - alosno, utueno, odbija kontakt sa drugim osobama, - ne znaju se smijati, - ne reagiraju na osmjeh i milovanje drugih, - ravnoduna prema okolini, - ne pokazuju elju za aktivnou, ne igraju se, - imaju slab apetit ili potpuno odbijaju hranu, lako postaju rtvom infekcije. J.Bowlby: privrenost (attachment) Materinska briga i duevno zdravlje 9

10 Harlovljev eksperiment (1959.) Razvoj privrenosti: - tokom prva tri ili etiri mjeseca ivota interakcijska komunikacija izmeu djeteta i majke odvija se interakcijom lice u lice - oko 7 mjeseci dijete puza za majkom, zove je (strah 8. mjeseca) - oko 3 do 4 godine posljednja faza u razvoju privrenosti (partnerstvo korigirano ciljem)

Tipovi privrenosti grupe djece (prema Marry Ainsworth) - kriteriji: - istraivanje okoline, - uspostavljanje prijateljskog odnosa sa majkom i nepoznatom osobom, - reakcija u ponovnim epizodama susreta sa majkom - grupe djece: - A-djeca: anksiozno izbjegavajua djeca: relativno samostalno istrauju okolinu, teko dijele igru sa drugima, u ponovnom susretu sa majkom radije je ignoriraju nego to trae interakciju (SAD 10-20%) - B-djeca: sigurno privrena djeca: ne pokazuju uznemirenost nakon odvajanja, u ponovnom susretu jasno naglaavaju potrebu za blizinom kontakta (osmjeh, mahanje), odmah po odvajanju aktivno istrauju okolinu; etiri podskupine (SAD: 60-80%) - C-djeca: opirajua ili ambivalentna djeca traenje blizine pomijeano sa ljutim, odbijajuim ponaanjem (dvije podgrupe) (SAD: 10-15%) - D-djeca: nesigurno privrena, pokazuju bizarno ponaanje traumatizirana djeca (Belsky, prema M. Gavrandiou) Doprinos periodizaciji razvoja: a) rano djetinjstvo od roenja do navrene tree godine: - faza dojenja: prvih 10 mjeseci, - faza puzanja i poetnog hodanja: 10 do 15 mjeseci, - srednje doba ranog djetinjstva: od 15 mjeseci do navrene dvije godine, - starije doba ranog djetinjstva: trea godina ivota. b) predkolsko doba (od navrene tree godine do polaska u kolu): - mlae predkolsko doba: od navrene tri godine do kraja etvrte godine, - srednje predkolsko doba: od navrene 4. do kraja 5. godine, - starije predkolsko doba: od navrene 5. godine do polaska u kolu.

KARAKTERISTIKE RANOG RAZVOJA

10

11 Osnovne zakonitosti i principi ranog razvoja a) intermitentnost: ciklinost u razvoju pojava ili funkcija se javi, zatim izgubi, pa ponovo javi; intervali postaju sve krai dok se konano funkcija ne ustali, b) alternativnost: naizmjenino smjenjivanje ritma i tempau razvoju funkcija; stagniranje jedne funkcije pojavljivanjem i razvojem druge, c) kontinuitet: osobine ili funkcije koje se uspostave u jednoj etapi prenose se i u narednu etapu; razvoj se odvija na mahove i u skokovima, ali se kontinuitet zadrava, d) konstantnost razvojnog reda: pravilnost uzastopnosti u razvojnom redu pojavljivanja odreenih funkcija i svojstava. Odgojno znaajne karakteristike predkolske dobi a) bioloki deficit: - potpuna i dugotrajna bespomonost novoroeneta, - socijalni antropolozi govore o tzv prijevremenom ovjekovom raanju (kod drugih ivih bia ima i slinih, ali i razliitih pojava to su evolutivno mlai bespomonost je vea), - uz materijalnu potrebu za hranom, odjevanjem, higijenom, novoroene ima i socijalnu potrebu za sigurnou i zatitom, ljubavlju, toplinom (Harlow) - potreba za afirmacijom i priznanjem (dijete meu odraslima je kao patuljak meu divovima; iz njegove inferiornosti esto proizlaze njegove reakcije agresivnosti, neposlunosti, prkosljivosti) - skretanje panje okoline na sebe (bijeg u bolest, neurotinost, sekundarna dobit), b) plastinost: - osobina nervnog sistema koja se oituje u izvanrednoj pristupanosti za prihvatanje utisaka iz okoline, - izuzetno brz razvoj sposobnosti i napredovanje u uenju, u odnosu na odrasle, - plastinost u kasnijim fazama slabi (odnos zrenja i uenja), - nepovoljne posljedice: traumatski doivljaji se snano urezuju u svijest djeteta i esto traju cijeli ivot (vratite se u svoje djetinjstvo i sjetite se kad ste bili povrijeeni a u kasnijim godinama?). c) ulnost: - snana razvijenost ulnih organa (osjeti koe, mirisa i ukusa), - zatitna funkcija poveane ulne osjetljivost (refleksi novoroeneta koji se kasnije gase), - uuuenje putem opaanja (dodirivanje ustima, pipanje, bacanje), - usmjerenost odgojnog rada na jaanje ulne osjetljivost i razvoj opaanja (Montesori), d) sugestibilnost: - spremnost djeteta da preuzme tua stanovita i miljenja i da slijepo oponaa postupke drugih, 11

12 nekritian odnos malog djeteta prema preuzimanju i oponaanju postupaka odraslih, odgojne vrijednosti i potencijalne opasnosti i zloupotrebe djeje sugestibilnosti.

e) totalna afektivnost: - predkolsko dijete je prvenstveno i dominantno emocionalno, osjeajno bie ono misli osjeajui - oslanjanje na emocionalnost u pedagokom radu, - fiziko kanjavanje, kao guenje emocionalnosti, - posljedice nepravilnog emocionalnog razvoja po ukupan razvoj (emocionalni poremeaji u djetinjstvu) f) duevna ranjivost: nivo kognitivnih i biolokih potencijala ini dijete nemonim biem, generaliziranje doivljenih iskustava na svoj nain, zbog brzog razvoja mora se neprekidno prilagoavati novim prilikama, niska frustraciona tolerantnost djeteta,

g) izrazita egocentrinost: - shvata svijet kao cjelinu u ijem je sreditu, - trai ukazivanje panje sve treba da bude podreeno njemu i da se okree oko njega, h) usmjerenost djetetove aktivnosti na igru: dominantna aktivnost u ivotu predkolskog djeteta, saznajne, emocionalne i socijalne vrijednosti djeje igre, igra kao dijagnostiko sredstvo,

Tema 3:

OBRAZOVANJE U PREDKOLSKOJ DOBI

1. POJAM I ODREENJE OBRAZOVANJA

Obrazovanje je: - segment odgojnog procesa, - najue povezano sa uenjem, pouavanjem i sticanjem znanja, - najvaniji svjetski problem: valjano upotrebljeno ono e dati bolje drutvo u suprotnom sluaju moe da nas uniti (Pickering, 1971.) - priprema za budunost koja je neizvjesna. Klasini i suvremeni pristup obrazovanju: a) klasini pristup: 12

13 - zaustavlja se na prikupljanju informacija i formiranju asocijacija meu njima, - zadovoljava se davanjem odgovora i objanjenja koja treba samo upamtiti i reprodukovati b) suvremeni pristup: - ii dalje od prikupljanja injenica i informacija (transformacije i implikacije poznatih i otkrivenih injenica, operacije sa injenicama i divergentna produkcija) - transfer uenja na nove situacije i vaspitanje sposobnosti (Spearman) Odreenje pojma: - svi postupci koji doprinose sticanju iskustva i njegovom uobliavanju u saznanje i koji slue oformljivanju linosti, - pruanje sredstava uz pomo kojih dijete moe, prvo na najjednostavniji, a zatim na sve sloeniji nain, da sreuje iskustvo, rasuuje o njemu i na bolje organizovanoj osnovi pribavlja novo iskustvo (samoobrazovanje) 2. SPECIFINOSTI OBRAZOVANJA U PREDKOLSKOJ DOBI - obzirom da se ne pamti preverbalno rano iskustvo, smatralo se da je ono nebitno (doprinos psihoanalize), - rano djetinjstvo je jedan od presudnih perioda u kognitivnom razvoju, - zabluda 1: po psiholokoj teoriji odraza uenje je proces od konkretnog prema apstraktnom (Inglman: intelekt ne prelazi put od konkretnog prema apstraktnom, ve od apstraktnog prema jo apstraktnijem) - zabluda 2: S-R teorija na miljenje djeteta gleda iskljuivo kao na primitivno i siromano (istraivanja su pokazala da predkolska djeca mogu da uoptavaju principe iz svog iskustva )

3. ODNOS OBRAZOVANJA PREMA DRUGIM KOGNITIVNIM KATEGORIJAMA a) iskustvo: - ono ega je pojedinac svjestan, jer ga je doivio svojim ulima, zahvaljujui spoljanjim uticajima, - individualno: prikupljeno tokom izvjesnog perioda i integrisano (preraeno) u postojei fond iskustava, - kolektivno: temelji se na kolektivnom, a stie ga ovjeanstvo tokom svog razvoja i uobliava ga u sistem znanja, normi, vjerovanja, uvjerenja i dr. - iskustvo koje djete stie, bie u funkciji obrazovanja, ako je ono: - pozitivno, bogato i raznovrsno, - povezano sa ukupnim ivotnim iskustvom koje dijete stie, - steeno u igri, radu, uenju i saradnji sa drugim ljudima 13

14

b) znanje: - za razliku od iskustva koje ima vie ili manje subjektivni karakter i porijeklo, znanje u veoj mjeri predstavlja: - objektivnu svijest o neem, - poznavanje i razumijevanje neke injenice, zbivanja, pojma, pravila, principa, zakonitosti, strategija i - sposobnost njihove primjene - javlja se kao rezultat: - uenja, - preraenog i uoblienog linog ili usvajanja kolektivnog iskustva, - tipovi saznanja koji nastaju na temelju kolektivnog iskustva: - nauno saznanje (istinito neistinito) - utilitarno saznanje (korisno tetno) - moralno saznanje (dobro zlo) - estetsko saznanje (lijepo runo) - znanje nastaje u procesu interakcije na drutvenom i prirodnom sredinom i djelovanjem na nju, kada se u tu sredinu ne unose samo odreene promjene, ve se one zbivaju i u samoj osobi koja djeluje. (Ferriere) - znanje se ne smije svesti na puko usvajanje injenica i generalizacija, radi njihove reprodukcije, ono treba biti znanje koje ostaje u glavi i kada zaboravimo ta smo uili (Kamenov) c) uenje: - proces u kome se stiu iskustva i usvajaju znanja , koji je usmjeravan obrazovanjem, ali ovisan od napora koji u njega uloi ljudska jedinka - vrste uenja: - jednostavno (uenje uslovljavanjem, mehaniko uenje) - sloeno (uenje putem pokuaja i pogreaka, uenje uvianjem) - u uem, bihevioralnom smislu: proces svjesno usmjeren na pribavljanje, razumijevanje i usvajanje injenica, pojmova, zakljuaka, stavova i generalizacija o predmetima, pojavama i nainima postupanja s njima, preraenim uoptenim i sreenim u sistem znanja - iskustva nee izazvati kognitivni razvoj ako nisu prilagoena svojom strukturom i protumaena, - odnos razvoja i uenja: uenje je podreeno razvoju, - socijalno uenje se ostvaruje kroz uenje po modelu, a javlja se u oblicima: - uenje identifikacijom poistovjeivanje pojedinca s drugim osobama, kategorijama ljudi, odnosno njihovim emocijama, tenjama, vrijednostima i stavovima,

14

15 - uenje imitacijom oponaanje (beba ve oko treeg mjeseca oponaa izraze lica, razne gestove i pokrete, a krajem prve godine glasove koje uje u svojoj okolini) - uenje uloga uenje potpuno ureenog sistema ponaanja koji odgovara statusu u drutvenoj grupi (opasnost: pritisak drutva na individuu ograniava razvoj njenog individualiteta) - uenje kroz aktivnost: - intenzivna i kontinuirana interakcija djeteta sa sredinom je pokretaka snaga razvoja i uenja, - razvojna je ona aktivnost koja je povezana sa nekom djetetovom potrebom - ako je ovladavanje nekom aktivnou samo sebi cilj, uenje putem takve aktivnosti ne potie razvoj ve predstavlja dresuru (Venger) - Kada dijete djeluje, ono misli (Valon) - igra kao snana potreba djeteta predkolske dobi 4. CILJEVI OBRAZOVANJA U PREDKOLSKOJ DOBI a) deperceptualizacija - sinkretiko (cjelovito, neralanjeno) globalno opaanje deformie djeje miljenje, - spoljanji izgled predmeta u oima djeteta mijenja i njegove druge osobine, to oznaava odsustvo konzervacije tih svojstava - za postizanje konzervacije potrebno je prevazilaenje onog to se trenutno opaa, percipira (deperceptualizacija) - djeca poinju shvatati da stvari imaju stalan identitet, izvan onog identiteta koji su stekle zbog neke akcije izvrene na njima - vremenom dijete kroz akciju (akciona reprezentacija) prelazi sa jedne predstave o svijetu na predstavu zasnovanu preteno na izgledu stvari (ikonika reprezentacija) i tako poinje da shvata stalnost stvari - deperceptualizacija se odigrava u konfliktu izmeu ikonikog i simbolikog naina reprezentacije. - greka tradicionalnog pristupa: od blieg ka daljem; od lakeg ka teem, - ne treba shvatiti kao potrebu podcjenjivanja vjebanja ula - Kami razlikuje njegovanje perceptivnih aktivnosti (izdvajanje i analiza osobina predmeta) od percepcije b) interiorizacija praktinih radnji - prema Pijaeu miljenje je internalizovana radnja: unutranjim intelektualnim procesima prethodi spoljanja predmetna djelatnost, - interiorizacija se odreuje kao proces formiranja radnji koji se sastoji u njihovom pretvaranju od spoljanjih materijalnih, u unutranje koje se izvode mislima (L.S.Vigotski, A.N.Leontijev, P.J.Galjperin), - taj proces prolazi kroz etape ili nivoe (aktivnosti sa materijalnim predmetima, glasni govor) u kojima se radnja mijenja po: 15

16 - obimu uoptenosti, - postupnosti operacija, i - stepenu postignua - interiorizacija je uslovljena procesima deperceptualizacije, - proces interiorizacije se zavrava formiranjem unutranje radnje nastavlja se procesom uslonjavanja i razvijanja unutranje psihike djelatnosti kod djeteta, to je posebno znaajno za intelektualni odgoj u ovoj dobi. c) distanciranje u odnosu na neposredno dato - tri vrste reprezentacije: akciona, ikonika i simbolika (Bruner) - izmeu spoljanjeg svijeta i djeteta stvara se sve vea distanca uz pomo posrednika (Walon), - sinkretizam (jedinstvenost, neralanjenost, spajanje raznovrsnih protuslovnih nazora nespojivih meu sobom) kao odlika djejeg miljenja predstavlja posebnu prepreku u formiranju pojmova, - djecu treba obrazovanjem osposobljavati da upravljaju svojim miljenjem na nove vankontekstualne naine, osloboene starih veza koje taj proces sputavaju (Donaldson) d) izgraivanje bogate slike svijeta - dijete ui od roenja, primajui preko ula mnogobrojne informacije, na koje reagira (u poetku reakcije nisu voljne i akcione su naravi), - dijete dolazi do dvije vrste saznanja: - svojstva predmeta, - odnosi meu predmetima (znaaj govora), - u procesu bogaenja djetetove slike o svijetu znaajan je uticaj djetetovog egocentrizma (dijete nee vidjeti predmete onakvim kakvi jesu, nego onakvim kako bi ih ono sebi predstavilo prije nego to ih vidi (E.Kamenov), - znaaj brojnosti iskustava u stvaranju bogate slike o svijetu: Jedno iskustvo, ma koliko bilo uspjeno, nije dovoljno da se izgradi jedan pojam (Mukerji), - znaaj transfera steenih iskustava i znanja na nove okolnosti e) njegovanje komunikacije i izgraivanje bogatog simbolikog repertoara - komunikacija je neophodan uslov djetetovog opstanka, - razvija se u socijalnom nukleusu u dvosmjernom obliku (dijete odrasli), - komunikacija za dijete predstavlja uspostavljanje odnosa sa drugima, ali i nain boljeg razumijevanja sebe, - komunikacija uvijek podrazumijeva razmjenu poruka (verbalnih i neverbalnih), - izraavanje poruka jezikom, govorom tijela, grafikim izraavanjem, putem igre.

16

17 Tema 4:

ODGOJ I RAZVOJ
KARAKTERISTIKE I ZAKONITOSTI RAZVOJA U RANOM DJETINJSTVU razvoj ubuhvata promjene do kojih dolazi u fizikim, intelektualnim i socijalnim funkcijama, kao i u linosti djeteta u cjelini, pod namjernim i nenamjernim uticajima sredine, sazrijevanja i aktivnosti djeteta. poinje od trenutka zaea i traje do postizanja zrelosti, razvoj se oituje kroz: a) funkcionalno i strukturalno razdvajanje funkcija (koje su meusobno stopljene ili nepovezane, ili nestabilne i labilne) i b) hijerarhijsku integraciju i centralizaciju dijelova u mentalnu organizaciju (Langer)

Karakteristike: a) intenzitet period najburnijeg rasta i razvoja (najbri do tree godine, a u prvih est godina trostruko je vei nego u slijedeih 12 godina) b) dijete je aktivan inilac sopstvenog razvoja, c) djeje uenje nije minijatura uenja odraslih da bi dijete steklo svojih prvih pet aktivnih rijei potrebna mu je cijela prva godina, a u desetoj godini moe za svega nekoliko minuta nauiti pet rijei nekog stranog jezika, d) djeji razvoj se odvija u socijalnom kontekstu (govor vuja djeca). Svaka simbolika radnja djeteta bila je nekada socijalni oblik saradnje e) nestabilnost djeje panje uslovljena je djejom potrebom za aktivnou, koja iskoritena na odgovarajui nain sadri ogromne odgojno-obrazovne mogunosti. (M.Montesori) Zakonitosti ranog djejeg razvoja: a) intermitentnost djeji razvoj, naroito u prvim godinama ne tee ravnomjerno, ve ciklino: pojedini oblici ponaanja se pojave i gube, da bi se ponovo pojavili i gubili. Ovi intervali se se sve vie skrauju, dok se na kraju taj oblik ponaanja ne ustali. b) alternativnost kada se jedna funkcija naglo razvija, druga stagnira ( ... ima se utisak kao da beba planski savlauje jednu vjetinu, a ostale ostavlja po strani, kako bi kad onu prvu usavri mogla prei na grugu olanovi-Smiljani) c) konstantnost razvojnog reda - bez obzira to se jedna djeca razvijaju bre od drugih, razvojni red u pojavljivanju funkcija ostaje ne promijenjen (sjekutii kutnjaci, krug kvadrat trokut). Po Pijaeu ovo je najjai dokaz da se razvoj nalazi pod uticajem biolokih mehanizama, zavisnih od sazrijevanja. (K.Kami: konzervacija diskontinuiranih koliina, kao osnov za formiranje pojma skupa i pojma broja, je nusprodukt pokretljivosti djeje misli). d) cefalo-kaudalni pravac pravac razvoja fiziki, motorni i senzorni razvoj se odvija od glave prema donjim ekstremitetima (U prenatalnom razvoju 17

18 prvo se uobliava glava; po roenju dijete prvo savlauje zemljinu teu podizanjem glave, taktilna osjetljivost prvo je javlja u predjelu usta i nosa) e) proksimo-distalni pravac razvoja motorni i senzorni razvoj se odvija od kimene modine ka dijelovima tila udaljenijim od nje (pedagoke implikacije: miii ake, poto su udaljeniji od glave i kime, razvijaju se sporije znaenje vjebanja) f) razvoj od podjednake kontrole bilateralnih ka boljoj kontroli unilateralnih organa- anatomski, fizioloki i funkcionalno dijete je po roenju simetrino, a razvojem postaje asimetrino ili unilateralno (sinistrizam i dekstrizam; motorika, vid, sluh) g) tendencija eliminisanja suvinog angaovanja miia djeca u obavljanju neke radnje u poetku angairaju znatno vie miia nego to je to potrebno (dohvatanje igrake, pisanje)

PRIPREMA DJECE I ISPITIVANJE ZRELOSTI ZA POLAZAK U KOLU Dva znaenja pojma ZRELOST: a) dostignuti stupanj u toku razvoja koji se smatra za neto dovoljnim b) punoljetstvo, kao opa zrelost ODNOS ZRENJA I UENJA uenje kao relativno trajno mijenjanje jedinke pod uticajem sredine i vlastite aktivnosti (podrazumijeva postojanje bioloke osnove), zrenje i uenje su sloeno i neraskidivo povezani EKSPERIMENTI: 1) HICKS: - vjebanje ucrtavanja linija u lavirint, - djeca 2-3 godine, - E-grupa nije pokazala bolju uspjenost od K-grupe 2) Mc GRAW: jednog blizanca vjebao, a drugoga ne, u: - sjedenje - klizanje - stajanje - plivanje - puzanje - vonja bicikla - hodanje Rezultat: a) vjebanje NE UTIE na filogenetske funkcije b) vjebanje UTIE na ontogenetske funkcije 3) HILGARD: - uzrast 2-3 godine - E-grupa vjebana 12 nedjelja - aktivnosti: - zakopavanje dugmadi, 18

19 - sjeenje makazama - penjanje uz stepenice Rezultat: - po isteku vjebanja E-grupa ispoljila superiornost, - za samo jednu nedjelju naknadnog vjebanja K- grupa je sustigla Egrupu (jer je u meuvremenu dostigla odgovarajui stupanj zrelosti za uenje ovih aktivnosti) ZAKLJUAK: vjebanje utie na uenje ontogenetskih funkcija, ali samo nakon postizanja odreenog stupnja zrelosti za to uenje. ODLAGANJE UENJA ILI AKTIVNOSTI: SPALDING: - ponaanje pilia (da li se reagiranje pilia na kvocanje kvoke ui ili se rpenjem donosi na svijet), - odvojio dvije grupe odmah po izlaenju iz jajeta: a) 2 dana: reagiraju na njeno kvocanje i prate ju (uroena reakcija), b) 10 dana: nisu reagirali, niti ju pratili!!! W. DENIS: eksperiment sa miarima - sprjeavao ih 10 nedjelja da lete, - nikada kasnije nisu letjeli tako dobro kao miari koji nisu sprjeavani da lete kad su sazreli ZAKLJUAK: a) iako vjebanje ne utie na filogenetske aktivnosti, sprjeavanje u vrijeme dozrelosti pogubno je za tu aktivnost. b) uporedo sa sazrijevanjem potrebna je i aktivnost c) poto se djeije sazrijevanje i ranije iskustvo isprepliu, pri utvrivanju stupnja djeijeg razvoja uveden je u psihologiju pojam GOTOVOST za uenje (kao najpovoljnije vrijeme kada je dijete u stanju da naui odreenu aktivnost)

TA OBUHVATA ZRELOST DJETETA ZA POLAZAK U KOLU a) b) c) d) dovoljna fizika razvijenost dovoljna razvijenost osjetila (vid, sluh, motorika), razvijenost govora, razvijenost miljenja

a) FIZIKA RAZVIJENOST - neravnomjernost razvoja (mozak, lena modina, organ vida razvijaju se znatno bre od opeg razvoja tijela), - visina: 110-125 cm (prosjek 118 sa navrenih 6. godina),

19

20 teina: 18-25 kg (6-7 puta vea od one kad se rodilo), prosjek: za djevojice 18 kg, za djeake 19,5 kg. okotavanje: kostur postaje vri, ali jo uvijek osjetljiv na deformacije i iskrivljenja, kljuni kriteriji - da je dijete: 1) zdravo, 2) visoko barem 100 cm, 3) teko barem 17 kg, 4) poelo mijenjati mljene zube, 5) ne osjea tekoe pri stajanju, hodanju, sjedenju, 6) steklo navike da se normalno hrani, 7) kontrolira rad ekskretornih organa, 8) dobro vidi i uje

b) GOVORNA RAZVIJENOST - u predkolskoj dobi dijete koristi samo usmenu govornu komunikaciju, - poveanje broja rijei, upotreba reenice, - bogatstvo rjenika zavisi od kulturnog uticaja okoline, - za nastavu poetnog itanja i pisanja vaan je IZGOVOR - kako dijete percipira govor (nagluha djeca: do 10%), - kriteriji: 1) usvojenost rjenika koji se odnosi na svakodnevna zbivanja, predmete i bia u njegovoj okolini, 2) upotreba reenice: prostoproirena, djelimino nezavisno sloena, 3) razumijevanje govora odraslih, 4) iz govora moe izdvojiti traene grupe ili vrste rijei, 5) u rijeima moe uoiti glasove (konsonante i vokale), 6) ispravno izgovaranje svih glasova (R, L, , , ), da ne tepa, 7) spremno komunicira sa svojim vrnjacima i odraslim osobama c) INTELEKTUALNA RAZVIJENOST IQ = (MD/KD) x 100 KATEGORIJE I darovita, nadarena, talentirana djeca II bistra djeca III- prosjena djeca IV- ispodprosjena djeca V duevna zaostalost

IQ iznad 130 110 129 90 - 109 70 - 89 ispod 70

- kriteriji: 1) 2) 3) 4) 5) 6)

nivo mentalnog razvoja, razvijenost panje (10 minuta moe paziti na neto to nije igra), stalnost panje (npr., 3 minuta pratiti kazaljku na satu), pamenje (pjesmice, dogaaji iz okoline), analiza, sinteza, generalizacija, pojmovi), uoavanje zajednikog (ljiva i banana), 20

21 7) elementi logikog miljenja i zakljuivanja (npr., na godinama starosti)

d) EMOCIONALNA I SOCIJALNA ZRELOST: - koliko su izdiferencirane emocije, - koliko dijete moe kontrolirati emocije, - kakva je stabilnost emocionalnih stanja, - kvalitativna analiza osnovnih emocija: 1) strah: ega se boji, separacijski strah, 2) srdba: moe li se suzdrati od agresivnosti, 3) tuga: moe li se suzdrati od plaa, 4) radost: vriskanje, urnebesno smijanje u odnosu na kontrolu, 5) radoznalost: kako ispoljava i kojim intenzitetom SOCIJALNA ZRELOST: - sklad izmeu drutvenih i linih interesa, - interesiranje za drutvene probleme i njihovo rjeavanje, - kooperativnost - kompetetivnost,

POSTUPAK I INSTRUMENTARIJ Upitnik za roditelje, Upitnik za ljekare, Protokol psiholokog ispitivanja: - T1: uporeivanje znakova, - T2: neposredno pamenje slika, - T3: pamenje rijei, - T4: lavirint (vizuo-motorika sposobnost) - T5: test perceptivne organizacije, - T6: PM-u boji (Raven), - T7: GUDINAF test - T8: test porodinih odnosa: - materinska zatita i djeija zavisnost od majke, - iskljuivanje djeteta iz intimnosti roditelja - sigurnost , - odnos prema mlaem bratu ili sestri, - odnos prema usamljenosti, - agresija - izdaja roditelja, - vjerojatnoa kazne, - djeje reakcije na sukob roditelja

21

22 Tema 5:

ODGOJNO-OBRAZOVNE METODE I SREDSTVA

U RADU SA PREDKOLSKOM DJECOM
I - ODGOJNO OBRAZOVNE METODE razlikovati aktivnosti vaspitaa od aktivnosti djece (eksperiment koji izvodi dijete pretpostavlja ve stvoreni interes Kamenov E.)

RAZLIITI PRISTUPI ODREENJU ZNAENJA I KLASIFIKACIJI: a) u metodici koja se bavi nainima djelovanja na djeji razvoj (kao postupci za potpomaganje, podsticanje i usavravanje djeje linosti) - djelovanje specijalno pripremljenom sredinom i situacijom, - pokazivanje, predstavljanje i prikazivanje - iva rije odgajatelja (prianje, itanje, razgovor, diskusija) b) kao naini prenoenja drutveno-historijskog iskustva (Poddjakov) 1) u obliku obrazaca odreenih djelatnosti (preko sredstava i naina rada naglasak na fizikom saznanju, najee u socijalnom kontekstu) 2) verbalno (naglasak na socijalnom saznanju): - operativno: unoenjem promjena u predmete ili situacije, radi praenja njihovog djelovanja) - figurativno: sticanjem predstava bez djelovanja na stvarnost, njenim kopiranjem ili posmatranjem c) kao naini sticanja informacija djelovanjem djeteta u fizikoj stvarnosti (Miker N.) etiri grupe metoda - figuralne: informacije u konkretnom obliku (posmatrane ili dozvane u sjeanje, mogue u obliku slika) - simbolike: informacije se prenose u obliku denotativnih znakova, koji nemaju znaenje po sebi, ili u sebi (slova, brojevi, muziki znaci, ifre, rijei) - semantike: informacije se prenose u obliku znaenja (obino se identifikuju sa rijeima, ali obuhvataju i slike sa znaenjem) - bihejvioralne: informacije su bitno neverbalne i odnosre se na ljudsku interakciju (stavovi, potrebe, elje, raspoloenja, namjere o drugim ljudima ili o sebi)

NEKE PRAKTINE KLASIFIKACIJE

1) Sa aspekta pouavanja djeteta, kao postupci kojim odrasli organizuju sticanje saznanja, unutar specijalno pripremljenih situacija: a) otkrivaka i problemska metoda: odgajatelj organizuje uslove za saznajnu aktivnost i djecu usmjerava u tu aktivnost 22

23 b) verbalna i pokazivaka metoda: odgajatelj prenosi djeci injenice saoptavanjem, upuivanjem, tumaenjem ili njihovim ilustriranjem) Otkrivaka metoda - osnovni problem obrazovanja na svim uzrastima jeste da se povea njegov razvojni uinak (Kamenov E.) - razrauju se problemsko-heuristike ili istraivake metode obrazovanja, kojima se organizuju stvaralake aktivnosti djece u toku kojih ona otkrivaju za sebe zakonitosti, pravila i naine rjeavanja problema (Venger) - osnovna odreenja i karakteristike: - uenje pronalaenjem se suprostavlja receptivnom uenju, - opasnost: otkrivaka metoda asimilirana u klasini sistem pouavanja svodi se na to da djeca otkrivaju samo ono to je predvidio uitelj (Kami) - mi ne traimo i ne oekujemo da dijete izmisli okretanje toka ... toak je ve davno otkriven ... dijete moe samo da smisli i otkrije neto to nije ranije znalo, ali na svoj sopstveni nain (Holt) - kod fizikog saznavanja dijete otkriva svojstva predmeta putem njihovih reakcija i mogue je ispravljati ga ukazujui mu na reakcije koje demantuju njegov zakljuak do kojeg je brzopleto dolo - kod logiko-matematikog saznavanja nema smisla proturjeiti. Problemska metoda - vezana je s problemskim uenjem, u kojem se do novih injenica dolazi tokom traganja za rjeenjima problema, - rjeavanje problema je proces kojim se otkrivaju novi naini postupanja (redefinisanje, izmjena direkcije miljenja) - neophodno uvaavanje i poznavanje specifinosti kognitivnog razvoja Verbalna metoda - odgajatelj djeluje neposredno komunicirajui s djetetom svojim pitanjima, komentarima, objanjenjima, upustvima - znanje koje se svodi samo na prianje o neem ne doprinosi razvoju verbalne inteligencije, dijete treba osposobljavati da usvaja nova saznanja usmenim putem, - ova sposobnost e se razvijati ako djecu stavljamo u situaciju da budu, ne samo informisana na verbalni nain, nego da prerauju svoja iskustva priajui o njima i raspravljajui o njima sa drugima - najei postupci: prianje, objanjavanje, aktivna verbalizacija (kombinovanje govora i akcije djeteta), diskusija (grupno rjeavanje problema) Pokazivaka metoda - jedna od najstarijih metoda pouavanja (nekad i nesvjesno pokazujemo djeci) - neadekvatno primjenjeno pokazivanje moe imati suprotan uinak, 23

24 pokazivanje treba upotrebljavati sa ciljem da pokrene odgovarajue mentalne procese (pokazivanje nije samo sebi svrha) sposobnost posmatranja je sastavni dio jedne ire kognitivne sposobnosti, spontano i namjerno posmatranje pokazivanje svostava / promjena neka opta pravila ili principi efikasnosti metode: - predmeti i pojave predvieni za pokazivanje trebaju biti zanimljivi djeci, - odrediti trajanje i obim posmatranja, - odrediti cilj posmatranja, - odrediti redosljed posmatranja, - odrediti aktivnosti nakon zavrenog posmatranja

2) sa aspekta teorije i prakse odgojno-obrazovnog rada: Metoda posmatranja - posmatranje je aktivan i svjestan proces koji ukljuuje osjetila, panju, analizu i sintezu - odgajatelj treba da upuuje i da potie razvoj interesa u toku posmatranja (koristei efekte i postupke koji razvijaju emocionalan odnos) Metoda demonstracije - demonstracija prirodnih predmeta i pojava, - demonstracija pokreta, - demonstracija radnih operacija Metoda objanjavanja - oslanjanje na ranija iskustva i predstave, - razumljivost - djeja zainteresiranost i radoznalost Metoda prianja i pripovijedanja - znaaj neverbalne komunikacije Metoda razgovora - pitanja (jeziki kratka, tena, razumljiva, nesugestibilna) - ostvarivanje bliskosti u kontaktu, - odnos odgajatelja i druge djece prema djetetovom odgovoru i pitanju Metoda grafikih i drugih radova - crtanje, modelovanje, izrada predmeta, ilustracije - vrijednosti djejih radova Metoda vjebanja - ponavljanje neke radnje radi sticanja vjetina i navika

24

25 uloga odgajatelja u procesu vjebanja (poticanje, potkrepljenje, otklanjanje suvinih i pogrenih elemenata radnje ili vjetine)

SREDSTVA U ODGOJNO-OBRAZOVNOM RADU IGRAKE a) igrake za igre uloga (lutke, likovi ljudi i ivotinja) b) pokretno-sportske igrake (lopte, kugle, koturovi, konopci) c) igrake za konstrukciju ili graenje (razne kocke, valjci, sloivi ploni oblici) d) didaktike igrake (raznobojni predmeti i modeli) e) zabavne igrake f) igrake koje sama djeca izrauju Klasifikacija obzirom na stepen oblikovanosti: a) oblikovane igrake, b) neoblikovani materijal kao igraka c) poluoblikovane (polugotove) igrake

VIZUELNA SREDSTVA a) prirodni objekti, b) modeli c) fotografije d) dija-film e) tematska ilustracija f) slikovnica g) knjiga AUDITIVNA SREDSTVA a) gramofonske ploe b) audio-kasete c) instrumenti za proizvodnju zvunih efekata AUDIO-VIZUELNA SREDSTVA a) film b) televizija MANUELNA SREDSTVA (alati i pribor za obavljanje razliitih radnih operacija i aktivnosti)

KRITERIJI ZA IZBOR I PRIMJENU METODA I SREDSTAVA ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA a) nivo razvoja predkolskog djeteta u pojedinim uzrasnim grupama i individualne osobenosti djece u okviru svake uzrasne grupe b) oblik aktivnosti

25

26 c) materijalna opremljenost ustanove i pedagoko-metodika strunost odgajatelja

Tema 6:

PODRUJA UTICANJA NA RAZVOJ LINOSTI

U PREDKOLSKOM ODGOJU
1. TJELESNI ODGOJ 1.1. Anatomsko-fizioloke i morfoloke osobenosti - period intenzivnog razvoja kostiju, miia, nervnog sistema i motorike - kotani sistem je nedovoljno vrst - cirkulacija krvi drukija nego kod odraslih: srce: do 3. godine skoro u horizontalnom poloaju ( u prvoj godini se intenzivno razvija, a izmeu 2. i 5. godine usporeno) puls: u prvoj godini 134 otkucaja u minuti, u 3. i 4. godini 108; od 6. do 7. godine 93. - plua novoroeneta 19 puta laka od plua odraslih - nedovrenost nervnog sistema: mozak novoroeneta 400 g, a na kraju prve godine 900 g (u prvoj godini refleksna aktivnost, a tek kasnije voljni pokreti) - osjetljivost na bolesti Zadaci tjelesnog odgoja - obezbjeivanje zdravog i normalnog razvoja organizma i njegove otpornosti, - otklanjanje izvjesnih nedostataka koji dolaze iz uroene konstitucije - sticanje automatizama, kao osnove za savreno izvoenje sloenijih pokreta - upoznavanje prostora putem pokreta i raznih tjelesnih vjebi - povezivanje pokreta sa ritmom i muzikom (pokret postaje sredstvo komunikacije kojim dijete izraava svoja osjeanja i svoju ukupnu linost - sa stanovita osnovnog cilja: cjeloviti razvitak linosti djeteta, mogu se formulisati slijedea dva temeljna zadatka tjelesnog odgoja:

1.2.

a) Jaanje zdravlja i potpomaganje pravilnog raenja organizma - bolest djeteta moe prouzrokovati zaostajanje i njegovog psihikog razvoja - osnovne mjere za obezbjeivanje zdravlja i pravilnog raenja djeteta: higijena svakodnevnog ivota - lina istoa (umivanje, kupanje, pranje ruku ...) 26

27 istoa odjee i obue higijena prostorija

zdrava ishrana - bjelanevine neophodne za raenje (meso, riba, mlijeko, kravlji sir, jaja, kupus, mrkva, ria, krompir) - masti lipidi iz masnoa ulaze u sastav svake stanice u organizmu (maslac, riblje ulje, kajmak, vrhnje) - ugljini hidrati izvor energije (eer, skrob, kruh, kukuruz, povre i voe) - odnos bjelanevine : masti : ugljini hidrati = 1:1:3 ili 1:1:4 - vitamini tite organizam od infekcija i potpomau pravilan razvoj (C-otpornost prema infekcijama, D-kosti i koa, A-vid, B6sinteza bjelanevina) - mineralne soli: kalcijum-graa kostiju, kalijum i fosfor-nervni sistem) - voda: 80 g/kg tjelesne teine dnevno = oko 1l dnevno (odrasli 40 g/kg tjelesne teine) - koliine: doruak-25% dnevne koliine; ruak 40%; uina 15%; veera 20 20% - znaaj svjeeg zraka i sunca aktivnost djeteta - igra, obavezne aktivnosti i slobodne aktivnosti, - dva osnovna principa: smjenjivanje aktivnosti i prilagoenost aktivnosti psihofizikim mogunostima djeteta - panja: 2-3 godine: 10 do 15 minuta; 5-6 godina: 25-30 minuta - spavanje: djeci 2-3 godine potrebno 14 sati (2 sata popodne); 37 godina: 12 13 sati (2 sata poslije ruka) kontrola zdravlja u ustanovama: ljekar i medicinska sestra, odgajateljica jutarnja provjera i trijaa, u porodici: redovno vakcinisanje, sistematski pregledi

b) Razvijanje elementarnih pokreta i formiranje elementarnih navika i vjetina - razvoj krupne motorike: hodanje, dizanje, tranje - fina motorika: znaaj pokreta ruke, ake, prstiju - po roenju hvata predmet cijelom akom i svim prstima (ne upotrebljava palac) - dvogodinje dijete: sinkinezija (istovremeno uee i druge ruke) i aksijalna sinkinezija (aktivnost ruke praena je pokretima usta i lica) - do 4. godine nediferenciranost pokreta i odsustvo laterizacije - praenje razvoja (LAP-norme, nomogrami) 1.3. Metode tjelesnog odgoja

b) prirodna (Demeni-Eber-ova) metoda aktivira cijeli organizam 27

28 harmonijski i istovremeno djeluje na razvoj svih dijelova tijela doputa maksimum slobode doputa individualni ritam lako se primjenjuje u grupi postie se sistemom prirodnih vjebi - hodanje, tranje, skakanje - puzanje, plivanje - dizanje, bacanje c) metoda vedske gimnastike (Ling-ova metoda) - zahtijeva tanost i strogost u izvravanju pokreta - miina aktivnost je parcijalna, tako da mnogi dijelovi tijela ostaju neaktivni d) ritmika (ak Dalkroz-ova) metoda - uvoenje ritmikih ugara u tjelesni odgoj (vicarski muziki pedagog ak Dalkroz)

1.4.

Sredstva tjelesnog odgoja - igra (motorike, narodne, ritmike) - manuelni radovi (razvijanje pokretljivosti ruke) - tjelesne vjebe vjebe hodanja vjebe tranja vjebe ravnotee vjebe bacanja vjebe puzanja vjebe penjanja vjebe skakanja - specifine funkcije vjebi: specifine vjebe za razvoj pojedinih grupa miia (miii ramenog pojasa, leni, trbuni, miii stopala)

Tema 7:

INTELEKTUALNI ODGOJ
znaaj razvoja intelektualnih sposobnosti u predkolskom periodu (Piae, Kolberg, Vigotski) Benjamin Blum (ikago): u prve etiri godine inteligencija dostie polovinu ukupne inteligencije, a sa 6 godina 2/3 inteligencije koju e imati u 17. godini.

ZADACI INTELEKTUALNOG ODGOJA 1. RAZVIJANJE SAZNAJNIH PROCESA I SPOSOBNOSTI OPAANJE - osjetljivost senzornih sistema i uslovi koji utiu na sadraj i kvalitet opaanja: 28

29 a) vizelna osjetljivost - otrina vida: uoavanje prekida Landoltovog prstena (prenik 7 mm, prekid 1mm - uzrast 4-5 godina rastojanje 2,10 m; uzrast 5-6 godina rastojanje 2,70 m - preciznost i tanost razlikovanja boja (grijee u imenovanju boja koje su u spektru jedna pored druge) - oko druge godine dosta dobro razlikuju 4 osnovne boje: crvena, uta, plava, zelena b) akustika osjetljivost otrina sluha i sluha za govor manja nego kod odraslih govorni sluh se poinje razvijati krajem prve i poetkom druge godine, razvoj muzikog sluha: na uzrastu 3-4 godine teko razlikuju visine zvukova (iznad 5. godine mogu razlikovati da li su dva tona jednaki ili razliiti po visini)

c) opaanje prostora - u prostornom izdvajanju i razlikovanju uzajamnog poloaja predmeta, njihove veliine, udaljenosti i reljefnosti bitnu ulogu igraju pokreti oiju i glave pri gledanju (Seenov) - na osnovu razlikovanja desne i lijeve ruke dijete poinje da diferencira desno i lijevo oko i uho, - znaaj razvoja govora u opaanju prostora - ukljuivanje u rjenik rijei: na, pod, nad, ispred iza, ulijevo, udesno PANJA - u toku cijelog predkolskog perioda je dominacija spontanosti i nenamjernosti, - panja u cjelini zavisi od neposrednih osobina predmeta, njihove privlanosti i novine, - voljna panja se poinje razvijati i formirati poveanjem govorne sposobnosti i usmjeravanjem djeje aktivnosti, - kada se panja stimulira, ona postaje stalnija, - voljna panja se odrava i izaziva motivima koji nisu u direktnom odnosu sa njegovim predmetima, - L.S.Vigotski i A.N.Leontijev: odluujuu ulogu u formiranju voljne panje imaju uslovi ivota i aktivnost djeteta, - Nivo panje zavisi od toga koliko su jasno postavljeni: - zadatak aktivnosti, - ciljevi i uslovi aktivnosti, - istaknuti oni elementi koji su znaajni za obavjanje aktivnosti - znaaj razvoja govora u nastanku voljne panje: regulacija se ostvaruje verbalnim postavljanjem pred dijete ciljeva i zadataka, koje ono zatim naui da postavlja samo sebi, - trajanje i obim panje tijesno su povezani sa: - razvojem namjerne i usmjerene panje, - poveanjem individualnog djetetovog iskustva i - razvojem interakcije izmeu djeteta i okoline.

29

30 posebnim vjebama koje pripremaju dijete za promatranje, poveava se obim voljne panje (T.V.Endovicka eksperiment): - Pokazivanje kartona od 6 figura u trajanju od 2 sekunde: - sa instrukcijom: - djeca 4-5 godina u prosjeku uspiju da imenuju 1,3 figure, a izaberu 3,5 figura - djeca 6-7 godina: imenuju 3,4 izaberu 4,5 figura - bez instrukcije - djeca 4-5 godina imenuju 0,6 figura, a uspiju da izaberu 1,5 figura - djeca 6-7 godina imenuju 1,4 figura, a uspiju da izaberu 2,2 figure

PAMENJE - pamenje kao psihiki proces zadravanja i reprodukovanja steenih predstava nije dato djetetu kao uroena sposobnost, ve se razvija pod uticajem ivotnih uvjeta i odgoja, - obim paenja verbalnih sadraja djece 3-4 godine je veoma uzak (zapamte u prosjeku 2 rijei, a tek nakon vie ponavljanja mogu reprodukovati imena 4 predmeta ili crtea) - u periodu 4-5 godina poinje se razvijati namjerno pamenje i reprodukovanje (T.A.Korman: sa 3-4 godine prepriavajui bajku samo reprodukuje osnovni dogaaj, a sa 4-5 godina reprodukuje i detalje prepriavajui vrlo tano tekst bajke, esto istim terminima) - na uzrastu 6-7 godina dijete uspostavlja logike smisaone veze meu pojavama, to znatno olakava zapamivanje (verbalno logiko pamenje), - u odnosu na odrasle, predkolsko dijete raspolae sa znatno boljim mehanikim pamenjem. KARAKTERISTIKE MATE - ve u prvim igrama imitiranja javlja se poetak razvoja mate, odnosno, zaeci zamiljanja situacije (poinje se formirati namjerna ili aktivna stvaralaka mata) - u periodu 4. -6. godine javljaju se elementi stvaralake mate u igri s ulogama, koje nisu prosta reprodukcija, - zakonitost u razvoju djeje mate: - djeja mata se ispoljava i uspjeno razvija u igrama (crtanje, modelovanje, konstruisanje), - ona nalazi svoj spoljanji oslonac u realnim radnjama, ali i u imaginarnim situacijama. - miljenje da udesno i fantastino u bajkama odvodi dijete u svijet nepostojeeg, u natprirodni svijet i da fantastini sadraji negativno utiu na psihiki razvoj predkolskog djeteta (letei ilimi, izme od sedam milja), - istraivanja nisu potvrdila ovakvo shvatanje: pokazao se pozitivan uticaj ovih sadraja na intelektualni, moralni i estetski odgoj djeteta,

2. PODSTICANJE PRIRODNE RADOZNALOSTI I RAZVIJANJE MOTIVACIJE ZA UENJE

30

31 radoznalost podstie predkolsko dijete na postavljanje pitanja o predmetima i pojavama i osnovni je pokreta saznajne aktivnosti djeteta, znaaj razvijanja motivacije u podsticanju radoznalosti

3. RAZVIJANJE MATEMATIKO-LOGIKOG MILJENJA - zasluge Pijaea, Brunera i Galjperina u prouavanju odnosa i povezanosti intelektualnog odgoja i formiranja elementarnih matematikih predstava, - istraivanje ovog problema ima u vidu tri osnovna faktora: a) sutina moderne matematike - osnovu matematike predkolskog uzrasta ine skupovi stvarnih predmeta, b) priroda saznajnih sposobnosti predkolskog djeteta formiranje osnovnih matematikih pojmova posmatra se u vezi sa kognitivnim razvojem djeteta i sposobnou konzervacije, kao osnovne pretpostavke misaone aktivnosti nemogunost konzervacije je djetetovo neshvatanje da predmet ne mijenja masu ako promijeni oblik (tekuina presuta iz visoke ae u nisku posudu ostaje ista iako ima drukiji oblik), c) odnos izmeu uenja i razvoja saznajnih sposobnosti istraivanja su potvrdila hipotezu da je usmjerenim uticajem mogue ubrzati razvoj miljenja, koje je neophodno za shvatanje kvantitativnih odnosa, sredstva koja se upotrebljavaju sa ciljem formiranja matematikih predstava: - usmjerene aktivnosti u vidu vjebanja individualnim materijalom i didaktike igre, - razliite vjebe koje se obavljaju individualno ili u malim grupama u okviru igre i aktivnosti i - matematiko-logike igre

Tema 8:

DRUTVENO MORALNI ODGOJ

U PREDKOLSKOJ DOBI
PSIHOLOKE OSNOVE I ASPEKTI - u predkolskoj dobi se stvaraju osnove za: formiranje odnosa linosti prema drutvu razvijanje moralnih pojmova razvijanje ponaanja u skladu sa drutvenim normama i moralnim vrijednostima - malo dijete ne raspolae nikakvim moralnim pojmovima (nije ni moralno ni nemoralno) - psihologija moralnog razvoja je utvrdila mehanizme uenja moralnog ponaanja i socijalizacije

31

32 a) Bihevioralna teorija socijalizacije (Aronfreed, Bandura, Kanfer, Miler, Rau) moralni razvoj kao razvoj spoljanjeg ponaanja i afektivnog usaglaavanja (djeje ponaanje se oblikuje drutvenim uslovljavanjem) osnovni pokretai moralnog razvoja su izbjegavanje drutvene kazne i elja za nagradom nedostaci: ne analizira kognitivnu i afektivnu dimenziju u formiranju moralne svijesti b) Kognitivna teorija (Piaget, Kolberg) osnovu moralnog razvoja ini razvoj miljenja, a ne strah od kazne etape moralnog razvoja: J. Piaget: - heteronomija apsolutnog i tipinog suenja - autonomija i relativistiko prihvatanje principa L. Kolberg: - predkonvencionalna (zasnovane na spoljanjem - konvencionalna autoritetu) - postkonvencionalna zasnovana na unutranjim principima nedostaci: zanemarivanje emocionalne komponente i sistematskog uticaja odgoja c) Socio-psiholoka teorija Bronfenbrener: prva tri stadijuma znaajni za predkolsku dob - samoorijentacija individua je motivisana impulsima samozadovoljenja bez obzira na oekivanja drugih - orijentacija prema autoritetima - moralno suenje i ponaanje odreuju pojedinci ili grupe, koji imaju znaaj za zadovoljenje afektivnih i drutvenih potreba djeteta (orijentacija moe biti sukcesivna ili simultana) - uticaj porodice, raznih organizacija i drugih drutvenih faktora SADRAJ DRUTVENO-MORALNOG ODGOJA - drutveno-moralni razvoj predkolskog djeteta odvija se u konkretnom socijalnom kontekstu i rezultat je aktivnosti djeteta u tom kontekstu - proces moralnog formiranja ne zavisi samo od individualnih dispozicija, nego i od sadraja koji trebaju biti usvojeni - osnovna podruja: humanizam ljubav prema ovjeku, zasnivanje meuljudskih odnosa na uzajamnom potovanju, razumijevanju i suradnji patriotizam ljubav prema zajednici, spremnost da se uvaju tekovine i vrijednosti, internacionalizam - borba za mir, slobodu, uvaavanje ovjeka bez obzira na rasu, vjeroispovjest i dr. razvijanje svjesne discipline dobrovoljno prihvatanje drutvenih normi i uvianje njihove neophodnosti

32

33

ZADACI DRUTVENO-MORALNOG ODGOJA - razvijanje ljubavi prema roditeljima i ostalim lanovima porodice - razvijanje osjeanja drugarstva i prijateljstva, uzajamne suradnje i pomoi, te smisla za kolektivni ivot - razvijanje elementarnih radnih i kulturnih navika (tanost, organiziranost, kultura ponaanja) - razvijanje pozitivnih osobina volje i karaktera KARAKTERISTIKE PROCESA RAZVOJA MORALNIH POJMOVA I DRUTVENOG PONAANJA izmeu 3. i 6. godine stvaraju se osnove za moralne pojmove, ponaanje i moralne stavove (vie se insistira na pokazivanju a ne na objanjavanju pojmova ne moe shvatiti pojmove na verbalni nain) djetetovo razumijevanje moralnih pojmova povezano je sa njegovim zrenjem, intelektualnim i socijalnim razvojem, faze razvoja pojma nesebinosti (prema Ugurel Semin): 1) egocentrizam potpuno sebian stav, 2) sociocentrizam povinovanje moralnim pravilima i obiajima, svjesnost socijalnih reakcija u vidu straha od drutvene osude 3) povrinski reciprocitet osjeanje krivice, ako npr. podjela nije bila ravnopravna 4) proireni reciprocitet elja za odravanjem dobrih odnosa sa prijateljima, 5) altruizam elja da se podnese rtva za druge 6) smisao za pravdu vjerovanje da ini prava stvar koju treba uraditi tekoa u formiranju pojmova: oni se mijenjaju sa situacijama (to je dobro u jednoj, ne mora to biti u drugoj situaciji novac iz kasice i iz novanika) dijete prosuuje svoje postupke kao dobre ili loe na osnovu posljedica diskrepancija izmeu moralnih pojmova i ponaanja zbog emocionalnih i motivacionih faktora od 5. do 6. godine pravila koja se postav,ljaju djeci imaju optiji karakter, iako jo uvijek nemaju apstraktne predstave

ZNAAJ MOTIVA - motivi su psiholoka osnova ovog procesa, iju strukturu ini ravnotea afektivnih i kognitivnih procesa - poseban znaaj ima motiv postignua: - javja se ve u drugoj godini dijete uporeuje ono to je postiglo sa onim to je eljelo postii (autonomni motiv postignua) - socijalni motiv postignua javlja se pod uticajem djelovanja sredine i drutveno-moralnih normi (informacije o sebi dobijaju se poreenjem sa drugima)

33

34 PORODICA I PREDKOLSKE USTANOVE KAO FAKTORI MORALNOG ODGOJA - porodica kao prva socijalna grupa - prvi socijalni i afektivni odnos dijete usostavlja sa majkom - presudni uslovi porodine sredine: - emotivna klima u porodici, - veliina porodice, - govor odraslih, - komunikacija roditelja sa djetetom, - organizacija porodinog ivota - linost roditelja RAZVIJANJE LJUBAVI PREMA PORODICI - vana afektivna komponenta drutveno moralnog odgoja, - odgoj za humanizaciju odnosa - razvijanje ljubavi prema iroj zajednici, domovini ODGOJ DRUGARSTAVA, PRIJATELJSTVA I UZAJAMNE SURADNJE - znaaj uticaja vrnjaka - igra, zajedniki rad, usmjerene aktivnosti - humanizacija odnosa meu spolovima ODGOJ LJUBAVI PREMA RADU I RAZVIJANJE RADNIH NAVIKA - igra i rad - u 6. godini javlja se rad kao nezavisna aktivnost (sposobnost postavljanja cilja, organiziranje aktivnosti i zainteresiranost za rezultate) - osnovne forme rada u predkolskoj dobi: a) samoopsluivanje, b) sudjelovanje u poslovima odraslih, c) rad u prirodi, d) manuelne aktivnosti, e) uenje ODGOJ POZITIVNIH OSOBINA VOLJE I KARAKTERA - osnovni smisao je usmjeravanje aktivnosti prema odreenom cilju i savladavanje negativnih osobina volje - najvanije osobine volje koje treba odgajati u ovoj dobi: a) vladanje sobom b) ustrajnost

34

35

60

50

40

30

20

10

Std. Dev = 7,61 Mean = 30,3 N = 294,00 5,0 7,5 10,0 15,0 20,0 25,0 30,0 35,0 40,0 12,5 17,5 22,5 27,5 32,5 37,5

skala ustrajnosti - ukupan skor

100

80

60

40

20 Std. Dev = 7,18 Mean = 31,8 0 5,0 10,0 15,0 20,0 25,0 30,0 35,0 40,0 N = 249,00

skala ustrajnosti - ukupan skor

M < MM t = 2,303* ( P = 0,022 )

c) d) e) f)

odlunost, nezavisnost inicijativa odgoj hrabrosti 35

36 g) iskrenost i ljubav prema istini h) odgoj potenja i) odgoj optimizma i samopouzdanja METODE I SREDSTVA MORALNOG ODGOJA a)primjer, b) vjebanje, c)ivot u kolektivu, d) objanjenje, e)podsticanje, f) takmienje, g) sprjeavanje (kapricioznost, tvrdoglavost, neiskrenost, la, plaljivost

A) funkcionalni

B) shizmatski

C) shizmatski

D) iskrivljeni

E) iskrivljeni

F) generacijski jaz

Legenda: otac majka kerka

36

37 G) pseudodemokratski H) razjedinjeni sin

Tipovi obiteljskih saveza prema Glicku i Kessleru (izvor: Nikoli S., 3/1992. str. 107)

Tema 9:

ESTETSKI ODGOJ
ULOGA I ZNAAJ ESTETSKOG ODGOJA estetski odgoj se oznaava kao proces razvijanja sposobnosti opaanja, doivljavanja, vrednovanja i stvaranja lijepog po starim shvatanjima estetski odgoj bi trebao da dobije mjesto tek u dobi intelektualne zrelosti Portman: osnovna uloga estetskog odgoja je odgoj opaanja i promatranja, naglaavajui vezu izmeu: estetskog i percepcije opaajnog i racionalnog vizije i reprezentacije Viktor Levenfeld: estetski odgoj je nain na koji se ostvaruje sinteza ljudskih sposobnosti kroz stvaralaki proces dovodi u vezu estetsku aktivnost djeteta sa stvaralakim sposobnostima, pod kojima podrazumijeva: ulnu osjetljivost, sposobnost apstrakcije, sinteze i transformacije, originalnost individualnog izraza, sposobnost koherentne organizacije iskustva, zasnovane na integraciji misli i senzibiliteta

ZADACI ESTETSKOG ODGOJA razvijanje sposobnosti opaanja i doivljavanja lijepog u prirodi i ljudskom stvaralatvu razvijanje djeje mate i stvaralatva (kroz razliite oblike djejeg izraavanja: igra, crtanje, pjevanje, pokret)

PRINCIPI ESTETSKOG ODGOJA principi proizlaze iz: opeg cilja odgoja, fenomena estetskog i osobitosti estetskog senzibiliteta ovog uzrasta cjelokupna sredina u kojoj dijete ivi predstavlja izvor estetskih doivljaja, umjetnost se smatra najsnanijim sredstvom estetskog odgoja 37

38 potencijale za razvoj estetskog ima svaki ovjek estetsko u ovom periodu je jo nedovoljno izdiferencirano, uslovljeno predmetnim asocijacijama i ivotnim funkcijama stvarnost privlai djeju panju zbog njihove radoznalosti i ei za ulnim uicima princip integracije - usklaivanje svih odgojnih podsticaja i sadraja i njihovo povezivanje princip prilagoenosti uzrastu - sredstva, sadraji, metode, postupci i oblici rada moraju odgovarati karakteristikama i migunostima uzrasne dobi princip estetske vrijednosti sadraja - (Pregrad: Ne djeja ili omladinska umjetnost, ve umjetnost za djecu i omladinu, umjetnost visokog kvliteta, ali koja ulazi u okvir djejih intelektualnih i estetskih snaga i mogunosti) princip doivljaja - sadraji trebaju pobuditi djeja osjeanja, koja nisu samo dio ukupnog reagiranja na lijepo, ve i osnova za razvijanje estetskog odnosa princip individualizacije odgojnog rada - uvaavanje razlika u interesovanju, estetskim aktivnostima, mogunostima, tempu napredovanja

UMJETNOST KAO SREDSTVO ESTETSKOG ODGOJA umjetnosti se najee daje primarno mjesto u ostvarivanju zadataka estetskog odgoja umjetnost je najpotpuniji vid estetskog osvajanja stvarnosti izaziva u nama ulno reagiranje i razumijevanje onoga to je umjetnik elio da izrazi da bi uivao u umjetnosti ovjek mora biti estetski obrazovan u estetskom odgoju na ovom uzrastu, kao vidovi umjetnosti, koriste se najvie: knjievnost, likovna umjetnost, muzika, pozorite i film.

Knjievnost - pitanje izbora literarnih sadraja - arlota Biler: prva periodizacija italakih interesovanja: - Od 2 do 4 godine interesovanje za prie koje im sami roditelji izmiljaju - Od 4. do 8. godine - doba bajki - Vilson: djeca veoma rano pokazuju interes za prie o ivotinjama (basne) i ljudima iz svakodnevnog ivota, te prema aljivim i kominim priama - Bajka se smatra najpodesnijim literarnim vidom na ovom uzrastu Likovna umjetnost - veliko interesovanje za ilustracije i slikovnice - likovno tepanje slike i ilustracije koje podraavaju djeji nain likovnog izraavanja 38

39 Muzika odgoj sluha, kao znaajan zadatak sredina utie na odgoj djejeg sluha i ritma rezultati istraivanja: izmeu 3. i 4. godine teko razlikuju visinu tonova - Iljinova: djeje pjevanje se odlikuje vie reprodukovanjem ritma, nego visine zvuka - T.V.Endovicka specijalna obuka: izvoenje pokreta odreene amplitude koja odgovara intervalu razlike visine tonova (bre razvijanje muzikog sluha) - Etjen Surio: muziko djelo izaziva kod djeteta mentalni i emotivni stav Pozorite i film - gledanje pozorinih komada i filmova, kao znaajno sredstvo estetskog odgoja - pozorite lutaka - prilagoenost uzrastu (po sadraju i duini trajanja) - vrijednost vlastitih igrokaza RAZVIJANJE DJEJEG STVARALATVA podsticanje djejeg izraavanja govorom, crtanjem, modeliranjem, dramatizacijom razliita gledita na djeje stvaralatvo: - djeje stvaralatvo kao igra i spontano, esto nesvjesno izraavanje djeteta (Laskaris, Pijae, Rid) - djeje stvaralatvo kao oblik kultivisane igre (potreba i znaaj organiziranih odgojnih uticaja i podsticaja) odnos djeje igre i stvaralake aktivnosti: - Laskaris: igra je najprirodniji metod estetskog odgoja u ovom periodu (uivanje je karakteristinoza umjetniko stvaranje) - Pijae: koji su uzroci rane manifestacije estetske aktivnosti - rana manifestacija je utjelovljena u unutranjim potrebama djeteta da dovede u sklad svoje inherentne tendencije i da izrazi svoju individualnu stvarnost koje su prepreke njihovom razvoju Ni diletantizam, ni ki, ni povrnost, ve samo istinska i prava umjetnost.

Tema 10: EKOLOKI ODGOJ I OBRAZOVANJE

Ecological education Nature protection education Erziehung naturschtzende Ausbildung 39

40 Def.: ekologija je nauka o odnosu organizma prema okolini, o njegovom smjetaju i pojavljivanju u prostoru (grki: oikos = kua + logos = rije, govor, zakon) ire znaenje: ekologija se odnosi na zatitu prirodne okoline od pretjeranog unitavanja, odnosno, bilo kakvog nepravilnog odnosa ovjeka prema ivoj i neivoj prirodi ZADACI: sticanje savremenih znanja, vjetina i stavova o ekolokim osobenostima, procesima i zakonitostima u ivotnoj sredini, upoznavanje o djelovanju ovjeka na ivotnu sredinu u razliitim formama i dimenzijama, razumijevanje savremenih tenji i mogunosti savremene nauke, drutvenih nauka i umjetnosti za cjelovitu zatitu i unapreenje ivotne sredine, navikavanje uenika na odravanje line higijene, higijene i estetskog ureenja kolske sredine navikavanje na ispravan odnos prema objektima u prirodi, prema kulturnim vrijednostima i posebno prema sveukupnim meuljudskim odnosima

Kako se realizuju zadaci?: - u nastavi ekologije, - u vankolskoj ekologiji, - u akcionim programima, - u projektima razvitka zajednice Uzroci ozbiljnog poremeaja okoline: - nagli porast industrijalizacije, - pojave novih tehnologija, - porast upotrebe kemikalija, - enormno poveanje potronje energije, - porast potronje raznih materijalnih dobara, - poveanje koliine industrijskog i komunalnog otpada, - porast saobraaja, - bra industrijalizacija i nekontrolisano troenje prirodnih resursa. Internacionalizacija problema: - problemi okolia prelaze granice jedne zemlje, - potrebna je aktivna suradnja izmeu zemalja i internacionalna suradnja, - UN 1992., Rio de aneiro: Konferencija o zatiti okoline (konsenzus: socio-ekonomski rast i eko-sistem moraju biti u harmoniji i meusobno se podravati) Historijski osvrt - ljudi su od pamtivijeka pridavali znaaj ouvanju okoline, - an ak Ruso: predlae Emilu (glavni lik njegovog pedagokog djela: Emil ili o odgoju) da to vie ui iz prirode poput Robinzona, 40

41 Jan Amos Komensky u Velikoj didaktici: Taan red u koli treba pozajmiti od prirode i to takav da ga ne mogu zaustavitinikakve smetnje reformska pedagogija daje naglasak na sticanju znanja neposrednim iskustvom u prirodi

Utemeljenost i cilj ekolokog odgoja i obrazovanja: - odgoj je oovjeenje ovjeka, - J.A. Komensky: vidljivi svijet je stvoren da slui za raanje, odhranjivanje i odgajanje ljudskog roda, - ovjek je dio savrene kosmike harmonije i treba, ne samo da spozna i shvati, ve i da mijenja svoje okruenje,, - ovjek je podinio mnoge prirodne procese i zakone svom blagostanju, ali je nekontrolisanim postupcima naruio okolinski sistem i doveo u pitanje svoju egzistenciju na planeti, - odgoj i obrazovanje pruaju mogunost da se mijenja svijest o okruenju - CILJ: sticanje znanja o meuzavisnosti biljnog i ivotinjskog svijeta i materijalnog okruenja, te na osnovu te spoznaje, razvoj uvjerenja o uvanju i zatiti okoline od nepravilnog koritenja i unitavanja (koliko znaju djeca o prirodi: ko daje mlijeko, zato crna koka nema crno jaje) Sadraj ekolokog odgoja: - globalna uzurpiranja (oteenje ozonskog omotaa, promjena klime), - urbani razvoj (kontrola, planiranje, razvoj), - zatita voda (voda za pie, povrinske vode, podzemne, morske), - odlaganje smea u urbanim i ruralnim sredinama, - mikrobioloka i kemijska ispravnost hrane - uticaj na okolinu i zdravlje raznih energetskih izvora, - saobraaj i njegov uticaj na okolinu (gasovi, buka), - nekontrolisana upotreba pesticida i drugih kemikalija, - genetski bioinenjering (biotehnologija i genetski modificirani organizmi), - kvalitet zraka (oksidi, sumpor, nitrogen, praina, prljava kia), - radioaktivni i drugi perzistentni otpad, - buka Didaktika rjeenja: a) izleti i ekskurzije odgojno-obrazovni ciljevi: spoznajni, motivacioni, rekreativni sticanje znanja o realitetu i zauzimanje stavova spoznaja i afektivni odnos se mora pretoiti u aktivno djelovanje

b) kola u prirodi - duga istorija ovog oblika rada - Vitorino de Feltre (poetak 15. stoljea) organizira nastavu u prirodi

41

42 posebno teite je na zdravstvenom odgoju (uenici se bave raznim fizikim aktivnostima) razliiti modeli ovih kola: internatski tip (djeca stalno borave u prirodi), odvoenje djece do prikladnih terena, povremeni boravci u prirodi, logorovanja proizvodni i drutveno korisni rad uenici u Waldorfskoj koli sami proizvode i ue razne zanate rad je i danas znaajno odgojno sredstvo rad u kolskom vrtu, uoavanje lijepog u prirodi, aktivnosti na ureenju okolia

c) -

Osnovna nastavna pitanja u realizaciji ekolokog odgoja a) Zatita voda - znaaj vode za ivot (odnos kopno voda na planeti) - voda za pie e biti najvei problem opstanka ljudi i ivotinja (1999. godine 17% ljudske populacije je imalo ogromne probleme u snabdjevanju vodom - kod obrade vode u nastavnim predmetima (kemija, fizika) potrebno isticati ekoloke aspekte - voda kao tema u umjetnosti (knjievnost, slikarstvo) - praktini rad (ienje vodotoka) b) Zatita zraka - zagaivai zraka: sumpordioksid, nitrogenoksidi, suspendirane estice, volativne i semivolativne organske komponente,hlorofluorovodonici, duhanski dim, neorganske praine - od 1900 do 1965. godine globalna emisija sumpordioksida porasla je est puta - najvea opasnost je oteenje ozonskog omotaa (zatita organizama od UV-zraenja, globalno zatopljenje) - duhanski dim, pasivni puai, kancerozna oboljenja - organizovanje akcija na nivou kola, koritenje medija c) Odlaganje otpada i zagaenje zemljita - najopasniji otpadi potiu iz hemijske industrije - prikupljanje sekundarnih sirovina kao mogunost smanjenja zagaenja

Tema 11.: OSNOVNE AKTIVNOSTI I OBLICI PREDKOLSKOG ODGOJNO OBRAZOVNOG PROCESA

1. IGRA

42

43 DEFINICIJA I ODREENJE POJMA - u staroj Grkoj: posebne radnje koje odgovaraju djeci - stari Rimljani: radost i veselje - u staronjemakom jeziku: spiln = lako ravnomjerno kretanje, slino kretanju klatna, koje izaziva veliku prijatnost - Bojtendajk - osnovne oznake igre: kretanje, spontanost, sloboda, radost zabava - Elkonjin: igra nije nauni pojam u strogom smislu - Kolaritis: nemogue je tano odreenje pojma igre i njeno razgranienje od ostalih ljudskih aktivnosti - F.iler i H.Spenser: estetski pogledi na igru, iji su korjeni isti kao i korjeni umjetnosti - Anri Valon: igra je svrsishodnost bez svrhe (u skladu sa Kantovom definicijom umjetnosti spontana aktivnost bez praktinog utilitarnog cilja) - L.Vigotski: igra je aktivnost djeteta sa ciljem, mata u praktinom dejstvu - Arkin: odnos rada i igre: rad i igra se prepliu u ivotu predkolskog djeteta igra za dijete predstavlja pravi rad, a ono rad pretvara u igru - Stav suvremene razvojne psihologije: igra je nain postojanja djeteta i osnovni oblik njegove aktivnosti, kojom ono najprirodnije i najslobodnije zadovoljava svoje potrebe za kretanjem i djelatnou. PRIRODA IGRE I NJENA ULOGA U IVOTU DJETETA - Spenser, Hol i Gros: igra kao izraz biolokih potreba i unutranjih instinkata djeteta (dovoenje u vezu sa igrom ivotinja) H.Spenser: igra kao posljedica neutroene energije S.Hol: biogenetski princip (ontogeneza je skraeni oblik filogeneze) igra je atavistiki impuls, izraz primitivnih i davno iezlih oblika ivota K.Gros: teorija vjebanja ili samoodgoja (povezivanje igre ivotinja i djece): - svako ivo bie ima naslijeene pretpostavke koje daju cjelishodnost njegovom ponaanju, - u vih ivih bia uroene reakcije su nedovoljne za ispunjavanje sloenih ivotnih zadataka, - u ivotu svakog vieg ivog bia postoji djetinjstvo (nesposobnost odravanja ivota bez pomoi roditelja) - due djetinjstvo kod ovjeka: to je savrenija aktivnost, to treba dua priprema za nju - sposobnosti se stvaraju prirodnim putem na naslijeenim predispozicijama (nedostatak: biologistiki pristup ne govori o prirodi i psiholokom sadraju igre, ve samo o njenom znaenju) Karl Biler (dopuna Grosove teorije): - igra je neophodna kao vjeba za jo nezrele sposobnosti 43

44 definie igru kao funkcionalno zadovoljstvo (polazei od svoje teorije primarnih reakcija: funkcionalno zadovoljstvo djeluje kao motiv, koji izaziva i potkrepljuje kretanje) Bojtendajk: - ne slae se sa Bilerovim tumaenjem igre kao aktivnosti kja se izraava u prostom ponavljanju pokreta - ne prihvata Grosovu teoriju igre kao predvjebe ili samoodgoja, jer je vjebanje mogue samo u neem to se ve javilo u ponaanju - igra se sastoji u aktivnosti sa stvarima koje sadre elemente novine - pojmom lik oznaava fiktivno ili simboliko znaenje, koje onaj koji igra unosi u predmet svoje igre, - predmet moe biti objekt igre samo kada prua mogunosti fantazije S. Frojd: - igra simbolizuje neprijatne doivljaje, potisnute elje ili potrebe djeteta - igra je terapijsko sredstvo protiv moguih neuroza u djetinjstvu (dijete ponavlja u igri kroz simboliku neprijatne doivljaje, tako oni postaju podnoljiviji) - igra omoguuje da se libido sauva, razvije i izrazi - nedostaci psihoanalitike teorije: - mehanizam psihikog ivota bolesnih odraslih preslikava na dijete, - igru tumai kao formu bjeanja djeteta iz svijeta realnosti u svijet fantazije i simbolizacije - zanemaruje istoriju razvitka ovjeka an ato - igra je samopotvrivanje praeno uivanjem i zadovoljstvom - dijete samopotvrivanjem kroz igru otkriva nove aspekte svoje moi i u tome je sutinska razlika u odnosu na igru kod maldunadi ivotinja an Pijae - igra je posljedica nedovoljno razvijenih naina miljenja kod djeteta - simbolika igraje slobodna prerada mentalnih slika nastalih putem asimilacije - asimilacija, nasuprot adaptaciji, je dominantno obiljeje simbolike igre, koja ima svoj vrhunac izmeu 3. i 4., a opada izmeu 4. i 7. godine - simbolizam u igri je blizak simbolizmu snova: zatiuje dijete od nemira, straha, agresivnosti predstavnici kognitivistiko-drutvene teorije djeje igre (Leontijev, Vigotski, Ejkonin) - igra uloga u simbolikoj igri utvruje odnos izmeu funkcionalnog i ontogenetskog razvoja - kroz igru uloga dijete oponaa odnose odraslih u specijalno stvorenim uslovima - simbolika igra je sredstvo socijalizacije, jer se usvajaju modeli djelovanja potrebni za ivot u drutvu 44

45

KLASIFIKACIJA DJEJE IGRE - razliiti pristupi kriterijima klasifikacije: sadraj, broj uesnika, mjesto izvoenja, nain organizacije - Gros i Klapared (prema sadraju i tendencijama zastupajui teoriju predvjebe): Igre opih funkcija (ulne, motorne, intelektualne) Igre specijalne funkcije (borba, lov, imitacija) - Karl Biler: Funkcionalne ili senzomotorne, Igre fikcije ili iluzije Perceptivne Konstruktivne Grupne - an Pijae: Igre vjebanja ili senzo-motorike Simbolike Igre reda - E.A.Arkin: Igre u kojima se vjebaju neke psihofizike funkcije i sposobnosti Igre proizvodnje Igre drutvenog naina ivota Vojnike igre Igre dramatizacije - Vasta Ross: obzirom na spoznajnu sloenost igre: Funkcionalna Konstruktivna Igra pretvaranja Igra s pravilima - Vasta - Ross prema drutvenoj organizaciji: Promatrajua, Samostalna Usporedna Povezujua Suradnika - Mildred Parten: Pojedinan Gledateljska Paralelna Asocijativna Igra suradnjom - sa suvremenog pedagokog stanovita: stvaralake igre 45

46 - poinju igrom uloga (selektivna identifikacija) - igre dramatizacije - konstruktivne igre igre s pravilima - narodne igre - pokretne igre - didaktike igre (sadraj ili zadatak didaktiki cilj pravilo organizacija aktivnosti igre) ODGOJNI ZNAAJ IGRE - savremeno gledanje na djeju igru kao specifinu formu uenja - odgojno djelovanje igra ostvaruje kroz mehanizme uenja: imitacija identifikacija interiorizacija 2. USMJERENE AKTIVNOSTI KARAKTERISTIKE USMJERENIH AKTIVNOSTI organizirani i planirani oblici odgojno-obrazovnog rada koji se ostvaruju realizacijom odreenog programa i pod rukovodstvom odgajatelja odvijaju se prema odreenom planu svakog dana u odreeno vrijeme (najee izmeu 9,30 i 11,30 sati: 1o min. Za najmlau, 20 min. Za srednju i 35 min. Za najstariju grupu) sadraji: sticanje znanja iz oblasti drutva, prirode, maternjeg jezika, muzike, matematike imaju znaajnu ulogu u realizaciji zadataka intelektualnog, moralnog i estetskog odgoja

KLASIFIKACIJA USMJERENIH AKTIVNOSTI - prema sadraju: aktivnosti tjelesnog odgoja aktivnosti stjecanja znanja i razvijanja govora aktinosti za stjecanje matematikih predstava muzike aktivnosti aktivnosti crtanja i modelovanja aktivnosti primjene steenih znanja u radu - prema formi: promatranje itanje prianje prepriavanje pamenje razgovor - prema odgojno-obrazovnim zadacima: sticanje novih znanja i razvijanje sposobnosti ponavljanje i uvrivanje znanja provjeravanje i sistematizacija znanja podsticanje na slobodan rad 46

47

PLANIRANJE - plan aktivnosti podrazumijeva: broj aktivnosti teme aktivnosti cilj aktivnosti didaktiki materijal organizacija aktivnosti proces i tok aktivnosti SPECIFNOSTI RUKOVOENJA USMJERENIM AKTIVNOSTIMA - planiranje, pripremanje i organizovanje usmjerenih aktivnosti ima specifinosti, obzirom da li se realizuju u mlaoj, srednjoj ili starijoj grupi - specifinosti rada temelje se na razliitostima u kognitivnom, emocionalnom, socijalnom, voljnom stupnju razvoja 3. SLOBODNE AKTIVNOSTI ODGOJNI ZNAAJ SLOBODNIH AKTIVNOSTI - raniji naziv izborna zanimanja - obogauju i razvijaju djeje iskustvo i znanje - omoguavaju razvoj individualnih sposobnosti - podstiu kooperativnost, saradnju sa lanovima grupe, timski rad - razvijaju interesovanje za drutveno-kulturni i zabavni ivot - predstavljaju nain za uspjenu samoaktualizaciju i samopotvrivanje djeteta. SPECIFINOSTI RUKOVOENJA SLOBODNIM AKTIVNOSTIMA - u mlaoj grupi odgajatelj zapoinje rad stavljajui odgovarajui materijal, predlae teme, daje detaljne upute i radi uporedo sa djecom - u srednjoj grupi odgajatelj intervenie kada se djeca susretnu sa tekoama, aktivnosti su sloenije, zahtjevnije, raznovrsnije i zahtijevaju stimulisanje djece i jaanje njihovog povjerenja u sopstvene snage - starija grupa pokazuje vei stupanj inicijative i vii nivo samostalnosti

Tema 12:

KURIKULUMI (PROGRAMI) ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA

KARAKTERISTIKE I VRSTE PROGRAMA - neujednaenost u odreenju pojmova i njihovoj distinkciji - program kao: spisak nastavnih predmeta obim u kojem e se izuavati ciljevi, zadaci i uputstva

47

48 kurikulum, kao sticanje pedagoki usmjerenih iskustava, obuhvata (Fullan): filozofiju vrijednosti ciljeve organizacione strukture materijale obrazovne strategije djeja iskustva mjerenje rezultata odgojno-obrazovne efekte kao elementi (prema M.F.Klein): ciljevi sadraj obrazovne aktivnosti postupci za evaluaciju razvrstavanje: opti razvoj kao kriterij, da li razvoj podrazumijevaju kao: - rezultat procesa maturacije - proizvod spoljanjih uticaja izvrenih na dijete - proizvod interakcionistikih uticaja (spoljanjih i unutranjih faktora) aspekt razvoja, kao kriterij, da li naglaavaju: - socioemocionalni ili - kognitivni aspekt kombinacijom kriterija: maturacijsko-socijalizacijski programi minimalno strukturirani, usmjereni na dijete zasnovani na iskustvu tradicionalnih predkolskih institucija cilj samousmjeravajuih aktivnosti djece je razvoj unutranjih snaga i dispozicija daju prednost igrakim aktivnostima i prirodnom socio-emocionalnom razvoju, u odnosu na kognitivni razvoj kroz planirane aktivnosti (bliski: otvorenoj koli i programima obogaivanja)

a) -

b) kognitivno-akademski programi - visoko didaktiki strukturirani i usmjereni na predmete kolskog tipa i zadatke - zasnovani na bihevioristikom shvatanju ovjeka - inicijativa je u rukama odgajatelja, a od djeteta se oekuje poslunost i prilagoavanje c) kognitivno-razvojni programi - interakcionistiki programi posveeni odreenim aspektima kognitivnog razvoja - djelimino su strukturirani (dati su uglavnom kognitivno-razvojni ciljevi i opa uputstva) 48

49 svoje djelovanje vre preko doprinosa prirodnom slijedu razvojnih stadijuma

Najbitnije razlike meu vrstama programa potiu: - od stepena njihove strukturiranosti (visoko strukturirani ili anarhini otvoreni) - njihovog odreenja smisla obrazovanja Najbolje rjeenje za problem strukturiranosti je tzv prikriveni kurikulum: - programi koji predstavljaju valjan oslonac odgajatelju, ne ograniavajui dijete - naglaavanje bazinih perceptivnih i kognitivnih funkcija (nasuprot specifinim vjetinama) - njegovanje dijaloga izmeu djeteta i odgajatelja, umjesto dominacije i predavakog stava odraslog. OTVORENI ODGOJ I KURIKULUMI a) otvoreni odgoj oznaava itav jedan pedagoki pravac, koji zahtijeva: - korjenite promjene filozofije odgoja - novi oblik slobode u predkolskim ustanovama i kolama - otvorenost prema promjenama - redefinisanje ciljeva i metoda odgoja i obrazovanja b) naglaava otvorenost: - u prostoru (uionice nisu odvojene zidovima, grupe se mogu spajati i djeca slobodno odluivati o aktivnostima koje im odgovaraju) - vremenu (nema strogo propisanog rasporeda sati) - u programu (nema stroge podjele na nastavne predmete) - u odnosima odgajatelja i djece (djeca slobodno izraavaju svoje elje i osjeanja i u njima nailaze na podrku) c) cilj otvorenog odgoja je podrka totalnom razvoju djeteta, a polazi od: - djeca imaju pravo na donoenje sopstvenih odluka u skladu sa onim to su nauila u ustanovi i u skladu sa vlastitim iskustvom - djeca su sposobna da odluuju o mnogim stvarima uz pomo koju im pruaju odrasli - osnova za svako uenje je radoznalost i unutranja motivacija koja postoji kod svakog djeteta - saznanje je sinteza sopstvenog iskustva i razliita djeca u istoj instituciji razliito se razvijaju d) kako se odraava na kurikulum: - igri je namijenjena posebna uloga i ne pravi se razlika izmeu igre, rada i uenja - sadraji programa su strukturirani i integrisani prema temama ili programima koji se ostvaruju, a ne prema predmetima - nijedan sadraj nije obavezan (odgajatelj i djeca zajedno odluuju ta e se uiti i na koji nain) - naglasak na uenju putem otkrivanja - rad u malim grupama ili individualno e) tekoe i problemi - u tenji da se negira zatvorenost poricano je itavo pedagoko naslijee (znalo se ta se nee, ali ne i ta se hoe - E.Kamenov)

49

50 otvorenost za improvizacije (prljavom vodom iz kadice izbaeno je i dijete) tekoe evaluacije KOmpromis: odreene otvorenosti i zatvorenosti u odgoju su komplementarne i ne treba ih meusobno iskljuivati)

POLAZITA ILI IZVORI ZA IZRADU KURIKULUMA - drutvena, socioloka, kulturoloka, ekonomska uvjetovanost a) dijete kao prirodni izvor - zahtjev za prirodnou (J.J.Ruso): dijete ne treba ni na to prisiljavati ono treba da ini ono za to ima prirodnu elju) - tekoe u odreivanju ta je prirodno kada se organizira rad u instituciji b) teorije razvoja kao izvor predkolskog programa - Gezelova teorija djeji razvoj razmatra kao proces sazrijevanja: podjela u uzrasne grupe (cilj: zatititi petogodinju djecu da budu petogodinjaci individualne razlike!?) - Pijae-ova teorija: u odreivanju aktivnosti treba voditi rauna kojima e aktivnostima dijete napredovati prilikom njihovog osvajanja - sadraje programa vie odreuje cilj odgoja i obrazovanja teorije razvoja su znaajnije za analizu programa, nego za njegovo izvorite c) teorije uenja kao izvor programa - razliiti pristupi osnovnim procesima kojima se odvija uenje - vjebanje odreenog ponaanja ne znai da e i dovesti do promjene u ponaanju d) ajtemi testova kao izvor programa - mnogi programi su imali cilj unapreivanje intelektualnog razvoja - posljedice: polo se od ideje da se inteligencija moe vjebati na sadrajima ajtema testova kojima se ona ispituje (npr., sedam faktora inteligencije) e) kolski sadraji kao izvor programa - polazite: predkolskim odgojem i obrazovanjem treba obezbijediti dalji kontinuitet odgoja i obrazovanja - problem: stavljanje predkolske ustanove u funkciju kole kolski programi nisu svrha, nego samo sredstvo da se neto postigne - povezivanje kroz koncentrini pristup f) drutvena zajednica kao izvor programa - sadraji programa se izvode iz najvanijih aktivnosti u drutvenom ivotu - razvoj sposobnosti za snalaenje u drutvu znatno je vaniji od pukog proirenja poznavanja odreenih injenica - opasnost: koritenje programa za indoktrinaciju djece u totalitarnim drutvima g) predkolska pedagogija kao polazite u izradi programa - program odgojno-obrazovnog rada predkolske ustanove se oslanja na predkolsku pedagogiju u pogledu: - pojmovnog instrumentarijuma kojim operira - osnovnih ideja, - naela (npr., princip uzrasne primjerenosti) 50

51 - ciljeva - metoda - sadraja rada pedagogija prua i kriterijume za vrednovanje odgojno-obrazovnih programa i evaluaciju njihove efikasnosti koritenje naunih dostignua i iskustava drugih zemalja

SADRAJ I STRUKTURA KURIKULUMA - ciljevi: opti i specifini (ta treba postii u kognitivnom, afektivnom ili psihomotorikom pogledu) - sadraji (kojima e se postii ciljevi) - odgojno-obrazovna iskustva, aktivnosti djece ili interakcija izmeu djece i odgajatelja (ta djeca treba da ine kako bi se ostvarili ciljevi) - odgojno-obrazovne strategije - metode - organizacija odgojno-obrazovnog rada - vrijeme - odgojno-obrazovni izvori i sredstva - odgojno-obrazovna sredina - evaluacija prilazi stvaranju kurikuluma model B. Spodek-a: a) polazne osnove i pretpostavke o - subjektima (samo djeca ili djeca i roditelji?) - odgojno-obrazovnom procesu (teorije razvoja i uenja na kojima se program zasniva) - ustanovi - odgajatelju d) podaci o svrsi, ciljevima, zadacima programa (povezanost, usklaenost, dosljednost) e) sadraj programa (dometi programa, struktura, redosljed gradiva) - vertikalno organiziranje sadraja (ime se poinje, ime nastavlja, a ime zavrava odreeni ciklus) - horizontalno organiziranje sadraja (uravnoteenost razliitih sadraja koji se obrauju unutar jednog vremenskog intervala) d) obrazovne strategije, odnosno metode za njihovu primjenu (priroda razmjena izmeu djeteta i djeteta, djeteta i odgajatelja i djeteta i materijala) e) stil, organizacija ili nain na koji se povezuju elementi programa - vremenski, prostorni raspored sredstava i materijala - nain grupisanja djece - raspored osoblja - podaci o uspjenosti programa (ako postoje podaci o komparaciji sa drugim programima) d) praktina pitanja - cijena primjene programa - zahtjevi u pogledu osoblja - zahtjevi u pogledu prostora i opreme - izvori sredstava i materijala

51

52

ZAHTJEVI I PRINCIPI PRI IZRADI KURIKULUMA a) povezanost kurikuluma sa realnim ivotnim situacijama djeteta b) deskolarizacija sticanja iskustva i obrazovnog procesa c) prenoenje instrumentalnih vjetina u socijalni kontakt (socijalizacija) d) konzistentnost e) sistematinost f) cjelovitost

Tema 13:

OBITELJSKI I INSTITUCIONALNI ODGOJ U PREDKOLSKOJ DOBI

1. RAZLIITI PRISTUPI I POLAZITA U ORGANIZACIJI PREDKOLSKOG INSTITUCIONALNOG ODGOJA - znaaj perioda ranog razvoja djeteta za njegov kasniji ivot doprinos istraivanju djejeg razvoja naroito su dali: Sigmund Freud, William Stern, Alfred Binet, Jean Piaget, Theodore Simon, Eduard Claparede - na funkciju predkolskih ustanova gledalo se razliito u razliitim periodima povijesnog razvoja institucionalnog i izvanobiteljskog predkolskog odgoja i obrazovanja: a) predkolske ustanove dugo su imale zatitno-socijalnu ulogu (sirotita, utoita, domovi za nezbrinutu djecu): - odgojni rad se svodio na razvoj moralnih uvstava, uenje molitvi i pravilan odnos prema skrbnicima, - nisu bili propisani ni sadraji ni struktura kadra - djeca su imala njegu, ishranu, odmor, spavanje, preventivnu i korektivnu zatitu - osnovni cilj i smisao: nadomjestiti nedostatke iz obiteljskog doma b) predkolski odgoj predstavlja sastavni dio drutvenog ivota (60tih godina 20. stoljea): - pod utjecajem Benjamina Blooma, Jeana Piageta, Benjamina Spocka - normirani su odgojni sadraji poput nastavnih predmeta - osnovni cilj i smisao: priprema za osnovnu kolu c) zahtjev da se program odgoja predkolske djece formulira to fleksibilnije, u skladu sa djejim interesima (90-tih godina 20. stoljea): - uloga obitelji u odgoju djeteta je nezamjenjiva - predkolski odgoj predstavlja dopunu, a ne zamjenu za obiteljski odgoj, - obitelj i predkolska ustanova moraju jedinstveno odgojno djelovati na dijete

52

53 u obitelji se postavljaju temelji socijalizacije koja se nastavlja u predkolskoj ustanovi, obitelj se kao zajednica ukljuuje u edukativni i odgojni proces odgajatelji su duni raditi na edukaciji roditelja za odgoj djeteta, odgojni sadraji nisu unaprijed i kruto propisani: kurikulumi su promjenljivi, fleksibilni, otvoreni i orijentacijski, sadraji se realizuju i interpretiraju stvaralaki i kreativno, dijete postaje aktivni subjekt i u vrtiu i u obiteljskoj zajednici, odluujui u granicama svojih kompetencija, djeji vrti postaje mjesto ivljenja, igre i uenja djece i odraslih (A.Miljak, 1996.)

2. MAKRO I MIKRO ORGANIZACIJA PREDKOLSKE USTANOVE a) makro organizacija: - odnosi se na vanjsku organizaciju (jaslice, vrti, paralelne i alternativne ustanove), kadrovsku strukturu i organizaciju odgojnoobrazovnog rada u ustanovi, - polazi od institucijskog konteksta uvaavajui: karakteristike djeteta, specifinost kulture i tradicije, te savremenih znanstvenih spoznaja iz ekologije, ergologije, kreatologije, viktimologije i dr. - aspekti makro organizacije: intencionalni aspekt naglaava namjernu odgojno-obrazovnu aktivnost djece predkolske dobi i podrazumijeva plansko voenje u odgoju i obrazovanju djece ove dobi personalni aspekt naglaava vanost komunikacije odgajatelj dijete roditelj medijski aspekt rad sa prirodnim oiglednim materijalima metodiki aspekt naglaava aspekt integriranog metodikog rada organizacijski aspekt odnosi se na ureenost predkolske ustanove prema najsuvremenijim pedagokim, psiholokim, medicinskim, ekolokim ergolokim, viktimolokim i kreatorskim standardima vremenski aspekt fleksibilnost i prilagoavanje vremenskog okvira interesima i potrebama djeteta kurikularni aspekt kurikulumi umjesto programa odgojnoobrazovnog rada

b) mikro organizacija: - organizacija i funkcioniranje procesa i odgoja u odgojnim grupama, - vrtii mogu organizirati rad poludnevno, cjelodnevno i sezonski - radna godina se obino poklapa sa kolskom godinom - djeca su podijeljena u odgojne grupe prema dobi: mlaa odgojna grupa: 3 4 godine srednja odgojna grupa: 4 5 godina starija odgojna grupa: 5 6 godina 53

54 postoje i mjeovite grupe program odgojno-obrazovnog rada do 1974. odine koriteni su jedinstveni programi u svim republikama 1974. godine doneen prvi program odgojno-obrazovnog rada u BiH 1994. godine doneen novi program pod nazivom Osnove programa odgojno-obrazovnog rada sa djecom predkolskog uzrasta sa programom njege i odgoja djece jaslikog uzrasta

3. ODGOJ I NJEGA DJECE PREDKOLSKE DOBI U DJEJIM JASLICAMA specifinosti: dijete se odvaja od majke i ustupa odgajatelju, vanost socijalne interakcije, komunikacije i stimulacije, kako bi dijete lake podnijelo ovo odvajanje, odgajatelj treba stvarati povoljne govorne situacije kako bi dijete bilo stimulirano na govorno izraavanje (umjesto mimike i gestikulacije) kao najbre, najjednostavnije i najodreenije vrste jaslikih grupa: mlaa jaslika grupa: 12 18 mjeseci srednja jaslika grupa: 18 24 mjeseca starija jaslika grupa: 24 36 mjeseci (najea aktivnost u jaslicama je razgledanje slikovnica istraivanje A.Miljak, 1991.) prednosti boravka djece u jaslikoj grupi prema Stevanovi, M. 2001.: rano uspostavljanje socijalnih kontakata, participiranje u igri s drugom djecom i razvijanje socijalne interakcije, uenje od ponaanja drugog djeteta, stjecanje drutvenih navika kroz ivot i igru u veem socijalnom okruenju, suradnja u igri, kao zajednikoj aktivnosti, razvija toleranciju, demokratinost, empatinost, prijateljstvo, vjebanje u neverbalnom i verbalnom komuniciranju s drugom djecom

4. PREDKOLSKI ODGOJ U VRTIU opti cilj: ouvanje tjelesnog i mentalnog zdravlja djece, poticanje razvoja funkcija i sposobnosti u skladu sa djejim mogunostima, zakonitostima razvoja i napretkom nauke

54

55 posebni ciljevi: ouvanje djejeg zdravlja, razvoj samostalnosti, emocionalne stabilnosti, pozitivne slike o sebi, socijalne interakcije, komunikacije, radoznalosti, kreativnosti i intelektualnih sposobnosti program odgojno-obrazovnog rada se temelji na slijedeim osnovama: tjelesni i zdravstveni odgoj, upoznavanje okoline, razvoj govora, formiranje poetnih matematikih pojmova, likovni odgoj, muziki odgoj svakom djetetu treba omoguiti razvoj razliitih aktivnosti prema Stevanovi, M. 2001.: ivotno-praktine i radne aktivnosti vezane za bioloke potrebe, njega djeteta, svlaenje, oblaenje, samoposluivanje, kuni poslovi, njega biljaka i ivotinja, izrada predmeta i igraaka, drutvena i drutveno-zabavna druenja vie djece i odraslih, zabave, sveanosti, etnje, priredbe, raznovrsne igre: funkcionalne, simbolike, igre graenja i konstruiranja, igre s pravilima, umjetniko promatranje, sluanje, interpretacija umjetnikih tvorevina za djecu, slikovnica, likovnih, knjievnih, glazbenih, scenskih, filmskih i drugih djela, raznovrsno izraavanje i stvaranje djeteta: pjevanje, sviranje, crtanje, slikanje, modeliranje, graenje, konstruiranje, govorno, scensko izraavanje, izraavanje cjelokupnom motorikom, plesanje, istraivako-spoznajne aktivnosti: istraivako manipuliranje predmetima, promatranje, upoznavanje nekoga ili neega, etnje, posjeti, susreti s ljudima razliitih profesija, stvaraocima, istraivake aktivnosti u uem smislu: otkrivanje i praktino eksperimentiranje, praktino i verbalno rjeavanje problema, namjerno uenje, vjebanje postupaka, ponaanja, pravila, specifine aktivnosti sa kretanjem: tjelesno vjebanje, plivanje, sanjkanje, klizanje, koturaljkanje, vonja bicikla, skijanje dnevni raspored primjer rasporeda dnevnog rada za mlau grupu: jutarnje okupljanje: od 5 do 6 sati 7:30 pripreme za doruak i obavljanje jutarnjih potreba: 15 minuta doruak: 20 30 minuta slobodne igre (poslije doruka): oko 20 minuta organizirane aktivnosti: oko 15 minuta (od 8:30 do 8:40 ili 8:45) pokretne igre (etnje, boravak na zraku): od 9 do 11 sati pripreme za ruak: oko 15 minuta ruak: oko 30 minuta spavanje: traje oko 2 sata uina 55

56 boravak na svjeem zraku

organizacija prostora centri za uenje stalni: itanje-pisanje, brojke, muzika-ples, biblioteka, povremeni: gluma, servis-popravke, modeliranje centri aktivnosti prema Pehar, L.: art, likovna umjetnost blokovi (blok, crta, kocke) kuhanje dramski obiteljska igra centar za poetno itanje pisanje matematika kroz manipulativne aktivnosti muzika vanjske aktivnosti pjesak i voda nauka centri za uenje prema Stevanovi, M. 2001.: centar za likovne djelatnosti centar za aktivnosti graenja centar za obiteljsko-dramske aktivnosti centar za aktivnosti prometovanja centar za manipulativne aktivnosti centar za poetno itanje i pisanje centar za stvaralatvo centar za igru frizera centar za igru lijenika centar za igru pote centar za igru cvjearnice centar za kuhanje centar za igre s vodom i pjeskom centar za igre na vanjskom prostoru neki nedostaci centara za uenje: opasnost od formaliziranja svaki dan svako dijete treba proi kroz svaki centar za uenje nemogunost da sva djeca u datom trenutku vre izbor eljenih aktivnosti opasnost da e se djeca zbuniti zbog cjepkanja stvarnosti na predmetne oblasti odgajatelji su jo uvijek nedovoljno educirani za rad u centrima za uenje

5. ULOGA I KOMPETENCIJE ODGAJATELJA U ODGOJU PREDKOLSKE DJECE Odgajatelj je: 56

57 zajedno sa djetetom, glavni subjekt odgojnog rada u predkolskoj ustanovi obiteljski saradnik, konsultant i savjetnik

Faktori uspjenosti odgajatelja (prema Mitrovi, D., 1981.): - interesovanje i ljubav prema predkolskom pozivu - inteligencija i opta kultura odgajatelja - posmatraki dar - poznavanje psihologije djeteta - poznavanje ciljeva i metoda odgojnog rada - pedagoki takt - emocionalna stabilnost Prema Stevanovi, M. odgajatelj kao model strunjaka za odgoj djeteta u predkolskoj dobi: - personificira cjelokupni odgojno-obrazovni kurikulum i strategije kojima se potie rast, razvoj, odgoj i obrazovanje djeteta - on je medij izmeu djece i kurikuluma, djece i djece, djece i roditelja, roditelja i drugih odgajatelja - njegov rad se zasniva na znanstvenim paradigmama koje objanjavaju bioloki, socijalni, emocionalni, medicinski i pedagoki razvoj djeteta - on je otvoreni personalni model koji svoje djelovanje zasniva na biosocijalnim, socio-emocionalnim i edukativno-kreatologijskim potrebama djeteta - zajedno sa djecom i roditeljima je ishodite realnog kurikuluma Zadaci odgajatelja prema Koncepciji razvoja predkolskog odgoja (1991): voenje i organiziranje djelatnosti djece radi unapreivanje njihovog tjelesnog, umnog, drutvenog i osjeajnog razvoja organiziranje i provoenje razliitih djelatnosti i sadraja radi poticanja razumijevanja fizikog i drutvenog okruenja djece, stimuliranja i razvijanja njihovih interesa i mogunosti, samopouzdanja, samoizraavanja i socijaliziranog ponaanja unapreivanje tjelesnog razvoja, navikavanje djece na istou, pozornost, strpljenje i toleranciju razmatranje procesa razvoja djeteta i njegovog postignua zajedniki s roditeljima

Odgajatelj u savjetodavnom i timskom radu (Mandi, P. 1986., Tomi, R. 2006.): - cilj savjetodavnog rada je da kod mladih ljudi formira uvjerenja, stavove i poglede na drutvene i meuljudske odnose, to je bitan inilac svestranog drutvenog i moralnog razvoja linosti - savjetodavni rad je proces odgojnog djelovanja u kojem se s jasno postavljenim ciljem organizirano: raspravlja o vrijednosnom sistemu drutva i drutvenih odnosa stvara atmosfera u kojoj se vrijednosni sistem pojedinca sueljava sa opte prihvaenim sistemom vrijednosti

57

58 kreira pedagoka situacija u kojoj se preispituje individualni vrijednosni sistem formiraju opredjeljenja i stjeu uvjerenja da su opredjeljenja bila nuna savjetodavni rad u vrtiu (prema Resman, M. 2000.): obavlja se timski polazi od potrebe djetetovog cjelovitog razvoja zavisi od funkcije i programa vrtia, doktrine i teorije iz koje je izvedena filozofija savjetovanja i od razvojnih osobenosti djece struni saradnici (pedagozi, psiholozi, specijalni pedagozi, socijalni radnici) pruaju strunu pomo odgajateljima kad naiu na potekoe u odgoju djece u ostvarivanju aspekata rada za koje odgajatelji nisu dovoljno educirani rad sa djecom s posebnim potrebama, rad sa nadarenom djecom, traumatiziranom djecom)

6. RAZVOJ PREDKOLSKOG ODGOJA U BOSNI I HERCEGOVINI prvo zabavite u BiH otvoreno je 1882. godine u Sarajevu prvi program za rad sa djecom predkolskog uzrasta objavljen je kao zvanini dravni dokument1899. godine pod nazivom Program rada u zabavitu (prgram rada za muslimansku djecu donesen je i objavljen 1920. godine). Nakon izlaska ovog programa otvaraju se zabavita u Banja Luci, Bihau, Mostaru i u Tuzli za djecu radnika Fabrike sode u Lukavcu bio je obavezan predkolski odgoj, a obavljao se pri privatnoj njemakoj osnovnoj koli koja je osnovana 1895. godine. Godine 1899. U Mostar dolaze kolske sestre Treeg reda sv. Franje po pozivu biskupa P. Buconjia i otvaraju sirotite, a nakon njihovog dolaska poveava se u Hercegovini broj zabavita 1957. godine donesen je prvi zakon o djejim vrtiima predkolske ustanove su ule u sistem jedinstvenog odgoja i obrazovanja Optim zakonom o kolstvu 1958. godine 1969. godine usvojen je prvi slubeni program za predkolske ustanove faforizovao obrazovnu funkciju vrtia i njegovu ulogu u pripremi djece za kolu 1973. godine donesen Zakon o predkolskom odgoju 1980. godine izlazi prvi udbenik predkolske pedagogije u BiH autorice Darinke Mitrovi obuhvat djece institucionalnim predkolskim odgojem i obrazovanjem 1988: 4,5 10,41% (u ruralnim i urbanim podrujima), poslije rata: 5.6% u urbanim, 0-0,5% u ruralnim podrujima svrstavama se meu zemlje sa najniom stopom obuhvata djece predkolskim odgojem

7. SURADNJA OBITELJI I PREDKOLSKE USTANOVE 58

59 a) Znaaj i potreba suradnje obitelji i predkolske ustanove predkolska ustanova mora biti otvorena prema neposrednoj ivotnoj sredini i u svoj rad ukljuiti sve odgojne faktore, a prvenstveno obitelj uspjeh u odgoju zavisi od usklaenosti djelovanja obiteljskog odgoja i odgoja u predkolskoj ustanovi (naelo jedinstvenosti) obitelj treba podravati odgojni rad u predkolskoj ustanovi U predkolskoj ustanovi odgojni rad je organiziran, planiran i sistematian, a u obitelji se odvija spontano) naini podrke odgajatelju u vrtiu od strane obitelji (prema Stevanovi, M. 2001.): upoznaje odgajatelja sa osnovnim crtama temperamenta i navikama djeteta interpretiraju svoje kulturne, civilizacijske i vrijednosne sudove, koje ele prenijeti i na dijete predlae programske sadraje pomae u izradi didaktikih materijala izravno sudjeluje u realizaciji pojedinih programskih sadraja

b) Odnos obitelji i institucionalnog odgoja reafirmacija uloge obitelji u odgoju djece bila je predmet Ministarske konferencije evropskih zemalja u Bonu 1977. godine usvojen stav da je obitelj kamen temeljac drutva razmatrane mjere za unapreenje njene funkcije u odgoju i njezi djece: - obrazovanje roditelja, - savjetodavni rad s obatelji, - uestvovanje roditelja u institucionalnom odgoju predkolske djece, - za odgoj djece najznaajnije je roditeljsko osjeanje odgovornosti za djetetov razvoj, - podsticati i podravati emocionalne mogunosti koje se nalaze unutar obitelji predloeno da se konkurentski odnos obitelji i predkolske ustanove eliminira, da njihovi utjecaji konvergiraju i da se dopunjuju predkolska ustanova bi trebala predstavljati platformu na kojoj e obitelj ostvarivati svoju funkciju na drutvenom nivou injenica da djeca pohaaju predkolsku ustanovu ne smije umanjiti odgovornost roditelja za podizanje djece vanost osposobljenosti odgajatelja da pridobije roditelje na suradnju (komunikacijske vjetine, komplementarnost stavova i uvjerenja) naini poticanja interesovanja roditelja za suradnju: posjete roditelja ustanovi, posjete odgajatelja roditeljskom domu, posvetiti veu panju roditeljima i djeci iz niih drutvenih slojeva i neobrazovanim roditeljima

59

60

c) Vidovi suradnje obitelji i predkolske ustanove a) Prema Omerovi, M. i sur. (2009.) - individualni kontakti (dnevni, tjedni, mjeseni, planirani, spontani) - roditeljski sastanci (informativni, struni, , za pojedine skupine djece ili opi za cijelu ustanovu) - kuti za roditelje gdje mogu pregledati djeje radove, - posjete roditeljskom domu - neformalni, sluajni kontakti - tribina za roditelje - programska suradnja (ukljuivanje roditelja u realizaciju pojedinih programskih sadraja) - donoenje odluka b) Prema Grandi, R. (2001.) - individualno informiranje - razgovor u vrtiu - razgovori u djejem domu - pismeno informiranje - grupni razgovori - roditeljski sastanci - izlobe - priredbe i proslave - prikazivanje usmjerenih aktivnosti

d) Uloga odgajatelja u uspostavljanju suradnje s roditeljima - uspjenost suradnje zavisi od mogunosti odgajatelja da prilagode svoje ciljeve i naine rada novim ulogama koje se nameu njima i roditeljima - nove uloge odgajatelja (prema Kamenov, E. 1999.): kune posjete radi pozivanja djece da posjeuju grupu sa svojim roditeljima kune posjete da bi se roditeljima objanjavali ciljevi aktivnosti u instituciji prihvatanje majke kao ravnopravnog partnera u procesu pomaganja djetetu da ui i da se razvija, bez obzira na loe uslove u kojima oni ive prihvatanje injenice da majka uvijek eli zna vie o razvoju i napredovanju u uenju sopstvenog djeteta od onog to joj saoptava odgajatelj traganje za nainima da se i u instituciji razvije iteresovanje kakvo postoji u kui za pojedine aktivnosti djeteta obostrana spremnost da se izvjesne odgovornosti i zaduenja prenose sa institucije na obitelj otkrivanje kompetentnosti roditelja i koritenje tih mogunosti u dopunjavanju naina i mogunosti podizanja efekata odgojne aktivnosti u vrtiu - kvalitete koje bi trebao posjedovati svaki odgajatelj: sposobnost dubljeg uvianja, empatija, tolerancija i imaginativnost 60

61

Tema 14:

DJEJE STVARALATVO
1. Pojam i karakteristike stvaralatva kreativnost se izraava u ovjekovoj sposobnosti samoostvarivanja u svijetu koji ga okruuje konstruktivnom i produktivnom miljenju i ponaanju kojim mijenja ovaj svijet, a time i samog sebe osobine kreativnosti (prema Kamenov, E. 1999.) a) fluentnost - sposobnost stvaranja ideja i hipoteza (ispoljava se u koliini ideja koju je neko u stanju da stvori u jedinici vremena ili u njegovoj ukupnoj produktivnosti u rjeavanju nekog problema) b) fleksibilnost- elastinost miljenja, sposobnost brzog i lakog prelaenja s jedne ideje na drugu, udaljenu od nje po svojim sadrajima (sposobnost da se nova znanja brzo i uspjeno povezuju sa prethodnim iskustvima) c) originalnost- sposobnost da se doe do nesvakidanjih, neobinih ideja ili zapaanja u novim odnosima, da se pronau rijetka ili neobina rjeenja) d) neukalupljenost- otvorenost za nove ideje, iskustva, puteve traganja za rjeenjima, osjetljivost za probleme, pronicljivost, odstupanje od rutine i svakidanje uobiajene logike e) pronicljivost sposobnost odvajanja specifinog od nespecifinog, sposobnost uvianja i uspostavljanja novih odnosa i analogija, asociranje pojmova koji su meusobno udaljeni po znaenju, kombinovanje i sinteza ideja f) divergentno miljenje - prilaenje jednom problemu sa vie aspekata, traganje za vie rjeenja koja predstavljaju drukija rjeenja od ve poznatih g) intelektualna inicijativa - produavanje misaone djelatnosti preko granica koje odreuje praktina potreba (suprotna osobina: duhovna lijenost sklonost da se ide kraim, lakim, provjerenim putem i zadovoljava onim to je ve poznato) djeje stvaralatvo, kao ni igra, nije anarhina aktivnost liena svih pravila, njome upravljaju unutranje zakonitosti, koje su isto toliko stroge koliko i proizvoljne, a njihova karakteristika je da: potiu od same aktivnosti i linosti koja se njima bavi i upravlja su voene unutranjim motivima te linosti se opiru spoljanjoj intervenciji, tuem ukusu i ablonima koji ih naruavaju

61

62

2. Funkcija stvaralatva u djejem razvoju prevaziena stajalita: stvaralake sposobnosti su privilegija pojedinca koji su nadareni posebnim talentom unaprijed detaljo propisanim i za sve istim programom, mogue je korak po korak u svakom djetetu formirati umjetnika u svim oblicima stvaralakog izraavanja, a posebno u igri djeca: stvaraju svoje prve simbole pomou kojih predstavljaju stvarnost stiu nova iskustva razvijaju niz intelektualnih sposobnosti: - radoznalost, - otvorenost za nove doivljaje, - spremnost za ispitivanje svoje okoline, - eksperimentisanje bez straha od greaka najvanija funkcija izraavanja i stvaranja je da pomogne linosti u razvoju da: odnjeguje vlastiti estetski senzibilitet stie bogata i raznovrsna ulna iskustva oplemeljuje svoje emocije izgradi trajnu potrebu za stvaralakim i konstruktivnim djelovanjem

3. Vrijednost djejeg stvaralatva mogunosti djeteta u stvaralakoj poziciji su brojne. Dijete moe osjetiti stvaralaki impuls intenzivirano promatrati osjetiti pojaanu misaonu i emocionalnu napetost osjetiti otkrivaku uzbuenost opredjeliti se i izraziti poruku primijeniti odreeno gledite jeziki oblikovati svoj doivljaj stvaralatvo predkolskog djeteta podrazumijeva: slikanje crtanje dramatizaciju modeliranje istraivanje eksperimentiranje rjeavanje problema otkrivanje neeg novog i nepoznatog 62

63 traenje i pronalaenje rjeenja i odgovora

u razvijanju stvaralakog miljenja veoma su znaajni motivi i potrebe: za radoznalou za dostignuima za traenje novih i neobinih odgovora i rjeenja za razliitou za nekonformizmom za tolerancijom prema neodreenosti kreativnost je ovisna od predispozicija i od vanjskih uticaja a) Odgojno-obrazovni ciljevi i zadaci povezani sa stvaralatvom aktualna kreativnost: osoba manifestira stvaralake predispozicije u odnosu na ukupne uvjete kojima je okruena b) potencijalna kreativnost: osoba posjeduje stvaralake predispozicije, ali ih ne razvija i neusavrava

4. Edukacija za stvaralatvo edukacija za stvaralatvo ukljuuje: sadraje koje treba ostvariti i nosioce aktivnosti (djecu i odgajatelje) postupci koje odgajatelj treba planirati da bi djeca izrazila svoju kreativnost (prema Stevanovi, M. 2001.) : istraivanje o mogunostima i kreativnosti grupe i svakog pojedinog djeteta poticaj potrebe za odreenim stvaralakim aktivnostima stvaranje predstave o predmetu (materijalu) pomou kojeg e dijete izraziti kreativnost motiviranje djece od strane odgajatelja raznim postupcima (izlaganjem, prezentiranjem, ohrabrivanjem) shvatanje znaenja dobijenih rezultata zajedniko odluivanje o kreativnim strategijama (promatranje, zainteresiranost, mata, radoznalost) procesi recepcije i shvatanja prikazivanje dobijenih rezultata i dobijanje povratne informacije od djece odgajatelj dolazi do zakljuaka koje e prenijeti kao iskustvo u nove stvaralake aktivnosti sa djecom psiholoke strategije u odgoju kreativnosti djece predkolske dobi: a) promatranje je polazna osnova za nastajanje predstava i za uenje; treba osigurati emocionalni doivljaj u promatranju b) zainteresiranost neophodno je poznavati djeije interese prije usmjeravanja djeteta na odreenu aktivnost c) radoznalost poticati djeje sklonosti prema odreenim aktivnostima, bodriti ih i hvaliti, baviti se aktivnostima za koje

63

64 dijete pokazuje interes, podsticati pitanja, izazivati problemske situacije d) mata jaa stvaralaki poticaj i omoguava djeci da nadoknade ograniena ivotna iskustva - reproduktivna mata doprinosi shvatanju neega na osnovu opisa i neega ve poznatog - stvaralaka mata sposobnost zamiljanja i stvaranja neeg novog, novih ideja koje do tada nisu postojale vidovi igara djece predkolske dobi doprinose kreativnosti: stvaralake igre dramske igre igre rijeima likovne igre igre materijalom pokretne igre igre pogaanja slikovnice brojalice mataonica glumionica matematike igre Lindsey, M. (prema Stevanovi, M. 2001.) opisuje odgajatelja kao osobu koja: posjeduje primarnu sliku (model) koja vodi njegovo miljenje i djelovanje prihvata samu sebe vrsto, tono i realistiki je svjesna drugih ljudi, osjetljiva prema njima i reagira na ljude, ideje i dogaaje posjeduje osjeaj sigurnosti, koja tolerira dvosmislenost je uenik

*****************************************************

PITANJA ZA PONAVLJANJE I PROVJERU ZNALJA

64

65

65