Topografska Anatomija Platzer

Topograja perifernih ilno-ivanih puteva
Glava i vrat 334 Gornji udovi 368 Trup 394 Donji udovi 412
334 Periferni ilno-ivani putevi
Glava i vrat
Regije (A, B)
Glavu od vrata odjeljuje crta koja se protee od brade i usmjerena je trupom donje eljusti prema processus mastoideus, te du linea nuchae superior i dosee do protuberantia occipitalis externa. Vrat je prema trupu ogranien s incisura jugularis sterni odnosno kljunom kosti na prednjoj strani. Straga ne moemo odrediti jasnu granicu. ilno-ivani putevi
Regije glave
mm. omohyoidei, mm. sternocleidomastoidei i prema dolje incisura jugularis sterni. Udubina iznad incisure u regio mediana colli istie se kao fossa suprasternalis (17). Izmeu jezine kosti i podruja brade nalazi se trigonum submentale ili regio submentalis (18), koju lateralno, venter anterior m. digastrici omeuje od trigonum submandibulare (19). Gornje omeenje toga trokuta tvori donja eljust. Tractus angularis fasciae cervicalis odjeljuje submandibularni trokut od fossa retromandibularis (20), a presijecanjem istoga moe se lake pristupiti u submandibularni trigonum. U njoj se nalaze vratni dio parotidne glandule i stablo linoga ivca, n. facialis. Praktiki osobito znaajan prostor je trigonum caroticum (21) u kojem se razgranjuje a. carotis communis. Omeuju ga prema gore venter posterior m. digastrici, sprijeda venter superior m. omohyoidei i prema natrag m. sternocleidomastoideus. Regio cer vicalis lateralis ili trigonum cervicale posterius (22) omeuje sprijeda m. sternocleidomastoideus, prema natrag m. trapezius i prema dolje kljuna kost. U tom se prostoru posebno istie trigonum omoclaviculare to oblikuje udubinu fossa supraclavicularis major (23), a omeuju ga venter inferior m. omohyoidei, m. sternocleidomastoideus i kljuna kost. U mravih je ljudi uoljiva i fossa supraclavicularis minor (24) omeena polazitima sternokleidomastoidnoga miia.
Regio frontalis (1) zaprema podruje ela do sutura coronalis. Uz nju se nalaze na obje strane u podruju os parietale regio parietalis (2), te regio temporalis (3) iznad ljuske sljepoone kosti. Arcus zygomaticus prekriva regio infratemporalis (4). Dorzalno u podruju os occipitale nalazi se regio occipitalis (5). Prostori lica su regio nasalis (6) podruje nosa, regio oralis (7) podruje ustiju, i regio mentalis (8) podruje brade. Regio orbitalis (9) zaprema podruje oko oka, regio infraorbitalis (10) prostor postranino od nosa i regio buccalis (11) prostor postranino od regio oralis. Regio zygomatica (12) je u podruju os zygomaticum, te regio parotideomasseterica (13) obuhvaa m. masseter i glandula parotidea.
Regije vrata
Na vratu razlikujemo regio cer vicalis posterior ili regio nuchae (14) i regiones ventrolaterales. Regio sternocleidomastoidea (15) dijeli ventrolateralni prostor na neparni regio cer vicalis anterior i parne regiones colli laterales. Regio colli anterior zaprema prostor izmeu donje eljusti i prednjih rubova mm. sternocleidomastoidei i podijeljena je na nekoliko podruja. U sredini je regio mediana cer vicalis (16), koju omeuju: os hyoideum,
Regije glave i vrata 335
Regije glave i vrata, sa strane
Regije glave i vrata, sa stranje strane
ilno-ivani putevi
336 Periferno ilno-ivani putevi: Glava i vrat
Prednje regije lica (A)

Prostore lica opskrbljuju krvlju ogranci a. carotis externae i manjim dijelom ogranci a. carotis internae. Na prednjem rubu m. masseter (1) ulazi prema gore a. facialis (2), koja preko a. angularis (3) anastomozira s a. dorsalis nasi (4) granom a. ophthalmicae. A. facialis na licu daje grane za podruja usta (str. 340.). Lateralne prostore lica opskrbljuje a. facialis ili a. transversa faciei (5) grana a. temporalis super cialis (6). Dubinski slojevi prednjih prostora lica dobivaju krv iz a. infraorbitalis (7) zavrne grane a. maxillaris. A. temporalis super cialis (6) opskrbljuje krvlju sljepoono tjemeno podruje. Podruje ela dobiva krv iz a. supratrochlearis (8) i a. supraorbitalis (9), zavrnih grana a. ophthalmicae. U podruju lica od velikih se vena nalaze samo v. facialis (10), koja preko v. angularis (11) anastomozira s v. dorsalis nasi, i v. temporalis super cialis (12). Mimine miie inerviraju grane n. facialis, i to su: rr. temporales, (13), rr. zygomatici (14) rr. buccales (15) i r. marginalis mandibulae (16). Osjetno kou lica inerviraju grane n. trigeminus: n. ophthalmicus, n. maxillaris i n. mandibularis. N. ophthalmicus: inervira kou ela s pomou n. frontalis, i to granama n. supratrochlearis (17) i n. supraorbitalis (18). N. lacrimalis (19) probija s nekoliko grana m. orbicularis oculi (20) i inervira kou u podruju lateralnoga onoga ugla. R. nasalis externus (21) grana n. nasociliaris inervira hrbat i vrh nosa. N. maxillaris: inervira donju vjeu, obraz, lateralnu stranu nosa i gornju usnu s pomou grana n. infraorbitalis (22), a prednji dio sljepoonoga prostora inerviraju i r. zygomaticofacialis i r. zygomaticoorbitalis, grane zigomatinog ivca. ilno-ivani putevi
N. mandibularis: inervira kou donje usne, brade, podruje corpus mandibulae (osim angulus mandibulae) s pomou n. mentalis (23), dok n. auriculotemporalis inervira kou podruja ramusa mandibule, usnu koljku, najvei dio vanjskoga slunog hodnika i bubnjia te stranji dio sljepoone regije (24). N. mentalis izlazi kroz foramen mentale; n. auriculotemporalis uzlazi usporedno s a. i v. temporalis super cialis ispred uke.
Kliniko znaenje: Znaajna je anastomoza izmeu v. facialis (10) i v. dorsalis nasi (str. 338) jer su izravno povezane sa sinus cavernosus (vidi 2. svezak) te uzronici upale npr. iz furunkula usne mogu prodrijeti u unutranjost lubanje.
Toke pritiska na grane trigeminusa (B)
Osjetljivost triju glavnih grana trigeminusa istrauje se na zavretcima njihovih ogranaka pritiskom na toke: incisura supraorbitalis (25) za n. supraorbitalis (18), foramen infraorbitale (26) za n. infraorbitalis (22) i foramen mentale (27) za n. mentalis (23). Sve se tri toke nalaze u sagitalnoj crti (28), koja prolazi oko dva do tri centimetra lateralno od medijane ravnine. Isprekidana modra crta na slici B pokazuje granice inervacijskih podruja triju grana trodijelnoga ivca.
Prednje regije lica 337
Regije lica, pogled s prednje strane
Mjesta pritiska na grane trodijelnoga ivca
ilno-ivani putevi
Regio orbitalis (AB)

Regio orbitalis je prostor koji je na prednjoj strani lica priblino sukladan obrisima m. orbicularis oculi. U tom se prostoru spajaju krvne ile lica i unutranjosti glave i te su anastomoze znaajne kao kolateralni optok krvi, ali su i mjesta gdje se venama prenosi infekcija s povrine lica u lubanjsku upljinu. U regio orbitalis (A), septum orbitale (1) odjeljuje povrinske tvorbe i sadraj one upljine. Povrinski se nalaze nastavci a. i v. facialis (2) a. i v. angularis (3), a ispred lig. palpebrale mediale (4) a. i v. dorsalis nasi (5). A. dorsalis nasi moe polaziti od a. supratrochlearis (6) izvan orbite ili unutar nje, tu probija septum orbitale i n. infratrochlearis (7), koji esto anastomozira s n. supratrochlearis (8), to je odijeljen samo trohlejom (9). N. supratrochlearis inervira kou ela i korijena nosa, a prate ga a. supratrochlearis i vv. supratrochleares (10). Lateralno od n. supratrochlearis orbitalni septum probija r. medialis (11), a lateralno od njega r. lateralis (12) grane n. supraorbitalis, praene a. supraorbitalis (13). Supraorbitalna arterija i ivac stvaraju na kosti urez, incisura supraorbitalis, koji je katkad premoten u foramen supraorbitale (str. 292.). U lateralnom onom uglu probija n. lacrimalis (14) svojim granama septum orbitale. Gornju vjeu, dakle, inerviraju n. frontalis i n. lacrimalis, a donju vjeu grane n. infraorbitalis (15), koji s a. infraorbitalis (16) izlazi kroz foramen infraorbitale. Unutar one upljine (B) nakon uklanjanja septum orbitale vidi se m. obliquus bulbi superior (17), koji zaokree oko trochleae (9). Takoer se prikazuju tetiva m. levator palpebrae superior (18) i m. tarsalis superior (19), a lateralni kraj tetive m. levator palpebrae superioris dijeli suznu lijezdu na pars orbitalis (20) ili Galenovu lijezdu i pars palpebralis (21) prijanjeg naziva Rosenmllerova ili
Cloquetova lijezda. Ispod one jabuice s donjeg ruba orbite polazi m. obliquus bulbi inferior (22). Saccus lacrimalis (23) u kojem zavravaju canaliculi lacrimales (24) postaju vidljivi nakon to u medijalnom onom uglu prereemo vanjski krak lig. palpebrale mediale. 25 rezna ploha lateralnog dijela tetive m. levator palpebrae superioris, 26 prerezan i zavrnut vanjski krak lig. palpebrale mediale.
ilno-ivani putevi
Regio orbitalis 339
Regio orbitalis, septum orbitae
Regio orbitalis, suzni ureaj, ile i ivci orbite
ilno-ivani putevi
Postranine regije lica (A, B)

Regio parotideomasseterica (A)
ilno-ivani putevi
Najznaajnije lateralno podruje lica je regio parotideomasseterica u kojoj se nalazi glandula parotidea (vidi 2. svezak) na kojoj razlikujemo povrinski i dubinski sloj. Sprijeda lei glandula parotidea (1) na m. masseter (2), a straga ispunjava retromandibularnu fosu. S prednje strane podune lijezde polazi ductus parotideus Stenoni (3), koji ponire u dubinu ispred corpus adiposum buccae (4) i prati ga dobro izraena varijabilna a. transversa faciei (5), koja opskrbljuje krvlju dijelove lica i grana je a. temporalis super cialis (6). Izmeu povrinskih i dubinskih dijelova podune lijezde uklopljen je plexus parotideus n. facialis, ije grane rr. temporales (7) rr. zygomatici (8), rr. buccales (9) i r. marginalis mandibulae (10) postaju vidljive na prednjem rubu lijezde i zavravaju u miminom miiju. Na donjem rubu podune lijezde vidljiv je r. colli n. facialis (11), koji katkada dio puta prolazi s r. marginalis mandibulae, a s n. transversus colli oblikuje ansa cervicalis super cialis (str. 358.). Na donjem rubu parotidne lijezde zajedno s ramus colli n. facialis, odnosno r. marginalis mandibulae nalazi se s v. retromandibularis (12), s kojom se spaja v. facialis (13) na prednjemu rubu m. masseter (2). A. facialis (14) najee ide ispred vene oko ruba donje eljusti (toka pritiska na kost), daje a. labialis inferior (15) i a. labialis superior (16) i zavrava kao a. angularis (str. 336.). Na gornjem rubu podune lijezde, neposredno ispred uke, nalazi se a. temporalis super cialis (6) i nakon to se odijeli grana a. temporalis media ona se razgranjuje na r. frontalis (17) i r. parietalis (18). A. temporalis super cialis uz gornji rub podune lijezde slinovnice daje osim ogranaka za usnu koljku, rr. auriculares anteriores, i a. zygomaticoorbitalis. A. temporalis super cialis
esto je vrlo zavojita i prati je v. temporalis super cialis (19). Uz r. parietalis (18) nalazi se n. auriculotemporalis (20) grana n. mandibularis, koji inervira kou stranjega dijela sljepoonog prostora. Nodi lymphatici parotidei super ciales (21) najee se nalaze neposredno ispred uke i razliit ih je broj.
Plexus intraparotideus (B)
Nakon uklanjanja povrinskoga dijela podune lijezde slinovnice nalazi se uobiajeno jedna gornja (22) i jedna donja (23) grana facijalnoga ivca. Gornja grana odailje rr. temporales (7) i rr. zygomatici (8), dok donja grana daje rr. bucales (9), r. marginalis mandibularis (10), te r. colli (11). Poto su ogranci meusobno povezani anastomozama, tako tvore plexus intraparotideus. Usporedno s donjom granom tee v. retromandibularis (12). Ponekad postojea glandula parotidea accessoria (24), veoma je mala i biva prekrivena povrinskim dijelom podune lijezde slinovnice. Ako je akcesorna lijezda vea, obino se nalazi ispred parotidne lijezde, te uz ductus parotideus.
Kliniko znaenje: Zloudna oteklina parotidne lijezde dovodi do oteenja facijalnoga ivca i njegovih grana. Puls a. temporalis super cialis moe se opipati na gornjem rubu parotidne lijezde, ispred vanjskog slunog hodnika. Puls a. facialis se moe opipati na prednjem rubu m. masseter, na bazi donje eljusti.
25 n. auricularis magnus, 26 platysma.
Postranine regije lica 341
Regio parotideomasseterica
Plexus intraparotideus
ilno-ivani putevi
Fossa infratemporalis (AG)

Prvi sloj (A)
Fossa infratemporalis otvara se uklanjanjem arcus zygomaticus i processus coronoideus mandibulae, te se prikazuju m. pterygoideus lateralis (1) i m. pterygoideus medialis (2). Prednju granicu fossae infratemporalis tvore tuber maxillae (3) i raphe pterygomandibularis (4). A. maxillaris (5) moe prolaziti izmeu obiju glava m. pterygoideus lateralis i u infratemporalnom prostoru daje ogranke za vano miije, te a. buccalis (6) i a. alveolaris superior posterior (7), prije nego to ue u pterigopalatinalnu fosu. A. maxillaris je okruena venskim spletom, plexus pterygoideus, koji se nastavlja na maksilarne vene. Izmeu dviju glava m. pterygoideus lateralis prolazi i n. buccalis (8), a ispod m. pterygoideus lateralis nalaze se n. lingualis (9) i n. alveolaris inferior (10), te iznad miia n. massetericus (11).
Drugi sloj (B)
ilno-ivani putevi
N. alveolaris inferior (10) prije ulaska u canalis mandibulae daje n. mylohyoideus (22), a prati ga r. mylohioideus (23), grana a. alveolaris inferior (24). Na stranju stranu n. lingualis (9) prikljuuje se chorda tympani (25) i donosi mu parasimpatika i okusna vlakna. Iz prednjega dijela n. mandibularis (13) izlazi n. buccalis (8) za inervaciju sluznice obraza i on takoer sadrava parasimpatika vlakna ganglion oticum za lijezde sluznice obraza. Iz prednjega dijela mandibularnoga ivca polaze i motorike grane: n. massetericus (11), nn. pterygoidei i nn. temporales profundi (26).
Osobitosti (CG)
Nakon uklanjanja lateralnoga pterigoidnoga miia i zglobnoga nastavka donje eljusti postaju vidljive sve krvne ile i ivci infratemporalne udubine. A. maxillaris (5) nalazi se lateralno od lig. sphenomandibulare (12) i velikih grana n. mandibularis (13) te se moe ispratiti cijelim njegovim tokom. U mandibularnom dijelu daje a. tympanica anterior (14) i a. auricularis profunda (15) kao i a. meningea media (16) koja kroz foramen spinosum ulazi u lubanju. N. auriculotemporalis (17) ima dva korijena koji obuhvaaju a. meningea media, a moe primati jo nekoliko vlakana (18) od n. alveolaris inferior (10). N. auriculotemporalis (17) anastomozira s rr. communicantes (19), granama n. facialis (20) i preko tih anastomoza koje mogu obavijati a. temporalis super cialis (21) dolaze u parotidnu lijezdu parasimpatika vlakna iz ganglion oticum (vidi 3. svezak).
A. maxillaris (5) zbog razvojnih uzroka ima vrlo esto raznolik tok i vrlo esto je nalazimo lateralno od m. pterygoideus lateralis (C), te malo rjee medijalno od tog miia (A, D). Arterija se pri medijalnom smjetaju obino nalazi lateralno (E) od n. alveolaris inferior (10) i n. lingualis (9), ali medijalno od n. buccalis (8) te je usmjerena prema fossa pterygopalatina. Maksilarna arterija moe prolaziti i izmeu grana (F) n. mandibularis (G) ili rijetko medijalno od njegova stabla.
Kliniko znaenje: Fossa infratemporalis omoguuje kliniki pristup na trigeminalni ganglij. Trigeminalna neuralgija se moe lijeiti injekcijama i ostalim zahvatima na trigeminalnom gangliju, na koji se pristupa kroz foramen ovale.
Fossa infratemporalis 343
Fossa infratemporalis, prvi sloj
Varijacije maksilarne arterije
Fossa infratemporalis, drugi sloj
ilno-ivani putevi
Orbita, s gornje strane (AB)

U onoj se upljini sprijeda vidi samo manji dio krvnih ila i ivaca i tek uklanjanje krova orbite omoguuje valjan pregled tih tvorbi.
Prvi sloj (A)
Nakon uklanjanja krova orbite i periorbite nalazimo ivce, koji prolaze kroz najlateralniji dio ssurae orbitalis superior. Najblie sredini je n. trochlearis (1), koji inervira m. obliquus bulbi superior (2), a pokraj njega n. frontalis (3), koji se nalazi na m. levator palpebrae superior (4). A. supraorbitalis (5) prati lateralnu granu frontalnog ivca n. supraorbitalis (6), a njegova medijalna grana n. supratrochlearis (7) tee zajedno s a. supratrochlearis (8). Najlateralnije nalazi se n. lacrimalis (9), koji dobiva vlakna od n. zygomaticus za inervaciju suzne lijezde (10), te senzibilnim vlaknima inervira kou lateralnoga onoga ugla. Kroz lateralni dio gornje orbitalne pukotine prolazi i v. ophthalmica superior (11), koja ukriuje donju stranu m. rectus bulbi superior (12), te u podruju trohleje (13) anastomozira s povrinskim venama lica (str. 336.). Druga grana v. ophthalmicae superior tee s a. lacrimalis (14), od koje odlaze male miine grane i aa. ciliares posteriores breves (B, 15). Medijalno nalazimo a. i n. ethmoidalis anterior (16) pokrivene trbuhom m. obliquus bulbi superior (2), a vie povrinski od tog miia i malo iza njega prolaze a. i n. ethmoidalis posterior (17).
Drugi sloj (B)
ilno-ivani putevi
superior inervira m. levator palpebrae superioris (4) i m. rectus bulbi superior (12), a r. inferior (24) inervira m. rectus bulbi medialis (25), m. rectus bulbi inferior i m. obliquus bulbi inferior, te daje i radix oculomotoria (26) za ganglion ciliare (27), koji prilijee uz n. opticus (18). Cilijarni ganglij je preko radix nasociliaris (28) povezan s n. nasociliaris (29), te daje nn. ciliares breves (30). Oni ulaze u bulbus oculi (31) i donose postganglijska parasimpatika vlakna za inervaciju m. ciliaris i m. sphincter pupillae; te osjetna i simpatika vlakna za m. dilatator pupillae. Simpatika vlakna dolaze cilijarnom gangliju iz simpatikoga spleta oko a. ophthalmicae (nije prikazano). Osjetna vlakna nadolaze onoj jabuici i preko nn. ciliares longi (32). N. nasociliaris daje nn. ethmoidales i potom se nastavlja u n. infratrochlearis (33).
Kliniko znaenje: V. ophthalmica superior anastomozira s povrinskim venama lica (str. 338) i ulijeva se u kavernozni sinus u kojega moe prenijeti infekciju s lica. Varijacija: Katkad je razvijena a. meningoorbitalis (34), koja spaja a. lacrimalis i a. meningea media.
Nakon to se preree m. levator palpebrae superioris (4) i m. rectus bulbi superior (12) prikazuje se n. opticus (18), a. ophthalmica (19) i ivci koji prolaze kroz medijalni dio ssurae orbitalis superior. Meu njima je najlateralniji n. abducens (20), koji inervira m. rectus bulbi lateralis (21). Potom slijedi n. oculomotorius (22), koji se dijeli na ramus superior (23) i ramus inferior (24). Ramus
Orbita odozgora 345
Orbita, odozgor, prvi sloj
Orbita, odozgor, drugi sloj
ilno-ivani putevi
Regio occipitalis i regio cervicalis posterior (regio nuchae) (A)

U zatiljku subkutano nalazimo ivce i ile, koji opskrbljuju kou. A. occipitalis (1) probija fascia nuchae iznad tetivnoga luka (2) koji spaja polazita m. sternocleidomastoideus (3) i m. trapezius (4), a prati je nestalna v. occipitalis (5), koja katkad manjka, pa je nadomjeta v. azygos nuchae (6). U neposrednoj blizini a. i v. occipitalis pod kou dolazi n. occipitalis major (7), koji je r. dorsalis drugog modinskog ivca i zajedno s n. occipitalis minor (8), granom plexus cervicalis, opskrbljuje kou tog podruja. Gotovo uvijek postoje anastomoze meu ograncima n. occipitalis major i n. occipitalis minor. Meu stranjim je segmentalnim granama izrazitiji jo i n. occipitalis tertius (10). Kou neposredno iza uke inervira r. posterior n. auricularis magnus (9). Nodi lymphatici occipitales (11) nalaze se na mjestima gdje nuhalnu fasciju probijaju krvne ile i ivci.
Kliniko znaenje: Subokcipitalna punkcija se izvodi u ovim regijama, koristei se iglom za dobivanje cerebrospinalne tekuine iz cerebelomedularne cisterne (vidi svezak 3). Igla se uvodi u sredinju liniju izmeu protuberantia occipitalis externa i processus spinosus drugog vratnog kraljeka. Vrh igle usmjeren je prema korijenu nosa izmeu m. rectus capitis posterior minor, probijajui membranu atlantooccipitalis posterior i dura mater, koja prua otpor. Kod odraslih, iglom se ne smije ii dublje od 45 cm! U sluaju kontraindikacija, prednost se daje lumbalnoj punkciji (vidi str. 42.).
ilno-ivani putevi
22 glandula parotidea, 23 nodus lymphoideus mastoideus.
Trigonum a. vertebralis (B)

Trigonum a. vertebralis prikazujemo tek nakon uklanjanja svih povrinskih miia (A), i to: m. sternocleidomastoideus (3), m. trapezius (4), m. splenius capitis (12) i m. semispinalis capitis (13). U tom prostoru lei a. vertebralis (14), koja prolazi kroz otvore poprjenih nastavaka gornjih est vratnih kraljeaka i potom prolazi kroz sulcus a. vertebralis na arcus atlantis posterior (15), probija membranu atlanto-occipitalis posterior, te dospijeva u lubanju. Trokut vertebralne arterije omeuju m. rectus capitis major (16), m. obliquus capitis superior (17) i m. obliquus capitis inferior (18). U tom prostoru a. vertebralis daje granu (19) za opskrbu okolnih miia. Izmeu arterije i stranjega luka atlasa prolazi n. suboccipitalis (20), stranja grana prvoga spinalnoga ivca to inervira spomenute miie i m. rectus capitis posterior minor (21).
Regio occipitalis i regio cervicalis posterior, trigonum a. vertebralis 347
Regio occipitalis i regio cervicalis posterior lijevo: potkoni sloj desno: sloj ispod vezivne ovojnice
Trokut vertebralne arterije
ilno-ivani putevi
Spatium lateropharyngeum et retropharingeum (A)

Sa strane drijela i iza njega prolaze vratne ile i ivci izmeu glave i tijela. Najdalje dorzalno nalazi se truncus sympathicus (1) iji ganglion cervicale superius (2) daje n. jugularis (3) i n. caroticus internus (4). N. caroticus internus prati a. carotis interna (5), a n. jugularis pristupa u ganglion inferius (6) n. vagi (7). Postoji i veza simpatikoga lanca s n. hypoglossus (8) i glomus caroticum (9), koji prima i r. sinus carotici (10). Ganglion cervicale superius daje njene grane, nn. carotici externi (nije ucrtano) u sastav plexus caroticus externus i r. laryngopharyngei te n. cardiacus cervicalis superior. N. vagus (7) prolazi kroz foramen jugulare i oblikuje ganglion superius i ganglion inferius (6) te se sputa izmeu a. carotis interna (5) i v. jugularis interna (11) i osim manjih grana i anastomoza vagus daje n. laryngeus superior (12) koji je usmjeren medijalno od a. carotis interna i dijeli se u r. externus (13) i r. internus (14). Daljnje grane lutajueg ivca su rr. auriculares i rr. pharyngei (15), koji s rr. pharyngei (16) n. glossopharyngei (17) inerviraju miie i sluznicu drijela. N. glossopharyngeus (17) odijeljen je mostiem dure mater (18) od n. vagus (7) i r. externus n. accessorii (19), i prolazi kroz foramen jugulare. Nakon to je n. glossopharyngeus dao rr. pharyngei i r. sinus carotici (10), prolazi izmeu a. carotis externa (20) i a. carotis interna (5) usmjeren prema dolje i naprijed. R. externus n. accessorii (19) najee izlazi iza bulbus superior (21) v. jugularis internae (11) i potom je usmjeren lateralno te prolazi kroz m. sternocleidomastoideus (22) ili medijalno od njega u regio colli lateralis (str. 360.). N. hypoglossus (8) prolazi lateralno od obiju velikih arterija glave i usmjeren je prema naprijed, i neposredno ispod osnovice luba-
nje prima grane (23) prvoga i drugoga vratnoga ivca i potom veina tih vlakana oblikuje radix superior (anterior) ansae cervicalis profundae (24), (str. 362.). A. pharyngea ascendens (25), stranja grana a. carotis externa, uzlazi uz drijelo i upuuje u lubanju kroz foramen jugulare granu a. meningea posterior. 26 27 28 29 30 31 32 33 34 fascia pharyngobasilaris, raphe pharyngis, m. consctrictor pharyngis superior, m. constrictor pharyngis medius, m. constrictor pharyngis inferior, m. stylopharyngeus, n. facialis, glandula thyroidea, glandula parathyroidea superior dextra.
ilno-ivani putevi
Spatium latero- et retropharyngeum 349
Spatium retro- i lateropharyngeum
ilno-ivani putevi
Trigonum submandibulare (A, B)

Trigonum submandibulare, podeljusni trokut, (A) omeuju corpus mandibule (1), venter anterior (2) m. digastrici i tractus angularis fasciae cervicalis (3) sa septum interglandulare. Septum interglandulare polazi od tractus angularis i u dubini odjeljuje submandibularni od parotidnoga prostora, te ako ga uklonimo ujedinjuju se trigonum submandibulare i fossa retromandibularis (B).
Trigonum submandibulare, povrinski sloj (A)
Trigonum submandibulare, dubinski sloj (B)
ilno-ivani putevi
Nakon presijecanja venter anterior m. digastrici (2) i m. mylohyoideus (5) prikau se m. geniohyoideus (14) i m. hyoglossus (15). M. styloglossus se zrakasto iri prema jeziku. Ispod n. hypoglossus (13) moemo rastaviti vlakna m. hyoglossus da prikaemo u dubini a. lingualis (16) i katkad prateu malu lingvalnu venu. Taj prostor u kojemu traimo arteriju nazvan je trigonum a. lingualis i omeuju ga n. hypoglossus, prednji trbuh digastrinoga miia i stranji rub m. mylohyoideus (sl. A). Medijalno od m. hyoglossus silazi n. glossopharyngeus (17), iz fossae retromandibularis, a gornju stranu ivca ukriuje a. palatina ascendens (18) grana a. facialis. Usporedno s n. glossopharyngeus je i lig. stylohyoideum (19). 20 21 22 23 24 a. carotis externa, n. facialis, m. masseter, m. sternocleidomastoideus v. jugularis externa.
Glandula submandibularis (4) je smjetena povrinski, a ductus submandibularis (6) ponire iza ruba m. mylohyoidei (5) i praen je s vie ili manje izraenim nastavkom processus uncinatus. M. mylohyoideus odjeljuje dakle povrinski od dubinskoga dijela trigonum submandibulare. A. i v. facialis (7) prolaze kroz podeljusnu lijezdu. A. facialis u podruju lijezde daje a. submentalis (8) koja s istoimenom venom prolazi povrinskije od m. mylohyoideus (5) do brade. U istom se sloju nalazi i n. mylohyoideus (9), koji je ogranak n. alveolaris inferior, i inervira m. mylohyoideus i venter anterior (2) m. digastrici. Na vanjskoj strani m. mylohyoideus nalaze se jedan ili vie nodi lymphatici submentales (10), koji sakupljaju limfu iz podruja brade i donje usne. U dubini, medijalno od m. mylohyoideus, n. lingualis (11) oblikuje luk i potom je usmjeren prema jeziku, a putem rr. ganglionares spojen je s ganglion submandibulare (12). Od submandibularnoga ganglija polaze rr. glandulares za submandibularnu lijezdu, a u neposrednoj blizini ganglija prolaze ductus submandibularis (6) i n. hypoglossus (13) s v. comitans n. hypoglossi.
Trigonum submandibulare 351
Trigonum submandibulare
Trigonum submandibulare (dubinski sloj) i fossa retromandibularis
ilno-ivani putevi
Fossa retromandibularis (A)

Fossa retromandibularis omeena je s ramus mandibulae (1), venter posterior m. digastrici i s tractus angularis fasciae cervicalis (2). U jami se nalazi dubinski dio, pars profunda glandulae parotis. Nakon uklanjanja podune lijezde prikazuje se n. facialis (3) koji izlazi iz foramen stylomastoideum i dijeli se na nekoliko grana. Prva grana linoga ivca je n. auricularis posterior (4) iji r. occipitalis inervira venter occipitalis m. occipitofrontalis, a r. auricularis stranje miie uke. Uz n. auricularis posterior (4) polaze od n. facialis (3) r. digastricus (5) i r. stylohyoideus (6), i potom facijalni ivac oblikuje plexus intraparotideus (7), koji se razgranjuje izmeu povrinskoga i dubinskoga sloja parotidne lijezde. Parotidni splet tvori petlje oko susjednih ila i za mimino miije daje rr. temporales (8), rr. zygomatici (9), rr. buccales (10), r. marginalis mandibulae (11) i r. colli (12). Posljednji inervira platizmu i anastomozira s n. transversus colli, te tvori ansa cervicalis super cialis. U dubini fossae retromandibularis nalazi se a. carotis externa (13), koja se grana na a. maxillaris (14) i a. temporalis super cialis (15). A. temporalis super cialis daje esto kao prvu granu a. transversa faciei (16), ali ova moe odlaziti i od a. carotis externa (vidi sliku). V. retromandibularis (17) nastaje spajanjem v. temporalis super cialis (18) i vv. maxillares (19), te prati vanjsku karotidnu arteriju. V. retromandibularis katkad prolazi povrinski te anastomozira s v. facialis (20) i nastavlja se u v. jugularis externa (21) i u tih ljudi postoje dubinske vene (22), koje prate a. carotis externa. Iza v. retromandibularis uzlazi prema gore a. auricularis posterior (23). Na gornjem rubu retromandibularne udubine ukriuju a. i v. temporalis super cialis n. auriculotemporalis (24), koji dolazi iz infratemporalne udubine i inervira kou stranjega dijela sljepoonoga prostora.
25 26 27 28 29 30 31
n. auricularis magnus, ansa cervicalis super cialis, ductus parotideus (prerezan), n. buccalis, a. facialis, m. masseter, m. buccinator.
ilno-ivani putevi
Fossa retromandibularis 353
Fossa retromandibularis
ilno-ivani putevi
Regio mediana cervicalis (AB)

U regio mediana cervicis vratne fascije vrlo jasno odjeljuju slojeve.
Spatium interfasciale (A)
Krv titnjae (str. 356.) otjee preko raznih vena od kojih se u ovom prostoru prikazuju v. thyreoidea superior (22) i plexus thyreoideus impar (23), koji prolazi ispred traheje kao v. thyreoidea inferior i ulijeva se u v. brachiocephalica sinistra. Ispred traheje prolazi koso prema gore truncus brachiocephalicus (24), a lateralno od dunika, te ispred jednjaka prolazi prema gore n. laryngeus recurrens (25).
Varijacije: Arcus venosus juguli moe se nalaziti u raznim razinama izmeu os hyoideum i incisura jugularis; ako je neposredno pod jezinom kosti, govorimo o arcus venosus subhyoideus. Rijetkost je vena koja uzlazi od titnjae i probija srednju vratnu fasciju te se izlijeva u v. jugularis anterior. Katkada, konano, postoji a. thyreoidea ima, kao grana truncus brachiocephalicus ili aorte.
ilno-ivani putevi
Platysma (1), manje ili vie izraena, nalazi se pod koom i nakon njezina uklanjanja prikae se fascia cervicalis super cialis (2), (lamina super cialis fasciae cervicalis), a kada nju razreemo, pokazuje se fascia cervicalis media (3), koja omata infrahioidne miie. Regiju prema dolje omeuju mm. sternocleidomastoidei (4). Neposredno iznad incisura jugularis sterni, u spatium suprasternale, nalazi se arcus venosus juguli (5), to spaja obje v. jugularis anterior (6), koje mogu primati pritoke iz dubine kroz srednji ili pretrahealni list vratne fascije (3).
Dubinski sloj (B)
Nakon uklanjanja srednje vratne fascije (lamina praetrachealis fasciae cervicalis) prikau se infrahioidni miii i glandula thyreoidea (7). Zbog boljega prikaza ovoga prostora i titnjae neki se miii mogu prerezati. Najblie sredini i povrinski nalazi se m. sternohyoideus (8) i lateralno od njega je m. omohyoideus (9). U dubini su m. thyreohyoideus (10) i m. sternothyreoideus (11). Sve infrahioidne miie inervira ansa cervicalis profunda (12), i vlakna to potjeu iz radix superior (r. thyreohyoideus). titnjaa (7) se nalazi ispred cartilago cricoidea i dunika (13) i njezini renjevi (str. 356.) seu do cartilago thyreoidea (14). Izmeu titnjae i prstenaste hrskavice razapet je lig. cricothyreoideum medianum (15 = lig. conicum), koji postranino pokrivaju mm. cricothyroidei (16) inervirani od r. externus (17) n. laryngei superioris (18). R. internus (19) n. laryngei superioris probija tireohioidnu membranu (21) zajedno s a. laryngea superior, granom a. thyreoidea superior (20).
Regio mediana cervicalis 355
Regio mediana cervicalis, spatium interfasciale
Regio mediana cervicalis, dubinski sloj
ilno-ivani putevi
Regio thyreoidea (AG)

Glandula thyreoidea ima isthmus (1), lobus dexter (2) i lobus sinister (3), a oba renja posjeduju polus superior (4) i polus inferior (5). Polovi obaju renjeva doseu cartilago thyreoidea (6) a isthmus prilijee uz cartilago cricoidea i traheju. Lig. cricothyreoideum, (7), koji spaja titnjau s prstenastom hrskavicom, ostaje slobodan ako manjka lobus pyramidalis. Obrnuto, taj se reanj, ostatak ductus thyreoglossus, katkad uspinje od istmusa.
titnjaa dobiva krv iz a. thyreoidea superior (8) i a. thyreoidea inferior (9). A. thyreoidea superior polazi iz a. carotis externa (10) i pristupa u gornji pol titnjae gdje se dijeli na anterior, posterior i lateralis r. glandulares. Ramus glandularis anterior daje razliito razvijen ramus cricothyreoideus koji dosee do lig. cricothyreoideum. A. thyreoidea inferior (9) je grana truncus thyreocervicalis (11), grane a. subclaviae (12) i pristupa na stranju stranu titnjae, pa je vano znati njezine odnose s n. laryngeus recurrens (13), (BD). Krv titnjae otjee kroz vv. thyreoideae superiores (14) i potom se putem vv. faciales communes (15) ulijeva u vv. jugulares internae (16). S lateralnog ruba titnjae polazi v. thyreoidea media (17) i izlijeva se izravno u v. jugularis interna. Na donjem rubu titnjae, vene oblikuju plexus thyreoideus impar (18), koji vodi krv kao v. thyroidea inferior u v. brachiocephalica sinistra (19). Katkad od gornjeg ruba istmusa polazi vena i vodi krv u v. jugularis anterior (v. sl. 355 B). Kliniko znaenje: Kod opstrukcije gornjih dijelova dinoga puta, provodi se kao hitna mjera koniotomija. Pri tomu se rastegljivi lig. cricothyreoideum medianum (7), tj. slobodni dio conus elasticus, poprjeno presijee. Kao hitna operacija zbog istih se razloga radi traheotomija, pri emu se dunik uzduno presijee. Razlikuju se tracheotomia superior iznad istmusa titnjae, tracheotomia media, kroz istmus, te tracheotomia inferior ispod istmusa titnjae. Posljednje navedena se provodi u djece zbog relativno veega razmaka izmeu istmusa titnjae i prsne kosti. U odraslih se odabiru preostala dva pristupa. Pri izvoenju traheotomije mora se obratiti pozornost na arcus venosus juguli, te nakon presije-
canja pretrahealnoga lista fascije vrata na plexus thyroideus impar (18). Jednako tako valja u odraslih misliti na mogunost visoko postavljenoga truncus brachiocephalicus (20), koji uspinjui se kria dunik od lijeva na desno. Kod operacija titnjae valja biti oprezan i glede ductus thoracicus (21) koji prolazi uz donji pol lijevoga renja lijezde, prije svoga utoka u angulus venosus sinister (22). Varijacije poloaja n. laryngeus recurrens (BD): N. laryngeus recurrens (13) inervira sluznicu subglotinoga podruja i sve miie grkljana osim m. cricothyreoideus. Rekurentni ivac prema Lanzu prolazi ispred u 27% (B) sluajeva, iza u 36% (C), te izmeu u 32% (D) grana a. thyreoideae inferior (9). Pri operacijskom vaenju titnjae treba znati da i samim natezanjem rekurentnoga ivca moe nastati kljenut miija grkljana. Varijacije a. thyreoidea inferior (EG): Polazite i tok a. thyreoideae inferior su vrlo raznoliki. A. thyreoidea inferior (9) moe biti usmjerena iza a. vertebralis (23) prema medijalno (E), a katkad (F) se arterija dijeli odmah na poetku iza truncus thyreocervicalis, na granu usmjerenu iza i ispred a. carotis communis (24) i v. jugularis interna (16). A. thyreoidea inferior (9) moe (G) biti i prva izravna grana potkljune arterije (u 8% sluajeva). U rijetkim sluajevima a. thyreoidea inferior moe polaziti od a. vertebralis ili od a. thoracicae internae. U nekim sluajevima moe i nedostajati (3%) a onda njezinu prokrvljenost preuzima ili a. thyroidea superior ili pak a. thyreoidea ima, koja polazi neposredno od aortalnog luka ili iz truncus brachiocephalicus.
ilno-ivani putevi
Regio thyreoidea 357
Regio thyreoidea
Razliitosti poloaja povratnoga laringealnoga ivca prema a. thyreoidea inferior (Lanz i Wachsmuth)
Razliitosti ogranaka potkljune arterije (vlastiti nalaz)
ilno-ivani putevi
Regiones cervicales ventrolaterales (AB)

Ventrolateralni prostori vrata dijele se na povrinskopotkono podruje s punctum nervosum, te regio colli lateralis, trigonum caroticum i regio sternocleidomastoidea.
Regio cervicalis ventrolateralis subcutanea (A)
Kliniko znaenje: Na desnom se ramenu pojavljuje Eiselbergov znak, odnosno tzv. pogrjena projekcija, gdje se pri bolestima jetre i unog mjehura mogu pojaviti bolovi u desnom ramenu. Bolna se osjetljivost iri u dermatomima C3C5 (3. svezak). Pri bolestima guterae bolovi mogu nastati u lijevom ramenu.
Regio cervicalis lateralis, povrinski sloj (B)
Povrinski ventrolateralni prostor vrata omeen je prema gore mandibulom, prema naprijed mediosagitalnom ravninom, prema natrag rubom m. trapezius, koji moemo pipati i prema dolje kljunom kosti (1). U tom potkonom sloju nalazi se potkoni mii platizma, velike vene i grane vratnoga spleta za kou. Toka gdje grane ivaca za kou probijaju na povrinsku cervicalnu fasciju (lamina fasciae super cialis cervicalis) nazvana je punctum ner vosum i nalazi se na mjestu gdje stranji rub platizme ukriuje m. sternocleidomastoideus. Nakon skidanja platizme postaju vidljive sve povrinske krvne ile i ivci. Sasvim gore, na stranjem rubu m. sternocleidomastoideus, nailazimo na potkoni ivac n. occipitalis minor (2), koji vodi osjetna vlakna iz koe zatiljka i katkad se odmah nakon prolaska kroz fasciju dijeli u dvije grane. Najdeblji ivac je n. auricularis magnus (3), koji daje r. anterior (4) i r. posterior (5) te ukriuje m. sternocleidomastoideus i potom se koso uspinje i zavrava u uki. Na istom mjestu probija povrinsku vratnu fasciju i n. transversus colli (6), prolazi iza vanjske jugularne vene (7) i s r. colli n. facialis (8) oblikuje ansa cervicalis super cialis (9). Povrinska ansa inervira platizmu i kou koja je oblae. Nn. supraclaviculares mediales (10), intermedii (11) i laterales (12) probijaju fasciju cervicalis super cijalis prema kaudalno u raznim razinama i inerviraju kou ramena.
Nakon podizanja povrinske vratne fascije prikazuje se stranji rub sternokleidomastoidnoga miia (13) i prednji rub miia trapezijusa (14). Fascia cervicalis media (15), (lamina praetrachealis fasciae cervicalis), koja se u lateralnom vratnom prostoru spaja s fascia cervicalis profunda (lamina praevertebralis fasciae cervicalis) odjeljuje povrinski od dubljih slojeva. U tom se sloju nalazi i ramus externus n. accessorii (16), r. trapezius (17) cervikalnoga spleta ivaca i oba ivca inerviraju m. trapezius. Potom nailazimo na v. cervicalis super cialis (18), koja se spaja s v. jugularis externa, te a. cervicalis super cialis (19). Katkad a. cervicalis supercialis i a. suprascapularis dorsalis izlaze zajedno iz truncus thyreocervicalis i tvore zajedniko stablo a. transversa colli. Nekoliko nodi lymphatici cervicales super ciales (20) rasporeeno je uzdu vena.
Plexus cervicalis Korijeni: rami ventrales C1C4 Grane: n. occipitalis minor n. auricularis magnus n. transversus colli nn. supraclavicularis n. phrenicus
ilno-ivani putevi
Regiones cervicales ventrolaterales 359
Regio cervicalis ventrolateralis subcutanea s punctum nervosum, platizma je uklonjena
Regio cervicalis lateralis, povrinski sloj
ilno-ivani putevi
Regiones cervicales ventrolaterales, nastavak (A, B)

Regio cervicalis lateralis, sredinji sloj (A)
Nakon uklanjanja cervikalne medijalne fascije (1) prikazuje se m. omohyoideus (2) koji fascija obavija. Fascia cervicalis media je iznad omohiodnog miia i iza njega sratena s fascia cervicalis profunda (3). Fascija je vra u trigonum omoclaviculare, koji omeuju venter inferior (2) m. omohyoidei, m. sternocleidomastoideus (4) i clavicula (5). U tom se trokutu v. jugularis externa (6) i v. cervicalis super cialis (7) spajaju s v. subclavia (8) i v. jugularis interna (9) u desnom venskom kutu (angulus venosus) te tvore v. brachiocephalica (dextra). V. suprascapularis (10) ulazi takoer u navedeni kut. Redoslijed ulaska svih nabrojenih vena vrlo je raznolik. A. suprascapularis (11) prolazi s istoimenom venom neposredno iznad kljune kosti. Iznad venter inferior omohyoidnoga miia vidi se a. cervicalis super cialis (12).
Regio cervicalis lateralis, dubinski sloj (B)
Vratni limfni vorovi (25) tvore zajedniki limfni put, truncus jugularis, koji se ulijeva u angulus venosus. Angulus venosus dexter prima i limfne ile desne polovice glave, vrata, desne ruke (truncus subclavius dexter) i desne polovice prsnoga koa (truncus bronchomediastinalis dexter). Limfne ile iz ostalih podruja tijela ulijevaju se u angulus venosus sinister (2. svezak).
Plexus brachialis Korijeni: rami ventrales C5 1 truncus superior (C5, C6) truncus medius (C7) truncus inferior (C8, 1) Grane pars supraclavicularis n. dorsalis scapulae n. thoracicus longus n. subclavius n. suprascapularis n. thoracodorsalis nn. pectorales medialis i lateralis rr. musculares (Pars infraclavicularis: vidi str. 372.)
ilno-ivani putevi
Nakon to uklonimo dubinsku cervikalnu fasciju (3), (lamina praeverterbralis fasciae cervicalis) vide se dubinski miii vrata, i to m. scalenus anterior (13), m. scalenus medius (14), m. scalenus posterior (15), m. levator scapulae (16) i m. splenius cervicis (17). Skalenski otvor (stranji) oblikuju m. scalenus anterior, m. scalenus medius i prvo rebro, i tu prolaze plexus brachialis (18) i a. subclavia (19) od koje u skalenskom otvoru polazi a. scapularis dorsalis (20) usmjerena iza m. scalenus medius. Stranja arterija lopatice moe polaziti i iz a. transversae colli (str. 364.). Od ivaca nalazimo u dubinskom sloju granu plexus cervicalis iz segmenta C4, n. phrenicus (21). On koso ukriuje m. scalenus anterior (13). Plexus brachialis (18) daje supraklavikularne grane meu kojima su vidljive n. suprascapularis (22), n. thoracicus longus (23) i n. dorsalis scapulae (24).
Kliniko znaenje: Postoje razni uzroci uzetosti pleksusa ruke (poroajna ozljeda, vratno rebro, vanjski pritisak). Dijele se na gornju i donju kljenut pleksusa ruke (vidi str. 370). Gornja kljenut pleksusa ruke (Erb-Duchenne), uzrokovana oteenjem C5 i C6, dovodi do slabosti abduktora i vanjskih rotatora ramenoga zgloba, eksora lakatnoga zgloba, i supinatora. Takoer uzrokuje i blagi poremeaj senzibiliteta u podruju ramena i radijalne strane podlaktice.
Regio cervicalis lateralis, sredinji sloj
Regio cervicalis lateralis, dubinski sloj
ilno-ivani putevi
Regiones cervicales ventrolaterales, nastavak (AF)

Trigonum caroticum (A)
Trigonum caroticum omeuju m. sternocleidomastoideus (1), m. omohyoideus (2) i venter posterior (3) m. digastrici, koji m. stylohyoideus (4) uvruje na os hyoideum (5). Na povrini se nalazi v. facialis communis (6), koja prima v. comitans n. hypoglossi (7) i v. thyreoidea superior (8), te se ulijeva u v. jugularis interna (9). Ispred te vene prolazi a. carotis communis (10) sa sinus caroticus (11, 2. svezak).
A carotis communis u razini etvrtoga vratnoga kraljeka u oko 67% ljudi dijeli se na a. carotis interna (12) koja lei straga i a. carotis externa (13) koja se nalazi ispred nje. U 20% ljudi djelite se nalazi za kraljeak iznad, a u 11% ljudi za kraljeak ispod, te u 2% ljudi nalazimo krajnje visoko ili nisko djelite izvan podruja karotinoga trokuta.
thyreohyoideus (25), koji inervira m. thyreohyoideus. Gornji korijen anse sputa se po a. carotis communis i spaja se lateralno ili medijalno od v. jugularis interna s radix inferior ansae cervicalis profundae (26) koji potjee iz C2 i C3 te zajedno oblikuju ansa cervicalis profunda (27), koja inervira ostale infrahioidne miie. Medijalno od a. carotis externa nalazi se n. laryngeus superior iji je r. internus (28) zajedno s a. laryngea superior usmjeren u grkljan. N. laryngeus superior je grana n. vagus (29), koji lei izmeu a. carotis interna i v. jugularis interna i samo ga fascia cervicalis profunda odjeljuje od truncus sympathicus (30) i njegova ganglion cervicale superius (31). U gornjemu stranjem uglu trokuta nalazi se r. externus n. accessorii (32).
Varijacije (BF): Ovdje istiemo samo varijacije poloaja vanjske i unutranje arterije glave, i odvajanja prve tri prednje grane. Prema Falleru, a. carotis interna u 49% ljudi polazi dorzolateralno (B), a u 9% ljudi ventromedijalno iz a. carotis communis (C) u odnosu na a. carotis externa, a mogui su i svi meupoloaji. Stvaranjem zajednikih polazita kao truncus thyreolingualis (D) pojavljuje se u 4% sluajeva, truncus linguofacialis (E) u 23%, a truncus thyreolinguofacialis (F) u 0,6% sluajeva.
ilno-ivani putevi
A. carotis interna (12) redovito nema ogranke, a a. carotis externa (13) daje prvu prednju granu a. thyreoidea superior (14), za titnjau (15) i a. laryngea superior (16) za grkljan. A. thyreoidea superior katkad daje a. sternocleidomastoidea (17), koja ipak ee polazi izravno iz a. carotis externa i zakree oko n. hypoglossus (18). Sljedea prednja grana jest a. lingualis (19), koja polazi medijalno od m. hyoglossus (20) i dospije u jezik. Zadnja grana unutar karotinoga trokuta je a. facialis (21), koja medijalno od stranjega trbuha (3) digastrinoga miia uzlazi prema licu. U ravitu karotidnih arterija nalazi se paraganglion, glomus caroticum (22), koji vlakna dobiva od simpatikusa i parasimpatikusa (2. svezak). Parasimpatika vlakna teku u sastavu r. sinus carotici (23), grane n. glossopharyngicus, te pokraj glomusa pristupaju na sinus caroticus (11). N. hypoglossus (18) se nalazi lateralno od obiju arterija glave i u poetku svoga luka daje granu radix superior ansae cervicalis profundae (24). Vlakna gornjeg korijena potjeu iz prva dva vratna segmenta, kao i vlakna r.
Kliniko znaenje: Pritiskom na a. carotis communis u podruju tuberculum anterior C6 (Chassaignac tuberculum) moe se palpirati karotidni puls ili uvesti iglu u krvnu ilu.
Trigonum caroticum
Razliitosti poloaja vanjske i unutarnje karotidne arterije (prema Falleru)
Razliitosti prednjih ogranaka i vanjske karotidne arterije (prema Poiselu i Golthu)
ilno-ivani putevi
Regiones cervicales ventrolaterales, nastavak

Regio sternocleidomastoidea (A)
Regio sternocleidomastoidea spaja trigonum caroticum i regio colli lateralis, te postaje vidljiva tek nakon odizanja m. sternocleidomastoideus (1) i m. omohyoideus (2). U njoj se prikazuju velike krvne ile i ivci vrata. Najvea je arterija a. carotis communis (3), koja je usmjerena koso prema gore i dijeli se na a. carotis externa (4) i a. carotis interna (5) (o djelitu i odnosima v. str. 362.). Zajednika karotidna arterija pokriva donju tireoidnu arteriju (6), koja oblikuje luk do titaste lijezde (7). Gornja tireoidna arterija izlazi iz truncus thyreocervicalis (8), koja polazi iz a. subclavia (9) ispred skalenskog otvora. Iz truncus thyreocervicalis polazi i a. suprascapularis (11), koja s prednje strane ukriuje m. scalenus anterior (10), te a. cervicalis super cialis (12) i a. cervicalis ascendens. A. vertebralis (13) je prva uzlazna grana a. subclaviae. Nakon to a. subclavia proe kroz skalenski otvor daje u 60% sluajeva a. dorsalis scapulae (14) koja prolazi iza m. scalenus medius (15) i ispred m. scalenus posterior (16) i dijeli se na uzlaznu i silaznu granu. U 40% sluajeva polazi a. scapularis dorsalis zajedno s a. cervicalis super cialis (12) iz truncus thyreocervicalis i taj zajedniki poetak je nazvan a. transversa cervicis. Iza zajednike karotidne arterije nalazi se v. jugularis interna (17) i u nju se ulijeva v. facialis (18) i v. thyreoidea media (19). V. jugularis interna (17) spaja se s v. subclavia (20) u v. brachiocephalica dextra (21), te nastaje angulus venosus dexter u koji se ulijeva i v. jugularis externa (22), koja se spaja s v. transversa cervicis (23) i v. suprascapularis (24).
U desni se venski kut takoer ulijevaju limfne ile (25) iz desne polovice glave i vrata, desne ruke i desne polovice prsnoga koa.
Na a. carotis communis (3) lei ansa cervicalis profunda (26), koja inervira infrahioidne miie, a tvori je radix superior ansae (27), koji u poetku tee zajedno s n. hypoglossus (28) i radix inferior ansae (29). Dorzalno od unutranje jugularne vene nalazi se n. phrenicus (30), koji potjee iz etvrtoga vratnoga segmenta, a m. scalenus anterior je njegov vodei mii. U krvnoilno-ivanom snopu je i n. vagus (31), koji daje r. cardiacus superior (32) i r. cardiacus inferior (33). Iza lutajueg ivca, odijeljen dubinskom vratnom fascijom nalazi se truncus sympathicus (34) s ganglion cervicale superius (35), katkad odsutan ganglion cervicale medium (36) i ganglion cervicale inferius. Ganglion cervicale inferius je najee udruen s ganglion thoracicum primum u ganglion stellatum (cervicothoracicum) (37), koji se nalazi na glavici prvoga rebra medijalno od a. vertebralis (13). Truncus sympathicus (34) oblikuje oko a. thyreoidea inferior (6) ansa thyreoidea (38) i daje nn. cardiaci cervicales (39). U dubini uz dunik prolazi n. laryngeus recurrens (40).
ilno-ivani putevi
Regio sternocleidomastoidea a. carotis communis povuena je medijalno i naprijed
ilno-ivani putevi
Trigonum scalenovertebrale (A)

Trigonum scalenovertebrale omeuju m. longus colli (1), m. scalenus anterior (2) i vrh pleure. Fascia cervicalis profunda pokriva trigonum scalenovertebrale. Tek kad nju uklonimo, tvorbe u tom trokutu postaju vidljive. A. subclavia (3) lei na kupoli pleure od koje ka prvom rebru polaze vezivna vlakna lig. costopleurale. Potkljuna arterija daje prvu uzlaznu granu a. vertebralis (4), koja s prednje strane ukriuje korijene plexus brachialis 1 (5) i C8 (6) i ulazi u foramen processus transversi estoga vratnoga kraljeka. Iza a. vertebralis (4) silazi v. vertebralis (7), koja naputa kraljenicu ispod foramen processus transversi sedmoga vratnog kraljeka. Odmah uz a. vertebralis uzlazi truncus thyreocervicalis (str. 364.), a iza njega truncus costocervicalis (8). Iz kostocervikalnoga stabla polaze a. cervicalis profunda (9), a. intercostalis suprema, te iznimno a. scapularis dorsalis (10). Iz potkljune arterije prema dolje polazi a. thoracica interna (11), koja je zajedno s v. thoracica interna (12) usmjerena parasteralno, te kao a. epigastrica superior (v. stranu 398.) dosee u vaginu rektusa. Lijevu potkljunu arteriju i njezine grane ukriuje sprijeda ductus thoracicus (13), koji oblikuje luk konveksan prema gore i ulijeva se u angulus venosus sinister (14), to nastaje slijevanjem v. jugularis interna (15) i v. subclavia (16). U dubini nalazimo korjenove C5 1 brahijalnoga spleta i malo povrinskije je truncus sympathicus (17). Truncus sympathicus sadrava u razini estoga vratnoga kraljeka ganglion cervicale medium (18), smjeten na m. scalenus anterior (2). Kaudalno od ganglija, truncus sympathicus oblikuje s n. cardiacus cervicalis superior (19) petlju ansa thyreoidea (20), kroz koju prolazi a. thyreoidea inferior. Simpatiki lanac daje i petlju ansa subclavia (21), koja obavija
a. subclavia (3) i see do ganglion cervicale inferius, koji spojen s ganglion thoracicum primum tvori nad glavicom prvog rebra ganglion stellatum (22) (cervicothoracicum). Od zvjezdolika ganglija polazi n. cardiacus cervicalis inferior (23). U lijebu izmeu dunika (25) i jednjaka (26) prolazi n. laryngeus recurrens (24) prema grkljanu.
Kliniko znaenje: Kod postojeeg vratnog rebra moe doi do sindroma vratnoga rebra. Pri tomu zbog pritiska mogu nastupiti potekoe krvnoilne opskrbe ruke, kao i neuroloke smetnje zbog nadraaja snopova nadlaktinoga ivanoga spleta, te osobito inervacijskoga podruja ulnarnoga ivca. Osim toga pojaan je i osjet dodira u fossa supraclavicularis major. Katkad mogu ilno-ivani poremeaji nastupiti i bez postojanja vratnoga rebra, pa se tada govori o scalenus-anticus-sindromu. Pri tomu m. scalenus anterior svojom hipertro jom ili pojaanim tonusom uzrokuje bolove. Nodi lymphatici supraclaviculares sinistri, ija limfa otjee neposredno u angulus venosus sinister, mogu biti sijelo metastaza karcinoma eludca (Virchow-Troisierove limfne lijezde). Sentinel-nodus je prvi vor koji prima limfu iz tumora. Koristan je u potvrivanju ili iskljuivanju limfogenih metastaza u pojedinim tipovima karcinoma.
ilno-ivani putevi
27 28 29 30 31 32 33 34 35
n. phrenicus, v. brachiocephalica sinistra, m. scalenus medius, m. scalenus posterior, m. levator scapulae, m. trapezius, pars clavicularis m. pectoralis majoris, a. carotis communis sinistra, n. vagus sinister.
Trigonum scalenovertebrale 367
Trigonum scalenovertebrale, a. carotis communis, v. subclavia i n. vagus povueni su u stranu
ilno-ivani putevi
368 Periferno ilno-ivani putevi
Gornji udovi
Regije (AC)
Izmeu korijena ruke i prsnoga koa povrinski nema jasne granice, ali lako moemo ruku i njezin korijen odvojiti od trupa disekcijom. Zbog lakega razumijevanja tokova perifernih krvnih ila i ivaca, potrebno je korijen i slobodne dijelove ruke promatrati cjelovito. Podjela na segmente nastala je zbog praktinih potreba i nema razvojne podloge. ilno-ivani putevi
Prostori ramenoga podruja
Prostori podlaktice
Distalno od fossa cubitalis nalazi se regio antebrachialis anterior (12), koja sadrava velike krvne ile i ivce meu pregibaima ake. Straga se nalazi regio antebrachialis posterior (13).
Prostori ake
Sprijeda se nalazi fossa infraclavicularis (1) s trigonum clavipectorale (2) (deltoideopectorale) i kroz njih prolaze ivci i krvne ile prema regio axillaris (3) i fossa axillaris (4). Lateralno od ramenog zgloba je regio deltoidea (5) na koju se prema natrag prikljuuje regio scapularis (6).
Prostori nadlaktice
U podruju korijena ake nalazi se prjelazak u dlan palma manus, regio palmaris (14), koji se protee od distalnoga zgloba korijena ake do zglobova korijena prstiju. Hrbat ake, dorsum manus, regio dorsalis manus (15), ima isto omeenje. Izmeu hrpta i dlana ake smjetena je lateralno fovea radialis (16), u kojoj se nalazi a. radialis.
Prostori korijena ake
Na palmarnoj se strani izmeu regio antebrachialis anterior i palma manus nalazi regio carpalis anterior (17), dok je to podruje na stranjoj strani regio carpalis posterior (18).
Nadlakticu dijelimo na regio brachialis anterior (7), koje su podloga eksorni miii i regio brachialis posterior (8), koje su podloga miii ekstenzori. Unutar regio brachialis anterior je sulcus bicipitalis medialis (9), koji se nalazi ispred septum intermusculare mediale i glavni je put krvnim ilama i ivcima iz pazune prema lakatnoj jami. Ispred septum intermusculare laterale je sulcus bicipitalis lateralis u kojemu potkono tee v. cephalica.
Prostori lakta
Regio brachialis anterior se na eksornoj strani nastavlja u regio cubitalis anterior (10) ije je sredite fossa cubitalis s razgranjenim krvnoilno-ivanim snopom. Regio cubitalis posterior (11) nalazi se na stranjoj strani i osim miia u njoj se nalaze samo male krvnoilne mree.
Regije gornjih udova 369
Regije podruja pazuha
Regije ruke, sa stranje strane
Regije ruke, s prednje strane
ilno-ivani putevi
370 Periferno ilno-ivani putevi: Gornji udovi
Trigonum clavipectorale (A, B)

Trigonum clavipectorale omeuju: proksimalno clavicula (1), lateralno m. deltoideus (2) i medijalno m. pectoralis major (3), koji se distalno nastavlja u sulcus deltoideopectoralis. Osnovica trokuta je vrlo razliite irine, pa je potrebno od kljune kosti odrezati i zavrnuti pars clavicularis (4) m. pectoralis major.
Povrinski sloj (A)
ralnom odsjeku prostora nalaze se a., v. i n. suprascapularis (21). Katkad u povrinskom sloju nalazimo i limfne vorove (nisu oznaeni), koji limfnim ilama du v. cephalica primaju limfu. Ti su limfni vorovi povezani s dubinskim infraklavikularnim limfnim vorovima (nisu nacrtani).
Varijacije: esto postoji vena (22), koja povrinski obilazi kljunu kost i povezuje v. axillaris s potkljunom venom tvorei venski prsten. Katkad je v. cephalica slabo razvijena.
Povrinski je fascia pectoralis (super cialis), koja je u podruju trokuta malo uleknuta. Izmeu kljune kosti (1) processus coracoideus lopatice (B, 5) i m. pectoralis minor (B, 6) razapeta je fascia clavipectoralis (7), koja see od unutranje strane m. deltoideus na unutranju stranu m. pectoralis major i dijeli trigonum clavipectorale na povrinski i dubinski sloj. U povrinskom se sloju nalazi v. cephalica (8), koja kroz sulcus deltoideopectoralis dospije u trokut, probija fascia clavipectoralis i ulijeva se u v. axillaris (B, 9). U v. cephalica se ulijevaju okolne vene, a lateralno od nje fasciju (7) probija ogranak a. axillaris, a. thoracoacromialis (B, 10), koja se dijeli na r. clavicularis (11), r. acromialis (12), r. deltoideus (13) i rr. pectorales (B, 14). Uz rr. pectorales teku nn. pectorales (15) koji kao zajedniko stablo probijaju fascia clavipectoralis.
Dubinski sloj (B)
ilno-ivani putevi
U dubinskom se sloju nalazi krvnoilnoivani snop za ruku. Distalno od m. subclavius (16), od medijalno prema lateralno, nalazi se v. axillaris (9), a. axillaris (17) i tri infraklavikularne grane plexus brachialis, koji se ovdje ralanjuje u povrinski postavljen fasciculus lateralis (18), koji katkad ve tu daje ogranke, te fasciculus posterior (19) i fasciculus medialis (20). Na gornjem rubu m. pectoralis minor (6) krvnoilno-ivani snop ponire u dubinu. U dubinskom late-
Trigonum clavipectorale 371
Trigonum clavipectorale, povrinski sloj
Trigonum clavipectorale, dubinski sloj
ilno-ivani putevi
Regio axillaris (A)

Kroz pazunu jamu prolazi krvnoilnoivani snop ruke. Axilla je sprijeda omeena s m. pectoralis major (1) i m. pectoralis minor (2), te straga s m. latissimus dorsi (3). Medijalno se nalaze prsni ko i m. serratus anterior (4), te lateralno nadlaktina kost s caput breve m. bicipitis (5) i m. coracobrachialis (6). Najvie prema sredini se nalazi v. axillaris (7), koja nastaje iz vv. brachiales i prima male vene, a u trigonum clavipectorale ulijeva se u nju v. cephalica (8) (str. 370.). Lateralno od vene je a. axillaris (9), koja daje a. thoracoacromialis (10) s ograncima rr. pectorales (11) r. acromialis (12) i r. deltoideus. A. thoracica lateralis (13) u 10% ljudi izlazi iz a. thoracoacromialis (v. sliku) ili izravno iz a. axillaris. Sljedea grana pazune arterije je a. subscapularis (14), koja daje a. thoracodorsalis (15) i a. circum exa scapulae (16). Zadnje grane a. axillaris su a. circum exa humeri anterior (17) i a. circum exa humeri posterior (18). A. axillaris (9) se na tetivi m. latissimus dorsi (3) nastavlja u a. brachialis (19), ija je prva grana a. profunda brachii (20). Tri fascikula brahijalnoga ivanoga spleta u pazunoj se jami nalaze iza, medijalno i lateralno od a. axillaris, te se dijele na svoje ogranke. Fasciculus posterior daje n. axillaris (21) i n. radialis (22). N. axillaris (21) prate a. i v. circum exa humeri posterior (18) kroz lateralni pazuni otvor (str. 374.) prema m. deltoideus (23) i m. teres minor. N. radialis (22) lei praen s a. profunda brachii (20) u sulcus bicipitalis medialis, te zajedno ulaze u sulcus n. radialis. Fasciculus medialis (24) i fasciculus lateralis (25) tvore (esto dvostruku) ravu medijanusa (medijalni i lateralni korijen). N. medianus (26) koji nastaje iz nje lei povrinskije od a. axillaris i potom zajedno s a. brachialis ulazi u sulcus bicipitalis medialis kamo ula-
ze i ostale grane medijalnog fascikula, i to n. ulnaris (27), n. cutaneus antebrachii medialis (28) i n. cutaneus brachii medialis (29) kojem se pridruuju grane nn. intercostales IIIII i tvore nn. intercostobrachiales (30). Fasciculus lateralis daje lateralni korijen n. medianus i n. musculocutaneus (31), koji probija m. coracobrachialis. Uz stijenku prsnoga koa priljubljen je n. thoracicus longus (32), koji polazi iz supraklavikularnoga odsjeka brahijalnoga spleta ivaca i usmjeren je lateralnom stranom m. serratus anterior koji inervira. Na m. subscapularis (33) lei n. subscapularis (34), koji moe davati i n. thoracodorsalis (35) za inervaciju m. latissimus dorsi (3).
Kliniko znaenje: Donja kljenut pleksusa ruke (Djerine-Klumpke), uzrokovana oteenjem C8 i 1, dovodi do kljenuti malih miia ake i dugih pregibaa prstiju, praena gubitkom senzibiliteta ulnarnog podruja ake i podlaktice. Plexus brachialis (Korijeni i pars supraclavicularis: vidi str. 360.) Pars infraclavicularis Fasciculus lateralis n. musculocutaneus radix lateralis n. mediani Fasciculus medialis radix medialis n. mediani n. ulnaris n. cutaneus brachii medialis n. cutaneus antebrachii medialis Fasciculus posterior n. axillaris n. radialis
ilno-ivani putevi
Regio axillaris 373
Regio axillaris, n. medianus je povuen u lateralnu, a v. axillaris u medijalnu stranu
ilno-ivani putevi
Foramina axillaria (AD)

M. teres minor (1), m. teres major (2) i humerus (3) oblikuju procijepni otvor to ga caput longum m. tricipitis (4) dijeli na foramen axillare laterale (quadrangulare) i foramen axillare mediale (triangulare). Kroz etverokutasti, foramen axillare laterale prolazi n. axillaris (5) na stranju stranu, te daje granu (6) za m. teres minor i ulazi u m. deltoideus (7). N. axillaris daje i n. cutaneus brachii lateralis superior (8) za inervaciju gornjega lateralnoga dijela koe i obino ga prate a. circum exa humeri posterior (9) i dvije vv. circum exae humeri posteriores. A. circum exa humeri posterior (9) opskrbljuje krvlju m. deltoideus, caput longum m. tricipitis (4) i caput laterale m. tricipitis (10). Kroz trokutasti foramen axillare mediale izlaze a. circum exa scapulae (11) i v. circumexa scapulae na stranju stranu lopatice gdje arterija anastomozira s a. suprascapularis. U dubini se nalazi grana (12) subskapularnoga ivca, koja inervira m. teres major (2), ali ne prolazi kroz trokutasti otvor.
Varijacije (BD): A. circum exa humeri posterior (9) obino prolazi (B) kroz lateralnu pazunu jamu i meu posljednjim je granama pazune arterije. esto ima zajedniko polazite s a. subscapularis. Distalno od tetive m. teres major prolazi a. profunda brachii (13) prva grana a. brachialis (14), a prema Lanzu i Wachsmuthu u 7% ljudi moe polaziti od a. circum exa humeri posterior (9, C). U tih ljudi a. profunda brachii prolazi iza tetive m. teres major prema dolje. A. circum exa humeri posterior u 16% ljudi polazi iz tipine a. profundae brachii (13, D) i tada ne prolazi kroz lateralni pazuni otvor.
15 n. radialis
ilno-ivani putevi
Foramina axillaria 375
Foramina axillaria, straga
Razliitosti arterija (prema Lanzu i Wachsmuthu)
ilno-ivani putevi
Regio brachialis anterior

Potkoni sloj (A)
koji inerviraju mali dio koe na medijalnoj strani ruke.

Varijacije: Poloaj hiatus basilicus je vrlo raznolik i moe se nalaziti na prjelasku nadlaktice u regio cubiti. V. cephalica katkad moe manjkati.
vrsta fascia brachii (1) omata miie nadlaktice, a na medijalnoj i lateralnoj strani humerusa nalazi se izmeu njega i brahijalne fascije po jedna pregrada, septum intermusculare, pa tako nastaju dva prostora (str. 180.). Povrinski od fascije brachii nalaze se subkutane vene, ivci i limfne ile, koje pri upali moemo vidjeti kroz kou kao ne crvene trake. V. cephalica (2) prolazi uz lateralni rub m. biceps brachii prema gore i vodi krv lateralne strane ake i podlaktice, te kroz sulcus deltoideopectoralis dospije u trigonum clavipectorale (str. 370.). Vene prate vasa lymphatica super cialis lateralia (nisu oznaene), koje provode limfu dvaju radijalnih prstiju i radijalnoga dijela ake i podlaktice (vidi str. 370.). Fascia brachii na medijalnoj strani m. biceps brachii oblikuje sulcus bicipitalis medialis u ijoj se distalnoj polovini potkono nalazi esto dobro izraena v. basilica (3), koja probija fasciju prolazei kroz hiatus basilicus (4), te se u dubini ulijeva u neku od vena pratilja a. brachialis. U potkonom sloju v. basilica prati grane n. cutaneus antebrachii medialis. Lateralno i uz samu venu tee r. anterior (5), dok je medijalno od vene i neto udaljeniji r. posterior (6). U priblino treine ljudi u blizini hiatus basilicus nalaze se nodi lymphatici cubitales (7) (neki od njih nazvani su supratrochleares), koji su prva ltracijska brana tri ulnarna prsta. Vasa lymphatica super cialia medialia du sulcus bicipitalis medialis prate bazilinu venu, ali mogu dosei i u pazunu jamu i redovito su te limfne ile brojnije i deblje nego one uz cefalinu venu. Meu ivcima koe tu nalazimo i grane n. cutaneus brachii medialis (8), koje polaze iz pazune jame prema dolje i pridruuju im se nn. intercostobrachiales (9) iz 2 i 3, ilno-ivani putevi
Regio brachialis anterior 377
Regio brachialis anterior, potkoni sloj
ilno-ivani putevi
Regio brachialis anterior (AE), nastavak

Sulcus bicipitalis medialis (A, B)
ilno-ivani putevi
Sulcus bicipitalis medialis omeuju: m. biceps brachii (1), septum intermusculare mediale (nije oznaen), te m. triceps brachii (2). U brazdi se nalazi krvnoilno-ivani snop ruke, u kojem je najpovrinskije n. cutaneus antebrachii medialis (3) i njegov r. anterior lei na v. basilica (4) te zajedno izlaze iz sulcus bicipitalis medialis kroz hiatus basilicus, ija je visina razliita. V. basilica se moe ulijevati u vv. brachiales (5) ili tek u pazunoj jami u v. axillaris (vidi sl. A). Najvie prema sredini u brazdi se nalazi n. ulnaris (6) koji lei na septum intermusculare mediale. Na granici distalne i srednje treine nadlaktice ivac naputa sulcus biciptalis medialis, probija septum intermusculare brachii mediale, te se nastavlja dorzalno od septuma, na stranjoj strani medijalnoga epikondila humerusa. Lateralno od v. basilica nalazi se n. medianus (7), koji ukriuje a. brachialis (8) od lateralno prema medijalno. A. brachialis je smjetena najdublje i daje brojne ogranke. U proksimalnom dijelu sulcus bicipitalis medialis osim miinih grana (9) odlazi od nadlaktine arterije i a. profunda brachii (10). Ona zajedno s n. radialis (11) naputa sulcus bicipitalis medialis na granici proksimalne i srednje treine nadlaktice. Zatim zajedno s n. radialis zavija u sulcus n. radialis na stranjoj strani humerusa i zavrava kao a. collateralis radialis, nakon to se od nje odijeli a. collateralis media. Ostale grane a. brachialis su a. collateralis ulnaris superior (12), koja tee dorzalno od n. ulnaris (6) te a. collateralis ulnaris inferior (nije prikazana).
Varijacije (CE): Poloaj n. medianus (7) prema a. brachialis (8) i njezinim granama moe biti vrlo razliit. Prema Lanzu u 74% ljudi n. medianus ima tipian tok, ali povrinski od njega moe se nalaziti a. brachialis super cialis (13). A. brachialis moe manjkati, i to prema Lanzu u 12% ljudi, ili je podijeljena na dvije arterije koje se razdvajaju u razliitoj visini (14%). A. profunda brachii moe polaziti zajedno s a. circum exa humeri posterior (str. 374.).
Detaljna slika, v. basilica je povuena medijalno
Sulcus bicipitalis medialis
Arterije i ivci u sulcus bicipitalis medialis (prema Lanzu i Wachsmuthu)
ilno-ivani putevi
Regio brachialis posterior (A, B)

Potkoni sloj (A)
ilno-ivani putevi
Fascia deltoidea (1) i fascia brachii (2) obavijaju miie. U sloju potkoja nalazi se vie konih ivaca, te male arterijske grane i mnogobrojne vene. Uz donji rub deltoidnoga miia ogranak aksilarnoga ivca n. cutaneus brachii lateralis superior (3) probija vezivnu ovojnicu. Navedeni ogranak osjetno inervira kou koja prekriva deltoidni mii. Granica inervacijskoga podruja koe deltoidne regije prema postranino je promjenjiva, a navedeno podruje lateralno inervira n. cutaneus brachii lateralis inferior (4). N. cutaneus brachii lateralis inferior (4), ogranak je radijalnoga ivca (B 5) i esto je probijajui vezivnu ovojnicu nadlaktice praen malom arterijom i venom. Ogranak inervira kou lateralne strane nadlaktice sve do lakta. Ogranci (6) n. cutaneus brachii posterior (B 7), koji se proksimalnije odvaja od radijalnoga ivca (B 5), osjetno inerviraju kou stranje strane nadlaktice.
Sloj ispod vezivne ovojnice (B)
lis radialis (14) dosee rete articulare cubiti. Jedan se ogranak a. collateralis radialis nalazi s radijalnim ivcem izmeu brahijalnoga i brahioradijalnoga miia, te ovdje sprijeda anastomozira s a. reccurens radialis (vidi str. 384.).
Kliniko znaenje: Pri prijelomu dija ze nadlaktine kosti moe doi do ozljede radijalnog ivca, a na isto treba paziti i pri reponiranju kotanih ulomaka (vidi str. 148.)
15 r. anterior i r. posterior n. cutanei antebrachii medialis, 16 v. basilica, 17 caput mediale m. tricipitis.
Nakon uklanjanja vezivne ovojnice nadlaktice mogu se razluiti caput longum (8), i caput laterale (9) m. triceps brachii (10). Pri tomu se moe prikazati lijeb radijalnog ivca i on sam. N. radialis (5) se prua od proksimalno medijalno prema lateralno i distalno. Kao prvu granu odailje n. cutaneus brachii posterior (7). U podruju lijeba radijalnoga ivca daje rr. musculares (11), te distalnije n. cutaneus brachii lateralis inferior (4). S radijalnim ivcem tee a. profunda brachii (12), a nju obino prate dvije vene. Ova arterija u blizini svoga polazita od a. brachialis (v. str. 378.) esto daje mali ogranak za deltoidni mii, kao i aa. nutriciae humeri. Unutar lijeba radijalnoga ivca arterija odailje a. collateralis media (13) koju prati r. muscularis n. radialis (11). Ova arterija, kao i zavrna grana a. profunda brachii, a. collatera-
Potkoni sloj, gledan straga i postranino
Potkoni sloj, gledan straga i medijalno
ilno-ivani putevi
Fossa cubitalis (AG)

Potkoni sloj (A)
Lakatna jama, regio cubitalis anterior, nastavlja se bez jasne granice na regio brachialis anterior i takoer se bez jasne granice nastavlja prema dolje u regio antebrachialis anterior. Lakatna je jama najee prostor koji see dva do tri prsta proksimalno i dva do tri prsta distalno od zglobne pukotine i nazvana je fossa cubitalis. Pod koom se nalazi razliito razvijen snop masnoga tkiva s venama, ivcima, te limfnim ilama i limfnim vorovima. Vene u potkoju imaju veliko znaenje jer se tu iz njih vadi krv ili se u njih daju intravenske injekcije. Sukladno razvoju, u fossa cubitalis postoje velike razliitosti u toku i debljini pojedinih vena. Na medijalnoj se strani obino nalazi dobro razvijena i kroz kou dobro vidljiva v. basilica (1), koja je najee nastavak antebrahijalne baziline vene (2) ili antebrahijalne medijane vene. Mogue su jo mnogobrojne varijacije (BG). U podruju hiatus basilicus (3) dospijeva v. basilica pod fasciju, a prate je grane n. cutaneus antebrachii medialis (4), a u priblino 33% ljudi u blizini hiatus basilicus nalaze se limfni vorovi (str. 376.). Lateralnim rubom fossa cubitalis prolazi katkad skrivena, ali opipljiva v. cephalica (5), koja je esto manje izraena nego v. basilica i prati je n. cutaneus antebrachii lateralis (6) zavrna grana n. musculocutaneus. V. mediana cubiti (7) esto spaja cefalinu i bazilinu venu, a gotovo redovito postoji veza povrinskih i dubinskih vena preko v. mediana cubiti profunda (8).
Varijacije (BG): Varijacije potkonih vena vrlo su brojne. V. cephalica (5) i v. basilica (1) mogu biti nastavak v. mediana antebrachii, a velike su i razlike u irini obiju velikih vena koe. Katkad manjka v. mediana cubiti (E). Kliniko znaenje: Intravenske su injekcije manje bolne ako se daju u cefalinu venu, jer ona nema stalan kontakt s velikim konim ivcima. Bazilina je vena u kontaktu s ograncima n. cutaneus antebrachii medialis. U ljudi s malo potkonog masnog tkiva vene se pomiu pa govorimo o pominim venama koje pri davanju injekcije treba ksirati. Kanile se postavljaju u vene dorzuma ake zbog olakavanja pokreta u lakatnom zglobu.
ilno-ivani putevi
9 nodi lymphoidei cubitales
Fossa cubitalis, potkoni sloj
Fossa cubitalis, razliitosti potkonih vena (pribiljeeno prema Lanzu i Wachsmuthu)
ilno-ivani putevi
Fossa cubitalis (AE), nastavak

Dubinski sloj 1 (A)
Dubinski sloj 2 (B)
ilno-ivani putevi
Nakon uklanjanja fascije prikau se miii koji omeuju lakatnu jamu. S gornje se strane sputa tetiva m. biceps brachii (1) usmjerena k tuberositas radii, te aponeurosis m. bicipitis brachii (2) koja se prikljuuje u fascia antebrachii. M. biceps brachii djelomino pokriva m. brachialis (3), koji je usmjeren prema tuberositas ulnae. Na medijalnoj strani od medijalnoga epikondila polaze m. pronator teres (4) i povrinski miii eksori ake usmjereni distalno, a na lateralnoj strani lakatnu jamu omeuje m. brachioradialis (5). Krvnoilno-ivani snop (str. 378.) sputa se iz sulcus bicipitalis medialis i u fossa cubitalis se razdvaja. A. brachialis (6) prekrivena s aponeurosis m. bicipitis brachii (lacertus brosus) (2) daje a. radialis (7) koja prolazi povrinski od eksora prema dolje. N. medianus (8) naputa a. brachialis i usmjeren je distalno izmeu povrinske i dubinske glave m. pronator teres koji i inervira. N. ulnaris (9) ve prije lakatne jame izlazi iz sulcus bicipitalis medialis i prolazi iza medijalnoga epikondila. N. radialis (10) postaje uoljiv izmeu m. brachialis (3) i m. brachioradialis (5) i tu se dijeli na manju senzibilnu granu r. super cialis (11) i vei preteno motoriki ramus profundus (12). R. super cialis daje kone grane za lateralnu polovinu hrpta ake, palac i dorzalnu plohu proksimalnih lanaka drugoga i treega prsta. R. profundus probija m. supinator (13), zavija lateralno oko vrata palane kosti, inervira radijalnu i dorzalnu skupinu miia podlaktice, te zavrava kao n. interosseus posterior. Ovaj ivac osjetno inervira zglobove korijena ake, podlaktinu izmeukotanu vezivnu opnu, te dijelove pokosnice palane i lakatne kosti.
Nakon presijecanja aponeuroze m. bicipitis (2), vidljivo je djelite a. brachialis (6). Prva grana koja se odvaja je a. radialis (7). Od navedene arterije ili neposredno od a. brachialis polazi a. recurrens radialis (14), pruajui se proksimalno uz n. radialis (10), te anastomozira s prednjom granom a. collateralis radialis. U visini proksimalnoga ruba supinatornoga miia (13) odailje brahijalna arterija a. recurrens ulnaris (15). Zakljuno se a. brachialis podijeli na a. interossea communis (16) i a. ulnaris (17). Posljednje navedena kria s donje strane n. medianus (8) i m. pronator teres (4). Arterije su praene parnim venama.
Varijacije (CE): N. medianus u oko 95% ljudi prolazi izmeu obiju glava m. pronator teres (C) i rijetko probija humeralnu glavu (18) m. pronator teres (2%, D). U 3% ljudi n. medianus se nalazi uz kost izmeu obiju glava m. pronator teres (E) i tada ulomci proksimalnih krajeva radijusa i ulne mogu ozlijediti ivac pri lomu kosti. Varijacije a. brachialis i njezinih grana u lakatnoj jami su rijetkost, npr. ako a. brachialis polazi iza eventualno postojeega processus supracondylaris. Nomenklatura, koja se danas najvie rabi, spominje ravanje a. brachialis na a. radialis i a. ulnaris, koja daje a. interossea communis. Taj nain grananja nije sukladan razvoju arterija ruke, pa ga treba izbjegavati, zbog razliitih varijacija npr. visokoga odvajanja a. radialis. Mi smo stoga opisali diobu arterija koja je sukladna njihovu razvoju (str. 390.). Kliniko znaenje: R. profundus n. radialis moe biti ozlijeen pri iaenju, prijelomu ili razdoru sveza u podruju vrata palane kosti.
Fossa cubitalis 385
Fossa cubitalis, dubinski sloj
Fossa cubitalis, dubinski sloj
Razliitosti poloaja n. medianus prema m. pronator teres (prema Lanzu i Wachsmuthu)
ilno-ivani putevi
Regio antebrachii anterior (AB)

Potkoni sloj (A)
ulazi u m. supinator (16) i na podlaktici daje n. interosseus posterior. U srednjem kr voilno-ivanom snopu, koji se nalazi izmeu povrinskih i dubinskih miia eksora, nalazi se n. medianus (17) praen s a. mediana (varijacija, str. 390.). N. medianus najee prolazi izmeu obiju glava m. pronator teres (18) i u podruju korijena ake nalazi se radijalno od tetiva m. exor digitorum super cialis (19). U dubinskom sloju srednjega snopa izmeu dubinskih miia pregibaa i interosealne membrane, nalaze se a. interossea anterior i n. interosseus anterior grana n. medijanusa. Ulnarni kr voilno-ivani snop prolazi srednjim i donjim odsjekom podlaktice izmeu m. exor digitorum super cialis (19) i m. exor carpi ulnaris (20), a tvore ga n. ulnaris (21), a. ulnaris (22) i vv. ulnares (23, na slici prerezane). U proksimalnom dijelu tog snopa a. ulnaris nakon to se odijeli od a. brachialis ukriuje sa stranje strane n. medianus (17), m. pronator teres (18) i caput commune povrinskih miia eksora. M. exor carpi ulnaris (20) je vodei mii za n. ulnaris (21).
Kliniko znaenje: Na tipinom mjestu distalnog dijela podlaktice pipa se puls a. radialis (vidi str. 164.). A. radialis se prua po palmarnoj strani, medijalno od tetive m. brachioradialis, prolazei ispred processus styloideus radii. Pri sumnji na okluzivnu vaskularnu bolest, palpira se puls a. dorsalis pedis (vidi str. 438.), a. temporalis super cialis, a. facialis (vidi str. 340.), a. carotis communis (vidi str. 364.).
U potkonom sloju nalazimo dobro izraene, ali tokom varijabilne vene, i male i beznaajne potkone arterije. ivci su za kou rasporeeni neovisno o venama i pokazuju veliku pravilnost poloaja i debljine. Na radijalnoj strani nalazi se v. cephalica antebrachii (1), iji je distalni dio putem anastomoza (2) povezan s ostalim venama ruke, te proksimalno alje v. mediana cubiti (3), koja djelomino moe polaziti i iz v. mediana antebrachii. N. cutaneus antebrachii lateralis (4), zavrna grana muskulokutanoga ivca, ukriuje ve u lakatnoj jami s donje strane cefalinu venu. U potkoju distalnoga dijela podlaktice nalazi se r. super cialis n. radialis (5) u neposrednoj blizini cefaline vene. Na medijalnoj strani regio antebrachialis anterior nalazi se v. basilica antebrachii (6) koju na medijalnoj i na lateralnoj strani prate grane (7) n. cutaneus antebrachii medialis. U distalnoj treini podlaktice r. palmaris (8) ulnarnoga ivca postaje potkonim. Radijalno odavde, neposredno proksimalnije od regio carpalis anterior, vezivnu ovojnicu podlaktice probija r. palmaris (9) medijalnoga ivca.
Subfascijalni sloj (B)
ilno-ivani putevi
Nakon prerezivanja vrste antebrahijalne fascije, koja je proksimalno i medijalno pojaana aponeurozom m. biciptis brachii, mogu se vidjeti duboko postavljeni ivci i krvne ile to su rasporeeni u tri snopa: radijalni, srednji i ulnarni. Radijalni kr voilno-ivani snop obuhvaa a. radialis (10) i vv. radiales (11), te prolazi distalno izmeu m. brachioradialis (12) i m. exor carpi radialis (13). Radijalnom se snopu krvnih ila u proksimalnom dijelu prikljuuje r. super cialis n. radialis (14). R. profundus n. radialis (15) ve u lakatnoj jami
Regio antebrachii anterior 387
Regio antebrachii anterior, potkoni sloj Regio antebrachii anterior, subfascijalni sloj
ilno-ivani putevi
Regio carpalis anterior (A)

Distalnu granicu tvori retinaculum mm. exorum, a proksimalna je granica uoljiva samo na koi kao sulcus carpeus proximalis. U fascia antebrachii (1), proksimalno od retinaculum mm. exorum, nalazimo pojaane trake vlakana koja tvore i dubinski sloj (2) to je povezan s kostima podlaktice. Povrinski teku vene i ivci, opisani na str. 386., te tetiva m. palmaris longus (3). U dubini se nalazi m. pronator quadratus (4) i na njegovoj lateralnoj strani a. radialis (5) s prateim venama. Ulnarno je tetiva m. exor carpi radialis (6) u vlastitoj tetivnoj ovojnici i pokraj nje je ovojnica tetive m. exor pollicis longus (7). Izmeu te tetivne ovojnice i zajednike ovojnice za m. exor digitorum super cialis i m. exor digitorum profundus (8) prolazi n. medianus (9). Navedene strukture prolaze kroz canalis carpi (vidi str. 124.), te dolaze na dlan ake.
Kliniko znaenje: Sindrom karpalnoga kanala esto (23%) nastaje zbog transligamentnog tenarnog ogranka n. medijanusa koji prolazi kroz karpalni kanal. U svim sluajevima postoji nerazmjer izmeu karpalnoga kanala i njegova sadraja, uzrokujui otru bol u regiji tenara kao i hipoestezije i parestezije.
Palma manus
Povrinski sloj (B)
Dlan ake, palma manus, dijeli se na tri odsjeka, i to uzvisinu palca (thenar), srednji dio i uzvisinu malog prsta (hypothenar). Fascija pokriva dva postranina prostora, a srednji je odsjeak pokriven debelom, vrstom aponeurosis palmaris (13) koja je nastavak m. palmaris longus (A 3) i u njezin se ulnarni rub utkaju vlakna m. palmaris brevis (14). Palmarnu aponeurozu oblikuju fasciculi longitudinales (15) i fasciculi transversi (16, str. 178.). Na radijalnom, ulnarnom i distalnom rubu aa. digitales palmares communes (17) i istoimeni ivci dolaze u potkoni sloj. Arterije se dijele na aa. digitales palmares propriae (18), koje s nn. digitales palmares proprii (18) seu do vrhova lanaka prstiju. Vv. digitales palmares propriae ulijevaju se u arcus venosus palmaris super cialis, koji lei povrinski nad korijenima prstiju. U podlaktici (str. 386.) n. ulnaris daje r. palmaris koji inervira kou hipotenara.
Kliniko znaenje: ivce koji prolaze postranino u prstima moemo anestezirati Oberstovom odnosno Halstedovom provodnom anestezijom. Pri tomu napominjemo da kou dorzalne strane distalnoga lanka palca, te srednjih i distalnih lanaka drugoga i treega prsta inerviraju nn. digitales palmares proprii, ogranci n. medijanusa.
ilno-ivani putevi
A. ulnaris (10) s prateim venama i n. ulnaris (11) prolaze radijalno od m. exor carpi ulnaris (12) i povrinski od retinaculum musculorum exorum dospiju u palma manus. Pri tomu lee izmeu dubinskoga (2) i povrinskoga sloja vezivne ovojnice podlaktice. Povrinski je sloj esto pojaan tetivnim trakom m. exor carpi ulnaris (vidi str. 160.), tako da a. ulnaris i n. ulnaris u zasebnoj fascijalnoj loi (Guyonova loa) canalis ulnaris dospijevaju na dlan ake.
Regio carpalis anterior i palma manus 389
Regio carpalis anterior, distalni dio
Palma manus, povrinski sloj
ilno-ivani putevi
Palma manus (AH), nastavak

Dubinski sloj, arcus palmaris super cialis (A)
Varijacije (CH)
ilno-ivani putevi
Nakon uklanjanja fascije i palmarne aponeuroze prikau se arcus palmaris super cialis (1), te miii palca i maloga prsta. Arcus palmaris super cialis (1) dobiva krv gotovo samo iz a. ulnaris (2), koja se nalazi povrinski od retinaculum musculorum exorum (3), a on je povezan i s r. palmaris super cialis a. radialis (4). Povrinski palmarni arterijski luk daju aa. digitales palmares communes (5), koje se najprije nalaze povrinski od tetiva dugoga miia pregibaa prstiju (6), a na korijenima prstiju izmeu njih. A. ulnaris, koja daje r. palmaris profundus (7), prati n. ulnaris (8) koji s r. super cialis (9) medijalno od arterije dolazi na palma manus. R. super cialis n. ulnaris inervira kou ulnarna dva i pol prsta i katkad je preko r. anastomoticus (10) spojen s granama n. medianus (11). U podruju retinaculum musculorum exorum (3) n. ulnaris daje r. profundus (12) koji ponire u dubinu izmeu m. abductor digiti minimi (13) i m. exor digiti minimi brevis (14). N. medianus se u karpalnom kanalu (vidi str. 124.) dijeli na nn. digitales palmares communes (15) i daje grane za miie tenara (osim za dubinsku glavu m. exor pollicis brevis i m. adductor pollicis).
Arcus palmaris profundus (B)
Arcus palmaris super cialis vrlo je raznolik. Tipian luk (C) nalazimo prema Lanzu i Wachsmuthu samo u 27% ljudi. U istom ga postotku tvori (D) samo a. ulnaris. Katkad je ouvana a. comitans n. mediani, i kao a. mediana moe anastomozirajui s a. ulnaris ili bez stvaranja luka (E) zajedno s a. ulnaris davati arterije za prste. A. mediana preuzima opskrbu krvlju za vrijeme razvoja od prvotno a. interosseae communis i taj razvojni stadij ostaje u niih sisavaca, a u primata a. radialis i a. ulnaris zamjenjuju a. medijanu, te razvojno a. medijanu drimo atavizmom. Katkad (6%) arterije prstiju ne polaze iz povrinskoga arterijskoga luka koji tvori samo a. ulnaris (F). Ako povrinski arterijski luk manjka, arterije prstiju polaze iz a. ulnaris i a. radijalis (4,5%, G), ili (12%) iz dubinskog arterijskog luka i a. ulnaris (H).
Podizanjem tetive miia pregibaa prstiju (6) otkrivamo mm. interossei (16) i caput transversum (17) m. adductor pollicis, te iznad toga arcus palmaris profundus (18), to ga tvore r. palmaris profundus a. ulnaris (7) i a. radialis. Dubinski arterijski luk dlana daje aa. metacarpeae palmares (19), a prati ga r. profundus n. ulnaris (12).
Palma manus 391
Palma manus, arcus palmaris super cialis
Palma manus, arcus palmaris profundus
Razliitosti arcus palmaris super cialis (C, D, G, H prema Lanzu i Wachsmuthu; E, F vlastita zapaanja)
ilno-ivani putevi
Dorsum manus (A, B)

Potkoni sloj (A)
Fovea radialis, tabatire anatomique (C)
Hrbat ake, dorsum manus, prema gore omeuje retinaculum musculorum extensorum (1) koji je mnotvom transverzalnih vlakana pojaan dio fascije. Vene prstiju nastavljaju se pod koom (obino po dvije, meusobno povezane anastomozama) u vv. metacarpeae dorsales (2), meu kojima su tri najee dobro izraene. Najvee su vv. metacarpeae dorsales u korijenu etvrtoga prsta, to se nakon spajanja nastavljaju prema podlaktici kao v. cephalica accesoria (v. salvatella, 3). V. metacarpea dorsalis petoga prsta (4) poetak je baziline vene, a v. metacarpea dorsalis I je poetak cefaline vene i poinje kao v. cephalica pollicis (5). Sve su vene povezane mnogobrojnim anastomozama i tvore rete venosum dorsale manus (6). Na ulnarnoj strani je r. dorsalis n. ulnaris (7), pokriven venama, a radijalno se razgranjuje r. super cialis n. radialis (8).
ilno-ivani putevi
Trokutasti prostor, fovea radialis, omeuju dorzalno tetiva m. extensor pollicis longus (14), te palmarno tetiva m. extensor pollicis brevis (15) i tetiva m. abductor pollicis longus (16), a proksimalna granica je retinaculum mm. extensorum (1). Dno radijalne jamice tvore os scafoideum i os trapezium, i u njemu se nalaze tetive m. extensor carpi radialis longus (17) i m. extensor carpi radialis brevis (18), te a. radialis (9). A. radialis daje u radijalnoj jamici r. carpeus dorsalis (10). Grane r. super cialis (8) n. radialis povrinski prelaze preko radijalne udubine.
Kliniko znaenje: Naziv tabatire anatomique je netoan naziv.
Nakon rasijecanja fascije, prikau se tetive miia ekstenzora i grananje a. radialis (9) koja u podruju fovea radialis daje r. carpeus dorsalis (10), te izmeu glava m. interosseus dorsalis I (11) stie u palma manus. R. carpeus dorsalis daje aa. metacarpeae dorsales (12) koje se dijele na aa. digitales dorsales (13).
Dorsum manum i fovea radialis 393
Dorsum manus, potkoni sloj
Dorsum manus, subfascijalni sloj
Fovea radialis
ilno-ivani putevi
Trup
Regije (A, B)
Povrinski je teko uoiti i odijeliti na poetcima gornjih i donjih udova razgranienje udova i trupa. Podjela u regije je od posebnoga klinikoga znaenja i nema razvojne podloge. Nedostatak razgranienja rezultira preklapanjem prijelaznih regija trupa i udova. Regije trupa moemo podijeliti u regije toraksa te regije abdomena. ilno-ivani putevi
Regije toraksa
Lateralno od umbilikalne regije sa svake se strane nalazi regio abdominalis lateralis (17). Ispod obiju tih regija sve do sulcus inguinalis nalaze se parne regiones inguinales (18), a u sredini, sve do gornjega ruba sim ze nalazi se regio pubica (19). Dorzalno se u medijanoj crti na regio vertebralis prema dolje nastavlja regio sacralis (20), koja obuhvaa podruje krine kosti. Lateralno od regio sacralis s obje strane nalazimo na regiones lumbales (21), koje na razini cristae iliacae prelaze u regiones gluteales (str. 418.). Na pubinu se regiju nastavlja regio urogenitalis (nije oznaena), a na nju pak regio analis (nije oznaena). Obje se regije zajedniki nazivaju regio perinealis i u spoju su s regijama donjih okrajina.
Regio deltoidea (1), fossa infraclavicularis (2), trigonum clavipectorale (3) te regio axillaris (4) su prijelazne regije prema gornjem udu i opisane su na 368. stranici. Regio mammaria (5) obuhvaa podruje mlijene lijezde. Na regio mammaria se prema dolje nastavlja regio inframammaria (6), prema lateralno regio pectoralis lateralis (7). Te se tri regije zajedno nazivaju regio pectoralis. Regio pectoralis lateralis je u pripoju s regio axillaris. Regio praesternalis (8) povezuje lijeve i desne mamarne i inframamarne regije. Dorzalno nalazimo u medijanoj crti regio vertebralis (9), a sa strana regiones suprascapularis (10), interscapularis (11), scapularis (12) i infrascapularis (13).
Regije abdomena
Prijelazna regija izmeu toraksa i abdomena je regio hypochondriaca (14). Izmeu obiju hipohondrijanih regija, a u podruju angulus infrasternalis nalazi se regio epigastrica (15). Te su regije prema dolje ograniene transpilorinom linijom koja je smjetena u sredini izmeu jugularne incizure sternuma i gornjega ruba pubine sim ze. Regio umbilicalis (16) je smjetena izmeu obje medioklavikularne linije, transpilorine linije te linije koja prolazi kroz obje spinae iliacae superiores anteriores (interspinalna linija, distantia interspinosa) (vidi str. 190.)
Regije trupa 395
Regije toraksa i abdomena (prikaz sprijeda)
Regije toraksa i abdomena (prikaz straga)
ilno-ivani putevi
396 Periferno ilno-ivani putevi: Trup
Regiones thoracicae (A, B)

Prednje regije toraksa (A)
(19) koji polaze od drugoga ili treega interkostalnoga ivca inerviraju nadlakticu. U subfascijalnom sloju nailazimo na tri dijela m. pectoralis major. Lateralno odlazi u trigonum clavipectorale v. cephalica (str. 370.).
Stranje regije toraksa (B)
ilno-ivani putevi
U ena je u potkonom sloju od posebnoga znaenja regio mammaria. Dojka je smjetena na pektoralnoj fasciji, fascia pectoralis (1) i dijeli se na ljezdani dio, glandula mammaria, vezivno tkivo te masno tkivo. Zajedniki naziv za sve tri strukture je corpus mammae (2). Razliito izraen nastavak processus axillaris (3) moe sezati sve do regio axillaris. Vezivni podrai, ligg. suspensoria mammaria spajaju pektoralnu fasciju i kou te lee izmeu lobusa glandulae mammariae. Oko bradavice, areola mammae (4) nalazi se njeni venski splet plexus venosus areolaris (5). Od njega odlazi venska krv preko rr. cutanei anteriores (6) u vv. intercostales anteriores, a prema lateralno u v. thoracoepigastrica (7) i v. thoracica lateralis (8). Arterijska opskrba dojke krvlju dolazi s medijalne i lateralne strane. S lateralne strane dolaze grane od a. thoracicae lateralis, rr. mammarii laterales (9) koji probijaju aksilarnu fasciju (10) te ulaze u corpus mammae. A. thoracica interna daje rr. perforantes koji prolaze od 1. do 6. interkostalnoga prostora, neposredno uz rub prsne kosti te prokrvljuju subkutani sloj dojke. Medijalnu stranu dojke opskrbljuju krvlju jae grane, rr. perforantes kao rr. mammarii mediales (11). Postranino od dojke nailazimo na nodi lymphoidei paramammarii i prema aksili nodi lymphoidei axillares (12). Ovo podruje senzibilno inerviraju s gornje strane nn. supraclaviculares mediales (13) i intermedii (14) koji dolaze iz cervikalnog spleta tj. iz klavipektoralnoga trigonuma odnosno infraklavikularne udubine i prelaze preko kljune kosti. Regio mammaria inervirana je senzibilno i preko rr. mammarii mediales (15) koji su grane rr. cutanei anteriores (16) 2. do 4. interkostalnoga ivca, te preko rr. mammarii laterales (17) koji su grane rr. cutanei laterales (18) 2. do 4. interkostalnoga ivca. Jedan ili dva nn. intercostobrachiales
U potkonom sloju nalazimo na torakalnoj fasciji kone ogranke arterija, vena i ivaca. Znaajno je da je linea scapularis granica izmeu opskrbe rr. dorsales i rr. ventrales spinalnih ivaca. U subfascijalnom sloju nailazimo na m. trapezius (20), m. latissimus dorsi (21) i m. rhomboideus major (22). Na lopatici lei m. infraspinatus (23). Od margo lateralis scapulae polazi m. teres minor (24) a kaudalno od njega polazi m. teres major (25). Izmeu ova dva miia i caput longum m. tricipitis brachii (26) nalazi se foramen axillare mediale (str. 374.) s a. i v. circum exa scapulae (27). Od spine skapule (28) prema nadlaktici polazi pars spinalis m. deltoidei (29).
Kliniko znaenje: Put je limfe od posebnog znaenja zbog karcinoma dojke. Limfa odlazi na vie (najee etiri) naina prema angulus venosus. Jedan put odlazi ili preko nodi lymphoidei paramammarii ili izravno u aksilarne limfne vorove. Preko infraklavikularnih i supraklavikularnih limfnih vorova odlazi limfa u angulus venosus. Drugi put polazi od nodi lymphoidei paramammarii neposredno u nodi lymphoidei infraclaviculari i preko supraklavikularnih limfonoda odlazi u angulus venosus. Trei put ide preko nodi lymphoidei interpectorales i preko supraklavikularnih i infraklavikularnih limfnih vorova. etvrti put polazi iz medijalnih dijelova dojke preko nodi lymphoidei parasternales uz a. i v. thoracica interna i ulazi u angulus venosus. Prvi limfni vor zahvaen metastazom naziva se sentinel-nodus (vidi str. 366).
Regiones thoracicae 397
Potkoni sloj ventralnih regija toraksa
Subfascijalni sloj dorzalnih regija toraksa
ilno-ivani putevi
Regiones abdominales (A)

Nakon uklanjanja telae subcutaneae abdominis (str. 92.) nailazimo na krvne ile i ivce koji prolaze kroz abdominalnu fasciju, fascia abdominis (super cialis). Posebno su znaajne vv. paraumbilicales koje s jedne strane anastomoziraju s vv. epigastricae super ciales (1) i s vv. thoracoepigastricae. V. epigastrica super cialis, praena istoimenom arterijom prelazi preko ingvinalne sveze i ulazi u hiatus saphenus (str. 416.) te utjee u femoralnu venu. V. thoracoepigastrica polazi u razini pupka, ide prema lateralno i gore i ulijeva se u aksilarnu venu. U lateralnom dijelu trbune stijenke nalaze se a. et v. circum exa ilium super cialis (2). Paramedijano izlaze rr. cutanei anteriores (3), grane VIII. do XII. interkostalnoga ivca (4) koje prolaze kroz vaginu m. rectus abdominis te kroz fasciju. Lateralno od rr. cutanei anteriores nailazimo na rr. cutanei laterales (5), grane IX. do XII. interkostalnoga ivca. Kranijalno od anulus inguinalis super cialis nailazimo subkutano na r. anterior n. iliohypogastrici (str. 400.) R. lateralis n. iliohypogastrici (6) probija fasciju neposredno uz spina iliaca anterior superior. Nakon to uklonimo fascije te otvorimo vaginu ravnoga trbunoga miia (str. 88.), vidimo m. rectus abdominis (7). Dorzalno od ravnoga trbunoga miia, ali unutar vagine rektusa prolaze a. et v. epigastrica inferior (8) koje iznad razine pupka anasomoziraju s a. et v. epigastrica superior (9). U vagini rektusa m. rectus abdominis ima intersectiones tendinae (10) koje su srasle s prednjom stijenkom vagine rektusa. Osim to unutar vagine rektusa prolaze aa. et vv. epigastricae inferior et superior, kroz laminu posterior vagine rektusa (11) prolaze nn. intercostales VIII. do XII.
ilno-ivani putevi
Kliniko znaenje: Vv. paraumbilicales prolaze uz lig. teres hepatis (vidi 2. svezak) i ulijevaju se u lijevu pritoku v. portae, a anastomoziraju s vv. epigastricae super ciales i s vv. thoracoepigastricae. Tako nastaje subkutana portokavalna anastomoza. Pri bolesti jetre nastaje povrat krvi koji uzrokuje proirenje tih vena. Vene postaju vrlo uoljive ispod koe te se kliniki govori o slici caput medusae. Daljnje vane portokavalne anastomoze nalazimo u plexus submucosus oesophagus u donjoj treini jednjaka te u plexus submucosus u rektumu. Retroperitonealne anastomoze su takoer prisutne. Potkona anastomoza opisana ovdje je jedina anastomoza koja komunicira neposredno s lijevom granom portalne vene; sve ostale ulaze u stablo portalne vene. Postojanje caput medusae openito upuuje na kongestiju lijevoga jetrenog renja.
12 13 14 15 16 17
linea alba, m. pyramidalis, m. obliquus externus abdominis, fascia transversalis, linea arcuata, lamina anterior vaginae m. recti.
Regiones abdominales 399
Prednja trbuna stijenka, otvorena vagina rektusa
ilno-ivani putevi
Regio inguinalis
Canalis inguinalis (AC)
Prvi sloj (A)
ine crus laterale (11), crus mediale (12) i brae intercrurales (13) te lig. re exum (14). Nakon to se odree aponeuroza m. obliquus externus abdominis (15), mogue je prikazati m. obliquus internus abdominis (16). Donja vlakna unutarnjega kosoga trbunoga miia odlaze na sjemenovod kao m. cremaster (17) te ine srednju ovojnicu sjemenovoda, fascia cremasterica cum m. cremastere (18). S tim vlaknima prolazi i r. genitalis (19) n. genitofemoralis koji motoriki inervira m. cremaster, a senzibilno dopunjava inervaciju podruja n. ilioinguinalis. Vrlo sitne a. et v. cremasterica umetnute su u miino tkivo kremasternoga miia te ih je vrlo teko prikazati. Smjeten na m. obliquus internus abdominis n. iliohypogastricus (20) ide prema medijalno iznad aponeuroze m. externus abdominis i fascije te se esto podijeli na dva ogranka i s r. cutaneus anterior (7) senzibilno inervira kou u podruju ingvinalne regije. U ena se nakon preparacije anulus inguinalis super cialis vidi lig. teres uteri. Ligament ulazi u vezivne strukture labium majus. Uz svezu nailazimo na njene a. et v. ligamenti teretis uteri i r. genitalis n. genitofemoralis. Lig. teretis uteri takoer prati i n. ilioinguinalis. Pri otvaranju ingvinalnoga kanala vidljivo je neto vlakana m. obliquus internus abdominis, koja kao pars lig. teretis m. obliqui interni seu slino kao to je to u mukaraca do m. cremaster.
Povrinski su regio inguinalis i regio pubica prekrivene s tela subcutanea abdominis (str. 92.). Tek nakon to se ukloni stratum membranosum mogue je prikazati krvne ile i ivce. Na abdominalnoj fasciji, fascia abdominis (super cialis) (1) preko ingvinalnog kanala prelaze a. et v. epigastrica super cialis (2), a neto lateralnije a. et v. circum exa ilium super cialis (3). ilno-ivani putevi Oba krvnoilna snopa ulaze u regio subinguinalis te ulaze u hiatus saphenus (str. 416.). U hiatus saphenus ulaze takoer i a. et v. pudenda externa (4) koje su esto udvostruene. One opskrbljuju krvlju funiculus spermaticus (5) i odlaze prema pudendalnoj regiji. Kranijalno od anulus inguinalis super cialis (6) vidljiv je r. cutaneus anterior n. iliohypogastrici (7), dok n. ilioinguinalis (8) ima tok zajedno sa sjemenovodom (odnosno s lig. teres uteri) te preko svojih ogranaka senzibilno inervira proksimalnu unutranju stranu bedra, mons pubis, u mukarca dio skrotuma te u ena labium majus.
Kliniko znaenje: Znaajni su nodi lymphoidei inguinales super ciales (9) u koje dolazi limfa iz podruja fundusa i korpusa uterusa. Ti limfni vorovi imaju veliku ulogu u limfogenoj diseminaciji karcinoma endometrija (vidi sentinel-nodus, str. 366). Ostala limfa odlazi u interilijane i izravno u aortalne limfne vorove. Limfa iz cerviksa nikad (!) ne odlazi u ingvinalne, ve u ilijane, interilijane, glutealne, sakralne i rektalne vorove i izravno u aortalne limfne vorove.
Drugi sloj (B, C)
Nakon omeenja anulus inguinalis supercialis (6) u mukarca moemo prikazati vanjsku ovojnicu spermatinoga funikula (5), fascia spermatica externa (10). Tada je takoer mogue prikazati vanjski prsten koji
Canalis inguinalis 401
Canalis inguinalis u mukarca, drugi sloj anulus inguinalis super cialis
Canalis inguinalis u mukarca, drugi sloj, odrezana aponeuroza m. obliguus externus
ilno-ivani putevi
Canalis inguinalis u mukarca, prvi sloj
Regio inguinalis
Canalis inguinalis, nastavak (AC)
Trei sloj (A, B)
anulus inguinalis profundus. Izmeu a. et v. epigastrica inferior te chordae a. umbilicalis nalazi se fossa inguinalis medialis (14). Medijalno od horde umbilikalne arterije nalazi se fossa supravesicalis (15). Posljednje dvije udubine odgovaraju projekciji povrinskoga ingvinalnoga prstena.
Kliniko znaenje: Sva tri mjesta predstavljaju slaba mjesta trbune stijenke i to su predilekcijska mjesta za nastanak ingvinalnih hernija (str. 100.). Razlikuju se tri tipa ingvinalnih hernija ovisno o poloaju unutarnjeg otvora: a) Hernia inguinalis indirecta (lateralis): pulsacije a. epigastrica inferior medijalno od hernije b) Hernia inguinalis directa (medialis): pulsacije lateralno od hernije c) Hernia supravesicalis: nema pulsacije jer je hernijacijski otvor medijalno od lig. umbilicale laterale. Hernijacijski otvor se brzo moe utvrditi endoskopskim pregledom, to pomae u klasi kaciji hernije.
ilno-ivani putevi
Nakon to se razree fascia cremasterica cum m. cremastere (1), nailazimo na zadnju tanku ovojnicu sjemenskoga snopa, fascia spermatica interna (2). Daljnjim odvajanjem m. obliquus internus abdominis (3), vidljiv je krov ingvinalnoga kanala koji ini m. transversus abdominis (4). Istodobno je vidljiva stranja stijenka koju ini fascia transversalis (5). Fascia spermatica interna (2) nastavak je fasciae transversalis i oblikuje anulus inguinalis profundus (6). Medijalno od unutranjega ingvinalnog otvora nailazimo na razliito izraen lig. interfoveolare (7) (str. 98.).
etvrti sloj (C)
Kad se otvori fascia spermatica interna (2), vidljiv je sadraj sjemenoga snopa te je istodobno otvoren i anulus inguinalis profundus. Funiculus spermaticus sadrava bijeli i okrugli ductus deferens (8), a. testicularis (9), i plexus pampiniformis (10). Ductus deferens (8) nastavak je ductus epididymis te kroz ingvinalni kanal ulazi u malu zdjelicu. U maloj zdjelici se njegov ampularni kraj ujedinjuje s ductus excretorius glandulae vesiculosae (vesicula seminalis) te ini ductus ejaculatorius. A. testicularis (9) polazi izravno od aortae abdominalis. Plexus pampiniformis (10) nastavlja se u v. testicularis. Na lijevoj strani, vena se ulijeva u v. renalis sinistra, dok se desna testikularna vena ulijeva neposredno u donju ulju venu, v. cava inferior. Ako pri otvaranju unutarnje spermatine fascije uklonimo i dio transverzalne fascije, tada vidimo preperitonealno smjetene strukture i to: a. et v. epigastrica inferior (11) i chorda a. umbilicalis (12). S obje strane tih struktura nalaze se slaba mjesta trbune stijenke i to lateralno od a. et v. epigastrica inferior fossa inguinalis lateralis (13) te se tu projicira i
16 aponeuroza m. obliquus externus abdominis, 17 lig. inguinale, 18 n. iliohypogastricus, 19 lig. re exum, 20 n. ilioinguinalis.
Canalis inguinalis 403
Canalis inguinalis u mukarca, trei sloj, odvojen m. cremaster
Canalis inguinalis u mukarca, trei sloj, fascia transversalis, anulus inguinalis profundus
Canalis inguinalis u mukarca, trei sloj, sadraj funiculus spermaticus
ilno-ivani putevi

Regio lumbalis (A, B)
Prvi sloj (A) Drugi sloj (B)
Nakon uklonjena trbunih organa ukloni se i fascia abdominis parietalis. Tako je mogue prikazati u prvom redu grane lumbalnoga spleta. Na donjem rubu dvanaestoga rebra (1) nalazi se n. subcostalis (2), kao zadnja grana rr. anteriores nn. thoracici. Pri tomu je ivac vie ili manje prekriven s lig. arcuatum laterale (3), poetnim dijelom pars lumbalis diaphragmatis (4). Ispod lig. arcuatum laterale vidimo m. quadratus lumborum (5), te neposredno ispod i medijalno od lig. arcuatum mediale (6) vidimo m. psoas major (7), odnosno njegov dio koji polazi od dvanaestoga prsnoga kraljeka. N. iliohypogastricus (8), prva grana lumbalnoga spleta izlazi na lateralnom rubu psoasa i prelazi preko m. quadratus lumborum te iznad crista iliaca ulazi u miie trbune stijenke. Usporedno i nie slijedi ga druga grana, n. ilioinguinalis (9), koji na svom polasku najee prolazi kroz m. psoas major i odlazi prema anulus inguinalis profundus te inervira to podruje. Sljedei ivac lumbalnoga spleta je n. genitofemoralis (10) koji takoer probija m. psoas major, a na razliitim se razinama dijeli na r. genitalis (11) i r. femoralis (12). R. genitalis prolazi ingvinalni kanal, dok r. femoralis prolazi kroz lacunu vasorum i odlazi u regio subinguinalis. Sljedea grana lumbalnoga spleta koja izlazi na lateralnom rubu m. psoas major je n. cutaneus femoris lateralis (13). ivac odlazi skroz lateralno, u blizini spinae iliacae anterior superior u podruje lacunae musculorum. Najvea grana n. femoralis (14) prolazi u lijebu izmeu m. iliacus (15) i m. psoas major (7) i kroz lacunu musculorum odlazi na natkoljenicu. Zadnja grana n. obturatorius (16) jedina odlazi medijalno od m. psoas major, kria a. et v. iliaca externa (17) i ulazi u canalis obturatorius.
Kad uklonimo povrinski dio m. psoas major, u cijelosti se prikau rr. ventrales (18) prva etiri slabinska (lumbalna) ivca. ivci lee na pars profunda (19) m. psoas major i tvore plexus lumbalis. Grana etvrtoga lumbalnoga ivca dijeli se na kranijalnu i kaudalnu granu (20). Kaudalna se grana pripoji petom lumbalnom ivcu i ine truncus lumbosacralis koji sudjeluje u stvaranju plexus sacralis. Medijalno od izlazita ventralnih grana lumbalnih ivaca nalazi se truncus sympathicus (21), a s desne strane i v. cava inferior (22). Segmentalne aa. et vv. lumbales (23) lee na kraljenici te ukriuju rr. ventrales i dubinski sloj m. psoas major. 24 a. iliaca externa, 25 a. epigastrica inferior, 26 a. et v. circum exa ilium profunda.
ilno-ivani putevi
Plexus lumbosacralis sastavljen je od plexus lumbalis i plexus sacralis. Plexus lumbalis Korijen: rami ventrales L1L4 Grane: n. iliohypogastricus n. ilioinguinalis n. genitofemoralis n. cutaneus femoris lateralis n. obturatorius n. femoralis Plexus sacralis Korijen: rami ventrales L4S3 Grane: n. gluteus superior n. gluteus inferior rr. musculares n. cutaneus femoris posterior nn. clunium inferiores n. pudendus n. coccygeus n. ischiadicus
Regio lumbalis 405
Prvi sloj, prikaz grana lumbalnoga spleta
Drugi sloj, prikaz lumbalnoga spleta
ilno-ivani putevi
Regio perinealis u ena (A, B)

Regio perinealis dijelimo na sprijeda smjeteni regio urogenitalis te stranji dio, regio analis. Fascije i miii odjeljuju regiju u vie slojeva.
Povrinski i srednji sloj (A)
res (16) anastomoziraju s vv. rectales mediae i ulijevaju se u v. pudenda interna. Kad se ukloni fascia diaphragmatis pelvis inferior (11) mogu se prikazati m. sphincter ani externus (15) i m. levator ani (17) (lijeva strana crtea). U medijanom dijelu regije nalazi se anus (18) i lig. anococcygeum (19) koji ulazi u m. levator ani. U pudendalnom kanalu (canalis pudendalis Alcockov kanal) nalaze se a. et v. pudenda interna (20) i n. pudendus (21). Te strukture ulaze u Alcockov kanal kroz foramen ischiadicum minus.
Dubinski sloj (B)
ilno-ivani putevi
Regio urogenitalis: Fascia perinei super cialis (1) se dijeli u lateralnom dijelu uzdu ramus inferior ossis pubis i ramus ossis ischii u dva lista i to: lamina externa i lamina interna (desna strana crtea). U blizini vestibulum vaginae (2) oba se lista ujedinjuju. Nakon to se ukloni fascia perinei super cialis, otvoren je spatium super ciale perinei (lijeva strana crtea). Rr. labiales posteriores (3), grane a. perinealis (4), praene istoimenim venama najee probijaju internu laminu povrinske perinealne fascije, te prokrvljuju vestibulum vaginae i centrum (tendineum) perinei (5). Nn. perineales (6) kriaju stranji dio urogenitalne dijafragme (str. 106.) te prolaze zajedno s krvnoilnim ograncima i inerviraju vestibulum vaginae i centrum perinei. U spatium super ciale perinei medijalno lei m. bulbospongiosus (7), lateralno m. ischiocavernosus (8), a dorzalno m. transversus perinei super cialis (9). Regio analis: Lateralno omeenje fossae ischioanalis (ischiorectalis) ini fascia obturatoria (10). Ishioanalna udubina see prema naprijed i nalazi se izmeu urogenitalne i zdjeline dijafragme, a prekriva je fascia diaphragmatis pelvis inferior (11). Udubina je ispunjena masnim tkivom, corpus adiposum fossae ischioanalis. U duplikaturi opturatorne fascije (10) nalazi se canalis pudendalis (12). A. rectalis inferior (13) i n. rectalis inferior (14) vaskulariziraju te inerviraju m. sphincter ani externus (15) i kou analne regije. Rr. perineales (nisu naznaeni) i n. cutaneus perforans, oba grane n. cutaneus femoris posterior takoer inerviraju kou velikih usana te kou analne regije. Brojne vv. rectales inferio-
Regio urogenitalis: Nakon uklanjanja mm. bulbospongiosi i ischiocavernosi (8) te kad se ukloni fascia diaphragmatis urogenitalis inferior (membrana perinei), ulazi se u spatium profundum perinei. U tom prostoru pokraj miia nailazimo na crura clitoridis (22) koja se ujedinjuju u corpus clitoridis (23) i zavravaju s glans clitoridis (24). Sa strane vestibulum vaginae (2) nalazi se erektilno tkivo, bulbus vestibuli (25) koje se spaja izmeu crura clitoridis i ini comissura bulborum (26). Sa svake se strane ispod bulbusa vestibuli u urogenitalnoj dijafragmi nalazi glandula vestibularis major (27) iji se izvodni kanal otvara izmeu labium minus i ostium vaginae te ulazi u vestibulum vaginae (28).
Kliniko znaenje: Lamina interna fasciae perinei super cialis esto je nazivana i fascia perinei profunda. Naziv diaphragma urogenitalis je izostavljen iz moderne anatomske (ali ne i klinike!) nomenklature, iako je tehniki ispravan.
Regio perinealis u ena 407
Regio perinealis, povrinski i srednji sloj
Regio perinealis, dubinski sloj
ilno-ivani putevi
Regio perinealis u mukarca (A)

Povrinski sloj (desna strana crtea)
Regio urogenitalis: Fascia perinei super cialis (1) s lamina externa i lamina interna (fascia perinei profunda Colles) nastavlja se na natkoljenici kao fascia lata (2) te na penis (3) kao fascia super cialis penis (4). Zajedno s povrinskom fascijom trbune stijenke ini tunica dartos. Ogranak unutarnje pudendalne arterije (a. pudenda interna), a. perinealis (5) probija urogenitalnu dijafragmu blizu njezina stranjega ruba te daje rr. scrotales posteriores (6) koje prate istoimene vene, vv. scrotales posteriores (7). Rr. scrotales et musculares (8) grane pudendalnog ivca inerviraju skrotum te kou i miie urogenitalne regije. Podruje skrotuma inerviraju i rr. perineales (9), grane n. cutaneus femoris posterior. Nn. clunium inferiores (10) inerviraju donje podruje glutealne regije. Regio analis: Prema lateralno regiju omeuje fascia obturatoria (11), prema dorzalno je omeuje m. gluteus maximus (12) i fascia glutea. S medijalne strane regiju omeuju centrum (tendineum) perinei (13), anus (14) i lig. anococcygeum (15). U dubinu see masno tkivo, cor pus adiposum fossae ischioanalis te u cijelosti ispunjava udubinu. Krov udubine ini fascia diaphragmatis pelvis inferior (16).
Sredinji sloj (lijeva strana crtea)
A. et v. pudenda interna (21) prolazi kroz urogenitalnu dijafragmu i daje ve nabrojene ogranke. N. pudendus (22) dolazi do stranjega ruba urogenitalne dijafragme u spatium perinei super cialis, tzv. Collesov prostor. Regio analis: Kad se ukloni fascia diaphragmatis pelvis inferior (16) prikau se m. levator ani (23) i m. coccygeus (24). Unutar Alcockova kanala, canalis pudendalis (25) a. pudenda interna daje a. rectalis inferior (26) koja se najee dijeli na dvije grane, a prate ih vv. rectales inferiores (27) koje se ulijevaju u pudendalnu venu. Nn. rectales inferiores (28) inerviraju m. sphincter ani externus (29) i kou analne regije.
Kliniko znaenje: Na pars pelvina urethrae se kirurki pristupa kroz perineum, posebice pri obradi striktura. Perinealni pristup se takoer primjenjuje pri radikalnoj prostatektomiji. U svim sluajevima, centrum (tendineum) perinei mora biti podijeljen.
ilno-ivani putevi
Regio urogenitalis: Uklanjanjem gornje perinealne fascije ulazi se u spatium perinei super cialis. Medijalno se nalazi corpus spongiosum penis (urethrae) i corpus cavernosum penis te m. bulbospongiosus (17). Lateralno se nalazi m. ischiocavernosus (18) koji polazi od ramus ossis ischii. Dorzalno prostor ograniuje m. transversus perinei super cialis (19), a krov ini membrana perinei (fascia diaphragmatica urogenitalis inferior) (20).
Regio perinealis u mukarca 409
Regio perinealis, povrinski i sredinji sloj
ilno-ivani putevi
Regio perinealis u mukarca, nastavak (A, B)

Dubinski sloj (A, B)
Regio urogenitalis: Kad se ukloni membrana perinei = fascia diaphragmatis urogenitalis inferior (desna strana crtea) prikae se spatium profundum perinei. M. transversus perinei profundus (1) prekriva hiatus urogenitalis, a njegova stranja miina vlakna dopiru do centrum perinei (2). M. ischiocavernosus (3) polazi od ramus ossis ischii te se vee na tunica albuginea crus penis (4). ilno-ivani putevi Nakon to proe kroz stranji rub urogenitalne dijafragme a. pudenda interna (5) daje a. perinealis (6). Nakon toga arterija ide prema naprijed i pokrivena je s crus penis. Na mjestu spajanja oba crura penis od a. pudendae internae se odvaja a. urethralis. Arteriju prati v. pudenda interna (7), u koju se ulijevaju vv. scrotales posteriores (8). Kad se ukloni m. bulbospongiosus (9), vidljiv je corpus spongiosum penis (10) (lijeva strana crtea). Dorzalno od stranjega dijela corpus spongiosum, bulbus penis (11) nalazimo tvorbe veliine zrna graka, glandulae bulbourethrales (12).
Regio analis: Nakon uklanjanja opturatorne fascije (13) (fascia obturatoria), prikae se canalis pudendalis te strukture koje se nalaze u njemu i to: n. pudendus (14) i a. et v. pudenda interna. Na m. obturator internus (15) nalazi se arcus tendineus m. levatoris ani (16) koji see sve do tuber ischiadicum (17). Od tuber ischiadicum polazi lig. sacrospinale (18) koji see sve do krine kosti i ini s incisura ischiadica minor, foramen ischiadicum minus. M. levator ani (19) zajedno s m. puborectalis (20), m. pubococcygeus (21) i m. iliococcygeus (22) dopiru do m. sphincter ani externus i lig. anococcygeum (23). Prednja vlakna m. puborectalis, brae praerectales = m. puboperinealis (24) s obje strane omeuju vrata levatora (25) te odlaze u centrum perinei (2). U vratima levatora nalazi se prostata (26). M. sphincter ani externus (27) okruuje s tri dijela anus (28). Dijafragmu pelvis tvori zajedno s m. levator ani m. coccygeus (29).
Regio perinealis u mukarca 411
Regio perinealis, dubinski sloj
Regio perinealis, vrata levatora
ilno-ivani putevi
Donji udovi
Regije (A, B)
Na nozi, slino ruci, omeenja su pojedinih podruja nejasna i odreena su zbog praktinih razloga.
Prostori potkoljenice
Regio cruralis anterior (8) see od tuberositas tibiae do maleolarnih ralji, te se medijalno na palpabilnom dijelu tibije nastavlja u regio cruralis posterior (9), ije se proksimalno i distalno omeenje nalaze u istoj ravnini kao i u prednjem kruralnom podruju. Iza medijalnoga maleola nalazimo regio retromalleolaris medialis, a iza lateralnog maleola regio retromalleolaris lateralis (10).
Regije u podruju kuka

Na prednjoj strani ti prostori pripadaju natkoljenici i pri tomu razlikujemo regio subinguinalis (1), koja je dio velikoga femoralnog trokuta (2) i omeuju je preponska sveza, m. sartorius i m. pectineus, te trigonum femorale (2), koji see dalje prema distalno i omeuju ga ingvinalna sveza, m. sartorius i m. adductor longus. Straga nalazimo regio glutealis (3), koja obuhvaa podruje m. glutaeus maximus i see do sulcus glutaealis.
ilno-ivani putevi
Prostori stopala
Iza retromaleolarnih regija nalazi se regio calcanea (11), a prema naprijed i gore nalazi se hrbat stopala, dorsum (Regio dorsalis) pedis (12), te dolje taban, planta (Regio plantaris) pedis (13).
Regije natkoljenice
Trigonum femorale je dio regio femoralis anterior (4), koja see do koljena, te lateralno do m. tensor fasciae latae. Dorzalno, regio femoralis posterior (5) se nalazi uz regio glutea i zavrava iznad poplitealne jame.
Regije koljena
Regio genus anterior (6) see od regio femoralis anterior do tuberositas tibiae, a straga je regio genus posterior (7), ije je sredite fossa poplitea.
Regije donjih udova 413
Regije noge, prednja strana
Regije noge, stranja strana
ilno-ivani putevi
414 Periferno ilno-ivani putevi: Donji udovi
Regio subinguinalis
Potkoni sloj (A, B)
ilno-ivani putevi
Obilan potkoni sloj masnoga tkiva podijeljen je na dva sloja vezivnim tracima, stratum membranosum (1). Ti vezivni traci, nazvane fascia super cialis femoris, fascia Scarpae, djelomino pokrivaju potkone krvne ile i ivce i dopiru do ispod hiatus saphenus. Tek nakon uklanjanja cjelokupnoga masnoga tkiva i vezivnih traaka prikazuje se fascia lata (2), koja svugdje ima vrstinu aponeuroze osim u podruju hiatus saphenus, gdje se nalazi mreasta tvorba nazvana fascia cribrosa (3, str. 254.). Kroz kribroznu fasciju ulaze zvjezdolike potkone vene. Pri tomu iz natkoljenice dolazi redovito najvea vena, v. saphena magna (4) i uz nju se esto nalazi v. saphena accesoria lateralis (5). Iz podruja spolnih organa dolaze do fascia cribrosa vv. pudendae externae (6), iz podruja pupka v. epigastrica super cialis (7), te usporedno s preponskom svezom v. circum exa ilium super cialis (8). Spajanje je svih tih vena vrlo raznoliko, a opisano je na str. 416. Male su arterije a. pudenda externa (9), a. epigastrica super cialis (10) i a. circum exa ilium super cialis (11) i teku s istoimenim venama. Na kribroznoj fasciji nalaze se povrinski ingvinalni limfni vorovi, koji se mogu podijeliti na dvije skupine. Prva skupina oblikuje tractus horizontalis postavljen usporedno s preponskom svezom, a druga skupina tvori tractus verticalis postavljen uzdu v. saphena magna. Tractus horizontalis dijeli se u nodi lymphoidei inguinales super ciales superomediales (12) i superolaterales (13). Limfni vorovi tractus verticalis nazivaju se nodi lymphoidei inguinales super ciales inferiores (14).
ivci koe u tom podruju potjeu od r. femoralis n. genitofemoralis (15). Iznad preponske sveze u regio inguinalis nalaze se u mukarca funiculus spermaticus (16) i n. ilioinguinalis (17) koji odlaze u monju. Lateralno od fascia cribrosa inerviraju kou rr. cutanei anteriores n. femoralis.
Regio subinguinalis 415
Regio subinguinalis, potkoni sloj s vezivnim tracima
Regio subinguinalis, potkoni sloj s fascia cribrosa i fascia lata
ilno-ivani putevi
Hiatus saphenus (AR)

Kad se ukloni fascia cribrosa, prikae se hiatus saphenus. Omeuju ga margo falciformis (1) s cornu superius (2) i cornu inferius (3). U hiatus saphenus se nalaze dubinski ingvinalni limfni vorovi (4), v. femoralis (5) i najvie prema lateralno a. femoralis (6). U hiatus saphenus ili pokraj njega dolazi r. femoralis (7) n. genitofemoralis u potkoni sloj, a jo lateralnije probijaju fasciju latu rr. cutanei anteriores n. femoralis (8). U podruju hiatus saphenus u v. femoralis se prema Lanzu i Wachsmuthu najee, u 37% ljudi ulijevaju sljedee vene (A): v. saphena magna (9), v. saphena accessoria lateralis (10), v. circum exa ilium super cialis (11), v. epigastrica super cialis (12) i jedna ili vie vv. pudendae externae (13). Ta tzv. venska zvijezda vrlo je raznolika, to je prikazano na slikama. Varijacije (BR): V. saphena accessoria lateralis (BE). V. saphena accessoria lateralis moe (1%) ulaziti proksimalno od hiatus saphenus u v. femoralis (B). U 9% ljudi ulazi sa zajednikim stablom koje ine v. circumexa ilium super cialis i v. epigastrica supercialis (C), a isto tako esto ulazi v. saphena accesoria lateralis zajedno s v. circum exa ilium super cialis (D). Rijetko nalazimo zajedniki ulazak v. saphena accessoria lateralis i v. epigastrica super cialis (E). V. saphena magna (FG) moe primati v. saphena accessoria medialis (14) i probijati fasciju distalno od hiatus saphenus (1%,) (F) ili unutar hijatusa ulaziti u v. femoralis (G). Vv. pudendae externae (HI) spajaju se u 1% ljudi s v. saphena accessoria medialis (H), a u 2% ljudi s v. epigastrica super cialis (I). Vrlo su raznoliki tok i poloaj v. epigastrica super cialis (JN). Ona moe ulaziti u v. saphena magna zajedno s v. pudenda externa (J), a katkad (1%) ulazi u v. femoralis (K) proksimalno od hiatus saphenus. Povrinska epigastrina vena moe biti (9%) spojena s ilno-ivani putevi
v. circum exa ilium super cialis u zajedniko stablo, koje ulazi u v. saphena accessoria lateralis (L), to se unutar hiatus saphenus ulijeva u v. saphena magna. Katkad se v. epigastrica super cialis, v. circum exa ilium super cialis, v. pudenda externa i v. saphena accessoria lateralis zajednikim stablom ulijevaju u v. saphena magna unutar hiatus saphenus (M). U 6% ljudi se v. epigastrica super cialis i v. circum exa ilium super cialis zajednikim stablom ulijevaju izravno u v. femoralis (N). V. circum exa ilium super cialis (OR) moe se kao to je opisano u 9% ljudi, zajedno s v. epigastrica super cialis i v. saphena accessoria lateralis ulijevati u v. saphena magna (O). U sljedeih 9% ljudi zavrava v. saphena accessoria lateralis u v. circum exa ilium super cialis (P). Katkad se v. circumexa ilium super cialis i v. epigastrica supercialis ulijevaju u v. saphena magna (R).
Izloene varijacije su navodi Lanza i Wachsmutha te vlastitih opaanja autora. Kliniko znaenje: Intraarterijske injekcije u a. femoralis daju se priblino 1 cm ispod lig. inguinale. Odredi se sredinja toka na liniji izmeu spina iliaca anterior superior i tuberculum pubicum, te se igla uvede vertikalno oko 0,5 cm lateralno od te toke. Kada vrh igle doe u kontakt s pulsirajuom arterijom, primijetit e se vertikalni pokreti igle, a kad igla probije arterijsku stijenku, pulsacijski e krvni val ui u trcaljku.
Hiatus saphenus Varijacije utoka potkonih vena u v. femoralis
ilno-ivani putevi
Regio glutealis (A, B)

Potkoni sloj (A)
Nakon uklanjanja koe i obilatoga potkonoga masnoga tkiva prikae se fascia glutea (1). Na gornjim rubovima m. gluteus maximus fascija prelazi u vrlo vrstu aponeurosis glutea (2). Kou inerviraju nn. clunium i grana n. iliohypogastricus r. cutaneus lateralis (3). Gornji dio glutealnoga podruja inerviraju nn. clunium superiores (4), koji su rr. dorsales triju prvih lumbalnih segmenata. Sredinji dio glutealne regije inerviraju nn. clunium medii (5), koji su dorzalni ogranci prvih triju sakralnih segmenata. Oko donjega ruba m. gluteus maximus zavijaju nn. clunium inferiores (6), koji izravno ili posredno dolaze iz plexus sacralis. Posredno utoliko to je rije o granama n. cutaneus femoris posterior. Opskrba koe krvlju dolazi preko ogranaka a. glutea superior i a. glutea inferior. Medijalno podruje opskrbljuju ogranci aa. lumbales, dok lateralno podruje oko trochanter major krvlju opskrbljuju ogranci a. perforans prima (od a. profunda femoris).
Nakon uklanjanja glutealne fascije prikae se m. gluteus maximus (7) i na njegovu donjem rubu ishiokruralna miina skupina, koja obuhvaa miie to polaze s tuber ishiadicum, i to: m. adductor magnus (8), m. semimembranosus (9), m. semitendinosus (10) i caput longum m. bicipitis (11). Te miie povrinski i s lateralne strane ukriuje n. cutaneus femoris posterior (12). U dubini se nalazi n. ischiadicus (13), koji moemo razmjerno lako nai tako da povuemo crtu od tuber ischiadicum do trochanter major te u produenju granice izmeu medijalne i srednje treine na donjem rubu m. gluteus maximus nalazimo n. ischiadicus. Lateralno od n. ischiadicus uzlazi a. perforans prima (14) s prateim venama, koso kriajui m. adductor minimus (15).
ilno-ivani putevi
Regio glutealis 419
Regio glutealis, potkoni sloj
Regio glutealis, subfascijalni sloj
ilno-ivani putevi
Regio glutealis, nastavak (AC)

Dubinski sloj (A)
Nakon prerezivanja m. gluteus maximus (1) vidimo krvne ile i ivce, koji izlaze kroz foramen suprapiriforme i infrapiriforme, na koje m. piriformis (2) dijeli foramen ischiadicum majus (str. 188). Kroz foramen suprapiriforme prolaze a. i v. glutea superior (3) i n. gluteus superior (4), te su usmjereni lateralno. Pri tomu a. glutea superior daje granu (5) praenu venom za m. gluteus maximus (1), te zajedno s venom i ivcem prolazi izmeu m. gluteus medius (6) i m. gluteus minimus (7). N. gluteus superior (4) inervira m. gluteus medius, m. gluteus minimus i m. tensor fasciae latae. Kroz foramen infrapiriforme prolaze a. i v. glutea inferior (8), te n. gluteus inferior (9) i dolaze u m. gluteus maximus (1). A. i v. pudenda interna (10) i n. pudendus (11) obilaze oko spina ischiadica i kroz foramen ischiadicum minus ulaze u fossa ischiorectalis. Pri tomu se arterija i vena nalaze iza m. gemellus superior (12) pa prilijeu uz m. obturator internus (13). Kroz foramen infrapiriforme izlaze iz zdjelice i n. cutaneus femoris posterior (14) te n. ischiadicus (15) i usmjereni su iza m. gemellus superior (12), m. obturator internus (13), m. gemellus inferior (16) i m. quadratus femoris (17) prema natkoljenici. N. cutaneus femoris posterior (14) odmah po izlasku kroz foramen infrapiriforme daje rr. clunium inferiores (18) i r. perinealis (19) i potom prolazi povrinski od caput longum m. bicipitis (20), dok n. ischiadicus (15) prolazi izmeu toga miia i m. adductor magnus (21).
Varijacije: U 85% ljudi n. ischiadicus prolazi nepodijeljen kroz foramen infrapiriforme (A). U 15% ljudi dijeli se unutar zdjelice n. ischiadicus na dvije grane, n. tibialis i n. peronaeus communis. U oko 12% ljudi n. bularis (peronaeus) communis prolazi kroz m. piriformis, a u oko 3% ljudi prolazi kroz suprapiriformni otvor. Kliniko znaenje (B, C): Regio glutealis (B) tipian je prostor za intramuskularne injekcije, koje se esto daju u gornjem vanjskom kvadrantu (B) (modro oznaeno) u m. gluteus maximus (1) ili m. gluteus medius (6). Pri tomu postoji opasnost da iglu zabodemo plitko, odnosno potkono ili preduboko izmeu m. gluteus maximus i m. gluteus medius u intramuskularno masno tkivo te ozlijedimo n. gluteus superior (4). Ozljeda tog ivca uzrokuje paralizu m. gluteus medius, m. gluteus minimus i m. tensor fasciae latae. Prema postupku A. v. Hochstettera, injekcija se daje postranino (C) u trokutasto polje (iscrtano crveno) iza spinae iliacae anterior superior u m. glutes medius i m. gluteus minimus. Miii trebaju biti oputeni (lagana anteverzija u kuku i lagana eksija u koljenu) da bi se omoguila bezbolna injekcija.
ilno-ivani putevi
22 lig. sacrotuberale, 23 bursa trochanterica m. glutei maximi.
Regio glutealis 421
Regio glutealis dubinski sloj
Shema ila i ivaca koji su u opasnosti pri intraglutealnim injekcijama
Intraglutealna injekcija prema A. von Hochstetteru
ilno-ivani putevi
Regio femoris anterior

Potkoni sloj (A)
Potkoni sloj prednje strane bedra ima razliitu strukturu u pojedinim odsjecima. U podruju regio subinguinalis nalaze se vrsti vezivni traci = stratum membranosum (str. 414.), koji dijele potkono masno tkivo u dva sloja osim u podruju hiatus saphenus (1) koji je presvoen mreastim vezivnim slojem, fascia cribrosa. Nakon uklanjanja kribrozne fascije, prikazuje se otri rub hiatus saphenus, margo falciformis. Margo falciformis prelazi prema medijalno u cornu superius i cornu inferius (str. 254.) u fasciju latu. Fascia lata (2) razliito je razvijena na pojedinim mjestima. U lateralnom je podruju bedra fascija lata napeta i nategnuta u nju uraslim m. tensor fasciae latae. Taj dio fascije nazvan je i tractus iliotibialis (3). U medijalnom je dijelu bedra fascija tanja. Potkono se nalazi v. saphena magna (4), koja se esto spaja s v. saphena accessoria lateralis (5), a rjee s v. saphena accessoria medialis (6). Ostale vene koje ulaze u hiatus saphenus opisane su ve na str. 416. Lateralno, priblino na granici proksimalne i srednje treine postaje n. cutaneus femoris lateralis (7) epifascijalan. Rr. cutanei anteriores n. femoralis (8) probijaju fasciju u veoma raznolikim visinama. R. femoralis n. genitofemoralis (9) izlazi ili kroz hiatus saphenus ili lateralno od njega probija fasciju. N. ilioinguinalis (10) opskrbljuje mali odsjeak koe na gornjem dijelu medijalne strane bedra.
11 nodi lymphoidei inguinales super ciales superolaterales i inferiores, 12 nodi lymphoidei inguinales profundi, 13 v. femoralis, 14 a. femoralis, 15 a., v. epigastrica super cialis, 16 a., v. circum exa ilium super cialis, 17 a., v. pudenda externa.
ilno-ivani putevi
Regio femoris anterior 423
Regio femoralis anterior, potkoni sloj, prikazan je hiatus saphenus
ilno-ivani putevi
Regio femoris anterior, nastavak (AH)

Dubinski sloj (A)
Varijacije (BH)
Nakon odmicanja fasciae latae postaju vidljive velike krvne ile i ivci. Trigonum femorale omeuju ingvinalna sveza, m. sartorius (1) i m. adductor longus (2) i u njega ulaze kroz lacuna vasorum limfne ile, v. femoralis (3) i a. femoralis (4), dok kroz lacuna musculorum na natkoljenicu dolaze n. femoralis (5) i m. iliopsoas (6). Nakon to su od a. femoralis (4) odvojene povrinske grane (str. 414.), odlaze od nje miine grane, a najjaa od njih je a. profunda femoris (7), koja je usmjerena u dubinu. A profunda femoris daje u 58% ljudi a. circumexa femoris medialis (8) za miie aduktore i glavu bedrene kosti, te a. circum exa femoris lateralis (9), koja s r. ascendens (10) dosee do glave femura i s r. descendens (11) do m. quadriceps femoris (12). A. profunda femoris zavrava najee s tri aa. perforantes (13), koje seu do miia aduktora i stranje skupine miia natkoljenice. Medijalno od a. femoralis ulazi v. femoralis (3) u lacuna vasorum, te osim potkonih vena (str. 416.) skuplja i vene koje prate arterije. Kroz lacuna musculorum dolazi na natkoljenicu n. femoralis (5) i nakon to daje rr. cutanei femoralis anteriores, inervira m. sartorius (1), m. quadriceps femoris (12) i m. pectineus (14). Najdua osjetna grana femoralnog ivca je n. saphenus (15), koji lateralno od a. (4) i v. femoralis ulazi u canalis adductorius. Sve navedene tvorbe lee na m. adductor longus (2) koji sudjeluje u tvorbi membrana vastoadductoria i stranje stijenke aduktornog kanala. M. adductor longus, m. vastus medialis (16), m. adductor magnus (17) i membrana vastoadductoria (18) oblikuju aduktorni kanal. N. saphenus probija najee (62%) zajedno s a. genu descendens (19) vastoaduktornu opnu i dolazi na potkoljenicu, te inervira njezinu medijalnu plohu, i tu daje r. infrapatellaris (20). ilno-ivani putevi
N. saphenus (15) ima vrlo razliito polazite od femoralnog ivca i tok u potkoljenici (Sirang). esto polazi od n. femoralis (5 B) iznad a. circum exa femoris lateralis (9) ili pak moe s dva korijena obuhvatiti a. circum exa femoris lateralis (C). Rjee se n. saphenus odjeljuje od n. femoralis tek ispod a. circumexa femoris lateralis (D, E). N. saphenus ulazi u canalis adductorius i probija vezivnu stijenku, membrana vastoadductoria (18), te moe medijalno (B, C) ili lateralno (D) ili kroz m. sartorius (E) dati r. infrapatellaris. Iznimno r. infrapatellaris prima r. cutaneus iz r. anterior n. obturatorius (21). Mjesta polazaka ogranaka iz a. femoralis (4) takoer su vrlo varijabilna. Najee (58% prema Lippertu) polaze zajedno iz a. profunda femoris (F, 7), a. circum exa femoris medialis (8) i a. circum exa femoris lateralis (9). Polazite a. circum exa femoris lateralis (9) iz a. profunda femoris (7) nalazimo, prema Lippertu u 18% ljudi (G), a poetak a. circum exa femoris medialis (8) iz a. profunda femoris (7) u 15% osoba (H). Preostalih 8% obuhvaa vrlo rijetke varijacije.
Varijacije n. saphenus
Regio femoris anterior, subfascijalni sloj, a. femoralis je pomaknuta prema medijalno
Varijacije grana a. femoralis u regio subinguinalis (prema Lanzu i Wachsmuthu)
ilno-ivani putevi
Regio femoris posterior (A, B)

Nakon uklanjanja fascije, pri emu ostaje ouvan tractus iliotibialis (1), i na donjem rubu m. gluteus maximus (2), vidimo subfascijalni dio n. cutaneus femoris posterior (3), koji se nalazi povrinskije od caput longum m. bicipitis (4). Izmeu caput longum (4) i caput breve m. biceps femoris (5), prolazi prema dolje n. ischiadicus (6) i potom se u razliitoj razini dijeli na n. tibialis (7) i n. bularis communis = n. peronaeus communis (8). Prije ravita n. ischiadicus daje granu (9) za m. biceps femoris. N. tibialis je usmjeren izmeu glava m. gastrocnemius (10) i daje razliite grane (str. 430.). N. bularis communis prati stranji rub m. biceps femoris (11). A. perforans prima (12) grana je a. profundae femoris i usmjerena je izmeu m. pectineus i m. adductor brevis, te probija m. adductor minimus i magnus, pa dospije na stranju stranu natkoljenice. A. perforans prima i pratee vene ukriuju sprijeda n. ischiadicus (ali kad se on nalazi iza m. adductor minimus i magnus), te daje grane za caput longum m. bicipitis (4) i za m. semitendinosus (13). Na stranjoj strani m. adductor magnus, a. perforans prima anastomozira s granama a. perforans secunda (14), koja se pak spaja s granama a. perforans tertia. A. perforans tertia je zavrni ogranak a. profundae femoris i probija m. adductor magnus blizu hiatus adductorius te opskrbljuje m. semimembranosus i caput breve m. biciptis. Kad pomaknemo m. semimembranosus (15), vidi se u dubini hiatus tendineus adductorius (16) (B), koji omeuju oba hvatita m. adductor magnus (17) od kojih se lateralni zavretak vee na medijalnu usnu lineae asperae, a medijalni na tuberculum adductorium medijalnoga epikondila. Kroz aduktorni kanal prolazi a. femoralis i kroz hiatus adductorius ulazi kao a. poplitea (18) na dorzalnu stranu natkoljenice, te dospijeva u poplitealnu udubinu. Osim miinih grana, daje a.
genus superior medialis i a. genus superior lateralis. Poplitealnu arteriju prate najee dvije vv. popliteae (19).
Varijacije: esto nailazimo na a. ischiadica koja je ostatak primarne opskrbe noge. Taj se ostatak naziva a. comitans n. ischiadici.
ilno-ivani putevi
Regio femoris posterior
Hiatus adductorius
ilno-ivani putevi
Regio genus posterior (AK)

Potkoni sloj (A)
Varijacije utoka v. saphenae parvae (FK)
Na medijalnom rubu regio genus posterior nalazi se u potkonom sloju v. saphena magna (1), koju u potkoljenici prati n. saphenus (2), to dolazi pod kou na donjem rubu fossae popliteae. Na donjem rubu fossae popliteae probija katkad (v. dolje) fasciju i v. saphena parva (3). Nju prati n. cutaneus surae medialis (4) koji se nastavlja u n. suralis (str. 434.). U poplitealnoj fosi zavrava i n. cutaneus femoris posterior s ograncima (5). ilno-ivani putevi
Varijacije toka v. saphenae parvae (BE)
Prema Mercieru i suradnicima postoji velika raznolikost utjecanja male safenske vene (3) u vee vene. V. saphena parva (3) osim tipinoga zavretka (F) u poplitealnoj veni (6) moe davati dodatnu granu (G) za v. saphena magna (1). Ako ta grana postoji, moe se mala safenska vena ulijevati i izravno u v. femoralis (7 H). Ostale su varijacije razliita utjecita male safenske vene u v. saphena magna (I) ili u v. femoralis (J), to moe biti i u obliku delte (K).
V. saphena parva ima veliko znaenje u ebologiji, a pokazuje vrlo raznolike odnose u odnosu prema fasciji potkoljenice. Prema Moosmannu i Hartwellu v. saphena parva (3) u donjoj treini potkoljenice (B) moe probiti fasciju (7%) te ispod fascije see do poplitealne jame, gdje se ulijeva u poplitealnu venu (6). V. saphena parva (3) najee (51,5%) probija fasciju u srednjoj treini potkoljenice (C). esto (32,5%) probija fasciju u gornjoj treini potkoljenice (D) i samo u 9% ljudi probija fasciju u fossa poplitea (E).
Regio genus posterior 429
Regio genus posterior, potkoni sloj
Mjesto gdje v. saphena parva probija fasciju (prema Mossmanu i Hartwellu)
Mogunosti utoka v. saphenae parvae (prema Mercieru i suradnicima)
ilno-ivani putevi
Fossa poplitea (AG)

Dubinski sloj (A)
Nakon uklanjanja fascije prikae se miiima omeena rombina fossa poplitea. Poplitealnu jamu omeuju medijalno i proksimalno m. semimembranosus (1), lateralno i proksimalno m. biceps femoris (2) te distalno m. gastrocnemius svojom lateralnom (3) i medijalnom glavom (4). Proksimalno izmeu m. semimembranosus i m. biceps femoris prolaze n. ischiadicus i njegove grane. ilno-ivani putevi N. bularis (peroneus) communis (5) usmjeren je prema dolje povrinski du stranjeg ruba m. biceps femoris. N. tibialis (6) prolazi prema dolje izmeu obiju glava m. gastrocnemius, daje rr. musculares (7) i n. cutaneus surae medialis (8), koji se s r. communicans bularis spaja u n. suralis (str. 434.). U dubini fossae popliteae nalaze se a. poplitea (10) i pratee vv. popliteae (9). A. poplitea daje u razliitim razinama (v. dolje) a. tibialis anterior (11). V. saphena parva esto se ulijeva u v. poplitea, a moe kao u prikazanom uzorku zavriti u nekoj od velikih vena iznad poplitealne jame.
Varijacije razgranjenja arterija (BG): A. poplitea (10) redovito (B) u 90% ljudi daje iza m. popliteus (12) prvu granu a. tibialis anterior (11) i tek se potom distalno dijeli na a. tibialis posterior (13) i a. bularis (peronea) (14). U 4% ljudi postoji zajedniko polazite (C) tih arterija. Rijetko (1%) postoji zajedniko polazite a. tibialis anterior i a. bularis (peronea) (truncus peroneotibialis anterior, 15) na donjem rubu m. popliteus (D).
U 3% ljudi a. poplitea (10) daje a. tibialis anterior ve iznad m. popliteus (E, vidi i sl. A). 1% ljudi ima takoer visoko polazite a. tibialis anterior (11) i pri tomu katkad postoji truncus peroneotibialis anterior (F, 15) ili pak a. tibialis anterior (11) prolazi ispred m. popliteus (12, G). Kliniko znaenje: Atipino polazite vlakana m. gastrocnemius s poplitealne fascije, medijalne usne linea aspera i vezivnog tkiva oko poplitealnih ila moe uzrokovati sindrom kompresije a. popliteae. Sindrom moe nastati i u rijetkim sluajevima kad a. tibialis anterior prolazi ventralno od poplitealnog miia (G).
Fossa poplitea 431
Fossa poplitea, dubinski sloj
Grananje poplitealne arterije (prema Lanzu i Wachsmuthu)
ilno-ivani putevi
Regio cruris anterior (A, B)

Potkone krvne ile i ivci teku najveim dijelom medijalnom stranom potkoljenice. V. saphena magna (1) skuplja krv medijalnoga ruba i hrpta stopala, te uzlazi uz m. triceps surae. Uz nju tee n. saphenus (2), koji inervira medijalno podruje koe potkoljenice do medijalnoga ruba stopala i preko r. infrapatellaris (3) inervira kou infrapatelarnoga podruja, te u daljnjem toku daje rr. cutanei cruris mediales (4). U lateralnome podruju nalazimo nakon uklanjanja fasciae cruris m. tibialis anterior (5), koji prilijee uz gornji kraj goljenine kosti (6). Lateralno od njega lei m. extensor digitorum longus (7), te izmeu obaju miia u dubini m. extensor hallucis longus (8). Lateralno moemo jo vidjeti i m. bularis longus = m. peroneus longus (9) i m. bularis brevis = m. peroneus brevis (10). Izmeu m. extensor digitorum longus (7) i mm. bulares prolazi n. bularis (peroneus) super cialis (11) prema dolje te se razgranjuje po hrptu stopala. On probija fasciju u donjoj polovini potkoljenice. U dubini izmeu tetiva m. tibialis anterior (5) i m. extensor hallucis longus (8) prolaze a. tibialis anterior (12) i njezine pratee vene vv. tibiales anteriores (13). Tu se nalazi i n. bularis (peroneus) profundus (14), koji, uz motorika sadrava i osjetna vlakna iz koe podruja izmeu prvoga i drugoga prsta. ilno-ivani putevi
Kliniko znaenje: Nakon dugotrajnoga i napornoga hodanja moe nastati tibialis anterior sindrom zbog ozljeda a. tibialis anterior i m. tibialis anterior, to prouzroi jaku bol lateralno od goljenine kosti. esto pri tomu postoji i ozljeda n. bularis (peroneus) profundus, i to esto navodi na pogrjenu dijagnozu kljenuti bularnoga (peronealnoga) ivca.
15 m. bularis (peroneus) tertius.
Regio cruris anterior 433
Regio cruris anterior
Uveani odsjeak
ilno-ivani putevi
Regio cruris posterior (AD)

Pod koom se od veih tvorbi vide samo ivci i vene. Krv dolazi iz dubine od ogranaka a. tibialis posterior. Nakon uklanjanja fascije, slika se ne mijenja bitno i prikau se m. triceps surae (1), s obje glave m. gastrocnemius (2) i m. soleus (3). M. triceps surae vee se s Ahilovom tetivom, tendo calcaneus (4) na petnu kost. Medijalno se vide n. saphenus (5) i v. saphena magna (6), te od veih tvorbi na lateralnom rubu stopala poinje v. saphena parva (7) usmjerena prema gore u poplitealnu jamu. O njezinu odnosu prema fasciji pisano je na str. 428. Velika i mala safenska vena povezane su mnogobrojnim anastomozama i osim toga postoje mnogobrojne vv. perforantes (8), koje spajaju potkone vene s dubinskim venama (vv. tibiales anteriores, vv. tibiales posteriores, i vv. bulares). Venozni zalistci usmjeruju krv iz povrinskih u dubinske vene. Uz v. saphena parva nalazi se n. cutaneus surae medialis (9), koji obino u sredini potkoljenice probija fasciju i spaja se s r. communicans bularis (10) u n. suralis (11). Taj ivac inervira kou regio cruris posterior, te nastavkom n. cutaneus dorsalis lateralis (12) inervira i lateralni rub hrpta stopala, a s rr. calcanei laterales (13) lateralno podruje pete. Rr. calcanei mediales (14) polaze izravno iz n. tibialis i inerviraju kou medijalnoga dijela pete. Neposredno iza glavice lisne kosti usmjeren je n. bularis (peroneus) communis (15) prema dolje i tu se nalazi sasvim povrinski, pa je izrazito izloen ozljedama. Ako odreemo caput mediale m. gastrocnemii (16), vidi se pokriven fascijom m. popliteus (17). Tu moemo prikazati a. poplitea (18), vv. popliteae (19) i n. tibialis (20) sve do ulaska ispod arcus tendineus m. solei (21). Ulaz moe prekrivati m. plantaris (22). U dubini regio cruris posterior prekrivene s m. soleus (3) nalaze se a. tibialis posterior (23) i a. bularis (24) koje polaze od a. poplitea (18) nakon to se odijelila a. tibialis anterior (25).
Varijacije (CE): U regio cruris posterior su arterije kao i drugdje varijabilne, a to ima veliko znaenje u klinikoj medicini (arteriogra ja, podvezivanje). A. tibialis posterior (23) redovito (C) prolazi prema dolje stranjom stranom tibije i dospije u regio retromalleolaris medialis (str. 436.), te se dijeli na aa. plantares. A. bularis = a. peronea (24) prolazi u blizini lisne kosti prema dolje i daje r. perforans (26), koji probija interosealnu membranu i zavrava u podruju lateralnoga glenja. Filogenetiki starija a. bularis (24) katkad moe (D) nadomjestiti manjkavo izraenu a. tibialis posterior (23), koja iznimno moe (E) posve manjkati, pa a. bularis (24) potpuno preuzima njezino opskrbno podruje. Kliniko znaenje: Postoji praktina razlika izmeu vv. comunicantes i vv. perforantes donjih udova. Vv. comunicantes uspostavljaju izravnu vezu izmeu povrinskih (epifascijalnih) i dubinskih (subfascijalnih) vena, dok vv. perforantes uspostavljaju posrednu vezu s miinim venama. Sve vene imaju zalistke koji usmjeruju krv iz povrinskih u dubinske vene. Kad su zalistci insu cijentni, tijek krvi je obrnut i razvijaju se varikoziteti. Tromboza nastaje iskljuivo u dubinskim venama (!), i moe prouzroiti varikse, edeme i ulcera cruris.
ilno-ivani putevi
Regio cruris posterior 435
Uveani prikaz
Regio cruris posterior
Varijacije a. tibialis posterior i a. peronea (prema Lanzu i Wachsmuthu)
ilno-ivani putevi
Regio retromalleolaris medialis (A, B)

Regio retromalleolaris medialis see od medijalnoga glenja do Ahilove tetive (tendo calcaneus) i distalnu joj granicu ini retinaculum mm. exorum (lig. laciniatum), koji ima stratum super ciale i stratum profundum (v. dolje). Stratum super ciale (1) je podebljanje fasciae cruris (2), to see od medijalnoga glenja do stranje plohe Ahilove tetive i tuber calcanei. Proksimalno i distalno ogranienje nisu jasno izraeni. ilno-ivani putevi
Potkoni sloj (A)
(8) nalaze se a. tibialis posterior (10) i pratee vene, vv. tibiales posteriores (11). Iza stranjih tibijalnih vena lei n. tibialis (12), koji se izmeu stratum super ciale i stratum profundum dijeli na zavrne grane n. plantaris medialis i n. plantaris lateralis. Katkad se ivac rava iznad retinaculum mm. exorum i tada n. plantaris medialis lei neposredno iza m. exor digitorum longus.
Kliniko znaenje: Rahla, dobro pomina koa u medijalnom retromaleolarnom podruju omoguuje skupljanje tkivne tekuine, pa nastane edem. Pritisak prstom ostavlja udubine, koje upuuju na retenciju vode u tijelu, to ima razliite uzroke. U ovom podruju moemo pipati bilo a. tibialis posterior.
U potkonome sloju nalaze se vene, ivci i male arterije koe (nisu naznaene). U podruju medijalnoga glenja tee kroz (ovdje tanku) kou dobro vidljiva v. saphena magna (3), u koju se ulijevaju povrinska venska mrea i pritoci iz dubine (4). Ovo podruje osjetno inervira n. saphenus sa svojim ograncima (5).
Nakon uklanjanja fascije potkoljenice, prikau se iznad retinaculum mm. exorum krvnoilno-ivani snop i dugi miii plantae pedis. Takoer postaje vidljiv i stratum profundum (6) retinaculum mm. exorum, koji see od medijalnoga glenja prema petnoj kosti i kotane brazde u kojima lee miii stopala, pretvara u osteo brozne kanale. Neposredno iza medijalnoga maleola prolaze tetiva m. tibialis posterior (7) i do nje tetiva m. exor digitorum longus (8). Tetiva m. exor hallucis longus (9) smjetena je dublje i prema natrag na tuberculum mediale processus posterioris tali. Sva tri miia imaju vlastite tetivne ovojnice, koje na slici nisu naznaene (str. 279.). Izmeu stratum super ciale (1) i stratum profundum (6) prolazi ilno-ivani snop na taban. Uz tetivu m. exor digitorum longus
Regio retromalleolaris medialis 437
Regio retromalleolaris medialis, potkoni sloj
Regio retromalleolaris medialis, subfacijalni sloj
ilno-ivani putevi
Dorsum pedis (AG)

Potkoni sloj (A)
Obilna venska mrea, rete venosum dorsale pedis (1), u podruju metatarzalnih kostiju tvori arcus venosus dorsalis pedis (2). U te se povrinske vene ulijevaju vv. metatarsales dorsales pedis (3), vv. perforantes (4) i vv. intercapitulares (5). Najvei dio krvi otjee putem v. saphena magna (6) i samo manji dio krvi putem rete maleolare laterale (7) dospije u v. saphena parva. ilno-ivani putevi Samo male granice dubinskih arterija seu u potkoje, i tu se vidi a. metatarsalis dorsalis I (8) varijabilnog polazita (v. dolje). N. cutaneus dorsalis medialis (9) inervira kou medijalnoga dijela hrpta stopala i esto mu u tome potpomae n. saphenus (10), koji inervira medijalni rub stopala, ali katkad n. saphenus (10) zavrava u podruju medijalnoga maleolusa. Kou doticajnih povrina palca i drugoga prsta inervira n. bularis (peroneus) profundus (11), koji moe anastomozirati s n. cutaneus dorsalis medialis (12). Lateralnu polovinu koe hrpta stopala inervira n. cutaneus dorsalis intermedius (13) potpomognut na lateralnom rubu zavrnom granom n. suralis, n. cutaneus dorsalis lateralis (14).
Kliniko znaenje: Puls a. dorsalis pedis pipamo lateralno od tetive m. extensor hallucis longus. Poremeaji optoka krvi mogu ispuniti tekuinom rahlo potkono tkivo hrpta stopala pa se razviju edemi. Varijacije arterija (CG): Aa. metatarsales dorsales i a. arcuata vrlo su varijabilne i samo u 20% ljudi (C) dorzalne metatarzalne arterije odlaze iz a. dorsalis pedis. U 6% ljudi (D) dobiva etvrta metatarzalna arterija krv s plantarne strane stopala preko r. perforans. U 40% osoba (E) od a. dorsalis pedis potjee samo prva metatarzalna arterija, a sve ostale metatarzalne arterije potjeu od plantarnih arterija. U 10% ljudi (F) dolaze sve aa. metatarsales dorsales s plantae pedis, a u 5% (G) dolazi samo a. metatarsalis dorsalis prima iz plantarne arterije.
Nakon uklanjanja fascije, uz ouvan retinaculum mm. extensorum inferius, prikae se a. dorsalis pedis (15) izmeu tetiva m. tibialis anterior (16) i m. extensor hallucis longus (17), tj. izmeu m. extensor hallucis longus i m. extensor digitorum longus (18) i prati je n. bularis (peroneus) profundus (11). A. dorsalis pedis u podruju retinakula daje a. tarsea lateralis i tvori lunu a. arcuata (19) od koje polaze aa. metatarsales dorsales (20), to daju aa. digitales dorsales (21) i rr. perforantes za taban stopala. Tu je r. plantaris profundus (22) koji ulazi u spatium interosseum primum. A. dorsalis pedis prate vene koje su povezane s povrinskim venama.
Dorsum pedis 439
Dorsum pedis, potkoni sloj
Dorsum pedis, subfascijalni sloj
Varijacije arterija hrpta stopala (prema Lippertu)
ilno-ivani putevi
Planta pedis (AG)

Povrinski sloj (A)
Varijacije arcus plantaris profundus (BG)
ilno-ivani putevi
Aponeurosis plantaris (1) pokriva dubinske tvorbe plantae pedis i time periferne ile i ivce, osim na rubovima stopala. Koa stopala je vrlo dobro prokrvljena te nalazimo mnogobrojne aa. cutaneae plantares (2) i vv. cutaneae plantares (3). Arterije u podruju petne kosti tvore rete calcaneum, koje dobivaju krv iz ogranaka a. tibialis posterior i a. bularis (peronea). Ostale su arterije na tabanu grane a. plantaris medialis i a. plantaris lateralis. A. plantaris medialis daje r. super cialis (4), koji postaje vidljiv na medijalnom rubu plantarne aponeuroze i prati ga n. digitalis plantaris proprius I. (5). Lateralno od aponeuroze esto potkono lei grana (6) a. plantaris lateralis koju prati n. digitalis plantaris proprius (7). Izmeu uzdunih snopova plantarne aponeuroze (1) u potkoni sloj dolaze aa. digitales plantares communes (8) i nn. digitales plantares communes (9). Aa. digitales plantares communes su obino nastavak aa. metatarsales plantares (str. 442.) i dijele se na aa. digitales plantares propriae (10). Aa. digitales plantares communes mogu, ali vrlo rijetko, potjecati iz arcus plantaris super cialis. Meutim, esto moe i r. super cialis (4) a. plantaris medialis preuzeti opskrbu krvlju medijalne strane palca kao a. digitalis plantaris propria prima (11). Nn. digitales plantares communes (9) dijele se pod koom na nn. digitales plantares proprii (12).
U 27% ljudi (B) etiri plantarne arterije daje r. plantaris profundus (13) koji polazi od a. dorsalis pedis. U 26% ljudi (C) arcus plantaris profundus (14) u cijelosti gradi r. plantaris profundus. U 19% ljudi (D) a. metatarsalis plantaris IV. polazi od r. profundus (15) a. plantaris lateralis. U 13% ljudi (E) i a. metatarsalis plantaris III. polazi od r. profundus a. plantaris lateralis, dok ostale polaze od r. plantaris profundus (13). U svega 7% ljudi (F) polaze sve aa. metatarsales plantares od arcus plantaris profundus, koji ini samo r. profundus (15) a. plantaris lateralis. U 6% ljudi (G) polaze aa. metatarsales plantares II.IV. iz arcus plantaris profundus (14), dok a. metatarsalis plantaris I. polazi iz r. plantaris profundus (13).
Planta pedis 441
Planta pedis, povrinski sloj
Varijacije arterija tabana (prema Lippertu)
ilno-ivani putevi
Planta pedis, nastavak (A, B)

Dubinski sloj (A)
Kad se uklone aponeurosis plantaris i m. exor digitorum brevis (1) prikau se medijalni i lateralni krvnoilno-ivani snop tabana. Medijalno uz m. abductor hallucis (2) stiu a. plantaris medialis (3), njezine pratee vene i n. plantaris medialis (4) na taban. A. plantaris medialis (3) prolazi ee lateralno i rjee medijalno od medijalnoga plantarnoga ivca i dijeli se na r. super cialis (5) i r. profundus. ilno-ivani putevi R. super cialis (5) tee povrinski od m. exor hallucis brevis (6) i moe se iznimno nastaviti u a. digitalis plantaris propria I. (7), koju prati n. digitalis plantaris proprius I. (8), to se ve prije odijelio od n. plantaris medialis (4). Potom se n. plantaris medialis (4) dijeli na nn. digitales plantares communes I., II. i III. (9), koji daju ogranke za mm. lumbricales (10). Nn. digitales plantares communes I.III. nastavljaju se u nn. digitales plantares proprii (11). Katkad moe n. digitalis plantaris proprius (12) za kou lateralne strane etvrtoga prsta potjecati od n. plantaris medialis. Obino ovo podruje opskrbljuju ogranci n. plantaris lateralis (13). Lateralni ilno-ivani snop prolazi medijalno od m. abductor digiti minimi (14) prema prstima i ine ga (od medijalno prema lateralno n. plantaris lateralis (13) i a. plantaris lateralis (15) s prateim venama (16). A. plantaris lateralis dijeli se u r. super cialis (17) i r. profundus (18). R. super cialis opskrbljuje lateralni rub tabana i maloga prsta, a r. profundus sudjeluje u tvorbi arcus plantaris profundus (19). N. plantaris lateralis (13) daje grane za miie koji polaze s petne kosti, a takoer daje i ogranke za inervaciju koe lateralnoga ruba stopala. Dijeli se na r. super cialis (20) i ramus profundus (21). R. super cialis osim koe inervira miinim ograncima m. exor digiti minimi brevis (22) i m. lumbricalis IV.
(23). Kou maloga prsta i lateralnu plohu etvrtoga prsta inerviraju nn. digitales plantares communes (24), koji se dijele na nn. digitales plantares proprii (25). R. profundus (21) prati arcus plantaris profundus i inervira osim mm. interossei jo i m. adductor hallucis i m. opponens digiti minimi.
Arcus plantaris profundus (B)
Ako uklonimo m. quadratus plantae (26) i tetive m. exor digitorum longus (27) te caput obliquum m. adductor hallucis (28) moemo vidjeti arcus plantaris profundus (19). Arcus plantaris profundus se nalazi na mm. interossei i anastomozira s r. plantaris profundus (29), granom a. dorsalis pedis. Od plantarnoga luka prolaze tri do etiri aa. metatarsales plantares (30), koje najee daju aa. digitales plantares communes (31).Ove se dijele na aa. digitales plantares propriae (32). O varijacijama arcus plantaris profundus vidi str. 440. 33 mm. interossei plantares, 34 caput transversum m. adductor hallucis.
Planta pedis (nastavak) 443
Planta pedis, dubinski sloj
Arcus plantaris
ilno-ivani putevi

Topografska Anatomija Platzer

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Topografska Anatomija Platzer

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Topograja perifernih ilno-ivanih puteva

334 Periferni ilno-ivani putevi

Regije glave i vrata 335

Regije glave i vrata, sa strane

Regije glave i vrata, sa stranje strane

336 Periferno ilno-ivani putevi: Glava i vrat

Prednje regije lica (A)

Toke pritiska na grane trigeminusa (B)

Prednje regije lica 337

Regije lica, pogled s prednje strane

Mjesta pritiska na grane trodijelnoga ivca

338 Periferno ilno-ivani putevi: Glava i vrat

Regio orbitalis (AB)

Regio orbitalis 339

Regio orbitalis, septum orbitae

Regio orbitalis, suzni ureaj, ile i ivci orbite

340 Periferno ilno-ivani putevi: Glava i vrat

Postranine regije lica (A, B)

25 n. auricularis magnus, 26 platysma.

Postranine regije lica 341

342 Periferno ilno-ivani putevi: Glava i vrat

Fossa infratemporalis (AG)

Fossa infratemporalis 343

Fossa infratemporalis, prvi sloj

Varijacije maksilarne arterije

Fossa infratemporalis, drugi sloj

344 Periferno ilno-ivani putevi: Glava i vrat

Orbita, s gornje strane (AB)

Orbita odozgora 345

Orbita, odozgor, prvi sloj

Orbita, odozgor, drugi sloj

346 Periferno ilno-ivani putevi: Glava i vrat

Regio occipitalis i regio cervicalis posterior (regio nuchae) (A)

22 glandula parotidea, 23 nodus lymphoideus mastoideus.

Trigonum a. vertebralis (B)

Regio occipitalis i regio cervicalis posterior, trigonum a. vertebralis 347

Trokut vertebralne arterije

348 Periferno ilno-ivani putevi: Glava i vrat

Spatium lateropharyngeum et retropharingeum (A)

Spatium latero- et retropharyngeum 349

Spatium retro- i lateropharyngeum

350 Periferno ilno-ivani putevi: Glava i vrat

Trigonum submandibulare (A, B)

Trigonum submandibulare, dubinski sloj (B)

Trigonum submandibulare 351

Trigonum submandibulare (dubinski sloj) i fossa retromandibularis

352 Periferno ilno-ivani putevi: Glava i vrat

Fossa retromandibularis (A)

Fossa retromandibularis 353

354 Periferno ilno-ivani putevi: Glava i vrat

Regio mediana cervicalis (AB)

Regio mediana cervicalis 355

Regio mediana cervicalis, spatium interfasciale

Regio mediana cervicalis, dubinski sloj

356 Periferno ilno-ivani putevi: Glava i vrat

Regio thyreoidea (AG)

Regio thyreoidea 357

Razliitosti ogranaka potkljune arterije (vlastiti nalaz)

358 Periferno ilno-ivani putevi: Glava i vrat

Regiones cervicales ventrolaterales (AB)

Regio cervicalis lateralis, povrinski sloj (B)

Regiones cervicales ventrolaterales 359

Regio cervicalis ventrolateralis subcutanea s punctum nervosum, platizma je uklonjena

Regio cervicalis lateralis, povrinski sloj