1. KOLOKVIJ 1.) MARKETING I MENADMENT? 1.) Marketing je suvremena poslovna filozofija, strategija, proces, funkcija, itd.

, na makro i mikro razini, rije je zapravo o poslovnoj koncepciji koja u sreditu pozornosti stavlja potroaa, korisnika prijevoznih usluga, odnosno njegove potrebe, te tako, oblikuje proizvod ili uslugu, cijene, prodaju, a sve radi kvalitetnog zadovoljenja potroakih i uslunih potreba (kod nas korisnika brodarskih i lukih usluga). Menadment jest rukovoenje, upravljanje, gospodarenje, planiranje... Menadment je znanstvena i poslovna disciplina, potreba u smislu naina razmiljanja, rada i ponaanja svih onih koji kreiraju gospodarski razvoj neke zemlje. 2.) PODJELA MORSKIH LUKA? 2.)A) Prema namjeni, luke se dijele na: otvorene za javni promet i luke za posebne namjene. B ) Prema veliini i znaenju za Republiku Hrvatsku, luke otvorene za javni promet dijele se na: luke osobitog (meunarodnog) gospodarskog interesa za R. Hrvatsku, luke upanijskog znaenja, i luke lokalnog znaenja. C) Prema djelatnostima koje se obavljaju u lukama za posebne namjene, luke mogu biti: vojne luke, luke tijela unutarnjih poslova, luke nautikog turizma, industrijske luke, sportske luke, ribarske luke i dr. 3.) MARKETING? 3.) Marketing je suvremena poslovna filozofija, strategija, proces, funkcija, itd., na makro i mikro razini, rije je zapravo o poslovnoj koncepciji koja u sreditu pozornosti stavlja potroaa, korisnika prijevoznih usluga, odnosno njegove potrebe, te tako, oblikuje proizvod ili uslugu, cijene, prodaju, a sve radi kvalitetnog zadovoljenja potroakih i uslunih potreba (kod nas korisnika brodarskih i lukih usluga). Marketing je sustav iji su osnovni elementi, 4 funkcije marketinga:(1) Proizvod, (2) Promocija, (3) Prodaja (distribucija) i (4) Cijena. 4.) ISTRAIVANJE TRITA I MAR. INFORMACIJA? 4.) Istraivanje trita i sve druge marketinke informacije imaju jedino svrhu da pruaju elemente za voenje poslovanja. Ovakva istraivanja trita moraju obuhvatiti naroito ova pitanja: - Definiciju trita(marketinka istraivanja imaju svrhu da se utvrde stvarni obrisi sadanjeg, mogueg, ali i budueg trita), - Analizu stanja i izgleda robnih tokova(podruje je koje se nastavlja na djelatnost kojoj je zadatak da proui trite i s njom zajedno ulazi u sklop marketinkog istraivanja.), Utvrivanje korisnika usluga(prouavanje se odnosi na vlasnika roba koji se pojavljuju u lukama za ukrcaj ili iskrcaj tereta na ili sa brodova.). 5.) PLANIRANJE, RAZVOJ, PRODAJA I DISTRIBUCIJA? 5.) U planiranju budueg razvoja prijevoznih usluga u brodarstvu i lukama treba raunati da e sve sloeniji uvjeti na tritu zahtijevati od pomorskih poduzea da svoje usluge neprekidno unapreuju, usavravaju i razvijaju. Prodaja e kao sredstvo za prou prijevoznih usluga u brodarstvu i lukama biti najuspjenija i najdjelotvornija kada njihove djelatnosti budu upotpunjene s ostalim djelatnostima marketinga. Prodaja pruanja usluga treba biti u svakom pogledu usklaena s istraivanjem trita, s planiranjem i razvojem prijevoznih usluga i ekonomske propagande. 6.) MANADMENT? 6.) Poseban znaaj rije menadment(voenje, upravljanje, rukovoenje, gospodarenje) ima u pomorskom brodarstvu i lukama, gdje implicitno i tradicionalno stavlja u arite upravljanje pomorskim poduzeima, kao cjelinom i njihovim funkcijama i organizacijskim dijelovima. 7.) STRATEGIJA MANADMENTA?

7.) Svako poduzee mora izabrati svoju strategiju, kojim se detaljno opisuje poloaj poduzea na tritu, pravci kojima e poduzee nastojati osigurati svoj rast i razvoj, instrumenti koji e se upotrebljavati u konkurentskoj borbi, sredstva s kojima e nastupiti na novim tritima, nain kako e oblikovati svoja sredstva, te prednosti koje e pokuati ishoditi i slabosti koje e nastojati prevladati. 8.) ZADACI MANADMENTA U MOTIVIRANJU? 8.) Upravljanje ljudskim potencijalima i unutar toga motiviranje ljudi za usmjeravanje njihovih ukupnih strunih, intelektualnih i kreativnih potencijala u smjeru ostvarivanja ciljeva i poveanja njenih razvojnih potencijala postaje najvaniji zadatak modernog menadmenta i temeljne pretpostavka uspjenosti suvremenih poduzea. Menadment nije nita drugo nego motiviranje ljudi. Kvalitetan motivacijski sustav mora osiguravati etiri tipa ponaanja: 1. - zadrati najkvalitetnije kadrove, 2. - osigurati kvalitetno izvravanje zadataka, 3. - poticati kreativnost, i 4. - razviti zainteresiranost za razvoj poduzea. 9.) INDIVIDUALNO SVOJSTVO MENADMENTA? 9.) Specifina individualna svojstva osobe bitne su pretpostavke za uspjeno obavljanje menaderskog poslovanja. Kvalitetni menaderi danas postaju najvaniji resursi, kljuna strategijska prednost i sposobnost poduzea. imbenik menadera su njegov profil, osobnost i stil ponaanja. 10.) PODUZENTIKI MENADMENT? 10.) Mnogi menaderi mogu postati i poduzetnici, ako upravljaju poduzeem na isti onaj nain kojim poduzetnici vode svoje tvrtke. Znai da e stvaralaki pristup, poticanja novih prigoda i otvorenosti spram pomorskih trinih izazova, uiniti od menadera poduzetnika, ak i onda kada je on samo plaen da tuim sredstvima vodi poslovanje tvrtke. 11.) RAZLIKA MANAGMENT I PODUZETNIK? 11.) Postoje shvaanja koja strogo odvajaju poduzetnitvo od menadmenta, a objanjenje je da voenje poduzea predstavlja jedan posao, a poduzetniko ulaganje drugi posao. 12.) UPRAVLJAKI IZVRNI MANAGMENT? 12.) Strategijski menaderi su osobe na najvioj hijerarhijskoj razini u poduzeima. Pri tome strategijski menaderi obavljaju jednu ili vie funkcija. Prva je upravljaka, a druga izvrna ili menaderska. Iako se ove dvije funkcije mogu promatrati odvojeno, u praksi se proimaju, a njihova je pojedinana kvaliteta presudna za uspjeh poslovanja. Prema hrvatskim propisima imamo Upravni i Nadzorni odbor. Upravni upravlja, ndzorni izvrsava. 14.) DUNOSTI I ODGOVORNOSTI NADZORNOG ODBORA? 14.) Temeljna dunost odbora jest postavljanje ciljeva poduzea, a uz to jo stvaranje ljudskih, materijalnih i drugih uvjeta za njihovu realizaciju. Dunosti i odgovornosti nadzornog odbora mogu se sagledati, kroz slijedee sastavnice i zadatke; - definirati svrhu i ciljeve poduzea, - odrediti strategiju i planove za postizanje ciljeva, - ustanoviti politiku poduzea u provoenju planova, - postaviti glavnog izvrnog direktora i nadgledati njihov rad, i - biti pokretaka snaga u poduzeu. 15.) MANDAT LANOVA NADZORNOG ODBORA? 15.) lanovi Nadzornog odbora imenuju se na vrijeme od etiri godine. Poetak trajanja mandata za svakog lana Nadzornog odbora rauna se od dana izbora odnosno imenovanja. 16.) NAIN RADA NAD. ODBORA? 16.) Nadzorni odbor djeluje donoenjem odluka na sjednicama. Sve ee na viim razinama brodarski poduzea koji imaju udaljene organizacijske jedinice, sjednice se odravaju tzv. tele-konferencijske sjednice. Rad odbora openito je reguliran zakonodavstvom zemlje i unutarnjim propisima same firme. 17.) ODNOS NAD. ODBORA I UPRAVE?

17.) Nadzorni odbor i uprava duni su potpuno surad ivati u najboljem interesu drutva, te zajedniki raspravljati o stratekim odrednicama poslovanja drutva.Na sjednicama Nadzornog odbora obvezno sudjeluje Uprava.U okviru svojih poslova Nadzorni odbor je duan kontrolirati rad Uprave, te osigurati kontinuitetrada Uprave. 18.) DUZNOSTI I ODGOVORNOSTI UPRAVE U PODUZEU? 18.) Glavna je dunost uprave da vodi poslove poduzea. Izvjee o svom radu uprava predaje nadzornom odboru( Izvjea o poslovnoj politici). Posebne su dunosti uprave glede gubitaka, prezaduenja i nesposobnosti za plaanje. 19.) POSLOVNI (BUSSINES) PLAN? 19.) Napori svakog poduzea da osigura nove izvore financiranja za svoje poslovanje, poinju sa pripremom business ili poslovnog plana. Business plan poduzea je od esencijalnog znaaja za svako poduzee, posebno ona kojima predstoji proces nekakve rekonstrukcije. Glavni sadraj svakog business plana su: ciljevi, - strategija, - rezultati, i - osobe koje e to ostvariti. 20.) FINANCIJSKI MEN? 20.) Financije moemo definirati kao skup teorija, principa i tehnika koje se bave pribavljanjem i menadmentom novca poduzea. Financijski menadment istrauje menadment tvrtke, a bavi se stjecanjem, menadmentom i financiranjem resursa poduzea. Znai financijski menader je osoba ija uloga je vana kao menadera jer sudjeluje u kreiranju poslovne strategije. 21.) POSL. MENADM? 21.) Pristup temeljen na poslovnom reinenjeringu ove i sline probleme bi sagledao i otklonio, jer bi se usmjerio na sutinu procesa i razloga zato se oni obnavljaju. Glavne znaajke pomorskog trita koje danas bitno utjeu na potrebe i org reinenjeringom, mogu se saeti u tri usmjerenja: 1.- promjene postaju stalne, 2.- korisnici usluga postaju stalni, i 3.- konkurencija se poveava. 22.) POSLOVI 21 ST? 22.) Ove uloge, vjetine i kvalitete uspjenog menadera daju sveukupni prikaz toga kakav bi trebao biti menader 21. stoljea: 1.- Uzor zaposlenicima 2.- Samosvjestan; 3.- Onaj koji ui; 4.- Uiva u promjeni; 5.- Vizionar; 6.- Puna svijest o trenutanoj stvarnosti; 7.Etika i vrijednost; 8.- Sustavno razmiljanje; 9.- Dobro komuniciranje; 10.- Pozitivno razmiljanje; 11.- Entuzijazam; 12.- Biti realan prema sebi. 23) MENADMENT U BRODARSTVU? 23.) Brodarstvo, morski brod je osnovno prijevozno sredstvo u morskom brodarstvu, kree se morem na vlastiti pogon, a slui za prijevoz putnika i / ili tereta. Menadment jest rukovoenje, upravljanje, gospodarenje, planiranje, nadzor,itd. Menadment je znanstvena i istodobno poslovna disciplina, nasuna potreba u smislu naina razmiljanja, rada i ponaanja svih onih koji kreiraju gospodarski razvoj neke zemlje. 24.) PODJELA U BRODARSTVU? 24.) Podjjela na osnovu vie kriterija. U svezi s predmetom prijevoza razlikuju se dvije osnovne vrste morskog brodarstva: putniko(podjela linijsko i turistiko) i teretno(podjela: slobodno (trampersko) - bulkersko, te linijsko i tankersko brodarstvo). S obzirom na prostorno kretanje brodova imamo obalno i duge (oceansko) plovidbe. 25.) SL, TANKERSKO I LINISJKO BROD? 25.) a)Slobodna-bulk plovidba: Brodovi slobodne plovidbe nisu vezani za neki odreeni smjer, nego lutaju svim morima svijeta prenosei, ekajui, traei teret, oni nisu vezani ni za luku ni za vrijeme. Kod trampera je jeftinoa prijevoza vanija od brzine prijevoza. Specifinosti: nain eksploatacije brodova, djelovanje ponude i potranje brodskog prostora, na visinu vozarine, vrste tereta i tipove brodova te

veliina i organizacija poduzea slobodnoga brodarstva. Daljnja je karakteristika slobodnog brodarstva u tome da trokove ukrcaja i iskrcaja tereta redovito ne snosi brodar ve krcatelj odnosno primatelj tereta, klauzula FIO. b) Tankersko brodarstvo: Tankersko brodarstvo prijevozom tekuih tereta obavlja glavni dio industrijske proizvodnje i u posljednje vrijeme imalo je najvei razvoj. Njen razvoj je tekao u dva smjera, i to: - u smjeru porasta tonae, i - u smjeru porasta veliine brodova. Tankeri su po svojoj karakteristinoj redovitosti slini linijskoj plovidbi. Karakteristika je tankerskog brodarstva i ta da prevozi vrlo ogranien broj vrsta tereta: o sirovoj nafti, naftnim derivatima i tekuem plinu. Tipini tankeri se istiu veliinom izmeu ostalih tipova brodova. c) Linijsko brodarstvo: Linijsko brodarstvo je brodarstvo koje stalno odrava odreene utvrene linije. Trokovi linijskih prijevoza su daleko vei nego li oni kod slobodne ili tankerske plovidbe, jer se brodovi kreu nezavisno od koliine tereta ili broja putnika na odreenoj liniji. Razvila se nova vrta brodova u linijskoj plovidbi, a to su u prvom redu kontejneri, Ro-Ro, Lash brodovi, i dr. 26.) DEF POMORSKOG TRITA? 26.) Svjetsko pomorsko trite moe se definirati kao ukupnost svih brodara i korisnika prijevoznih usluga koji u odreenom vremenu nude ili potrauju raspoloive brodske kapacitete radi ugovaranja prijevoza tereta morskim putem po vozarinama koje se formiraju djelovanjem ponude i potranje te ostalih imbenika. 27.) TRINI CIKLUSI? 28.) GOSPODARSKI CIKLUSI U BRODOGRADNJI? 27,28) Trziste ciklusa predstavlja makroekonomsko promatranje konjukturnih procesa...trenuci kada brodar mora znati raspolagati sa kolicinom raspolozivog prostora, kada se brod daje u raspremu a kada se povlaci iz pomorskih djelatnosti. brodogradnja- koliko dugo traje narudzba za izgradnju broda i kada se oni naracuju. trziste novogradnji- novi, moderniji i sofisticiraniji brodovi 31.) VOZARINE I CIJENE VOZARINA? 31.) Vozarina je naknada brodaru (pomorskom prijevozniku) za uinjenu pomorskoprijevoznu uslugu. Drugim rijeima, vozarina je cijena pomorsko prijevozne usluge. U pomorskom prijevozu vozarina se uvijek odreuje u vezi sa strukturom pomorskog trita i odreenim odnosima ponude i potranje na tom tritu. Vozarina kao trina cijena pomorsko prijevozne usluge ne formira se, dakle, samo na osnovi istih kvantitativnih i kvalitativnih odnosa ponude (brodara, pomorsko prijevoznih kapaciteta) i potranje (krcatelja, pomorske trgovine), nego i prema nekim drugim elementima koji te odnose donekle pretvaraju u sloene. 32.) POMORSKO ROBNI PRIJEVOZNICI? 32.) Ukupna potranja za brodskim prostorom definirana kao ukupni obujam prekomorske robne razmjene samo je opi pokazatelj, a njeno kretanje kroz odreeno razdoblje pokazuje samo opi trend razvitka. 33.) ORG FUNKCIJE I POSL. U MORSKOM BROD.? 33.) Morsko brodarstvo moemo definirati kao gospodarsku djelatnost koja organizirano obavlja prijevoz robe/tereta i ljudi brodovima po moru Organizacija brodova smatra se vanim elementom organizacijske strukture brodara, iako su brodovi kao osnovna sredstva za rad u brodarstvu bili dugo vremena organizacijski u drugom planu. Organizacija kao proces u poduzeima morskog brodarstva jest neprestano usklaivanje odnosa i veza izmeu svih elemenata pomorsko prijevoznog procesa. 34.) 6 FUNKCIJA? 34.) 1. - razvojnu funkciju(razvila se iz nabavne funkcije, osnovni imbenici u razvoju su vrlo sloeni pa je teko predvidjeti njihovo djelovanje u daljnjoj budunosti),

2. - kadrovsku funkciju(Poseban zadatak kadrovske funkcije jest osiguranje dovoljnog broja strunih i osposobljenih djelatnika za sve poslove i zadatke pomorsko prijevoznog procesa brodara), 3. - nabavnu funkciju( nabava sredstva za rad i predmet rada), 4. - prodajna funkcija( to je prodaja brodskog kapaciteta odnosno prijevoza, Prodajna funkcija brodara daje karakteristino obiljeje njegova poslovanja, jer je ta funkcija zajedno s pomorsko prijevoznom funkcijom najue povezana tehnolokim, organizacijskim i ekonomskim posebnostima pomorskih prijevoza i njihova znaenja u nacionalnom i svjetskom gospodarstvu), 5. - pomorsko-prijevozna funkcija( obuhvaa sve aktivnosti koje su povezane sa prijevozom u uem smislu, Posebni zadatak pomorsko prijevozne funkcije je prijevoz ljudi ili roba od luke ukrcaja do luke iskrcaja) i 6. - financijsko-raunovodstvena funkcija( ova funkcija nabavlja novac za odvijanje posla, Kontrola itavog procesa u novanom obliku je prijeko potrebna za kontinuirano odvijanje procesa) 2. KOLOKVIJ 1.) MENADMENT PRODAJNE FUNKCIJE U BRODARSKOM PODUZEU LINIJSKOG BRODARA 1.) Prodajom putnikih mjesta rukovodi menader-direktor ili ef prodajnog odjeljenja. On odg. izvrnom potpredsjedniku drutva. Menader ili direktor prodajnog odjela je odgovoran za suradnju s kopnenim i zranim prijevoznicima koji imaju veze sa njima. Menader ili direktor organizacijske jedinice koja u svom sastavu ima odjele i duge organizacijske jedinice, rukovodi svim poslovima. Linijski brodar moe djelovati samostalno, ili u suradnji s konferencijom(djelomina ili potpuna). 2.) ORGANIZACIJA LINIJSKOG BRODARSKOG PODUZEA 2.) Organizacijske jedinice linijskog brodarskog poduzea mogu biti na razini sektora ili odjela, a oni su: Opi sektor(koordinira rad drugih sektora),- Komercijalni sektor(glavni mu je zadatak zapoljavanje brodova),- Tehniki sektor(tehnikog sektora za rad cjelokupnog porivnog sustava ukljuujui pomone strojeve, odravanje trupa broda),- Financijskoraunovodstveni sektor(upravlja s financijskim sredstvima brodarskog poduzea),- Sektor za rad s konferencijama(Uglavnom se radi o poslovima lanstva, tarifnih sporazuma, raspodjele tereta na odreenoj liniji...),- Razvojni sektor(samo u veim tvrtkama njegovi se poslovi mogu dodjeljivati organizacijskimjedinicama nie razine, drugim sektorima), i- Kadrovski sektor(obavlja sve poslove u svezi sa svim zaposlenicima). 3.) MENADMENT PRODAJNE FUNKCIJE U BRODARSKOM PODUZEU SLOBODNOG-BULKERSKOG BRODARA 3.) Slobodnog brodara povezani su u organizacijsku jedinicu koja nosi naziv chartering. Rukovoditelj charteringa mora biti svakodnevno informiran o uvjetima na tritu slobodnog prostora. Chartering se dijeli:- prodaja brodskog prostora,- obraun vozarina, i - obraun brokera, i eventualno agenata. U chartering odjelu najvaniji poslovi su poslovi prodaje brodskog prostora. Pomorski brokeri Oni svojim klijentima osiguravaju brze i strune informacije o stanju na tritu. 4.) ORGANIZACIJA SLOBODNOG-BULKERSKOG BRODARSKOG PODUZEA 4.) U slobodnom brodarstvu uglavnom su relativno mala poduzea. to je manji org je jednostavnia. Djelatnici u tramperskom i bulkerskom poduzeu posebice na kljunim mjestima, u prosijeku su veeg stupnja osposobljenosti nego li oni u linijskom brodarstvu. Komercijalni sektor, odnosno odjel charteringa znatno je razvijeniji od onog u linijskom

poduzeu. U tramperskom i bulkerskom se poduzeu veliko znaenje daje poslovima charteringa i poslovima tehnikog sektora. 5.) MENADMENT PRODAJNE FUNKCIJE U BRODARSKOM PODUZEU TANKERSKOG BRODARA 5.) Menader prodaje se razlikuje po tipu zavisnog i nezavisnog tankerskog brodara. Kod nezavisnih tankerskih poduzea koji svoje brodove zapoljavaju na spot tritu, gdje menader prodaje brodski prostor(svako novo putovanje ugovara i nova cijena vozarine). 6.) ORGANIZACIJA TANKERSKOG BRODARSKOG PODUZEA 6.) U tankerskim kompanijama daje veliko znaenje operativnim poslovima zapoljavanja brodara. Tankerske se brodarstvo dva tipa: tip kompanija iji su brodovi i njih zapoljavaju naftne kompanije, i drugo je tip nezavisnih tankerskih poduzea. Organizacija: Ako se radi o brodaru koji radi na otvorenom tritu najvaniji je chartering odjel. Ukoliko se radi o nezavisnom tankerskom poduzeu operativni poslovi se svode uglavnom na tehniko operativne poslove, to znai i jednostavniju organizacijsku strukturu. 7.) TRADICIONALNI I SUVREMENIJI OBLICI ORGANIZIRANJA BRODARSKIH PODUZEA 7.) Jedan od osnovnih ciljeva u uspostavljanju organizacije jest i uspostava sustava koji omoguuje brzo protjecanje informacija, odluka, obavijesti i preporuka itd. izmeu njenih pojedinih dijelova. Dva tipa organizacije: centralizirani i decantralizirani. Kod centraliziranog tipa nalozi i preporuke idu od centra prema izvriteljima, a nadzor i kontrola izvrenja osigurani su povratnom vezom. Decentralizirani tip organizacije predvia vea prava glede donoenja odluka, ali i preuzimanje odgovornosti za poslovni rezultat. Rukovoditelji na niim razinama i izvritelji, nadzor i kontrolu izvrenja naloga dobrim dijelom obavljaju sami. Naime, preporuke i informacije dolaze iz centra, a povratno centar dobiva informaciju o tome to se odluilo i poduzelo. Oba tipa organizacije zahtijevaju komuniciranje izmeu organizacijskih jedinica. Od 1960-ih godina biljee se velike promjene u org, ali ima i onih koji imaju org iz 1930-ih. 8.) TRADICIONALNA ORGANIZACIJA 8.) Tradicionalni tip organizacije brodara,iz 1930-ih godina razvijala se iz doba propasti jedrenjaka. Osnovne promjene koje su se odigrale u organizaciji brodara kao posljedica uvoenja parnih strojeva i zahtjeva za veim tehnikim znanjem, zatim boljih i veih mogunosti komuniciranja, rezultirale su uspostavljanjem tradicionalnog tipa organizacije brodara. U odnosu na organizaciju brodara iz doba jedrenjaka primjeuju se sljedee promjene: odvojeni tehniki inspektorat, uvoenje inspektora ope slube koji je imao prvenstveno zadau opskrbljivanja brodova s hranom, priznanje znaenja raunovodstvu i poslovima osiguranja, razvijanje prodajne funkcije na kopnu. U tom vremenu veina komunikacija usmjeravala preko vijea direktora. Danas, jo se neki brodari organiziraju na slian nain. Moda vie nemaju odjel opskrbe, delegirajui zapovjedniku svu odgovornost za nabavke. Slino tome mogue je uraditi i za manje popravke ovlaujui u tom smislu zapovjednika broda i upravitelja stroja.... Ovaj tip organizacije jo uvijek moe zadovoljiti brodare koji nemaju sofisticirane brodove. Ovakva poduzea ne bi smjela imati veliki broj ljudi u upravi, niti veliku i usporenu organizaciju. Organizacija se moe openito ocijeniti kao centralizirana. 9.) FUNKCIJSKI ORIJENTIRANA ORGANIZACIJA 9.) Organizacije funkcija starijih brodarskih poduzea poveaju po veliini i sloenosti organizacijskih jedinica. Nove tehnologije, promjene u odredbama glede gradnje, poveana sigurnost sve je to uvjetovalo poveanje br. zaposlenih u upravi, a oni moraju voditi obvezu informiranja i izobrazbe posade na brodovima. Isto tako, zadaci koji se obavljaju na brodovima, zahtijevali su takoer vei broj ljudi koji bi radili na tim poslovima. Problem ovakvog tipa organizacije je u organizacijskim jedinicama (sektori, odjeli, slube) strogo

funkcijskih znaajki koje su organizacijskoj strukturi dale vrstou. Sustav komuniciranja, postupno je nestajao, pa su pojedini sektori, izravno komunicirali s brodovima. Tamo gdje su uspostavljeni novi sustavi rada, dolazi do timskog rada. Mnogi su brodari postavili koordinatora jer nije bilo predvieno da bilo tko koordinira razne funkcije koje imaju veze s brodovima. Iako je ovakva organizacija krenila pravim putem, funkcijski orijentirane organizacijske jedinice ostale su kakve su i bile. 10.) MATRINA ORGANIZACIJA 10.) Matrina organizacija ima karakter dvojnosti u smislu upravljanja i odgovornosti za postizavanje rezultata, jer se oslanja na linijski i funkcijski sustav rukovoenja. U ii takve organizacije je proizvod. Ovaj sustav je zahtijevao znatnu suradnju i odravanje stalne veze izmeu menadera flote i menadera funkcija. trokovi koji nisu predvieni proraunom, morali su se izmeu njih najprije dogovoriti, a obrazloenje nastalih razlika dati zajednikom nadlenom rukovoditelju. Ovaj je tip organizacije ima dva problema: previe brodovva da bi se moglo znati sve o njima, te drugi je menadera flote niej ima dovoljne ovlasti. 11.) ORGANIZACIJA SKUPINE BRODOVA 11.) Menader skupine brodova sve poslove obavlja sam, a u dijelu administrativnih poslova ima i pomo tajnitva. Po pitanjima posade, tehnikih poslova i poslova opskrbemenader skupine brodova trai od odjela odgovornih za realizaciju zadataka tih funkcija. U njegovom stoeru se dodaje i tehniki strunjak. Pojavila se tenja spajanja odjela koji se bavi posadom s odjelom opskrbljivanje brodova potronim materijalom, dijelovima, u jednu jedinicu koji ce davati podrke cijeloj floti brodara. 12.) ORGANIZIRANJE BRODARSKOG PODUZEA PO NAELIMA SIMULIRANE DECENTRALIZACIJE 12.) Istraivanja su pokazala da je posadu mogue vie i bolje iskoristiti, posebice stariji asniki kadar i to na nain da se prenesu na njih vee ovlasti. Dakako, do potpune decentralizacije ne moe doi ponajprije iz razloga to se zaposlenje s broda ne moe ni traiti, ni odluivati o najboljem zapoljavanju broda, kao ni ugovarati vee tehnike radove i nabavke, s obzirom na injenicu da su ipak na brodu, to znai da su na neki nain izolirani od okruenja. Inae radi se o sustavu koji se razvija na dulji rok i sustavu koji zahtijeva relativno visoko obrazovano i struno osposobljene pomorce i druge zaposlenike u brodarskom poduzeu. 13.) TRADICIONALNI I SUVREMENIJI OBLICI ORGANIZIRANJA NA BRODOVIMA I UPRAVLJANJE S BRODOVA 13.) Prema tradicionalnoj podjeli posada: sluzba s palube, sluba stroja i opa sluba. Zapovjednik je duan stalno nadzirati voenje navigacije, te je za sve i odgovoran. Brodar mora tijesno suraivati sa zapovjednikom. U slubi palube obino rade jo dva asnika palube. U slubi palube, ovisno o tipu i veliini broda, odnosno stupnja automatizacije, obino rade jo dva asnika palube. Prije je bio i radio asnik. U normalnim uvjetima plovidbe za navigaciju je odgovoran asnik u strai, a kad je rizino onda zapovjednik. Poslovima odravanja rukovodi prvi asnik palube. Poslovi primanja tereta u luci obavlja se pod kontrolom prvog asnika. Brodareva obveza je predati teret u luci iskrcaja onakav kakav je bio kod ukrcaja, odnosno kako je u teretnici opisan. Sluba stroja obavlja poslove redovitog odravanja porivnog sustava i drugih strojnih ureaja i sve popravke koje mogu sami obaviti. Pojavom parobroda zapovjednik je vie ne upravlja sustavom za kretanje broda, te je tada na elo slube stroja doao upravitelj stroja. Novi nain rada razvio se iz tipa sustava podjele na tri slube i uz primjenu rjeenja koja je nudio sustav rada posade za ope potrebe. U sustavu rada posade za ope potrebe pomorci obavljaju poslove svih slubi slino kao i kod IDF sustava, a asnici su striktno podijeljeni po slubama, to dobrim dijelom vrijedi i za tzv. poluspecijaliste. Zapovjednik: zadaci glede sigurnosti i zadaci glede uspjenosti poslovanja. Sigurnost na prvom mjestu.

14.) NEKA OD SUVREMENIJIH SREDSTAVA UPRAVLJANJA S BRODOVIMA 14.) Primjenom automatizacije smanjuje se broj lanova posade, poveava stupanj sposobnosti broda za plovidbu i upravljanja sigurnou, a znatno se poveava ekonominost iskoritavanja broda. Glavni element automatizacije su raunala. Prijevozna funkcija teretnog broda: navigacija, ukrcaj / iskrcaj tereta, prolaz kanalima, prilaz lukama i pristajanje uz vezove, odnosno sidrenje na mjesta gdje e obavijati ukrcaj / iskrcaj tereta ili dopunu goriva, ekanje tereta. 15.) ORGANIZIRANJE I PRAENJE INVENTARA I ODRAVANJA BRODA 15.) Sustav za organiziranje i praenje brodskih inventara i odravanja broda. On je sastavni dio sustava za upravljanje s brodovima. Uvoenje integriranog sustava praenja rada, inventara i odravanja omoguava veu pouzdanost u obavljanju poslova odravanja i pojednostavljuje postupke. Kontrolom trokova se eliminira mogunost prekomjernog nabavljanja. Kompjutorizirani sustav za praenje inventara i odravanje broda F!eetWORKS sloen je integrirani sustav: sustav upravljanja cjelokupnom opremom i ureajima, sustav upravljanja inventarom, oprema i ureaji, sustav naruivanja i zaprimanja opreme, ureaja. 16.)PRIJENOS PORUKA I PODATAKA NA POTEZU BROD-KOPNO I KOPNOBROD 16.) Koristimo sustavei elektronike pote. Suvremeniji sustavi koriste satelitske veze, to se vrijeme uporabe tih veza skrauje na minimum jer je vrlo skupo, i veze mobilne telefonije. MTA inae uobiajeno nazvan "hub", ini prijenos poruka s broda na kopno i s kopna na brod vrlo jednostavnim. Komunikacijski sustavi mogu raditi kao privatni sustavi, gdje brodarska poduzea imaju svoj sustav za prijenos poruka. Te javni sustavi za prijenos poruka s kojim upravljaju i koje odravaju tvrtke koje prodaju ili iznajmljuju komunikacijsku opremu i programe(Marinet System). 17.) GLAVNE POSTAVKE I PREPORUKE GLEDE ORGANIZIRANJA UPRAVLJANJA S BRODOVIMA 17.) TO su: u sutini, imbenici utjecaja na stvaranje organizacije upravljanja s brodovima jednaki su onima u svim drugim djelatnostima, ciljevi su isti kao i oni kod svih drugih poslovnih aktivnosti, funkcije su u osnovi jednake, iako se ponekad drukije nazivaju, osnovne funkcije upravljanja moraju biti pokrivene ljudima iz poduzea ili izvana. Takoer je nekorisno imati visoko obrazovane i struno osposobljene pomorce, a ne koristiti ih stvarno koliko bi to potencijalno bilo mogue. 18.) DJELATNOST UPRAVLJANJA S BRODOVIMA 18.) Mnogi se brodari odluuju da na njih prenose svoje funkcije. Mogue su razne varijante takvih ugovornih odnosa, od potpunog prijenosa funkcija pa do prijenosa samo neke ili nekih funkcija. Ima mnogo definicija vezanih za ovu temu, a jedna od njih je upravljanje s brodovima je ugovorno i profesionalno davanje svih usluga na brodovima, zajedno s nadzorom s kopna, to mijenja definiciju golog broda u zakupu u definiciju broda u najmu, a te usluge daje poduzee za upravljanje s brodovima, subjekt koji je obino odvojen od brodovlasnika. Zbog kompliciranosti brodarstva nije iznenaujue da su brodovlasnici poeljeli svoje poslove ili dio njih povjeriti specijalistima. 19.) BRODSKI MENADMENT 19.) Opi zadatak menadmenta je osiguranje odgovarajuih inputa i provoenje njihove transformacije u odgovarajue outpute, sve to u uvjetima zadane eksterne okoline. Tradicionalno, brodski menadment je ogranien na slijedee zadatke: traenje posade, osiguranje, nabava, popravci i odravanje, dokovanje i s tim vezana podruja Slijedei imbenici vani za uinkovitu strategiju brodskog menadmenta i s tim povezanu taktiku su: Starost i vrsta broda, Djelatnost u kojoj brodovi manevriraju i stupanj tehnolokog razvoja tonae,Zastava registracije, Sigurnost, Profesionalni brodski menadment

20.)MENADMENT NA BRODU 20.)Glavna prepreka za voenje menadmenta na brodu za neke kompanije sastoji se u tome to bi u tom sluaju morale revidirati postojee radne ugovore, a danas mnogi brodovi posluju na bazi izmjene posade Svaki brod ima menaderski tim koji je odgovoran za upravljanje broda unutar svoje definirane nadlenosti Organizacija na kopnu ima brojne profitne centre pored toga ima servisne odjele, kao to su odjel za nabavu, odjel za financije, odjel nautikih savjetnika i osoblje. 21.) PROFESIONALNI BRODSKI MENADMENT 21.) Danas je konkurencija u brodskom menadmentu veoma intenzivna. Intenzitet konkurencije moe se ocijeniti promatranjem odrednica konkurentskog ponaanja. Priznati strunjaci i poznavaoci pomorskog menadmenta upozoravaju da se broj kompanija za profesionalni brodski menadment u razdoblju izmeu 1990 i 2005. godine, poveao s 226 na 814, te je i dalje u porastu. Ovaj izuzetan rast jasan je pokazatelj intenziteta rivalstva u sektoru brodskog menadmenta. Brodski menadment je otvoreno trite koje nije dominantno s jednom ili nekoliko tvrtki, ve je koegzistencija mnogih velikih, srednjih i malih kompanija. 22.)MEUNARODNO UDRUENJE BRODSKIH MENADERA ISMA 22.)Danas je pak ISM kod standarda brodskog menadmenta priznat kao naj sveobuhvatniji skup pravila za brodarstvo u svijetu. Pozadinski cilj osnivanja ISMA-e sastojao se u tome da se postigne sigurnija, ekoloki svjesnija, pouzdanija i bolje kontrolirana industrija pomorskog menadmenta. ISMA predstavlja pomorski menadment diljem svijeta, koji kontroliraju flotu od vie od desetak tisua brodova u sveobuhvatnom menadmentu 23.)SHIPMAN STANDARDNI TIPIZIRANI UGOVOR ZA UPRAVLJANJE BRODOM 23.)Vanost SHIPMANA kao standardnog ugovora za treu stranu ne smije biti podcijenjena. Glavni zadatak osnivake skuptine u vrijeme razvijanja SHIPMANA bio je, da pripremi dokument koji e omoguiti jasne propise koji e omoguiti ujednaenost izmeu prava i obveza brodovlasnika i upravitelja, reducirajui rizik neslaganja i omoguavanje lake interpretacije ugovora. U cilju pravnog reguliranja menadmenta u brodarstvu, menaderi, brodari i drugi lanovi unutar BIMCO-a jo prije osnivanja ISMA-e, 1988. godine, su izradili tipski ugovor SHIPMAN-Standard Ship Management Agreement koji na 1. stranici u odijelcima (boxes) razlikuje 10 razliitih vidova menadmenta u brodarstvu: 1.- Popuna posadom,2.- Tehniki menader,3.- Osiguranje,4.- Menadment vozarina,5.- Raunovodstvo,6.- Chartering,7.- Prodaja i kupnja broda,8.- Opskrba potreptinama,9.- Opskrba gorivom, i10.- Izvoenje putovanja. 24.)BIMCO UGOVOR CREWMAN A 24.)U BIMCO CREWMAN ugovoru, u svrhu utede prostora, slijedei izrazi imaju znaenje koje im je dolje navedeno: Brodovlasnici, Menaderi za upravljanje brodskom posadom, Brod, Posada, Povezane osobe, Obveze menadera, menaderi se obvezuju preuzeti najbolje nastojanje u pruanju usluga upravljanja brodskom posadom, kako je specificirano ovim ugovorom brodovlasniku u skladu s panjom urednog menadera, te tititi i promicati interese brodovlasnika u svim poslovima kako to nalau odrednice ovoga ugovora Obveze brodovlasnika, brodovlasnik je obvezan platiti sveukupne obveze menaderima na vrijeme i tono u skladu s odrednicama ugovora.Osigurati da su zahtjevi zakona dravne pripadnosti broda zadovoljeni kao takvi, ili takve pravne osobe kao to to moe biti propisano istim, te da su isti prepoznati od strane menadera kao kompanije Odgovornosti brodovlasnika i menadera, via sila ( Force Majeure), niti e brodovlasnik, niti menaderi biti pod bilo kojom odgovornou za neispunjene bilo

kojih svojih obveza koje proizlaze iz ovog ugovora iz razloga bilo koje prirode ili bilo ega izvan njihove razborite kontrole. 3. KOLOKVIJ 1.)Morske luke 1.) Luke predstavljaju golemu ekonomsku snagu, imaju vanu ulogu u svjetskoj inacionalnoj privredi i meunarodnoj robnoj razmjeni. Osnovni zadatak i svrha postojanja luka jest povezivanje kopnenog i pomorskog prometa, a na to se nadovezuju mnogobrojne djelatnosti koje se obavljaju u lukama. Djelatnost luke see duboko u pozadinu svake drave, tako da dogaanja u luci imaju snaan odraz na privredu cijele drave, pa i druRazvijene pomorske zemlje koje pridaju pozornost svojoj pomorskoj privredi i orijentaciji, ulau posebne napore, u razvoj svojih luka i svoga lukog sustava.gih drava. 2.) Uloga i znaenje luke u gospodarskom sustavu 2.) Svjetska podjela rada, a u sklopu prometnog procesa svoju ulogu i znaenje iskazuju kroz to to su: * sredita koordinacije prometnih grana koje se u njima sastaju, * robno-prometna sredita preko kojih se obavlja transfer tereta izmeu prometnih grana i unutar luka i regiona, * "amortizeri" za neutralizaciju neravnomjernosti u prevoenju pojedinim prometnim granama i u distribuciji roba i prometa na tritu. Luki sustav odreene zemlje tek je podsustav u ukupnom gospodarstvu zemlje koje je niz podsustava meusobno povezanih vertikalnim i horizontalnim spregama. 3.) Definicija luke 3.) Luka je mjesto gdje se sijeku morski prometni putovi s kopnenim i unutranjim vodenim i zranim putovima, radi ukrcaja na brodove, robe i putnika s kopnenih i zrakoplovnih prijevoznih sredstava, radi iskrcaja putnika s brodova na kopnena i zrana vozila, ili radi prekrcaja s morskih brodova na brodove unutranje plovidbe i obratno, neposredno ili posredno preko skladita, slagalita, smjestita, silosa, hladnjaa ili drugih ureaja. Radna grupa za luke EU-a daje iru definiciju luke koja glasi: "Luka je... prostor vode i kopna s graevinama i opremom, s ciljem da ponajprije obavlja prihvat brodova, njihov ukrcaj i iskrcaj, slaganje robe, prihvat i otpremu te robe kopnenim transportom, a takoer moe ukljuiti i poslovne aktivnosti vezane za pomorski promet" 4.) Podjela luka 4.) Jedna od esto navoenih podjela teoretske prirode diferencira luke prema vie razliitih kriterija (slinu podjelu daje i Pomorska enciklopedija), a dijeli ih: prema veliini i funkciji u robnoj razmjeni: lokalne, regionalne, nacionalne, meunarodne i svjetske luke prema vrsti prometa: uvozne, izvozne, razvozne i tranzitne luke, ovisno o kategoriji prometa koja u njima prevladava prema vrst tereta: ope univerzalne za generalni teret i posebne specijalizirane za pojedine vrste masovnih tereta prema vrsti kojoj slue: putnike, teretne, mjeovite, ribarske, turistike, trgovake, industrijske luke prema znaenju u privredi odreene zemlje: glavne i sporedne prema namjeni: ope, trgovake, ratne i sportske 5.)Luko nazivlje 5.) Luko podruje, je podruje morske luke, koje obuhvaa jedan ili vie morskih akvatorija i kopnenih prostora. Luka, oznaava morsku luku, tj. morski i s morem neposredno povezani kopneni prostor s izgraenim i neizgraenim obalama, lukobranima. Luka infrastruktura, obuhvaa: operativne obale i druge luke i zemljine povrine, lukobrane i druge objekte infrastrukture Luka suprastruktura, obuhvaa: graevine i postrojenja izgraena na lukom podruju (upravne zgrade, skladita, silose, hangare, rezervoare, pretovarne mostove 6.)Suvremeni razvoj luka od poetka industrijske revolucije do danas 6.)Prekomorski promet, koji je jo do kraja 18. stoljea bio uglavnom ogranien na male koliine vrijednih dobara, ubrzano mijenja svoju strukturu. Usporedno se poveava i pritisak

na luke, potrebno je bolje zatititi luke akvatorije, produljiti operativne obale i ubrzati rukovanje teretom. U lukom prekrcaju prvi se put uvodi mehanizacija. Zauzimanje Gibraltara, Malte, izgradnja luka Colombo, Singapore, Hong Kong te mnogih drugih luka na stratekim poloajima i svjetskim prometnim putovima, Otvaranje Sueskog kanala 1869. godine izmijenilo je mnoge do tada tradicionalne pomorske putove i robne tokove pa se znaajno odrazilo i na razvoj mnogih luka 7.) Luke i brodarstvo u procesu globalizacije 7.) S gledite luka, brodarstva i svih sudionika, implementacija procesa globalizacije i liberalizacije u pomorskom prometu proizlazi iz dva imbenika: Implementacija globalizacije i liberalizacije u sustavu brodarstva dovodi do razvoja luka (nova tehnologija prekrcaja, specijalizacija i sl.), Globalizacijski procesi usko su povezani sa specijalizacijom luka za odreene vrste tereta i tehnologije prekrcaja i prijevoza (kao to su npr. multimodalni transport, kontejnerizacija, feeder-servis, prijevoz "od vrata do vrata", kombinirani transport i sl.). Geografska globalizacija podrazumijeva promjene u redoslijedu glavnih svjetskih morskih luka, uzrokovane novim kretanjem robnih tokova. Globalizacija i liberalizacija u sustavu brodarstva odnose se na prilagoavanje i prestrukturiranje luka vezano uz promjene u brodarstvu koje su izazvane tim procesima, jedan je od takvih primjera uvoenje feederservisa u kontejnerskom prometu. 8.) Luka Rotterdam 8.) velik broj specijaliziranih skladita, silosa, cisterni za naftu i ulja i u svijetu najbolje hladnjae. Ukratko Rotterdam ima za sve vrste tereta najsofisticiranije ureaje za manipulaciju istim. U luci je smjeten velik broj industrijskih poduzea koja su smjetena u pomno planiranim industrijskim zonama luke. Luka je duga oko 40km i protee se tokom rijeke Maas. Luka zapoljava 315.000 djelatnika, i godinje manipulira s 370 milijuna tona raznog tereta. Luka Rotterdam je za razliku od hrvatskih luka iskoristila sve svoje potencijale. 9.) Relevantni imbenici za ulogu i razvoj luke 9.) Mnogobrojni imbenici koji su relevantni za ulogu i razvoj luke ili lukog sustava, mogu se sistematizirati na sljedei nain: 1. prirodno-geografski poloaj luke, 2. prirodne karakteristike luke, . 3. tehnika pogodnost luke, 4. organizacija poslovanja, 5. carinski reim luke, 6. tarife i tarifna politika, 7. ekonomska snaga zalea luke, 8. razvijenost kopnenih, pomorskih i zranih veza, te unutranjih plovnih putova, 9. uloga drave u razvoju neke luke t mjere luke politike, i 10. politiki odnosi. 10.) Prirodno-geografski poloaj luke 10.) Prirodno-geografski poloaj luke jedan je od odluujuih imbenika za nastajanje neke luke, determinira itav niz elemenata bitnih za razvoj i djelovanje luke, a to su: poloaj luke prema glavnim pravcima svjetskog prometa, poloaj luke prema unutranjim plovnim putovima, topografski uvjeti lukog zalea, i ekonomski uvjeti lukog zalea. Luke su se i u prolosti gradile, a i danas se grade, na pravcima velikih robnih tokova. Meutim, zbog razvoja drutvenih i prirodnih odnosa i gospodarskih promjena te globalizacijskih procesa, kretanje se robnih tokova mijenja. To se pozitivno ili negativno odraava na pojedine luke. 11.) Prirodne pogodnosti luke 11.) Prirodne pogodnosti luke ocrtavaju se u dubini i prostornosti lukog akvatorija, pogodnosti i prostornosti kopnenog dijela luke, zatienosti luke od vjetra, valova, morskih struja i mijena, te u klimatskim prilikama. U dananjim uvjetima razvoja luke, posebno vane prirodne pogodnosti jesu dubina mora uz obalu i prostornost kopna u lukom podruju. Vezano uz ocjenjivanje dubine mora uz obalu, u povijesnom razvoju luke dolo je do bitnih promjena. Nekada su se luke koje su imale duboke obale smatrale nepovoljnima zbog skupe izgradnja obale i tekoga sidrenje, dok su plitke luke bile pozitivno ocjenjivane zbog lake i jeftine izgradnje obala i plitkih sidrita, a i za najvee brodove ondanjeg vremena (poetkom

prolog stoljea najvei brodovi su bili 8-12.000 tona nosivosti, gaza 8-10 m) bite su dovoljno duboke 12.) Tehnike pogodnost luke 12.) Svjetske luke su se u drugoj polovici 20 stoljea nale u sreditu velikih promjena u tehnologiji prometa, jedne s mora, druge s kopna, od kojih je svaka imala tendenciju da tradicionalnu luku, onakvu kakvu se do sada poznavalo, uine nepogodnom, a njezinu dotadanju funkciju radikalno izmijene. Modernizaciji i investiranju u luke ureaje, a u skladu sa suvremenim tendencijama razvoja prometa, moralo se prilaziti pravodobno i smiljeno i to, s jedne strane, zbog toga to ulaganja u izgradnju lukih objekata angairaju velika financijska sredstva, 13.) Organizacija rada u luci 13.) Organizacija rada u luci umnogome utjee na brzinu i kvalitetu luke usluge, te na trokove i ekonominost poslovanja. Valjanost organizacije u luci ogleda se u proizvodnosti rada, politici cijena, obradi proelja i gravitacijskog podruja luke te u voenju kadrovske i poslovne politike luka. Mnoge okolnosti karakteriziraju organizaciju poslovanja lukog poduzea, koja se znatno razlikuje od organizacije rada u industrijskome proizvodnom poduzeu. Luko je poduzee usluno poduzee koje obavlja luko-prekrcajne manipulacije i druge poslove s tim u svezi 14.) Carinski reim luke 14.) Carinski reim u lukama moe biti redovan, tj. u lukama vrijedi carinski reim matine drave, ili mogu postojati odreene pogodnosti tako da se ili cijelome lukom gradu ili odreenim lukim zonama priznaje carinska eksteritorijalnost, to robama u takvim lukama daje posebne prednosti. to je carinski sustav liberalniji, mogunosti razvoja neke luke su vee. Davanje lukama odreenih carinskih povlastica najpogodniji je oblik za uspjean razvoj trgovake i industrijske funkcije luka, tj, funkcija koje se prirodno nadovezuju i nadograuju na prometnu funkciju. 15.) Tarife i tarifna politika 15.) Uz brzinu prijevoza, cijena prijevoza odluujui je imbenik u izboru transportne usluge i destinacije robe. Tendencija je da luke naknade budu to nie, jer to je luka jeftinija, to je privlanija za korisnika. Pri zaraunavanju cijene prijevozne usluge openito, pa i cijene luke usluge, potrebno je uvaavati tzv. minimaksno naelo prema kojemu korisnik usluge tei k minimalnim trokovima, a davalac usluge k maksimalnoj dobiti. To se naelo u prvome redu regulira adekvatnim tarifama i mjerama tarifne politike. U lukama se zbog privlaenja prometa i pridobivanja povjerenja odreenih komitenata esto primjenjuju degresivne i preferencijalne tarife koje se obino ukljuuju u ugovore kao reflaksije, tj. tajne klauzule kao odreene bonifikacije uplaenih tarifa, a raunaju se progresivno (to je vei promet, odobravaju se vee reflaksije). 16.) Luki kapaciteti 16.) U sloenome prometnom lancu, vano mjesto zauzimaju djelatnosti u kojima se obavlja transfer tereta pri promjeni prijevoznih sredstava, a to su prije svega luke. Da bi zadovoljila svoju osnovnu funkciju(optimalni kontinuitet i dinamiku prometnih tokova), luka mora raspolagati adekvatnim kapacitetima. Makrosustav vri na luku elastian pritisak, a luka je po svojoj unutranjoj strukturi kruta i neelastina. Sveukupni luki kapaciteti koji aktivno, ili pasivno sudjeluju u proizvodnji luke usluge su: luku infrastrukturu, luku suprastrukturu, i luke ureaje i plovne objekte. 17.) Luka infrastruktura 17.) Luka infrastruktura je skup stabilnih objekata i ureaja koji slue za organiziranje i obavljanje luke djelatnosti. Luki infrastrukturni objekti imaju posebna obiljeja koja bitno utjeu na proizvodni sustav luke. To su: Javna funkcija lukog objekta, Velika zastupljenost infrastrukture u osnovnim sredstvima luke sa oko 75%, Infrastruktura luke kapitalno je

intenzivna i ulaganja su u nju nedjeljiva, Dug vijek i sazrijevanje luke infrastrukture, Luki infrastrukturni kapaciteti imaju pasivnu ulogu u proizvodnji luke usluge. Luko poduzee ne moe i ne treba iz vlastitih sredstava graditi infrastrukturne objekte, nego se trai vanjske ulagace. Luka infrastruktura su objekti u luci koji slue javnom prometu, koji su duga vijeka, pri ijoj je izgradnji nuno dugorono planiranje buduih potreba, a za iju realizaciju nema neposredna interesa kapitala. 18.) Luki akvatorij 18.) Luki akvatorij je cjelokupna vodena povrina kojom upravlja luka. To je dio mora, ali da bi zadovoljavao potrebe same luke mora imati odreene karakteristike: relativno mirnu povrinu, dovoljnu dubinu mora, i dovoljno veliku povrinu koja omoguuje manevriranje brodovima. Glavna posljedica poveanja veliine brodova ogleda se u zahtjevu za poveanjem dubine lukog akvatorija, te su to velika financijska ulaganja. Zbog pojave i koritenja sve veih brodova brojne se luke ubrzano i neizbjeno prilagoavaju novim kriterijima s obzirom na dubinu i povrinu lukog akvatorija, a luka koja se ne adaptira, to joj se odrazi na finalne prihode. 19.) Lukobrani 19.) Lukobrani slue za zatitu luke i njezinih prilaza, a zadatak im je da prue otpor djelovanju valova i struja kako bi se osigurala potrebna mirnoa lukog akvatorija. Pogodni su za eventualno proirenje luke. Da bi lukobran sluio svrsi, njegov poloaj i smjer moraju biti odgovarajui: povrinom luke koja mora biti zatiena, stupnjem zatite koji se postavlja za pristane, zahtjevima za kretanje brodova unutar bazena, utjecajem lukobrana na strujanja, utjecajem lukobrana na luki odjek, i utjecajem lukobrana na transport nanosa, taloenja i erozije. 20.) Operativne obale i organizirane luke kopnene povrine 20.) Luka se sastoji od luke vodene i kopnene povrine. Najvaniji su dio kopnenih povrina u luci operativne obale na kojima se odvija proces prekrcaja tereta izmeu pomorskih i kopnenih prijevoznih sredstava. irina i povrina operativnih obala ovisi o njihovoj namjeni i vrsti tereta. Kao to s morske strane dubina i povrina akvatorija nalau odreeno prilagoivanje luke, tako s kopnene strane dimenzije operativnih obala, postavljaju odreene normative u suvremenim lukama. 21.) Luki eljezniki sustav i cestovne prometnice 21.) Za kopnene prometnice u luci je potrebno rezervirati odreene povrine, rauna se da je to oko 10% ukupne operativne luke povrine. Kapaciteti tih infrastrukturnih objekata u luci moraju biti tako dimenzionirani da se sprijei gomilanje tereta na povrinama luka. Pri izgradnji eljeznikih kapaciteta u luci potrebno je voditi rauna o tome da je eljezniki sustav krut te da njegovo postojanje na odreenim lukim lokacijama utjee na postavu ostalih objekata. Pri izgradnji eljeznikih kapaciteta u luci potrebno je voditi rauna o tome da je eljezniki sustav krut te da njegovo postojanje na odreenim lukim lokacijama utjee na postavu ostalih objekata. 22.) Ostala luka infrastruktura 22.) Ostalom lukom infrastrukturom smatraju se: glavne bazenske trafostanice i elektrovodi, plinovodi, vodovodna mrea, kanalizacijska mrea, telefonski vodovi, i mostovi. "Ostala luka infrastruktura", jer se ti objekti ne vode uvijek kao osnovno sredstvo luke, a brigu o njima esto vode komunalna poduzea. 23.) Luka suprastruktura 23.) Lukoa suprastruktura, su: luka skladita, zgrade raznih namjena, i fiksna pretovarna mehanizacija. To su oni objekti i ona postrojenja u luci koja imaju svoje fiksno mjesto u lukom podruju, s lukom infrastrukturom ine funkcionalnu cjelinu. Suprastrukturni objekti aktivni su imbenici u proizvodnji luke usluge, oni se koriste pri prekrcaju, skladitenju ili pri nekim specifinim lukim aktivnostima. Luka suprastruktura

prije svega omoguava lukom sustavu da se prilagodi promjenama koje mu nalae okruenje i da slui kao amortizer u prometnom lancu. 24.) Luka skladita 24.) Luka skladita imaju vrlo veliko i zapravo odluujue znaenje za luku i mogunost odvijanja cjelokupnoga prekrcajnog i prijevoznog procesa. Ako luka nema dovoljno odgovarajuih skladinih kapaciteta, ne moe primati odreene terete, pa to postaje ograniavajui imbenik. Osnovne funkcije skladita u lukom poslovanju su: 1.) Ublaavajue djelovanje izmeu potpuno razliitih karakteristika pomorskog i kopnenog prijevoza. U skladitima se obavlja prikupljanje, kompletiranje i razvrstavanje poiljki za prijevoz. 2.) Stvaranje zaliha robe u luke. U njima se roba prihvaa i uva radi ostvarenja dodatne financijske dobiti. Luka skladita, dakle, robi prua samo uslugu uskladitenja, a ne vlasnitva nad robom. 25.) Vrste lukih skladita 25.) Skladita se klasificiraju prema: . lokaciji, nainu izgradnje, i namjeni, tj. vrsti tereta. Prema mjestu (lokaciji) na kojemu se pojedino skladite nalazi u luci, razlikuju se: priobalna skladita, zaobalna skladita, i pozadinska skladita. Za luku najveu vanost imaju priobalna skladita, jer su u neposrednoj blizini broda, ona se upotrebljavaju samo za kratkorono uskladitenje robe. Kapaciteti zaobalnih skladita vei su nego priobalnih skladita, ali je nedostatak daljina transporta od veza. Pozadinska se skladita grade izvan neposrednoga lukog podruja, ali su tako povezana s lukom da s njom ine jedinstvenu tehniko-tehnoloku i organizacijsku cjelinu, te tu drzimo robu koja ce se dugo zadrzati. Prema nainu izgradnje djelimo na zatvorena i otvorena. Zatvorena djelimo na: hangarska, etana, regalna, rezervoari, i plivajua skladita. Prema namjeni odnosno prema vrsti tereta su: skladita ope namjene ili univerzalna skladita, kondicionirana skladita i hladnjae, skladita za fosfate, skladita za tekue terete, skladita za kemikalije..... 26.) Veliina i kapacitet skladita u lukom poslovanju 26.) Ono mora biti u skladu s veliinom i vrstom prometa u luci. Za definiranje veliine skladita bitne su tri karakteristike koje je potrebno odrediti: veliina, tj. dimenzije skladita, statiki kapacitet skladita, i dinamiki kapacitet skladita. Dimenzije skladita i njegova konstrukcija moraju odgovarati njegovoj namjeni u pogledu robe koja se skladiti. Statiki kapacitet oznaava najveu koliinu robe koja se smije istodobno uskladititi. Dinamiki oznaava ukupnu koliinu tereta koji proe kroz odnosno skladite u jednoj godini. 27.) Luki ureaji i poslovni objekti 27.) Modernizacija rada u lukama dovodi do pojave zamjene ivoga ljudskog rada mehanizacijom. Tehnika opremljenost luke posebno je vana kod konkurentskih luka, jer brodari ili krcatelji daju prednost tehniki bolje opremljenoj luci koja moe pruiti bru, kvalitetniju i jeftiniju uslugu. Osnovnu luku mehanizaciju ine pokretne dizalice, viljukari, transportne trake, kamioni, traktori, prikolice, pneumatski istovarivai, grabilice. Remorkeri, bageri, grtalice i maone su plovne jedinice potrebne u lukom poslovanju. 28.) Organizacija lukog sustava 28.) Luke se pokuavaju prilagoditi sve veim koliinama prometa koji cirkulira kroz njih, te novim znaajkama brodarstva, ako da imamo podjelu na: Rajonizacijom luke, Specijalizacijom luke. 29.) Rajonizacija luka 29.) Rajonizacija luke mjera je koja se svodi na organizaciju i obavljanje tehnolokog rada unutar lukog sustava, i nije vezana uz nova tehnika rjeenja kao specijalizacija. Primjenjuje se uglavnom na kontenjerski promet. Provodi se tako da se pojedine obale, gatovi, s pripadajuom suprastrukturom i mehanizacijom, odrede za pojedinu liniju pazei pritom da se postigne najmanja udaljenost izmeu odreenih obala i skladita. Da bi se mogla provesti

rajonizacija luke, trebaju biti zadovoljena dva osnovna preduvjeta: dovoljno raspoloivih lukih kapaciteta, posebno skladita, i dovoljno veliki luki promet. 30.) Specijalizacija luka 30.) a) Pojam i znaenje specijalizacije luka: Specijalizacija luka znai orijentaciju jedne luke ili odreenoga dijela luke za prekrcaj ili manipulaciju samo jedne vrste tereta. Do specaijalizacije u lukama je doslo zvog potrebe za koristenjem novih tehnologija. Specijalizacija luka u suvremenim se uvjetima prometnog trita pojavila kao nunost da bi luke pozitivno obavljale svoju zadau u prometnom lancu te da bi mogleu spjeno poslovati. b) Prednosti i nedostaci specijalizacije luka: Prednosti spec. luka: - prekrcati znatno vee koliine tereta za isto vrijeme, - specijalizirana luka omoguava brodaru da bolje ekonomski iskoristi brod, - smanjenje broja zaposlenih radnika za obavljanje lukog rada, - daje vee mogunosti za primjenu kibernetike u odnosu prema - klasinim lukama. NEDostaci: velika poetna ulaganja u infrastrukturu i suprastrukturu, - Specijalizirane luke veoma se teko prilagoavaju poremeajima i promjenama na tritu. - Specijalizirane luke trae visokokvalificirane kadrove koje je prilino teko nai 31.) Luka politika 31.) Luka politika je skup mjera kojima pomorska drava regulira i determinira razvoj svoga lukog sustava, odnosno pojedinih luka u sastavu tog sustava. Mjerama luke politike potrebno je definirati sljedee odrednice i ciljeve: mjesto i ulogu lukog sustava u ukupnome prometnom, sustavu zemlje, znaenje, poloaj i djelokrug poslovanja pojedine luke unutar lukog sustava, odnos cjelokupnoga lukog sustava i naini veliinu financiranja itavoga lukog sustava, te pojedinih luka tog sustava. Modernizacija postojeih i izgradnja novih luka zahtijeva angairanje velikih financijskih sredstava pa je pomo drave prijeko potrebna. Propisima i mjerama prometne i pomorske politike Europska je unija uredila razvojne tendencije i pravila ponaanja cjelokupnoga prometnog sustava. 32.) Poslovna politika luka 32.) Poslovna politika luke skup je mjera kojima sama luka djeluje na svoj poloaj i poveava svoju vanost na prometnome tritu. U okviru poslovne politike luke mogue su dvije skupine mjera, obje su vane, a sastoje se od niza aktivnost. To su eksterne i interne mjere. Vanjske mjere poslovne politike luke ogledaju se u stvaranju pravilnog odnosa s korisnicima luke usluge. Luka treba nastojati proiriti svoju djelatnost i to tako da: povea obujam prometa, povea asortiman tereta, proiri postojeu gravitacijsku zonu. Za realizaciju tih ciljeva upotrebljavaju se razliite mjere: tarifna politika, davanje raznih koncesija, sklapanje dugoronih ugovora s korisnicima, organiziranje sajmova ili posjeti znaajnim komitentima. Unutranje mjere poslovne politike obuhvaaju poslovanje same luke. 33.) Oblici upravljanja-menadment u lukama 33.) Postoje razliiti oblici organizacije upravljanja u lukama, svaki sa svojim prednostima i nedostacima. Organizacija upravljanja lukom u pravilu je inertna i teko se mijenja, to je posljedica tradicije lukih sustav. Razne podjele organizacije upravljanja u lukama, a jedna od sveobuhvatnijih obuhvaa: nacionalno kontrolirane luke, luke koje kontrolira drava ili pokrajina, luke pod gradskom upravom, luke s autonomnom administracijom, i privatne luke. Upravljanje lukom razlikuje se obzirom na karakter luke. Ako je rije o lukama otvorenima za javni promet, njima upravlja luka uprava, dok u lukama posebne namjene upravlja ministarstvo za ije je potrebe luka otvorena. Slijedei iskustva svjetskih luka, istaknuta je potreba zapoinjanja procesa privatizacije ime bi se osigurala dokapitalizacija, poveanje i modernizacija kapaciteta. 34.) Vrste razvojnih planova 34.) Razvoj luke sastoji se od kombinacije srednjoronog i dugoronog planiranja novih kapaciteta te programa kratkoronih akcija za unapreenje rukovoenja i obnove postojeih

kapaciteta. Luki se planovi dijele na kratkorone, srednjorone i dugorone planove. A) Dugoroni razvojni planovi: Za razdoblje od 10 do 30 god. To su orijentacijski planovi ,te moraju biti usklaeni s politikom regionalnog i nacionalnog razvoja. B) Srednjoroni razvojni planovi: Od 3 do 5 god. Mnogo su detaljniji od dugoronih, moraju sadravati konkretna rjeenja. Sastoje se od vise investicijskih programa za svaki objekt. C) Kratkoroni razvojni planovi: Kratkoroni razvojni planovi su pomono sredstvo realizacije srednjoronih i dugoronih planova, a obino se izrauju za vremensko razdoblje od jedne godine. D) Dnevno operativno planiranje i koordinacija: Dnevno operativno planiranje obuhvaa plan preuzimanja radova, raspored radne snage i sredstava za obavljanje tih radova. 35.) Osnovne organizacije rada u luci 35.) Luki sustav promatra se cjelovito u ovisnosti o okruenju u kojemu djeluje, te kao zaseban prometno-tehnoloki proces ralanjen u svim detaljima. U lukom poslovanju, posebno u prijevozno-prekrcajnom poslu u luci, javljaju se dvije strane: luko-poduzee i naruilac. Razlikuju se osnovne luke usluge (davanje veza, ukrcaj, iskrcaj i slaganje tereta) i sporedne (peljarenje, tegljenje, skladitenje, mjerenje, brojenje, vaganje i sortiranje tereta, te administrativne usluge i sluba sigurnosti). 36.) Pojam i vrste tereta u lukama 36.) Teret se dijeli na tri glavne vrste: 1. generalni teret komadni je teret heterogenog sastava. 2. rasuti (sipki) teret homogenog je sastava. 3. tekui i plinoviti tereti su homogeni tereti. Prema pravcima kretanja u lukom prometu, teret se kategorizira na: domai teret: uvozni, izvozni i razvozni tranzitni teret. 37.) Utvrivanje vrijednosti luke usluge (Ekonomski pokazatelji poslovanja) 37.) Ekonomski pokazatelji u lukom poslovanju prouavaju se i izraunavaju prema osnovnim postavkama ekonomike prometa, uz odreene nadopune s obzirom na posebnosti luke djelatnosti. Glavna razlika u nainu utvrivanja vrijednosti prometnih usluga i vrijednosti proizvoda u proizvodnji je u tome to u prometu u vrijednost prometne usluge (proizvod prometa) ne ulazi vrijednost predmeta rada (teret, roba kojom se rukuje, koja se prevozi ili prekrcava ne mijenja se). Vrijednost prometne usluge sastoji se od: prenijetog dijela vrijednosti osnovnih sredstava (amortizacija), vrijednosti goriva, pomonog materijala i usluga utroenih pri obavljanju prometne usluge, vrijednosti odravanja osnovnih sredstava prometnog poduzea, i . trokova radne snage. Veliina vrijednosti prometne usluge uvjetovana je brojnim imbenicima, a to su: koliina, vrsta i teina tereta, udaljenost na koju se prijevoz obavlja, iskoritenost prometnih kapaciteta, kakvoa prometne usluge, i stupanj ravnomjernosti prijevoza. 38.) Prihodi luke, luke pristojbe i tarife 38.) Glavni prihodi luke ostvaruju se naplatom lukih pristojbi i tarifa za obavljene luke usluge, te oko 2/3 ukupnih prihoda ostvaruje se od naplate usluga brodu ili teretu. Luke pristojbe djelimo u dvije skupine: learine i naknade za koritenje luke. Luke tarife donosi svaka luka u skladu sa svojom poslovnom politikom, potujui pravila i naela tarifne politike. 39.) Trokovi u lukom poslovanju 39.) Trokovi su vrijednosno izraeni utroci elemenata radnog procesa i usluga, te porezi i doprinosi koji su nastali i uzrokovani su otkrivanjem poslovnog uinka poduzea. Imamo razliite vrste trokova. Ukupni trokovi koji nastaju u luci, dijele se na: luke trokove i trokove broda u luci. Luki trokovi su trokovi koritenja lukih kapaciteta u procesu proizvodnje luke usluge, a prema stupnju koritenja kapaciteta dijele se na fiksne i varijabilne. Fiksni trokovi ne ovise, a varijabilni trokovi ovise o veliini prometa. Fiksni trokovi dijele se na: 1. apsolutno fiksne trokove i 2. relativno fiksne trokove. Varijabilni trokovi vezani su uz troenje materijala i trokove radne snage, elastini su i lako se prilagoavaju oscilacijama u prometu.

40.) Poneto o Hrvatskim lukama 40.) Sedam ih moe prihvatiti velike prekooceanske brodove, a sve su smjetene na kopnenoj obali ( Pula, Rijeka, Zadar, ibenik, Split, Ploe i Dubrovnik). LUKA-RIJEKA - Rijeka luka najvea je luka na Jadranu. Osnovna djelatnost luke je obavljanje lukih djelatnosti: ukrcaja, iskrcaja, prekrcaja, skladitenja, prenoenja generalnog tereta.... LUKA-PLOE - Luka Ploe se nalazi na junom dijelu Jadranske obale, izuzetne vanosti za gospodarstvo susjedne Bosne i Hercegovine a takoer i za partnere iz balkanskih zemalja, te nekih zemalja iz Srednje Europe. LUKA SPLIT - Splitska luka, smjetena na izuzetnoj geografskoj poziciji na Mediteranu, jedno je od najvanijih sredita za lokalni i meunarodni pomorski promet, vrlo je vazna za kruzere. LUKA ZADAR - Zadra. Duine je oko 1000 metara, dubine maksimalno 7.5 metara, te ima devet gatova za prihvat raznih putnikih brodova, premalo mjesta. LUKA DUBROVNIK - U dijelu dubrovake luke potrebno je na mjestima nekadanjih skladita izgraditi suvremeni putniki terminal za potrebe putnikih brodova u redovitim linijama i na krunim putovanjima.