Sveuilite u Zagrebu Fakultet organizacije i informatike

Antonela Maduni

Seminarski rad iz kolegija Financijske institucije i trite kapitala

Depozitne financijske institucije

Varadin, 2013.

Sveuilite u Zagrebu Fakultet organizacije i informatike

Antonela Maduni Redoviti student Broj indeksa: 39198/10-R Smjer: Poslovni sustavi Preddiplomski studij

Seminarski rad iz kolegija Financijske institucije i trite kapitala

Depozitne financijske institucije

Mentor: Jelena Horvat, dipl. oec.

Varadin, oujak 2013.

Sadraj 1. 2. 3. Financijske institucije ......................................................................................................... 1 Depozitne financijske institucije ........................................................................................ 2 Povijest depozitnih institucija ............................................................................................. 3 3.1. 3.2. Povijest bankovnih institucija ..................................................................................... 3 Povijest tednih institucija ........................................................................................... 4 Povijest tedionica ............................................................................................... 4 Povijest tedno-kreditnih udruga ......................................................................... 4 Povijest kreditnih unija ........................................................................................ 4

3.2.1. 3.2.2. 3.2.3. 4.

Djelatnosti poslovnih banaka.............................................................................................. 5 4.1. Banke u Hrvatskoj ....................................................................................................... 8

5.

Djelatnosti tednih institucija ............................................................................................. 9 5.1. tedionice u Hrvatskoj .............................................................................................. 10

6. 7.

Razlike izmeu poslovnih banaka i tednih institucija ..................................................... 11 Primjeri poslovnih banaka i tedionica u Hrvatskoj ......................................................... 12 7.1. Poslovne banke u Hrvatskoj ...................................................................................... 12 Privredna banka Zagreb ..................................................................................... 15 Zagrebaka banka .............................................................................................. 16

7.1.1. 7.1.2. 7.2.

Stambene tedionice .................................................................................................. 17 PBZ Stambena tedionica d.d. ........................................................................... 17 Raiffeisen Stambena tedionica d.d. .................................................................. 19

7.2.1. 7.2.2. 7.3. 8. 9.

tedne banke ............................................................................................................. 20

Zakljuak .......................................................................................................................... 21 Literatura .......................................................................................................................... 21

1. Financijske institucije
Financijske institucije su institucije tj. poslovna poduzea koja imaju zadau prikupljati novana sredstva te ih usmjeravati u financijske plasmane da bi obavljali financijske usluge. Takve institucije posluju sa nematerijalnom financijskom imovinom dok im je materijalna imovina potrebna minimalno kako bi uspjeno trgovali. Prikupljanje novaca obavljaju na razliite naine kao npr.: primanjem oroenih novanih depozita, depozita na transakcijskim raunima, uzimanjem kredita, udjela investicijskih fondova itd. Zatim ta sredstva plasiraju u obliku kredita, kupnjom vrijednosnica ili ulaganjem u realnu imovinu i dr. Financijske institucije obuhvaaju sve one koji sudjeluju na financijskom tritu u financijskim transakcijama kao posrednici, brokeri, dealeri i investicijski bankari. Institucije koje djeluju na tritu novca su jako brojne u dananje vrijeme. Takve institucije na strani ponude nude novac ili neke druge financijske instrumente, dok se na strani potranje nalaze svi oni sudionici trita novca koji ele doi do novaca ili iskoristi neki financijski instrument (kredit, mjenicu ili neki od oblika kratkoronih vrijednosnih papira).
1

Financijske institucije se dijele na depozitne (banke, tedne banke) i nedepozitne

financijske institucije. Jedna od najvanijih financijskih institucija je Sredinja banka (u Hrvatskoj: Hrvatska narodna banka HNB), te je njena glavna uloga provoenje monetarne i kreditne politike te ponuda novanih sredstava i plasmane kredita kojima se utjee na ostvarivanje ekonomskih ciljeva drave. U Republici Hrvatskoj dominantnu poziciju u financijskom sustavu zauzimaju poslovne banke, iji rad regulira i nadzire sredinja banka Hrvatska narodna banka (HNB). Poslovne banke najaktivnije su financijske institucije, i u platnom sustavu, i na sva tri financijska trita: novanom, deviznom i tritu kapitala.2

1 2

Klamer alopa, M.; Cingula, M., Financijske institucije i trite kapitala, FOI, Varadin, 2009. http://www.hnb.hr/financijska_stabilnost/hfinancijka_sustav -1.htm, dostupno 25.03.2013.

2. Depozitne financijske institucije

Depozitne financijske institucije moemo nazvati najvanijim sudionicima na tritu novca. Dijele se na banke i tedne institucije iako su se u novije vrijeme smanjile razlike izmeu tih dviju institucija ipak postoje odreene razlike, kako u povijesti nastanka tako i u djelatnostima. Depozitne financijske institucije su institucije koje primaju depozit, tj. novani ulog koji se uva u depozitnoj ustanovi. To su pravne osobe (poduzea) koje se bave financijskim uslugama poput uzimanja novca od gospodarskih subjekata (pojedinaca, poduzea i drave) na uvanje i uporabu uz kamatu, davanje zajmova gospodarskim subjektima uz kamatu, obrt vrijednosnih papira i deviza za svoju korist ili za korist svojih komitenata, savjetodavne i posrednike usluge uz naknadu te usluge uvanja uz naknadu svojim komitentima. 3 Banke i tedne banke obavljaju poslove prikupljanja novanih sredstava te ih to ini profitnim financijskim institucijama. Osim prikupljanja novanih sredstava one nakon prikupljanja imaju mogunost daljnjeg plasiranja novca. Banke i tedne banke na prikupljena novana sredstva plaaju kamate (koje su pasivne kamate za banku) a na sredstva poput kredita naplauju kamate (aktivna kamata za banku). Poslovi depozitnih institucija se odreuje ovisno o uinku na bilancu a mogu biti pasivni, aktivni i neutralni. Pasivni poslovi su poslovi gdje institucije pribavljaju sredstva uz kamatu i time se zaduuju kod gospodarskih subjekata (graana, vlade), dok aktivnim poslovima plasiraju prikupljena sredstva uz kamatu u zajmovima i to su potraivanja banaka od graana i ostalih subjekata koji su uzeli zajmove. Neutralni poslovi su razni poslovi koji mogu biti savjetodavni i posredniki te poslovi uvanja a njihovo obiljeje je da nemaju nikakvog utjecaja na bilancu stanja depozitne ustanove.

http://www.poslovni.hr/leksikon/depozitne-ustanove-1132, dostupno: 25.03.2013.

3. Povijest depozitnih institucija

3.1. Povijest bankovnih institucija
Ljudi su za trgovanje koristili kovinu koja nije bila u obliku kovanica kao novac te je kovina kao takva imala jako puno nedostataka. Trgovci su uvijek uz sebe trebali imati pribor za vaganje i ispitivanje kako bi se ispitala valjanost i kvaliteta kovina ali naravno da to nije uvijek bilo pri ruci trgovcima. Uz to, esta su bila zakidanja na vagi te ostale prijevare. Nakon toga poele su se koristiti kovanice koje su u sredini imale peat koji je potvrivao njezinu teinu. Imena dananjih monetarnih jedinica poput funte i lire su zapravo jako davno bile jedinice za teinu. Usprkos svemu tome, i dalje su postojali nedostatci poput krae novca te nedostatak kamata kao povrat na kovanice. Kako je postojala opasnost ponajvie od krae, kovanice su se ostavljale zlatarima na uvanje a zlatari bi za to dobivali odreenu naknadu. Ljudi su zatim poeli koristiti papire kao sredstvo plaanja, a na papirima bi se zlatar potpisao za postojanje uskladitenih kovanica i plemenitih kovina. Dogodio se ivotni korak u evoluciji novca. Ljudi su poeli koristiti papirna potraivanja (umjesto izravnog koritenja kovanica od plemenitih kovina, ili zlatnog novca) kao sredstvo razmjene. 4 Sljedei korak u razvoju bankarstva je bilo otkrie samih zlatara da u svojim blagajnama ne moraju drati sve kovanice koje su kod njih deponirane jer su ustanovili da su dnevna povlaenja otprilike jednaka dnevnim depozitima. Zlatari su predviali za koliko bi povlaenja premaivala depozite te su na taj nain odravali uvjetnu rezervu kovanica. Dosta vremena je trebalo proi da zlatari tj. bankari uvjere javnost da je njihov novac na sigurnosti, ali uspjeli su odagnati strahove. U Hrvatskoj su jedne od prve osnovanih banki bile: Hrvatska poljodjelska hipotekarna banica d.d. 1892. god. i Prva hrvatska obrtna banka 1906. godine.

Miller, VanHoose: Moderni novac i bankarstvo, Mate d.o.o., Zagreb, 1993., str. 112.

3.2. Povijest tednih institucija

Osim poslovnih banaka, druga, jednako tako glavna kategorija depozitnih institucija su tedne institucije. U tedne institucije spadaju: tedionice, tedno-kreditne udruge i kreditne unije. tedne institucije takoer izdaju depozite po ekovnim raunima koji su dio nominalne koliine novaca, a to ih kao i poslovne banke ini vanim institucijama na tritu novca. 3.2.1. Povijest tedionica Prva namjena tedionica je bila poticanje tednje osoba s ogranienim sredstvima plaanjem dividendi (kamata) na udjele u tednji (depozite). Zatim su stizali razni prijedlozi poput da se osnuju prijateljska drutva za ope navike tedljivosti, te je i osnovano 1765. godine. Naziv tedionica prvi je put upotrijebljen u kotskoj 1810. godine, a prva tedionica u USA uz potporu bogatog poslovnog ovjeka iz Philadelphie oformljena je 1816. godine.5 tedionice su se osnivale jako brzo, te su ve 1900. godine postojale 492 tedionice u USA. Deponenti su proporcionalno dijelili zarade zajednikih tedionica te tako poslovali. Prva hrvatska tedionica je osnovana 1846. godine. 3.2.2. Povijest tedno-kreditnih udruga Kao i tedionice, tedno-kreditne udruge (S&Ls) su bile u zajednikom vlasnitvu deponenata. Prva takva udruga je bila osnovana u Philadelphiji 1831. godine te je sadravala samo 40 lanova koji su svakog tjedna utedili neki iznos te ih zdruivali za stambene zajmove za svoje lanove. Njihov cilj je bio poticati tednju i zdruivati sredstva za zajmove kako bi se financirala stambena izgradnja i vlasnitvo.
6

Narednih godina S&Ls su se irom otvarale te je to

rezultiralo time da su neke institucije ostale zajedno suraivati dok su se ostale pretvorile u korporacije to izdaju svoje dionice i to kontroliraju dioniari. 3.2.3. Povijest kreditnih unija Kreditne unije su organizirane kao kooperativne za lanove koji imaju zajedniki interes, npr. djelatnici nekog poduzea, sindikata, crkve i sl. Oni kupuju dionice koje im omoguuju posuivanje od kreditne unije. Takav nain poslovanja se prvi pojavio u Njemakoj 1848. godine, zatim se proirio u Italiju i u SAD gdje je donesen Federalni zakon da kreditne unije moraju imati nacionalnu dozvolu za rad.

5
6

Miller, VanHoose: Moderni novac i bankarstvo, Mate d.o.o., Zagreb, 1993., str. 119. Miller, VanHoose: Moderni novac i bankarstvo, Mate d.o.o., Zagreb, 1993., str. 119.

4. Djelatnosti poslovnih banaka

Poslovne banke su ipak najvanije od svih depozitnih financijskih institucija. Na prvom su mjestu po veliini imovine (aktive) i najvie su diverzificirane u odnosu na imovinu i na obveze (pasivu). Njihov glavni izvor sredstava su depoziti po vienju, a kasnije to postaju i tedni i oroeni depoziti. Poslovne banke su depozitne institucije koje su relativno neograniene u svojoj mogunosti odobravanja poslovnih zajmova i kojima je zakonski doputeno izdavati ekovne raune.7 Osnovni principi bankarskog poslovanja su: princip likvidnosti, poslovnosti, sigurnosti i efikasnosti ulaganja sredstava u reprodukciju te princip rentabilnosti. Kroz povijest se bankarski sustav mijenjao konstantno. Banke obavljaju vane poslove za financijsko trite te predstavljaju bitan element nacionalnog gospodarstva. Kako su najvaniji sudionici na tritu novca tako sudjeluju i na tritu kapitala pojavljujui se u dvostrukoj ulozi, neposredno pozajmljujui kapital fizikim osobama te pravnim osobama koje nemaju neposredan pristup tritu kapitala, i ulaui u instrumente trita kapitala koje su izdale pravne osobe koje imaju neposredan pristup tom tritu. Banka e radije plasirati novac kao kredit nego kao ulaganje u dionice. 8 Na deviznom tritu banke zadovoljavaju domau potranju za stranom valutom kao i inozemnu potranju za domaom valutom.9 Kako se bankarski sustav s godinama sve vie mijenja, tj. on je diverzificiran banka poprima sve veu ulogu u investicijsko bankarstvo. Meutim, u Hrvatskoj je nad poslovanjem banaka uveden centralizirani nadzor, tako da nadzor provodi Hrvatska narodna banka kao to smo ve i naveli u prethodnom poglavlju. Prema podacima iz 2013. godine u Hrvatskoj posluje 30 banaka. Vie od 90% imovine Hrvatskog bankovnog sustava je u vlasnitvu stranih vlasnika, a najvei dio imovine banaka, oko 80%, pripada dioniarima iz Italije i Austrije. Banke u Hrvatskoj, koja imaju ukupno 21.865 zaposlenih i 1.266 poslovnih jedinica, na kraju 2011. ostvarile 4,7 milijardi

7 8

Miller, VanHoose: Moderni novac i bankarstvo, Mate d.o.o., Zagreb, 1993., str. 120. Klamer alopa, M.; Cingula, M., Financijske institucije i trite kapitala, FOI, Varadin, 2009., str. 28. 9 http://www.hnb.hr/financijska_stabilnost/hfinancijka_sustav -1.htm, dostupno 25.03.2013.

kuna dobiti prije oporezivanja, to je za 376,1 milijun kuna ili 8,7 posto bolji poslovni rezultat od onoga ostvarenog na koncu 2010. 10

Slika 1: Vlasnika struktura banaka i udio njihove imovine u bankama na kraju razdoblja

Izvor: http://hnb.hr/publikac/bilten-o-bankama/hbilten-o-bankama-25.pdf, dostupno 25.03.2013.

Postoje tri osnovne funkcije poslovnih banaka: mjenjaka funkcija, funkcija primanja depozita i prijenosa te funkcija kreditiranja. 11 Prvi bankarski slubenici su pomou mjenjake funkcije obavljali kupoprodaju mjenica ime se oznaio poetak prvih burzi, tj. sekundarnog trita kapitala. Transakcije su tada uglavnom bile vezane za sajmove a kasnije razvojem nekih vrijednosnih dunikih papira transakcije su se poele obavljati u specijaliziranim institucijama. to se tie bankovnih kredita, oni su danas jako traeni posebno od osnivaa novih poduzea. Vlasnik poduzea najprije iznosi svoje motive i ciljeve uzimanja kredita te ta prezentacija je jako vana pred bankarskom institucijom. Vlasnik tada iznosi poslovanje poduzea prethodnih godina (ako ne osniva novo poduzee) te budue stanje poduzea te se iz tog razloga izgrauje investicijski elaborat, a elaborat predstavlja odluku o investiranju u realnu imovinu poduzea. Elaborat se prilae zahtjevu za kredit a sastoji se od financijskog plana i financijskih izvjetaja poduzea najmanje tri prethodne godine. Kako bi se poduzetnik koji trai kredit osigurao da e banci vratiti novana sredstva, najee daje svoju vlastitu mjenicu banci ili se uzima hipoteka na nekretninu. Prilikom ovakvog uzimanja kredita vlasnici zadravaju istu razinu kontrole nad poduzeem a i samim koritenjem kredita moe ostvariti i nie novane izdatke. Ponekad su, naalost,
10

http://www.poslovni.hr/vijesti/oko-80-posto-imovine-banaka-u-rh-pripada-dionicarima-iz-italije-i-austrije213095 Dostupno: 25.03.2013. 11 Klamer alopa, M.; Cingula, M., Financijske institucije i trite kapitala, FOI, Varadin, 2009., str. 34.

krediti jedini izvori kapitala poduzea, posebno onih manjih. Jo neke prednosti prilikom uzimanja kredita su i da se mogu ostvariti i porezne utede te kredit moe omoguiti bolju poslovnu i financijsku fleksibilnost. Pretpostavka da je najvei nedostatak uzimanja kredita nemogunost otplate u roku dospijea je u potpunosti tona, te je to jo jedan od razloga zato se treba dobro izraditi elaboracijski plan i jo k tome uspjeno se predstaviti bankovnoj instituciji. Ve smo spomenuli da bankarski poslovi mogu biti aktivni, pasivni i neutralni, iako se danas pojavljuju i vlastiti bankarski poslovi. Aktivni bankarski poslovi su poslovi gdje je banka u ulozi vjerovnika a korisnik kredita dunik od kojeg ona naplauje kamate, a neki od takvih kredita su: kontokorenti (kredit po tekuem raunu), eskontni kredit (kredit na osnovi mjenice), lombardni kredit (kredit na osnovu zaloga stvari i vrijednosnih papira (osim mjenice)) i akceptni kredit (kredit koji banka daje akceptirajui mjenicu svog komitenta). Svi navedeni bankarski poslovi su kratkoroni te se javljaju kao plasmani u aktivi od banke. Pasivni bankarski poslovi su oni poslovi kod kojih se banka javlja u ulozi dunika, a oni su za banku vrlo znaajni jer ona putem njih prikuplja sredstva za svoje poslovanje.12 Banka je dunik i na svoj dug plaa kamatu. Neki od takvih poslova su: depozitni (prikupljaju se slobodna sredstva gospodarstva, pojedinca ili drave), reeskont poslovi (obavljaju se izmeu dvije banke) i relombard poslovi (predmet je neki vrijednosni papir a da nije mjenica). Ovi poslovi su vezani za poetke bankarskog poslovanja, budui da je primanje novanih depozita jedan od najstarijih funkcija banke.13 Neutralni poslovi su poslovi koje banka kao posrednik obavlja za raun klijenta a kao naknadu naplauje proviziju. Kod vlastitih poslova banka nije posrednik, ve posluje za vlastiti raun. U te poslove spadaju poslovi izvrenja dravnog prorauna, voenje drutvene evidencije i statistike te drugi posredniki poslovi. 14 Vlastiti bankarski poslovi su poslovi koje banka obavlja u svoje vlastito ime i za svoj raun s ciljem ostvarivanja profita. Neki od takvih poslova su: osnivaki, emisijski, poslovi s efektima, poslovi kreiranja novca itd.

12 13

Klamer alopa, M.; Cingula, M., Financijske institucije i trite kapitala, FOI, Varadin, 2009., str. 37 http://www.moj-bankar.hr/Kazalo/P/Pasivni-bankarski-poslovi-, 25.03.2013. 14 Klamer alopa, M.; Cingula, M., Financijske institucije i trite kapitala, FOI, Varadin, 2009., str. 37

Banke za izdavanje kredita koriste tzv. kreditni potencijal a on se sastoji od vlastitih fondova, depozita i meubankarskih kredita. Vlastiti fondovi, kao to i samo ime kae su fondovi koji su sami osnivai uloili u bankovno poslovanje. Prilikom osnivanja banke je odreena minimalna svota novaca a ona nije mala jer se trebaju osigurati svi bankarski poslovi koji e se provoditi. tedni ulozi koji se takoer nalaze u kreditnom potencijalu su ulozi koje banka prikuplja po vienju i oroeni ulozi. tedno vienje je vienje kada vlasnici svoj novac uvijek mogu podignuti u punom iznosu i bez dodatne najave. Iz toga moemo zakljuiti da je takav nain nepouzdan banci za davanje kredita. Oroeni ulozi su suprotni od tednog vienja. Takvi ulozi se ne mogu uzimati iz banke prije isteka dogovorenog roka te su sigurniji prilikom formiranja kreditnog potencijala banke. Meubankarski krediti su krediti koji se posuuju od drugih banaka te su to najee kratkoroni. Kreditni potencijal se umanjuje rezervom likvidnosti koja se izdvaja kao postotak na kratkorone kredite i obveznim rezervama kao postotak na sve depozite. Sredinja banka odreuje visinu obvezne rezerve a s njom se regulira visina kreditnog potencijala pojedinih poslovnih banaka pa se time utjee i na koliinu novca u potjecaju.

4.1. Banke u Hrvatskoj

U studenom 2012. su se banke razduile za 400 milijuna eura, a u prvih 11 mjeseci 2012. za 2 milijarde eura. Podaci sredinje banke govore i da je u studenom ukupni bruto inozemni dug svih sektora povean na 45,3 milijardi eura, od ega se gotovo 15 milijardi odnosi na dravu, koja je time poveala svoj udio u inodugu (inozemni dug) s ranijih 30-ak posto, na 33 posto.15 To je rezultat sve slabije potranje za kreditima i pada prinosa na kapital na domicilnim tritima. Pretpostavlja se da e razduivanje prestati onda kada se pokrene gospodarski rast. Banke su u prvih est mjeseci 2012. godine ostvarile dobit prije oporezivanja od 2,14 milijardi kuna, to je 15,74% manje nego u isto vrijeme 2011. 2011. godine dobit banaka prije oporezivanja bila je 4,60 milijardi kuna. Statistika Financijske agencije u relativnim iznosima, banke, zajedno sa tedionicama su prole godine poveale dobit za 4,4 posto, to je solidan rezultat s obzirom na financijske u Europi. Za razliku od 2010. godine, kada je samo jedna domaa banka ostvarila dobit viu od milijarde kuna (Zagrebaka banka sa dobiti od

15

http://www.novilist.hr/Vijesti/Gospodarstvo/Kapital-u-bijegu-Banke-u-2012.-iznijele-iz-Hrvatske-15milijardi-kuna, dostupno 25.03.2013.

1,28 milijardi). Slika 2. Banke i udio imovine na kraju razdoblja

Izvor: http://hnb.hr/publikac/bilten-o-bankama/hbilten-o-bankama-25.pdf, dostupno 25.03.2013.

5. Djelatnosti tednih institucija

tedionice, kako smo ih ve prije nazvali, su institucije koje su sline jedne drugima a i poslovnim bankama u tome to izdaju ekovne i druge depozite kao obveze, posjeduju vrijednosne papire i odobravaju zajmove. tedne institucije se sastoje od tedionica, tednih banki i kreditne unije (nekadanja tedno-kreditna udruga). tedno-kreditne udruge su preoblikovane u tedne banke ili u kreditne unije te im je glavna djelatnost da izdaju depozite po raunu te ih to i karakterizira kao depozitne institucije, a njihovo poslovanje regulira i nadzire HNB. Meutim, postoje neke razlike, npr. tedionice i S&Ls su velike dijelove svoje ukupne imovine odvojile na hipotekarne zajmove i na posjedovanje financijskih instrumenata koji su povezani s hipotekama, dok se kreditne unije specijaliziraju u potroakim zajmovima za svoje lanove. tedionice potiu nacionalnu tednju i stambeno zbrinjavanje tako to prikupljaju tednju fizikih osoba s ciljem da je nakon zakonski propisanog roka plasiraju tim istim osobama u obliku povoljnih stambenih kredita.16 tedne institucije su na temelju zakona ograniene u mogunostima alokacije svoje imovine za razliite upotrebe. Godinama su tedionice i S&Ls imale zabranu u odobravanju potroakih i poslovnih zajmova, dok su kreditne unije ograniene u plasiranju sredstva lanovima, koji su morali biti fizike osobe a ne poslovna poduzea. Specifinost tedionica je prikupljanje malih ali brojnih uteda, te upravo takva rascjepkanost nije zanimljiva ostalim financijskim institucijama, ali tedionice su dokazale da ipak takve utede mogu postati znaajan izvor sredstava. Valuta je najvanija mjera za njih te o njoj ovisi njihova dobit, a prvenstveno treba paziti na nacionalnu ali i na strane u
16

http://www.hnb.hr/financijska_stabilnost/hfinancijka_sustav -1.htm, dostupno 25.03.2013.

tedionicama u kojima je doputeno tedjeti u stranim valutama. tedionice uglavnom odobravaju razliite kredite svojim klijentima, stanovnitvu (potroaki krediti, krediti za komunalnu izgradnju, adaptacije, krediti za razliite usluge i drugo). 17 Vano je napomenuti da osnovnu djelatnost potanskih tedionica ne ini tednja i kreditiranje stanovnitva ve i druge djelatnosti kao to je bezgotovinski platni promet i drugo.18 Kao i poslovne banke, tedne banke imaju pravo na davanje potroakih i hipotekarnih kredita te obavljanje poslova poput platnog prometa i mjenjakih poslova, te ih te karakteristike dovode kao konkurenciju poslovnim bankama. Kreditne unije mogu obavljati samo depozitne i kreditne poslove samo za svoje vlastite lanove i samo u domaoj valuti.

5.1. tedionice u Hrvatskoj

U Hrvatskoj je ove godine najavljeno smanjenje dravnih poticaja za stambenu tednju. Smanjenje iznosa dravnih poticajnih sredstava izravno e smanjiti koristi za svakog pojedinog tediu i korisnika kredita stambenih tedionica te e negativno utjecati na cjelokupno gospodarstvo, to ukljuuje i nie proraunske prihode koje stvara sustav poticane stambene tednje. Oekivano smanjenje je sa 15% na 10% i to je mjera koja nee pozitivno utjecati na razvoj stambene tednje u Hrvatskoj. U Westenrot stambenoj tedionici dre kako je rije odluci koja e donijeti utede u dravnom proraunu u iznosu od 35 -40 milijuna kuna godinje, ali i izravno pogoditi oko 500.000 graana koji u stambenim tedionicama prosjeno tede oko 3.800 kuna godinje.19 To znai da e najvii iznos dravnih poticaja koji stambeni tedia moe ostvariti u godini dana (na uplaenih 5.000 kuna tednje) sa 750 kuna pasti na 500 kuna. Postoje pretpostavke da su politiari na vlasti namjerno unitili stambene tedionice u korist bankarskog lobija. Njima su tedionice smetale jer su graanima odobravale povoljnije stambene kredite. U tedionicama je kamata na kredit fiksna, a nema ni valutnog rizika.20 U Hrvatskoj postoji pet tedionica te jedna tedna banka.
17 18

http://www.moj-bankar.hr/Kazalo/%C5%A0/%C5%A0tedionica, 25.03.2013. http://www.moj-bankar.hr/Kazalo/%C5%A0/%C5%A0tedionica, 25.03.2013. 19 http://www.tportal.hr/biznis/novaciulaganje/236437/Odluka-Vlade-losa-je-za-stedise-stedionice-ali-idrzavu.html, dostupno 25.03.2013. 20 http://www.dnevno.hr/vijesti/novac/48647-stambene-stedionice-su-namjerno-unistene-kako-bi-banke-visezaradivale-na-skupim-kreditima-gradana.html, 25.03.2013.

10

Tablica 1. Podaci za kreditne institucije u tisuama kuna na dan 31.12.2011.

Naziv institucije HPB Stambena tedionica PBZ Stambena tedionica Prva Stambena tedionica Raiffeisen Stambena tedionica Wustenrot Stambena tedionica Ukupno za sve stambene tedionice

Ukupna aktiva 274.225 1.803.667 2.430.081 1.722.012 1.608.786 7.838.771

Rast aktive 16,45 24,29 17,99 -0,04 13,96 13,93

Stopa adekvatnosti jamstvenog kapitala 21,93 77,30 14,99 18,74 13,74 19,37

Izvor: http://www.stednjainfo.net/InfoUsporedbaStambenihStedionica.html, dostupno 25.03.2013.

Sa visokim prosjekom stope adekvatnosti od 19,37% moemo zakljuiti kako su nae stambene tedionice izuzetno sigurne. Uz visoku aktivu te uspjeno poslovanje, trenutno ne postoje nikakve negativne naznake o stabilnosti sustava stambenih tedionica. Naravno, treba imati na umu da su dravni poticaji jedan od preduvjeta koji ine stambenu tednju atraktivnim proizvodom za graane.

6. Razlike izmeu poslovnih banaka i tednih institucija

Razlike izmeu depozitnih institucija sve vie nestaju. tedne institucije mogu posuivati nove od Sustava, i obvezne su odravati stope likvidnosti. S&Ls i tedionice nude NOW raune, a kreditne unije nude dionike tekue raune. Takvi rauni su ekvivalentni ekovnim raunima koji donose kamate. Poslovne banke postaju vani sudionici kod plasiranja sredstava na tritu nekretnina, koje je tradicionalno podruje S&Ls.
21

U novije vrijeme se

doputa poslovnima bankama kupovanje S&Ls koje propadaju, te im je doputeno kupovati zdrave tedne udruge koje su traile dozvole za prijelaz na poslovno bankarstvo.

21

Miller, VanHoose: Moderni novac i bankarstvo, Mate d.o.o., Zagreb, 1993., str. 132.

11

7. Primjeri poslovnih banaka i tedionica u Hrvatskoj

7.1. Poslovne banke u Hrvatskoj
2008. i 2009. u Hrvatskoj su poslovale 34 banke, a prema podacima HNB danas ih posluje 30. Banke u Hrvatskoj se dijele na: Male - aktiva manja od 1% ukupne aktive svih banaka. Primjer: Karlovaka banka d.d., Karlovac; Primorska banka d.d., Rijeka Srednje - aktiva vea od 1% i manja od 5% ukupne aktive svih banaka. Primjer: Volksbank d.d., Zagreb; Hrvatska potanska banka d.d., Zagreb Velike - aktiva vea od 5% ukupne aktive svih banaka. Primjer: Privredna banka Zagreb d.d., Zagreb; Zagrebaka banka d.d., Zagreb; Raiffeisenbank Austria d.d., Zagreb to se tie vlasnike strukture postoji privatno i strano vlasnitvo banaka.

Slika 3. Broj zaposlenika, poslovnih jedinica i bankomata banaka, na kraju razdoblja

Izvor: http://hnb.hr/publikac/bilten-o-bankama/hbilten-o-bankama-25.pdf, dostupno 25.03.2013.

Na slici moemo vidjeti da je najvie zaposlenika u velikim bankama cijeli niz godina, a to rezultira injenicom da imaju i najvie poslovnica te bankomata rasprostranjenih na cijelom podruju Hrvatske. Ipak, moemo primijetiti kako je broj zaposlenika, pa i poslovnih jedinica velikih banka u padu s obzirom na 2011. godinu.

12

Slika 4. Koncentracija poslovnih jedinica i bankomata banaka po upanijama, na dan 30.06.2012.

Izvor: http://hnb.hr/publikac/bilten-o-bankama/hbilten-o-bankama-25.pdf, dostupno 25.03.2013.

Najveu koncentraciju, kao i prethodnih godina jo uvijek ima Grad Zagreb i Zagrebaka upanija. Slijede je Splitsko-dalmatinska upanija te Primorsko-goranska. Slika 5. Struktura imovine banaka, na kraju razdoblja, u milijunima kuna i postotcima

Izvor: http://hnb.hr/publikac/bilten-o-bankama/hbilten-o-bankama-25.pdf, dostupno 25.03.2013.

Iz priloene slike moemo vidjeti da je imovina svih banaka u Hrvatskoj bila najvea u 2011.godini, dok se u 2012. imovina smanjila za nekih 3.000kn.

13

Slika 6. Raun dobiti i gubitka, u milijunama kuna

Izvor: http://hnb.hr/publikac/bilten-o-bankama/hbilten-o-bankama-25.pdf, dostupno 25.03.2013.

Raun dobiti i gubitka iz godine u godinu varira kao to moemo vidjeti. Velike banke u dvije prethodne godine (2011. i 2012) nisu poslovale sa gubitkom, to je i oekivano od njih. Srednje banke takoer posluju s dobitkom, iako je jedna banka u 2011. godini ipak poslovala s gubitkom. Male banke najvie variraju te je njih osam poslovalo s gubitkom u 2011. godini, dok se taj broj poveao na dvanaest u 2012. godini.

14

7.1.1. Privredna banka Zagreb Dioniari PBZ-a su Intesa Bci Holding International S.A. sa udjelom u temeljenom kapitalu 76,59 i Europska banka za obnovu i razvoj sa udjelom od 20,88%. Privredna banka Zagreb d.d. u samom je vrhu hrvatskog bankarstva s dugim kontinuitetom bankarskog poslovanja.22 Slika 7. Bilanca stanja, u tisuama kuna

Izvor: http://hnb.hr/publikac/bilten-o-bankama/hbilten-o-bankama-25.pdf, dostupno 25.03.2013.

Slika 8. Raun dobiti i gubitka, u tisuama kuna

Izvor: http://hnb.hr/publikac/bilten-o-bankama/hbilten-o-bankama-25.pdf, dostupno 25.03.2013.

22

http://www.pbz.hr/Default.aspx?art=2651&sec=16, dostupno 25.03.2013.

15

Vidljivo iz bilance PBZ ima ogroman iznos novaca na depozite, te puno vie dugoronih kredita nego kratkoronih u obvezama. Iz rauna dobiti i gubitka jedne od vodeih banaka u Hrvatskoj moemo zakljuiti da posluje u plusu. Dobit nakon oporezivanja iznosi 401.328 kn.

7.1.2. Zagrebaka banka Dioniari ZABA-e su UniCredit Bank Austria AG sa udjelom u temeljnom kapitalu 84,50% i Allianz SE sa udjelom od 11,72%. Zagrebaka banka zapoela je s poslovanjem 1914. godine pod imenom Gradska tedionica, a od 1977. posluje kao Zagrebaka banka. Od 2002. godine lanica je Grupe UniCredit.23 Slika 9. Bilanca stanja, u tisuama kuna

Izvor: http://hnb.hr/publikac/bilten-o-bankama/hbilten-o-bankama-25.pdf, dostupno 25.03.2013.

U usporedbi sa PBZ bankom iz bilance se vidi da je ZABA daleko naprednija i bolja u svom poslovanju. Aktiva i pasiva su skoro pa duplo vee nego kod PBZ banke.

23

http://www.zaba.hr/home/wps/wcm/connect/zaba_hr/zabapublic/o_banci/b180aa004cbf5535ba63be01fae2aeff, dostupno 25.03.2013.

16

Slika 10. Raun dobiti i gubitka, u tisuama kuna

Izvor: http://hnb.hr/publikac/bilten-o-bankama/hbilten-o-bankama-25.pdf, dostupno 25.03.2013.

U raunu dobiti i gubitka ZABA ima razne trokove, poput trokova rezerviranja za identificirane gubitke na skupnoj osnovi ali bez obzira na trokove moemo zakljuiti da je njeno poslovanje u dobitku, a iznosi 581.929kn nakon oporezivanja.

7.2. Stambene tedionice

U Hrvatskoj postoji zakon o stambenoj tednji a on podrazumijeva: odobravanje kredita samo u domaoj valuti poticajna sredstva od 15% iznosa raspoloive tednje nezadovoljstvo graana i tedia predloene izmjene zakona.24

7.2.1. PBZ Stambena tedionica d.d. Temeljni udio u kapitalu od 100% ima potpuni vlasnik Privredna banka Zagreb. PBZ tedionica nudi nekoliko vrsta tednji, ovisno da li klijent eli u najkraem roku ostvariti pravo na stambeni kredit (Prima tednja), ovisno da li eli ekati due vrijeme za kredit kako bi mogao raspolagati s veim iznosom (Bazna tednja), ovisno da li klijent eli sam tediti (Zlatna tednja) te nude i djeju tednju, namijenjenu djeci do 10 godina starosti (Zlatna djeja tednja).
24

http://www.hpb-stedionica.hr/site/mercury/20091210-zakon-o-stambenoj-tednji-pdf-8d56.pdf, dostupno 25.03.2013.

17

Slika 11. Bilanca stanja, u tisuama kuna

Izvor: http://hnb.hr/publikac/bilten-o-bankama/hbilten-o-bankama-25.pdf, dostupno 25.03.2013.

Slika 12. Raun dobiti i gubitka, u tisuama kuna

Izvor: http://hnb.hr/publikac/bilten-o-bankama/hbilten-o-bankama-25.pdf, dostupno 25.03.2013.

Iz bilance i rauna dobiti i gubitka moemo zakljuiti da tedionica ne posluje u nekoj velikoj mjeri ali posluje pozitivno te je njena dobit nakon oporezivanja u 2012. godini iznosila 9.089 kn.

18

7.2.2. Raiffeisen Stambena tedionica d.d. Raiffeisen Bausparkasse GmbH ima 100,00% udio u temeljnom kapitalu. Raiffeisen tedionica svake godine poveava broj svojih klijenata, ime dokazuju da njihovo poslovanje sve vie napreduje.

Slika 13. Bilanca stanja, u tisuama kuna

Izvor: http://hnb.hr/publikac/bilten-o-bankama/hbilten-o-bankama-25.pdf, dostupno 25.03.2013.

Slika 14. Raun dobiti i gubitka, u tisuama kuna

Izvor: http://hnb.hr/publikac/bilten-o-bankama/hbilten-o-bankama-25.pdf, dostupno 25.03.2013.

Bez obzira to se broj klijenata poveava, Raiffeisen tedionica je u 2012. godini poslovala sa gubitkom od 4.088kn.
19

7.3. tedne banke

tedna banka je financijska institucija koja je od Hrvatske narodne banke dobila odobrenje za rad i koja je osnovana kao dioniko drutvo sa sjeditem u Republici Hrvatskoj.25 U Hrvatskoj postoji samo jedna tedna banka, Tesla d.d. To je prva meuregionalna tedna banka iju bi dioniku strukturu trebala initi tri dioniarska stupa investitora: prvi stup bi inili hrvatski i inozemni razvojni fondovi i institucije drugi stup inili bi poduzea, ustanove i pojedinci sa znaajnijim udjelima trei, najbrojniji stup, inili bi mali dioniari.

Strateki ciljevi Tesla tedne banke su: razviti komercijalno-razvojnu banku, potpora obnovi i razvitku gospodarstva, regionalno usmjeravanje sredstava radi uravnoteenja razvitka, posebno na podrujima od posebne dravne skrbi, ostvariti meuregionalnu suradnju s regijama susjednih drava (Srbija, BiH) i osigurati status respektabilne i ugledne financijske institucije.26 Iz rauna dobiti i gubitka moemo vidjeti da je u 2012. godini Tesla banka poslovala u minusu. Slika 15. Raun dobiti i gubitka, u tisuama kuna

Izvor: http://hnb.hr/publikac/bilten-o-bankama/hbilten-o-bankama-25.pdf, dostupno 25.03.2013.

25

http://www.hnb.hr/propisi/zakoni-htm-pdf/h-zakon-izmjena-dopunam%20zakona-o-bankama.htm, dostupno 25.03.2013. 26 http://www.tesla-banka.hr/o_nama/teslabanka/9/HR, dostupno 25.03.2013.

20

8. Zakljuak
U Republici Hrvatskoj najvanije kreditno depozitne institucije su banke, a sve ostale financijske institucije se uglavnom nazivaju nebankovnim financijskim institucijama. Iako su sline bankama, ostale financijske institucije ne ispunjavaju jedan od estih uvjeta uvrtavanja meu banke, odnosno ne plasiraju kredite i ne primaju depozite od ire javnosti. Kako se financijske institucije u posljednje vrijeme jako brzo razvijaju, banke su primorane zbog jaanja konkurencije, modernizirati i proiriti vlastito poslovanje kako bi postojeim i novim klijentima pruile kvalitetniju i potpuniju uslugu. Kako bi bile u skladu s modernim trendovima jako je vano ulaganje banaka u obrazovanje zaposlenih kako bi to uspjenije pratili daljnji napredak tehnologije, te ostali konkurentni na financijskom tritu. Istraivanje poslovanja banaka dovodi do zakljuka da je njihova najvanija svrha prikupljanje depozita i plasiranje kredita. to se tie ukupnih trokova, najveim djelom se sastoje od kamatnih trokova. Kako bi banke uspjele ostvariti planirani rast i dobit svake godine, nisu im dovoljni samo domai izvori financiranja, te poseu i za stranim izvorima financiranja odnosno zaduuju se na inozemnom financijskom tritu, te na taj nain negativno utjeu na porast inozemnog duga.

9. Literatura
Miller, VanHoose: Moderni novac i bankarstvo, Mate d.o.o., Zagreb, 1993. Klamer alopa, M.; Cingula, M., Financijske institucije i trite kapitala, FOI, Varadin, 2009. Financijski sustav, http://www.hnb.hr/financijska_stabilnost/hfinancijka_sustav-1.htm,dostupno 25.03.2013. Depozitne ustanove, http://www.poslovni.hr/leksikon/depozitne-ustanove-1132, dostupno: 25.03.2013. Bilten o bankama, http://hnb.hr/publikac/bilten-o-bankama/hbilten-o-bankama-25.pdf,dostupno: 25.03.2013. 80% imovine banaka u RH pripada dioniarima iz Italije i Austrije,
21

http://www.poslovni.hr/vijesti/oko-80-posto-imovine-banaka-u-rh-pripadadionicarima-iz-italije-i-austrije-213095, dostupno: 25.03.2013. tedionica, http://www.moj-bankar.hr/Kazalo/%C5%A0/%C5%A0tedionica,dostupno 25.03.2013. Pasivni bankarski poslovi, http://www.moj-bankar.hr/Kazalo/P/Pasivni-bankarski-poslovi-, dostupno 25.03.2013. Banke u 2012. iznijele iz Hrvatske 15 milijardi kuna, http://www.novilist.hr/Vijesti/Gospodarstvo/Kapital-u-bijegu-Banke-u-2012.-iznijeleiz-Hrvatske-15-milijardi-kuna, dostupno 25.03.2013. Odluka Vlade loa je za stedie i tedionice ali i za dravu, http://www.tportal.hr/biznis/novaciulaganje/236437/Odluka-Vlade-losa-je-za-stedisestedionice-ali-i-drzavu.html, dostupno 25.03.2013. Stambene tedionice su namjerno unitene kako bi banke vie zaraivale na skupim kreditima graana, http://www.dnevno.hr/vijesti/novac/48647-stambene-stedionice-su-namjernounistene-kako-bi-banke-vise-zaradivale-na-skupim-kreditima-gradana.html, dostupno 25.03.2013. Usporedba stambenih tedionica, http://www.stednjainfo.net/InfoUsporedbaStambenihStedionica.html,dostupno 25.03.2013. Zakon o stambenoj tednji, http://www.hpb-stedionica.hr/site/mercury/20091210-zakon-o-stambenoj-tednji-pdf8d56.pdf, dostupno 25.03.2013. Opis banke, Stambena tedionica http://www.pbz.hr/Default.aspx?art=2651&sec=16, dostupno 25.03.2013. Povijest banke, http://www.zaba.hr/home/wps/wcm/connect/zaba_hr/zabapublic/o_banci/b180aa004c bf5535ba63be01fae2aeff, dostupno 25.03.2013. Stambena tednja, http://www2.raiffeisenstambena.hr/, dostupno 25.03.2013.

22

tedne banke, http://www.hnb.hr/propisi/zakoni-htm-pdf/h-zakon-izmjena-dopunam%20zakona-obankama.htm, dostupno 25.03.2013.

Opis Tesla banke, http://www.tesla-banka.hr/o_nama/teslabanka/9/HR, dostupno 25.03.2013.

23