UNIVERZITET U SARAJEVU GRAEVINSK FAKULTET ODSJEK ZA SAOBRAAJNICE

PREDMET: UPRAVLJANJE PROJEKTOM

SEMINARSKI RAD

Sarajevo, januar 2013. godine

SADRAAJ:
1. 2. 3. UVOD ................................................................................................................................ 3 OPIS PROJEKTA .............................................................................................................. 4 ELEMENTI ICB NA PROJEKTU SARAJEVSKE ZAOBILAZNICE NA PRIMJERU

FIRME EURO ASFALT d.o.o. SARAJEVO ......................................................................... 7 3.1. Kontekstualne komponente sposobnosti ..................................................................... 9 Projektna, programska i portfeljna orijentacija .................................................. 11 Uspjeh projekta, programa i portfelja ................................................................ 12 Upravljanje kadrovima ....................................................................................... 12 Finansije ............................................................................................................. 12 Zdravlje, osiguranje, sigurnost i okoli .............................................................. 13

3.1.1. 3.1.2. 3.1.3. 3.1.4. 3.1.5. 3.2.

Tehnike komponenete sposobnosti .......................................................................... 14 Uspjeh u upravljanju projektima ........................................................................ 14 Zahtjevi i ciljevi projekta ................................................................................... 15 Kvaliteta ............................................................................................................. 15 Projektna organizacija ........................................................................................ 16

3.2.1. 3.2.2. 3.2.3. 3.2.4. 3.3.

Behavioristike komponente sposobnosti ................................................................. 18 Voenje .............................................................................................................. 18 Orijentiranost rezultatima ................................................................................... 19 Uinkovitost ....................................................................................................... 19

3.3.1. 3.3.2. 3.3.3. 4.

ZAKLJUAK .................................................................................................................. 20

Seminarski rad

Upravljanje projektom

1. UVOD
U okviru ovog rada analizirat e se primjena principa upravljanja projektom, na osnovu standarda ICB 3.0, a na jednom konkretnom problemu. Odabrani projekat je Izgradnja Sarajevske zaobilaznice, na kojoj trenutno radi konzorcij domaih, bosansko hercegovakih kompanija. U ovom radu poseban osvrt dat je na firmu Euro Asflat d.o.o. iz Sarajeva. Osnovne podatke o samom projektu, nainu graenja te ulozi firme Euro Asflat, dobijeni su prilikom posjete gadilita i sjedita ove kompanije. Od uposlenika ove firme dobijene su informacije vezane za njihovo poznavanje osnovnih principa upravljanja projektom, te na koji nain oni to i konkretno primjenjuju. Ono to se moglo zapaziti je nedovoljno poznavanje oblasti upravljanja projektom te standardima koje propisuje IPMA. Ipak, s obzirom da se radi o jako obimnom i znaajnom projektu, glavni principi upravljanja projektom su ispotovani. U ovom radu detaljno e se navesti i opisati elementi ICB a, posebno oni za koje su dobijene informacije od strunih ljudi. Osim toga, bit e navedeni i oni elementi koji nisu prisutni na ovom projektu.

Strana 3 od 20

Seminarski rad

Upravljanje projektom

2. OPIS PROJEKTA
Projekat ukljuuje projekat obilaznice koja se sastoji od otprilike 10 km duge obilaznice i spojnog puta oko 4.5 km u duinu koji povezuje obilaznicu sa gradom Sarajevo. Zona projekta je locirana sjeverozapadno i zapadno od grada. Oko pola duine obilaznice i cijeli spojni put za grad je locirano na sjeverozapadnoj ivici Sarajevskog polja koje je formirano od plavne ravnice rijeke Bosne i njenih pritoka. Ovdje se obilaznica i spojni put proteu po nasipu. Istoni i zapadni dijelovi dionica obilaznice e ii kroz brdoviti, djelomino umski teren koji zahtijeva nekoliko velikih inenjerskih objekata kao to su tuneli, mostovi i vijadukti. Obilaznica poinje u Joanici na sjeveroistoku. Do tog mjesta je M-17 nedavno poboljan na autoput sa 4 trake od Podlugova na sjeveru. Obilaznica sa 4 trake (dvostruki kolovoz) je usmjerena prema jugozapadu i prolazi preko petlje Butila koja se povezuje sa spojnim putem i nastavlja preko Vlakova prema raskrsnici za Mostar na Blaujskom raskru na jugozapadu gdje e sadanja raskrsnica biti zamijenjena novom raskrsnicom sa krunim tokom saobraaja (rondo). Put obilaznice zapadno od petlje sa spojnim putem do Vlakova je izgraen kao put sa dvije trake u prvoj fazi sa mogunou proirenja na 4 trake u budunosti. Ostatak zapadne dionice obilaznice od Vlakova do raskrsnice za Mostar je izgraen kao put sa samo dvije trake. Spojni put sa 4 trake se povezuje sa mreom puteva grada Sarajeva preko petje Brijee. Tamo je napravljeno povezivanje sa putem Brijee Stup (M5), te nadalje povezivanje sa Ulicom Safeta Zajke je proireno na 4 trake na kratkoj duini prema istoku, a na petlji Brijee Stup dodate su dvije trake. Projekat je dizajniran prema standardima Transevropskog autoputa Sjever Jug (TEM). Projektovana brzina na obilaznici i spojnom putu je 100 km/h, izuzev za dionicu od Vlakova do Mostarskog raskra gdje je projektovana brzina 80 km/h. Projektovana brzina za petlje i prikljuke na mreu postojeih puteva je 50 km/h. irina duplog kolovoza sa 4 trake je 25 m, a irina dionica sa dvije trake je 10.5 m. Za predvienu godinu otvaranja, tj. 2014. godinu, predvieno optereenje puta na obilaznici je kako slijedi: Istoni krak obilaznice je predvien da ima oko 16,100 PGDS od ega 13% otpada na teka vozila (TV), a zapadni krak oko 12,000 PGDS (24% TV), dok se predvia da spojni put sa gradom ima saobraaj od oko 23,000 PGDS (16% TV). Putanje projekta obilaznice u upotrebu e generalno olakati trenutnu situaciju zaguenja saobraaja na postojeoj ruti koja povezuje Joanicu sa Blaujskim raskrem preko Brijea Stupa. Razmatrajui predviene stope rasta, od Strana 4 od 20

Seminarski rad

Upravljanje projektom

otvaranja projekta 2014. godine opte poveanje saobraaja od 70% (prosjean scenarij rasta) e se dogoditi do 2025. godine.

Slika 1. Mrea planiranih cesta u podruju Sarajeva

Cilj projekta je da se eliminie znaajno saobraajno usko grlo i da se pobolja pristup evropskom transportnom koridoru Vc, od Budimpete preko Sarajeva do Ploa na Jadranskoj obali, koji prolazi kroz Bosnu i Hercegovinu. Kada se zavri, obilaznica e biti dio budueg autoputa koji prolazi kroz Bosnu. Trenutno, glavni put M-17 (E-73), izmeu Zenice na sjeveru i Mostara na jugu, prolazi kroz prigradsku zonu sa zapadne strane Sarajeva. Taj put nosi i tranzitni i lokalni saobraaj, a dio toga ini glavnu izlaznu rutu iz Sarajeva na jugozapad zemlje. Ova kombinacija saobraaja trenutno uzrokuje ozbiljno zaguenje saobraaja na M17, poveavajui znaajno vrijeme putovanja. Trenutno, optereenje saobraaja na periferiji postojeeg spojnog puta iznosi 19,000 vozila na dan (godinji prosjek PGDS), koje se poveava na 31,000 na dionici Brijee Stup i dostie 46,000 PGDS na prigradskom autoputu zapadno od Stupske petlje. Izgradnja obilaznice, da bi se smanjio obim saobraaja na ovim dionicama unutar gradske zone, treba da donese brojne koristi. Smanjenje zaguenja bi trebalo rezultirati boljim urbanim okruenjem. Vrijeme putovanja e biti smanjeno kako za tranzitni saobraaj tako i za vozila koja ulaze i izlaze iz Sarajeva.

Strana 5 od 20

Seminarski rad

Upravljanje projektom

Slika 2. Dio izvedenih radova na Sarajevskoj zaobilaznici

Slika 3. Dio izvedenih radova na Sarajevskoj zaobilaznici

Strana 6 od 20

Seminarski rad

Upravljanje projektom

3. ELEMENTI ICB NA PROJEKTU SARAJEVSKE ZAOBILAZNICE NA PRIMJERU FIRME EURO ASFALT d.o.o. SARAJEVO
Izvoa radova na projektu sarajevske zaobilaznice je domaa kompanija Euro-Asfalt d.o.o"Euro-Asfalt" d.o.o. je danas kompanija sa vie od 200 stalno zaposlenih sa dugogodinjim iskustvom na internacionalnom tlu. Poeli su iriti granicu djelatnosti od Bosne i Hercegovine prema Centralnoj Evropi. Od samog nastanka, ova firma ima svoje predstavnitvo u Republici Njemakoj, u kojoj stie sjajnu reputaciju, izvodivi zavrne radove u graevini na objektima sa svjetski poznatim imenima: Lufthansa Training Center, Allianz Arena, Porche Museum, Munich Airport, Sky, Premiere, RTL Koln, Egypt Museum., itd. Predstavnitvo u Libiji, firma "Euro-Asfalt" d.o.o. osniva 2005. godine, bazirajui se vie na asfalterske radove radove niskogradnje, te uspjeno svjedoi izgradnji i rekonstrukciji magistralnih cesta u Benghaziju i Tripoli-ju. U decembru 2008. godine, ova kompanija implementira novi ISO STANDARD Quality Management System ISO 9001:2008.

Strana 7 od 20

Seminarski rad

Upravljanje projektom

Slika 4. STANDARD Quality Management System ISO 9001:2008

Strana 8 od 20

Seminarski rad

Upravljanje projektom

Oko sposobnosti naziv je za integraciju svih elemenata upravljanja projektima na nain kako ih gledaju voditelji projekta kada procjenjuju specifinu situaciju. Oko takoer predstavlja jasnou i viziju. Moe se podijeliti na tri grupe: kontekstualne sposobnosti, sposobnosti ponaanja i tehnike sposobnosti.

Slika 5. Oko sposobnosti

ICB sadri osnovne pojmove, zadatke praksu, vjetine, funkcije, upravljake procese, metode, tehnike i alate koji se koriste u dobroj teoriji i praksi upravljanja projektom, kao i posebna znanja i iskustvo, gdje je to prikladno, inovativne i napredne prakse koje se koriste u posebnim situacijama.

3.1.

Kontekstualne komponente sposobnosti

Kontekstualne komponente sposobnosti se odnose na okruenje projekta. One opisuju koncept projekta, programa ili portfelja i veze izmeu tih koncepata i organizacije ili organizacije koja je ukljuena u projekt.

Strana 9 od 20

Seminarski rad

Upravljanje projektom

Slika 6. Kontekstualne sposobnosti

U kontekstualne elemente ubrajamo: projektna orijentacija, programska orijentacija, portfeljna orijentacija, implementacija projekata, programa i portfelja, stalna organizacija, poslovanje, sistemi, proizvodi i tehnologije, upravljanje kadrovima te zdravlje, osiguranje, sigurnost i okoli.

Strana 10 od 20

Seminarski rad 3.1.1. Projektna, programska i portfeljna orijentacija

Upravljanje projektom

Projektna orijentacija je izraz koji se koristi da bi se opisala orijentacija organizacije upravljanja putem projekata i razvoju sposobnosti upravljanja projektima. Nain na koji su projekti koordinirani u protfelju, nain na koji se projektima upravlja te nain na koji se razvijaju sposobnosti voditelja projekta direktno utie na uspjeh projekta. Projekt je pothvat, ogranien vremenom i trokovima, koji mora realizirati definirani skup isporuka (opseg pomou kojeg e se ispuniti ciljevi projekta) prema standardima kvalitete i zahtjevima. Program je skup povezanih projekata i organizacijskih promjena provoenih da bi se postigli strateki ciljevi i dobili koristi koje organizacija oekuje. Ovaj element sposobnosti obuhvaa definiciju i atribute programa i njihovo upravljanje. Programska orijentacija je odluka da se primjeni i upravlja konceptom upravljanja putem programa i razvoja sposobnosti u upravljanja programima. Upravljanje porfeljom projekata i/ili programa ukljuuje rangiranje projekata i/ili programa unutar organizacije i optimiziranje doprinosa projekata kao cjeline prema strategiji organizacije. Svrha je koordinirati sve projekte i programe, koji su u tijeku, za organizaciju ili njezin dio. Vanost svakog projekta i dodjela potrebnih (oskudnih) resursa te konsolidiran izvjetavanje prema glavnoj upravi je funkcija voditelja portfelja od dna prema vrhu. Projekat izgradnje sarajevske zaobilaznice dio je programa izgradnje autoceste na koridoru Vc. Upravljanje portfeljom projekata i programa u ovom sluaju obavlja Javno preduzee Autoceste FBIH. Zbog velikog znaaja, kako samog projekta, tako i cijelog autoputa, upravljanje projektom poinje od ove institucije, koja u okviru svoje hijerarhije ima Izvrnog direktora za upravljanje i odravanje autocesta, te Izvrnog direktora za projektovanje i graenje autocesta. Ovi sektora vre koordinaciju na pripremi, organizaciji i voenju izgradnje autocesta. Njihove obaveze na samom gradilitu preuzima firma Euro Asfalt, koja opet ima svoj posebni tim ljudi koji radi samo na ovom projektu, takoer sa unutranjom hijerarhijom. S druge strane, sektor ekonomskih poslova JP Autoceste FBIH, vri finansijsko planiranje, nain obezbjeenja sredstava za izgradnju autocesta, a sve u skladu sa budetom FBiH. Osim toga, obavlja se i koordinacija sa izvoaima kako bi se svi radovi obavili u okviru zadatih

Strana 11 od 20

Seminarski rad

Upravljanje projektom

rokova. Izgradnja ovog projekta i dalje kasni, upravo radi neispunjenja preuzetih obaveza biveg izvoaa, slovenake firme SCT, to se trenutno nastoji ispraviti. 3.1.2. Uspjeh projekta, programa i portfelja Ovaj element obuhvaa proces uspostavljanja i stalnog poboljanja upravljanja projektom, programom i portfeljom u organizaciji. U svakoj organzaciji odvija se proces kontinuiranog poboljanja, koji ukljuuje i upravljanje promjenama. Uspjeh upravljanja projektom moe se mjeriti na vie naina. U ovom sluaju, finansijski uslov kao i vrijeme izgradnje, nije ispotovano, te se projekat sa te strane, moe smatrati neuspjenim. S druge strane, kvalitet izvedenih radova pokazat e koliko je projekat tehniki dobro izveden te da li slui svojoj prvobitnoj namjeni. Ono to se sada moe zakljuiti je nedovoljna priprema u ranim fazama ovog projekta, to je rezultiralo sporim i dugim procesima eksproprijacije, naplate bankovinh garancija zbog ne izvrenja radova, te nedavnim trajkom radnika i obustave gradnje. 3.1.3. Upravljanje kadrovima Upravljanje kadrovima obuhvaa aspekt upravljanja ljudskim resursima vezanim za projekte i/ili programe ukljuujui planiranje, obuku, odabir, trening, zadravanje, procjenu uinka i motivaciju. Razvoj osoblja kljuna je briga u svakoj organizaciji. I s osobnog stajalita i sa stajalita organizacije, projekti sa svojim jedinstvenim zadacima pruaju osobi prilike da stekne nove vjetine i iskustvo. Voditelj tima, takoer mora brinuti o tome da razvija svoj tim. Firma Euro Asfalt zapoljave mlade inenjere, koji imaju priliku za daljno usavravanje u zemlji ili inostranstvu. Na taj nain dobija se struni kadar, osposobljen za rad u razliitim uslovima i situacijama. Na ovom projektu, u okviru izvoenja radova, angairan je veliki broj strunih lica, sa velikim i dugogodinjim iskustvom na slinim poslovima. 3.1.4. Finansije Ovaj element pokriva finansijsko okruenje unutar kojeg organizacija funkcionira. Upravljanje finansijama odgovorno je za stvaranje potrebnih sredstava dostupnim za projekt na odgovoran i pravovremen nain. Voditelj projekta mora dati informacije finansijskoj upravi organizacije o finansijskim zahtjevima za projekt.

Strana 12 od 20

Seminarski rad

Upravljanje projektom

Finansijama, u ovom sluaju, prije svega upravlja sektor za ekonomske poslove JP Autoceste FBIH, koji obezbjeuje potrebna sredstva za izgradnju, te su oni ujedno i voditelji ovog dijela projekta. Izvoa nastoji u okviru ugovorene vrijednosti izgraditi objekat, te nakon utvrivanja obima izvrenih radova, i naplatiti svoje djelovanje. Problemi koji su se pojavili nakon propadanja slovenakog preduzea SCT, ipak su na vrijeme rijeeni i naplaena je bankovna garanacija od strane bosansko hercegovakih predstavnika. 3.1.5. Zdravlje, osiguranje, sigurnost i okoli Projekat ima potencijal da uzrokuje negativne uticaje na okolinu kao rezulat njegovih fizikih objekata; graevinskih aktivnosi; i koritenja projekta obilaznice. Primarni uticaji na okolinu koji su povezani sa projektom se odnose na saobraajnu buku, emitovanje zagaivaa zraka, isticanje vode sa puta, promjene u koritenju zemljita i negativan uticaj na vlasnitvo, ukljuujui kue, uticaj na plavne ravnice i drenau zemljita, gubitak stanita i funkcije stanita i naruavanje pejzaa. Zbog uslova terena i broja planiranih objekata, graevinske aktivnosti ukljuujui i proizvodnju graevinskog materijala smatraju se kao znaajni faktori negativnog uticaja. Radovi e biti izvoeni koritenjem konvencionalnih tehnika graenja koje se baziraju na intenzivnim metodama koritenja opreme. Postojae zahtjevi za lokalnim graevinskim prostorima za svaki vei inenjerski objekat, kao to su tuneli, mostovi i vijadukti, dok se nasipi mogu veinom graditi bez dodatnih zahtjeva za prostorom izvan njihovih perimetara potrebnih za finalni objekat. U sadanjoj fazi planiranja nisu na raspolaganju detaljni koncepti za gradnju i za pristupne puteve gradilitima sa sistema javnih puteva. Kao generalna mjera ublaavanja, transport materijala bi trebao da koristi same trase obilaznice i spojnog puta to je vie mogue. Prva gruba procjena na osnovu indikativnog sveukupnog predmjera radova pokazuje da e saobraaj vezan sa graenjem biti znaajan. To ukljuuje priblino 36,000 putovanja kamionima natovarenim sa 220,000 m kamena du javnih puteva iz kamenoloma, priblino 98,000 putovanja kamionom 4 km ili manje du rute za vuu za 588,000 m materijala iskopanih iz pozajmita u blizini gradilita; i priblino 34,000 putovanja kamionom na kratkim udaljenostima (500 metara) za 207,000 m materijala iskopanog na gradilitu.

Strana 13 od 20

Seminarski rad

Upravljanje projektom

Moe se rei da je sigurnost ljudi na gradilitu zadovoljena te da su se ispotovali svi principi zatite na radu, i obiljeavanja samog gradilita. Ovim poslovima rukovodi odgovorno lice firme Euro Asfalt, u koordinaciji sa ostalim podizvoaima.

3.2.

Tehnike komponenete sposobnosti

U tehnikom dometu elementi sposobnosti su potrebni da bi se zapoeo projekat, upravljalo njegovim izvrenjem i zatvorio projekat. Taj se red moe razlikovati ovisno o vrsti, veliini i sloenosti projekta i drugih faktora koji utjeu na njega. Vanost teine sposobnosti potpuno je ovisna o specifinoj situaciji na projektu. Tehnike sposobnosti broje 20 elemenata i to: uspjeh u upravljanju projektom, interesne strane, zahtjevi i ciljevi projekta, rizici i prilike, kvaliteta, projektna org anizacija, timski rad, rijeavanje problema, projektne strukture, opsegi isporuke, vrijeme i faze projekta, resursi, trokovi i finansiranje, nabava i ugovori, promjene, kontorla i izvjea, informacije i dokumntacija, komunikacija, pokretanje i zatvaranje.

Slika 7. Tehnike sposobnosti

3.2.1. Uspjeh u upravljanju projektima Jest prihvatanje rezultata upravljanja projektima od relevantnih interesnih strana. Kljuni cilj voditelja projekta jest da postigne uspjeh i izbjegne neuspjeh u svojim pothvatima. ele biti sigurni koji e se kriteriji primjenjivati pri utvrivanju njihovog uspjeha ili neuspjeha i kako e ih procjenjivati. Uspjeh u upravljanju projektom i projektni uspjeh nije isto. Uspjeh u upravljanju projektom, bi bili da je projekat izgradnje zaobilaznice bude zavren u zadatom Strana 14 od 20

Seminarski rad

Upravljanje projektom

roku, da je ostvarena kvaliteta projekta koja se zahtjevala, dok bi projektni uspjeh bio da sam taj projekat ostvari svrhu zbog kojeg je i izgraen. Uspjeh projekta mjeri se sa aspekta razlilitih uesnika u samom projektu. Uspjeh projekta predstavlja kvalitetan dizajn, ostvarena sigurnost i funkcionalnost, ispunjavanje standarda i normi te minimalno naruavanje okoline. S obzirom da projekat jo uvijek nije zavren, ne moe se sa sigurnou tvrditi o njegovom uspjehu ili neuspjehu. S durge strane, uspjeh u upravlju predstavljali bi optimizirani trokovi, realno vrijeme graenja, koordinacija svih uesnika. Kao to je ve naprijed reeno, nije ostvaren uspjeh upravljanja projektom. 3.2.2. Zahtjevi i ciljevi projekta Cilj projekta je da se eliminie znaajno saobraajno usko grlo i da se pobolja pristup evropskom transportnom koridoru Vc. Trenutno, glavni put M-17 (E-73), izmeu Zenice na sjeveru i Mostara na jugu, prolazi kroz prigradsku zonu sa zapadne strane Sarajeva. Taj put nosi i tranzitni i lokalni saobraaj, a dio toga ini glavnu izlaznu rutu iz Sarajeva na jugozapad zemlje. Ova kombinacija saobraaja trenutno uzrokuje ozbiljno zaguenje saobraaja na M17, poveavajui znaajno vrijeme putovanja. Izgradnja obilaznice, da bi se smanjio obim saobraaja na ovim dionicama unutar gradske zone, treba da donese brojne koristi. Smanjenje zaguenja bi trebalo rezultirati boljim urbanim okruenjem. Vrijeme putovanja e biti smanjeno kako za tranzitni saobraaj tako i za vozila koja ulaze i izlaze iz Sarajeva. Ovi zahtjevi e vjerovatno biti ispunjeni nakon zavretka projekta, koji je predvien za 2014. godinu. Meutim, odreeni zahtjevi, kao to su rokovi i trokovi graenja, nisu ispotovani. Ovakav rezultat nije posljedica djelovanja firme Euro Asfalt, nego prijanjih izvoaa i nadlenih institucija u vlasti FBIH. 3.2.3. Kvaliteta Kvaliteta je sepen do kojeg skup vanih karakteristika ispunjava zahtjeve projekta. Upravljanje kvalitetom projekta sadrava sve faze i dijelove projekta od poetne definicije, kroz projektne procese, upravljanje projektnim timom, projektnim isporukama do zatvaranja projekta. Firma Euro Asflat posjeduje certifikate o kvaliteti, to je navedeno jo na poetku ovog rada. Tim naelima ova firma se vodi i u ovom projektu, te kvalitet izvedenih radova ne bi trebao biti problem. Veliko domae i intostrano iskustvo ove firme garant je dobro obavljenog Strana 15 od 20

Seminarski rad

Upravljanje projektom

posla, tako bi svi elementi zaobilaznice (ceste, mostovi, tuneli) trebali biti odgovarajueg kvaliteta i trajnosti. 3.2.4. Projektna organizacija Projektna organizacija je grupa ljudi i pridruenih infrastruktura u kojoj su dogovoreni vodstvo, veze i odgovornosti vezane za poslovanje ili funkcionalne procese. Ovaj element sposobnosti obuhvaa odreivanje i odravanje prikladnih uloga, organizacijskih struktura, odgovornosti i sposobnosti za projekat. U ovom projektu je tano defininirana oprema koja se treba koristiti tokom rada i isto tako definiran je broj ljudi potrebnih za ovaj projekat, odnosno radna snaga. Projekta organizacija firme Euro Asfalt prikazana je na sljedeoj slici. Na ovoj slici mogu se uoiti pojedini sektori koje posjeduje ova firma (tehniki, te finansijski i administrativni). Osim toga, u okviru tehnikog sektora mogu se uoiti pozicije za razliite projekte na kojima trenutno radi ova firma.

Strana 16 od 20

Seminarski rad

Upravljanje projektom

Slika 8. OBS dijagram Euro Asfalt kompanije

Strana 17 od 20

Seminarski rad

Upravljanje projektom

3.3.

Behavioristike komponente sposobnosti

Komponente ponaanja (behavioristike) je teko (ili ak nemogue) mjeriti u realizaciji jednog projekta. To su osobine koje se odnose na voditelja projekta i njegove line sposobnosti. Prema ICB 3.0 behavioristike komponente se sastoje od 15 elemenata i to: voenje, su djelovanje i motivacija, samokontrola, prodornost, oputanje, otvorenost, kreativnost, orijentacija rezultatima, uinkovitost, konzultacije, pregovaranje, konflikti i krize, pouzdanost, potivanje vrijednosti i etika. Sve ove osobine ili skoro sve, voditelj projekta mora posjedovati, kako bi to uspjenio realizovao zadati projekat.

Slika 9. Sposobnosti ponaanja

3.3.1. Voenje Projektni voa, kljuna osoba na projektu, prima od projektnog savjeta mandat za izvoenje projekta u okviru trokova, rokova, obima i kvaliteta, koje je odobrio projektni savjet. Mora imati struno, metodoloko i menadersko znanje i sposobnosti. Posao koji je dodijeljen firmi Euro Asfalt vodi project manager, zajedno sa site engineer i works manager, koji su opet odgovorni izvrnom direktoru tehnikih poslova (executive director tehnical and operative). Izvrni direktor odgovara generalnom direktoru ove firme. Sve ove pozicije mogu se vidjeti na slici navednoj u okviru poglavlja Projekta organizacija.

Strana 18 od 20

Seminarski rad 3.3.2. Orijentiranost rezultatima

Upravljanje projektom

Orijentiranost rezultatima znai usmjeravanje panje tima na kljune ciljeve da se dobio optimalan rezultat za sve ukljuene strane. Voditelj projekta mora osigurati da rezultati projekta zadovoljavaju sve relevantne interesne strane.
Ta sposobnost u ponaanju pri upravljanju projektom usko je povezana sa uspjehom projekta. Voditelj projekta nije plaen zato to naporno radi, niti za planove ili izvjetaje koje podnosi, ili zato da svi oko njega naporno rade. On je plaen da ostvari rezultate projekta. Da bi do stavio rezultate koje trae relevantne interesne strane, voditelj projekta mora pronai to bi to razliiti sudionici u projektu htjeli za sebe. Voditelj projekta mora upravljati koritenjem i razvojem lansva tima uzimajui u obzir njihova oekivanja.

3.3.3. Uinkovitost
Uinkovitost je sposobnost koritenja vremena i resursa na trokovno opravdan nain pri postizanju dogovorenih isporuka i zadovoljavanju oekivanja interesnih strana. Takoer obuhvata koritenje metoda, isporuka i zadovoljavanja oekivanja interesnih strana. Uinkovitost se moe mjeriti. Da bi se postigla eljena uinkovitost, moraju se detaljno isplanirati sve akcije koje e se deavati u procesu realizacije projekta, vremenski rokovi za realizaciju pojedinih podciljeva u projektu, kao i trokovi za sve aktivnosti. Znai da projekat mora biti isplaniran i moraju biti definisane sve uloge do u najsitnije detalje, kako se kasnije ne bi desile neke nepredviene situacije, koje bi dovele u pitanje samu realizaciju projekta. Na ovom projektu uinkovitost se ostvaruje upotrebom najnovijih raunarksih tehnologija te visokoobrazovanih ljudi. Euro Asfalt raspolae najmodernijom opremom za izgradnju saobraajne infrastrukture, te vlastitom asfaltnom bazom i kamenolom. Klju brzog i efikasnog izvoenja radova je uspjena koordinacija izmeu razliitih uesnika u ovom projektu.

Strana 19 od 20

Seminarski rad

Upravljanje projektom

4. ZAKLJUAK
Upravljanje projektom predstavlja kompleksnu disciplinu koja je sadrana od brojnih aktivnosti. Nepoznavanje i neporovoenje neke od njih, u bilo kojoj fazi projekta, moe dovesti do posljedica koje se u kasnijim fazama teko mogu ispraviti. Poevi od kreiranja portfelja, programa te samostalnih projekata, upravljanje je kljuan element od kojeg zavisi realizacija svih poslova. U ovom konkretnom sluaju, preduzee zadueno za upravljanje portfeljom i programom napravilo je niz propusta ije su se posljedice odrazile na sam projekat. Nepravovremeno zavreni pravno administrativni problemi te nain finansiranja, uzrokovali su kanjenje izgradnje i poveanje investicije. S druge strane, projekni dio ovog dijela autoceste na koridoru Vc, dosta je kvalitetno uraen, to potvruje i nekoliko izraenih studija opravdanosti izgradnje te utjecaja na okolinu i prostorni razvoj. Krajnji cilj ovog projekta, rastereenje saobraaja u Sarajevu i preusmjerenje tranzitnog saobraaja, te povezivanje dijelova Bosne i Hercegovine, bit e dostignut nakon njegovog zavretka 2014. godine. Meutim, nae kompanije su nedovoljno upoznate sa principima upravljanja projektom i IPMA standardima. Vrlo je mogue da bi se brojni problemi izbjegli, da su sve insututicije, ukljuene u ovaj projekat, koordinarno i prema ovim standardima radile. Ipak, kao to se moe vidjeti na primjeru firme Euro Asfalt, pojedini dijelovi ovog standarda su ispotovani. Meutim, potrebno je jo mnogo volje, znanja i vremena za implementacija svih elemenata potrebnih za uspjeno upravljanje projektima, kako u privatnim firmama, tako i u javnim preduzeima.

Strana 20 od 20