6. SMJERNICE AKCIJSKOG PLANA PROGRAMA RAZVOJA INTERMODALNOG PRIJEVOZA UVOD 6.2. ZAKONODAVNE, REGULATORNE I ADMINISTRATIVNE AKTIVNOSTI 6.2.1.

Strategija i nacionalni program razvoja intermodalnog prijevoza 6.2.2. Prijedlog poticajnih mjera za razvoj intermodalnog prijevoza 6.2.3. Regulativa razvoja intermodalnog prijevoza Zakonski i podzakonski akti Tehniki standardi Jedinstveni prijevozni dokument i e-teretnica Sustav odgovornosti Sigurnost 6.2.4. Inteligentni prometni sustavi 6.2.5. Elementi vrednovanja sustava 6.2.6. Statistika 6.3.ORGANIZACIJSKE MJERE 6.3.1. Organizacija dravnih tijela nadlenih za promet Ustroj ministarstva Institucionalni sustav upravljanja javnim prometom Regulatorna tijela 6.3.2. Organizacija planiranja i izvrenja prijevoza - LOGISTIKA Interni prijevoz Logistika urbanog prijevoza Logistika sredita- centri Intermodalni prijevoz intermodalni lanac Operateri, pediteri - organizatori prijevoza Slube kontrole Prijevoznici Prijevozni i carinski dokumenti Informatika podrka Praenje prometnih tokova 6.3.3. Znanstvena i struna potpora i promocija Znanstvene institucije Nevladine i neprofitne udruge Promotivne aktivnosti (IPC, CRUP, SPC Croatia) Strukovne organizacije prijevoznika i peditera

15.9.2010. C:\Users\garbanas\AppData\Local\Temp\Framework\02_SMJERNICE AKCIJSKOG PLANA PROGRAMA RAZVOJA INTERMODALNOG PRIJEVOZA_B25993C.doc

6.4. SMJERNICE ZA TEHNIKO-TEHNOLOKO UNAPREENJE INTERMODALNOG PRIJEVOZA 6.4.1. Prijevozna sredstva kapaciteti 6.4.2. Pretovarna oprema 6.4.3. Informatika oprema

6.5. INFRASTRUKTURA I LOGISTIKA INTERMODALNOG PRIJEVOZA OTKLANJANJE USKIH GRLA 6.5.1. Terminali, logistika sredita i industrijski kolosijeci 6.5.2. Prijedlog projekata nunih za stvaranje europskog prometnog sustava i proirenje TEN-T mree na jugoistok Europe

6.6. KADROVI Programi Zvanja i zanimanja 6.7. EKSTERNI TROKOVI 6.8. ZAKLJUNA RAZMATRANJA

15.9.2010. C:\Users\garbanas\AppData\Local\Temp\Framework\02_SMJERNICE AKCIJSKOG PLANA PROGRAMA RAZVOJA INTERMODALNOG PRIJEVOZA_B25993C.doc

SMJERNICE AKCIJSKOG PLANA PROGRAMA RAZVOJA INTERMODALNOG PRIJEVOZA 6.1. UVOD

Smjernice za izradu akcijskog plana razvoja intermodalnog prijevoza izraene su na osnovi prijedloga programa razvitka intermodalnog prijevoza u Republici Hrvatskoj sadranog u knjizi INTERMODALNI PRIJEVOZ U REPUBLICI HRVATSKOJ S PRIJEDLOGOM PROGRAMA I SMJERNICAMA RAZVOJA objavljenoj u izdanju IPC-a Dunav-Jadrana. Smjernicama akcijskog plana sugerira se: izrada planskih dokumenata, propisa, institucionalnog ustroja, uvoenje mjera prometne politike, pregled projekata i standarda prometne infrastrukture, prijevozne i pretovarne tehnike i tehnologije, uvoenje jedinstvenoga informatikog sustava u cilju povezivanja i ukljuivanja u jedinstveni prometni sustav Europe. Smjernice akcijskog plana predviaju i niz drugih aktivnosti vezanih za istraivanje, razvoj, edukaciju, promociju i lobiranje za projekte iz podruja prometne infrastrukture, logistike, informatike, institucionalnog ureenja i osposobljavanje kadrova (u tijelima Europske komisije i Europske unije) za razvoj intermodalnog prometa. 6.2. ZAKONODAVNE, REGULATORNE I ADMINISTRATIVNE AKTIVNOSTI

6.2.1. Strategija i nacionalni program razvoja intermodalnog prijevoza U sklopu Strategije intermodalnog prijevoza Hrvatske treba jasno definirati ulogu i znaaj intermodalnog prijevoza u cilju komodalnosti, to jest kooperacije i koordinacije pojedinih vidova prijevoza. Pritom prioritete valja usmjeriti prema institucionalnom ustroju i sustavu upravljanja, financiranju projekata te dinamici izgradnje infrastrukture prometa te nabavci transportnih kapaciteta prilagoenih za intermodalni prijevoz. Strategijom treba definirati tokove prijevoza na prometnim koridorima - zelenim koridorima (voda, pruga, cesta, zrak), mreu prometnica i prometnih vorova (primarnih, sekundarnih, tercijarnih). Strategijom je nuno definirati osnovne standarde prometnica, robnih centara terminala (dimenzionirane obujmom prometa) te standard opremljenosti, i to na nain da do izraaja mogu doi komparativne prednosti pojedinih vidova prijevoza uz omoguavanje jednake razine slunosti po obujmu, vremenu, sigurnosti i kvaliteti prijevoza. Na dui rok strategijom je nuno odrediti prioritete, dinamiku i sustav financiranja izgradnje prometnica i infrastrukture (koncesije, krediti, javno privatno partnerstvo). Nacionalni program razvoja intermodalnog prijevoza Hrvatske Temeljem strategije i studije razvitka intermodalnog prijevoza nuno je potrebno da nadleno resorno tijelo izradi Prijedlog nacionalnog programa razvoja intermodalnog prijevoza Hrvatske i dostavi ga Vladi Republike Hrvatske na raspravu, a nakon toga isti proslijediti Saboru Republike Hrvatske na usvajanje.

15.9.2010. C:\Users\garbanas\AppData\Local\Temp\Framework\02_SMJERNICE AKCIJSKOG PLANA PROGRAMA RAZVOJA INTERMODALNOG PRIJEVOZA_B25993C.doc

6.2.2. Prijedlog poticajnih mjera za razvoj intermodalnog prijevoza Za potrebe razvitka intermodalnog prijevoza valja uvesti elemente sustava javnih ovlasti (osnivanjem agencije za robni prijevoz kao regulatornog tijela, slino kao u telekomunikacijama). Raspodjelu dozvola prijevoza u meunarodnom cestovnom prometu uvjetovati obujmom koritenja RO-RO1, RO-LA2 i PIGGY-BACK3 tehnologija u intermodalnom prijevozu, kao i osnivanjem prekograninih trgovakih drutava za pruanje usluga u intermodalnom prijevozu. Ukinuti zabranu prometovanja cestovnih motornih vozila u turistikoj sezoni u sluaju kada prevoze robu u sustavu intermodalnog prijevoza. Pojednostaviti procedure nadzora (carinskog, policijskog i inspekcijskog) i uvesti olakice, posebno u provozu uvoenjem carina bez papira, odnosno NCTS4-a.

Ministarstvo prometa i Ministarstvo prosvjete u suradnji sa srednjokolskim i visokokolskim ustanovama trebaju definirati nastavne programe za kolovanje i osposobljavanje kadrova kao i zvanja i zanimanja iz djelatnosti intermodalnog prijevoza. Osigurati sredstva za izgradnju i modernizaciju prometne infrastrukture (pruge, plovni putovi, ceste) koja predstavljaju uska grla u sustavu intermodalnog prijevoza i potaknuti bri razvoj i izgradnju terminala, luka i logistikih centara radi boljeg koritenja postojeih kapaciteta i vee protonosti prometa tereta. Dravnim garancijama, povoljnim kreditima razvojnih banaka, carinskim i poreznim olakicama valja trgovakim drutvima omoguiti laku nabavu opreme za intermodalni prijevoz. Smanjiti stope poreza na dobit ostvarene u intermodalnom prijevozu.

1 2

RO-RO brodovi za prijevoz kamiona, vlakova, kotrljajuih objekata RO-LA - kotrljajua cesta, vlakovi za prijevoz kamiona, vlakova, kotrljajuih objekata 3 PIGGY-BACK uprtni vlakovi 4 NCTS CARDS 2004 NCTS carinski zakon, Novi kompjuterizirani provozni postupak-jednim provoznim postupkom, bez papira, kroz europu, od polazita do odredita.

15.9.2010. C:\Users\garbanas\AppData\Local\Temp\Framework\02_SMJERNICE AKCIJSKOG PLANA PROGRAMA RAZVOJA INTERMODALNOG PRIJEVOZA_B25993C.doc

Subvencionirati prijevoznika po ostvarenom obujmu prijevoza (tkm1 ili TEU2 jedinica) prevezenih u intermodalnom prijevozu (npr. RO-RO, RO-LA i PIGGY-BACK). Projekte za promicanje razvitka intermodalnog prijevoza nuno je uvrstiti u prioritetne projekte za koritenje pretpristupnih fondova Europske unije. Financijski proporcionalno opteretiti pojedine vidove prijevoza u skladu sa stupnjem (postotkom) udjela stvaranja eksternih trokova (tete, zagaenje itd.) *.

6.2.3. Regulativa razvoja intermodalnog prijevoza

Zakonski i podzakonski akti Treba propisati posebne dodatne uvjete za izdavanje odobrenja obavljanja djelatnosti u intermodalnom prijevozu prijevoznika, operatora, peditera u pogledu tehnike opremljenosti, kadrovske osposobljenosti i financijske sposobnosti. Izraditi propis za logistiku prijevoza u urbanim sredinama i obvezati gradove za izradu logistikih programa za prijevoz tereta u gradovima.* Propisom je nuno urediti: Obveznu primjenu dokumenta e-teretnice* Podruje primjene i specifikaciju radnog podruja ITS3 izmeu korisnika i dravnih slubi (u daljnjem tekstu administracija)* Obaveznu primjenu dokumenta (e-carina)* Obaveznu primjenu jedinstvenog prijevoznog dokumenta* Odrediti nastavni plan i program osposobljavanja zvanja i zanimanja za djelatnost u intermodalnom prijevozu i logistici, kao i meusobno priznavanje zvanja i zanimanja.* Obavezu dostavljanja podataka za izradu statistikih izvjea i baze podataka i procedure toka informacija* Podzakonskim aktima nuno je definirati procedure i postupke primjene propisa, prilagoditi i usuglasiti pojedine procedure radi njihovih pojednostavljenja, teiti poveanju protonosti i boljem koritenju ljudi i kapaciteta.
1 2

tkm tonski kilometar TEU 20' stopna jedinica u intermodalnom prijevozu 3 ITS Inteligentni transportni sustavi * Prijedlog mjera sadran u smjernicama akcijskog plana unapreenja logistike intermodalnog prijevoza EK

15.9.2010. C:\Users\garbanas\AppData\Local\Temp\Framework\02_SMJERNICE AKCIJSKOG PLANA PROGRAMA RAZVOJA INTERMODALNOG PRIJEVOZA_B25993C.doc

Aktima Vlade Republike Hrvatske definirati djelatnost intermodalnog prijevoza kao djelatnost od posebnog interesa radi primjene mjera poticaja olakica (carinskih i poreznih), subvencija goriva i prevezenih koliina robe (tkm ili TEU jedinica) u intermodalnom prijevozu. Tehniki standardi Propisati standarde za prometnice i vorita u koridorima intermodalnog prijevoza (zelenim koridorima) za opremu logistikih centara.* Raditi na usuglaavanju gabarita prijevoznih sredstava1, pretovarne opreme i prijevoznih jedinica2 * Jedinstveni prijevozni dokument i e-teretnica Europska komisija radi na promicanju jedinstvenoga prijevoznog dokumenta3 i e-teretnice koji se za sada ne koriste dovoljno, pa je nuna njihova modifikacija. Potrebno je ukljuiti se u rad tijela za izradu dokumenata radi njihove ugradnje. * Sustav odgovornosti U intermodalnom prijevozu uvesti jedinstveni sustav odgovornosti. Europska komisija radi na unapreenju sustava strukture propisa pod radnim nazivom UNCITRAL4. Nuno je pratiti napredak radi primjene. * Sigurnost Europska komisija zapoinje izradu europskih normi u podruju postojeeg zakonodavstva, konvencija radi poboljanja pronalaenja optimalnih rjeenja sigurnosti u intermodalnom prijevozu. ( Odrati potreban stupanj sigurnosti uz nesmetani protok robe).*

1 2

- Direktiva 96/53/EK - COM 2003/155 final 3 - Reglement 11/60 ET, Directive 92/1006EK 4 UNCITRAL-United Nations Commission on International Trade Law UN komisija o meunarodnoj trgovini * Prijedlog mjera sadran u smjernicama akcijskog plana unapreenja logistike intermodalnog prijevoza EK

15.9.2010. C:\Users\garbanas\AppData\Local\Temp\Framework\02_SMJERNICE AKCIJSKOG PLANA PROGRAMA RAZVOJA INTERMODALNOG PRIJEVOZA_B25993C.doc

6.2.4. Inteligentni prometni sustavi Na poticaj IPC1-a u CRUP2-u, ve je izraen prijedlog Projekta uvoenja informatikog sustava u intermodalni logistiki proces, izrada projekta je zamiljena kroz tri faze: istraivanje, priprema i razvoj sustava. Realizacija projekta ovisna je o financijskim sredstvima koja se trebaju osigurati u okviru djelatnosti nadlenog ministarstva. Projekt je primjenjiv za sve zemlje i mogao bi biti kandidiran za sufinanciranje iz EU. Korisnici informacija bili bi operatori, prijevoznici, korisnici usluga, pratee slube (policija i carina) i resorna tijela radi modeliranja prometnog sustava, optimalizacija kapaciteta, prometnica, pretovarnih kapaciteta i definiranja potrebne organizacije rada. Dinamika izrade ovog projekta, izmeu ostalog, ovisit e i o dinamici osnivanja mree promotivnih razvojnih intermodalnih centara kod nas i u Europi. U proraunu za 2009. godinu osigurati sredstva za izradu I faze studije informacijskog sustava za intermodalni prijevoz. 6.2.5. Elementi vrednovanja sustava Pokazatelji djelotvornosti za logistike lance u prijevozu tereta koristan su instrument za poticanje kvalitete usluga. Oni se takoer mogu koristiti za mjerenje utjecaja na okoli i drutvo. Ti pokazatelji ve postoje za kombinirani prijevoz eljeznicom, za zrani prijevoz i za obalni prijevoz. Naalost, do sada nema zajednikog sustava pokazatelja za vie modova prijevoza ili za logistiku teretnog prijevoza u cjelini. Pokazatelji bi sluili za mjerenje i biljeenje radnih svojstava u logistikim prijevoznim lancima i omoguavali izbor optimalnog logistikog lanca. Europska komisija radi na izradi mjerila, pokazatelja i oznaka za vrednovanje efikasnosti, protonosti, ekoloke opravdanosti radi podizanja kvalitete u logistici prijevoza za pojedine prijevozne sustave, mjesta sueljavanja (terminali, luke, aerodromi,..), logistike centre i cjelokupni logistiki lanac. Utvrene pokazatelje djelotvornosti treba primijeniti za sustavno vrednovanje (benchmarking3) intermodalnih lanaca i na taj nain pokazati njihovu uinkovitost i pogodnost u odnosu na utjecaj na okoli i drutvo a naroito : - terminala i logistikih sredita u svrhu utvrivanja njihove pogodnosti za obavljanje intermodalnog prijevoza i radi unapreenja njihove usluge.* - prometnih podsustava sa svrhom pokazivanja njihove uinkovitost i pogodnosti u meusobnoj usporedbi i u odnosu na utjecaj na okoli i drutvo. - logistiku prijevoza u gradovima da bi se mjerila efikasnost, odrivost krajnje isporuke i openito planiranje logistike prijevoza u urbanom podruju.

1 2

IPC Intermodalni promotivni centar Dunav Jadran CRUP - Centru za razvoj unutarnje plovidbe d.o.o. Zagreb 3 benchmarking oznaka pokazatelj djelotvornosti

15.9.2010. C:\Users\garbanas\AppData\Local\Temp\Framework\02_SMJERNICE AKCIJSKOG PLANA PROGRAMA RAZVOJA INTERMODALNOG PRIJEVOZA_B25993C.doc

6.2.6. Statistika Potrebno je analizirati propise, procedure prikupljanja, koritenja i toka podataka radi eventualnih dopuna obveze prikupljanja podataka potrebnih za poboljanje logistike prijevoza.*

6.3. ORGANIZACIJSKE MJERE

6.3.1. Organizacija dravnih tijela nadlenih za promet Ustroj Ministarstva Radi unapreenja intermodalnog prijevoza u resornom Ministarstvu prometa svi vidovi prijevoza morali bi biti u jednom sektoru (upravi). Intermodalni prijevoz mora imati primarno mjesto u organizaciji niih organizacijskih jedinica (sektor, odjeli). Institucionalni sustav upravljanja javnim infrastrukturom, javnim poduzeima za promet) prometom (lukama, terminalima,

Sustav upravljanja lukama (lukim upravama) potrebno je uskladiti s pravnom praksom u Europskoj uniji. Potrebno je preispitati i sastave upravnih vijea i nadzornih odbora ostalih javnih trgovakih drutava, oportunost lanova s obzirom na funkcije koje obnaaju. U veoj mjeri u sustav upravljanja nadzora ukljuiti korisnike i potencijalne investitore.

Regulatorna tijela S obzirom na liberalizaciju prometnog trita, oekivanog veeg broja operatera u prijevozu eljeznicom, uvoenje veeg broja brodara, veliki broj prijevoznika u cestovnom prometu namee potrebu osnivanja agencije za javni prijevoz robe kao regulatornog tijela s javnim ovlastima koje e propisima urediti pitanje prava i odgovornosti sudionika u prijevozu, korisnika i davatelja usluga, uvjete obavljanja prijevoza (operatera) i izdavanje dozvola, koncesije licencija, usklaivanje redova vonje-plovidbe, minimalne tarife i slino.

* Prijedlog mjera sadran u smjernicama akcijskog plana unapreenja logistike intermodalnog prijevoza EK

15.9.2010. C:\Users\garbanas\AppData\Local\Temp\Framework\02_SMJERNICE AKCIJSKOG PLANA PROGRAMA RAZVOJA INTERMODALNOG PRIJEVOZA_B25993C.doc

6.3.2. Organizacija planiranja i izvrenja prijevoza - LOGISTIKA Interni prijevoz Interni prijevoz ima daleko vei znaaj na trokove i organizaciju prijevoza no to se percipira u praksi. Interni prijevoz se odvija u sustavu proizvodnih pogona (na mjestima formiranja transportne jedinice) i mjestima pretovara i potronje. Zbog toga je nuno obvezati sve pravne subjekte, korisnike prometnih usluga, da pretovarna mjesta budu osposobljena za prihvat TEU jedinica, te osposobiti kadrove za manipulaciju i prijevoz TEU jedinica. Logistika urbanog prijevoza Logistika urbanog prijevoza u Republici Hrvatskoj u stvari ne postoji. Gradovi ne rjeavaju sustavno probleme distribucije, najvei dio prometa odvija se neorganizirano i stihijski. Nakon donoenja propisa o logistici prijevoza u urbanim sredinama, kojim bi se obvezali svi gradovi na izradu programa logistike prijevoza, potrebno je pristupiti planiranju prostora i izgradnji logistikih i distributivnih centara, prilagodbu manipulativnih-pretovarnih mjesta pravnih subjekata-korisnika prijevoznih usluga za prihvat i otpremu TEU1 jedinica do planiranja loko robnog prijevoza.* Logistika sredita - centri Logistiki centri kao mjesto sueljavanja prijevoznih podsustava (pojedinih vidova prijevoza) moraju objedinjavati cjelokupnu uslugu organizacije prijevoza robe. To podrazumijeva pretovar, prihvat, preradu, doradu, carinu, sve mogue potrebne kontrole, nadzor, uvanje, informacijski sustav, ugostiteljstvo, bankarstvo, servisne usluge i td. Intermodalni prijevoz intermodalni lanac Akcijskim programom nakon definiranih prometnih tokova i prognoza prometa potrebno je definirati intermodalne lance koji sadre: prometnice, prijevozne sustave, mjesta sueljavanja, logistiku (operateri, informatika), tijela nadzora. Prilagoditi pravne norme u podruju opeg zakonodavstva radi lake i sigurnije integracije pojedinih vidova prijevoza u logistiki lanac. Operateri, pediteri - organizatori prijevoza Postroiti mjere izdavanja ovlatenja za obavljanje djelatnosti peditera-operatera u intermodalnom i kombiniranom prijevozu. Izdati posebna ovlatenja onima koji e ispuniti uvjete kadrovske i strune osposobljenosti, financijske sposobnosti i tehnike opremljenosti za pruanje usluga u intermodalnom prijevozu.

* Prijedlog mjera sadran u smjernicama akcijskog plana unapreenja logistike intermodalnog prijevoza EK

15.9.2010. C:\Users\garbanas\AppData\Local\Temp\Framework\02_SMJERNICE AKCIJSKOG PLANA PROGRAMA RAZVOJA INTERMODALNOG PRIJEVOZA_B25993C.doc

Slube kontrole U organizaciji rada uvesti administrativni ured jedinstveni alter za unos podataka i kontrolu prijevoza robe na jednom mjestu, (radi jedna osoba), radi pojednostavljenja nadzora.* Europska komisija radi na doradi direktive o elektronikom prijevoznom dokumentu1 koji e sluiti u tu svrhu.* Prijevoznici Nuno je postroiti uvjete za izdavanje odobrenja za obavljanje prijevoza u meunarodnom prometu u pogledu prilagoenosti i osposobljenosti za obavljanje intermodalnog i kontejnerskog prijevoza. Ustanoviti posebne licencije za prijevoznika osposobljenog (tehniki, financijski i kadrovski) za obavljanje intermodalnog i kombiniranog prijevoza. Unaprijediti radno i socijalno zakonodavstvo za zaposlene u javnom prijevozu tereta. Prijevozni i carinski dokumenti Sve dokumente preraditi u elektronike dokumente u skladu s direktivom Europske komisije i propisom obvezati - omoguiti njihovu primjenu.*

Informatika podrka Sustavi za praenje u prometu (informatiki sustavi) nisu izgraeni niti uspostavljeni ili nisu meusobno povezani (programski). Time je onemogueno stvaranje i koritenje baze podataka, informiranje korisnika, davaoca usluga i ostalih prateih slubi koji sudjeluju u procesu prijevoza. Idejnim projektom informacijskog sustava prometa Republike Hrvatske izgraen je hodogram aktivnosti po prioritetima. Nuno je osigurati u proraunu sredstva za izradu I faze projekta informatizacije (u visini cca 2 milijuna kuna). Projekt programskog dijela predvia jedinstveni sustav prikupljanja, obrade i distribucije podataka radi koritenja za sve vidove prijevoza. Praenje prometnih tokova Bez odgaanja zapoeti s izradom prve faze projekta informacijskog sustava, baze podataka i statistika, kako bi to prije mogli zapoeti s izradom baze podataka u logistici prijevoza koje su nune za planiranje i organizaciju intermodalnog prijevoza, praenje prometnih tokova i razmjenu informacija. Privoliti korisnike za uee u tom projektu.

COM(2005/609) * Prijedlog mjera sadran u smjernicama akcijskog plana unapreenja logistike intermodalnog prijevoza EK

15.9.2010. C:\Users\garbanas\AppData\Local\Temp\Framework\02_SMJERNICE AKCIJSKOG PLANA PROGRAMA RAZVOJA INTERMODALNOG PRIJEVOZA_B25993C.doc

10

6.3.3. Znanstvena i struna potpora i promocija Znanstvene institucije Uspostaviti poslovno-tehniku suradnju sa znanstvenim institucijama zbog realizacije programa udruga i ministarstva prometa iz podruja intermodalnog prijevoza. Izraditi programe kolovanja i usavravanja kadrova , verifikaciju prijedloga rjeenja programa znanstvene podrke u tuzemstvu i inozemstvu iz podruja intermodalnog prijevoza. Nevladine i neprofitne udruge Propisati uvjete osnivanja, vrstu i broj potrebnih udruga koje e imati ulogu promotora u zemlji i inozemstvu (Hrvatska udruga za promicanje meuobalnoga prometnog povezivanja (SPC Croatia -engleski: Shortsea Shipping Promotion Centre Croatia), Centar za razvoj unutarnje plovidbe (CRUP), Intermodalni promotivni centar (IPC),). Definirati podruje rada, ovlasti i nadlenosti udruga. Osigurati dio sredstava u proraunu Republike Hrvatske za financiranje rada prema programu. Promotivne aktivnosti (IPC, CRUP, SPC Croatia) Iz dosadanjih promotivnih aktivnosti namee se zakljuak da je potrebno objediniti rad Intermodalnog promotivnog centra Dunav-Jadran (IPC-DJ), Centra za razvoj rijenog prometa (CRUP) i Hrvatske udruge za promicanje meuobalnog prometnog povezivanja (SPC Croatia), (engleski: Shortsea Shipping Promotion Centre Croatia) na promociji i promicanjem intermodalnog prijevoza. Oportuno je stvaranje jedinstvenog centra za razvoj intermodalnog prijevoza pod nazivom Intermodalni razvojni centar (IRC, engleski: Intermodal Developement Center IDC). Djelovanjem CRUP-a prenijeti iskustva SSS1 na kopno, promovirati cestu na moru i umreiti sve logistike institucije i ustanove radi uspjenijeg nastupa i prezentacije ciljeva programa.* 1 2

ugradnja i primjena programa NAIADES2 primjena programa Marco Polo3 interoperabilnist elektronike naplate cestarine4 otklanjanje uskih grla pogodovanje za kolovanje kadrova suradnja urbanih i gradskih administracija za promicanje gradskoga teretnog prijevoza CIVITAS5 proirenje iskustva SSS na cijelu mreu zrani prijevoz tereta

SSS meunarodna priobalna plovidba Short Sea Shiping NAIADES Statut europskog akcijskog plana za rijeni promet 3 Marco Polo Regulation (CE) n 1382/2003 4 Direktiva 2004/52/CE 5 CIVITAS - projekt Europske unije za odriv, ist i energetski uinkovit urbani prijevoz * Prijedlog mjera sadran u smjernicama akcijskog plana unapreenja logistike intermodalnog prijevoza EK

15.9.2010. C:\Users\garbanas\AppData\Local\Temp\Framework\02_SMJERNICE AKCIJSKOG PLANA PROGRAMA RAZVOJA INTERMODALNOG PRIJEVOZA_B25993C.doc

11

Strukovne organizacije prijevoznika i peditera Potrebno je uvesti red u rad udruga prijevoznika i peditera u pogledu broja, osposobljenosti, obujma pruanja usluga. Mogue rjeenje jest osnivanje zajednice udruga gdje bi se odluivalo po delegatskom principu, a broj glasova bi ovisio o uspjenosti poslovanja ( tkm, ostvarena dobit ili raspoloivim kapacitetima) ili prema elementima ocjene uspjenosti Europske komisije pojedinog pravnog subjekta. 6.4. SMJERNICE ZA TEHNIKO-TEHNOLOKO UNAPREENJE INTERMODALNOG PRIJEVOZA

Tehniko-tehnoloke probleme predstavljaju neizgraeni i neprilagoeni sustavi prijevoza, pretovara, prihvata i otpreme tereta u intermodalnom prijevozu. 6.4.1. Prijevozna sredstva kapaciteti Prijevozna sredstva za Ro-Ro, Ro-La, PIGGY BACK tehnologije su nedostatna (nedostaje vagona i cestovnih prijevoznih jedinica za prijevoz kontejnera i izmjenjivih sanduka); Stvaranjem povoljnih pretpostavki za razvitak intermodalnog prijevoza ( promjenom politike, stavova, otklanjanjem uskih grla,) doi e do znatnog porasta potranje prijevoznih sredstava za potrebe TEU jedinica. 6.4.2. Pretovarna oprema Pretovarna mjesta, terminali, robno-transportni centri, industrijski terminali (mjesto nastanka prijevoznih jedinica) i trgovaki centri nisu opremljeni i prilagoeni za navedene prijevozne tehnologije. Nedostatak odgovarajuih intermodalnog prijevoza. transportnih kapaciteta znaajno oteava daljnji razvoj

Pretovarna mjesta osposobiti za prihvat i otpremu TEU jedinica (obvezu propisati zakonom prometnim uvjetima). 6.4.3. Informatika oprema Prema idejnom projektu izgradnje informatikog sustava prometa Republike Hrvatske, Centra za razvitak prometa, predvien je separat potrebne opreme i infrastrukture informatikog sustava za sve vrste i grane prometa. Nuno je nastaviti s uvoenjem e-naplate na cestama1.*

Direktiva 2004/52/CE * Prijedlog mjera sadran u smjernicama akcijskog plana unapreenja logistike intermodalnog prijevoza EK

15.9.2010. C:\Users\garbanas\AppData\Local\Temp\Framework\02_SMJERNICE AKCIJSKOG PLANA PROGRAMA RAZVOJA INTERMODALNOG PRIJEVOZA_B25993C.doc

12

6.5. INFRASTRUKTURA I LOGISTIKA INTERMODALNOG PRIJEVOZA - OTKLANJANJE USKIH GRLA Prema ocjeni Europske komisije prometni kapaciteti nisu dovoljno koriteni zbog velikog broja uskih grla u prometnom sustavu. Veliki broj slabosti odnosi se na administrativne i organizacijske prepreke, razliku u propisima, a dio na uska grla prometne infrastrukture i prijevoznih kapaciteta, nedovoljno izgraene informatike podrke. Nakon donoenja strategije prometnog razvitka operativnim programom izgradnje i modernizacije prometne infrastrukture definirati dinamiku realizacije s naglaskom na projekte koji predstavljaju uska grla u AGTC1, AGC2, AGN3 i TEN-T4 mrei, a odnose se na: - izgradnju novih prometnica za bolje povezivanje pojedinih podsustava (grana prometa) i sustava u cjelini, - modernizaciju postojee infrastrukture u cilju poveanja propusne sposobnosti i optimalnog koritenja, - izgradnju i opremanje logistikih centara kao mjesta sueljavanja i kreiranja prijevoznih procesa, - izgradnju objekata informatikih centara za prikupljanje, obradu i distribuciju podataka. Na mrei AGTC-a definirati mreu prometnih koridora intermodalnog prijevoza, (posebno ekoloki prihvatljive) zelene koridore predloiti Europskoj komisiji radi uvrtenja u TEN-T mreu. 6.5.1. Terminali, logistika sredita i industrijski kolosijeci Nakon definiranja broja i mjesta logistikih centara i logistikih sredita u suradnji urbanista i gradskih administracija, definirati lokacije za izgradnju i zapoeti proces osnivanja konzorcija za izgradnju. Pored izgradnje potrebnog broja kontejnerskih terminala u svim znaajnijim industrijskim centrima i drugih objekata prometne infrastrukture, potrebno je istovremeno planirati i osigurati odgovarajua sredstva za tehnoloko osposobljavanje odreenog broja postojeih i gradnju novih industrijskih kolosijeka (naravno gdje za to postoji potreba) i opremiti ih za manipulaciju transportnih jedinica intermodalnog prijevoza. Industrijski kolosijeci su, uz mreu kontejnerskih terminala i opremu za manipulaciju kontejnera, bitan imbenik budueg razvoja intermodalnog prijevoza. Industrijski kolosijeci predstavljaju direktnu eljezniku vezu izmeu eljeznikog sustava i veih korisnika eljeznikih usluga, prvenstveno onih koji u svom poslovanju koriste znatne koliine sirovina i poluproizvoda i koji pripadaju grupaciji proizvoaa velikih koliina istovrsne robe. Industrijski kolosijeci omoguavaju veu akviziciju i konkurentnost eljeznice. Potrebno je uspostaviti drugaije odnose u politici prema industrijskim kolosijecima (izgradnja, odravanje, koritenje i dr.).

1 2

AGTC - Viestrani europski ugovor za kombinirani prijevoz AGC - Viestrani europski ugovor za eljezniki prijevoz 3 AGN - Viestrani europski ugovor za rijeni prijevoz 4 TEN-T Trans-europska transportna mrea * Prijedlog mjera sadran u smjernicama akcijskog plana unapreenja logistike intermodalnog prijevoza EK

15.9.2010. C:\Users\garbanas\AppData\Local\Temp\Framework\02_SMJERNICE AKCIJSKOG PLANA PROGRAMA RAZVOJA INTERMODALNOG PRIJEVOZA_B25993C.doc

13

6.5.2. Prijedlog projekata nunih za stvaranje europskog prometnog sustava i proirenje TEN-T mree na jugoistok Europe Otklanjanjem uskih grla u relativno kratkom vremenu mogla bi se znatno poveati propusna sposobnost i protonost prometa uz neznatna ulaganja ime bi se smanjili trokovi prijevoza, eksterni trokovi i ostvarila vea zatita okolia. U Programu razvoja intermodalnog prijevoza dane su sugestije smjernica za promicanje intermodalnog prijevoza u Republici Hrvatskoj, a time i otklanjanje uskih grla, u propisima, administraciji, organizaciji, logistici, informatici i prometnoj politici. U Programu razvoja intermodalnog prijevoza navedeni su glavni prijedlozi projekata nunih za stvaranje jedinstvenog europskog prometnog sustava i proirenje TEN-T mree na jugoistok Europe: - Izgradnja i modernizacija Luke Vukovar i rijenih luka*, - Izgradnja vienamjenskog kanala Dunav-Sava (VNKDS)* - Modernizacija pruge Vukovar-Vinkovci - Izgradnja i rekonstrukcija cestovne mree oko Luke Vukovar - Izgradnja i modernizacija eljeznike i cestovne infrastrukture na c-ogranku V paneuropskog prometnog koridora - Modernizacija Luke Ploe - Regulacija plovnog puta rijeke Save* - Modernizacija X Paneuropskog koridora* - Izgradnja prometne infrastrukture u Zagrebu - Krapinska eljeznica na A ogranku X. prometnog koridora* - Revitalizacija Unske pruge - Modernizacija srednjojadranskih luka, Zadar, ibenik, Split - Izgradnja eljeznike pruge Rijeka Zagreb i drugog kolosijeka pruge Dugo Selo Koprivnica* - Izgradnja i modernizacija Luke Rijeka* - Izgradnja eljeznikog tunela kroz Uku - Izgradnja Cargo centra Zagreb* - Izgradnja satelitskih cargo centara u Hrvatskoj - Izgradnja i modernizacija eljeznikih industrijskih kolosijeka - Izgradnja informatikog sustava intermodalnog prijevoza* - Euroorijent - eljeznica na moru - Organiziranje i razvoj pratee industrije * Projekt dostavljeni Europskoj komisiji u sklopu izrade identifikacije uskih grla u Europskoj uniji .

15.9.2010. C:\Users\garbanas\AppData\Local\Temp\Framework\02_SMJERNICE AKCIJSKOG PLANA PROGRAMA RAZVOJA INTERMODALNOG PRIJEVOZA_B25993C.doc

14

6.6. KADROVI Problem kadrova izraen je u nedostatku osposobljenih kadrova za intermodalni prijevoz, a program srednjih, viih i visokih kola za osposobljavanje kadrova nije prilagoen potrebama intermodalnog sustava. Potrebno je uvesti sustav poticaja i pogodovanja za razvoj interesa za kolovanje kadrova za intermodalni prijevoz. * Programi Potrebno je utvrditi nastavni program za osposobljavanje za zvanja i zanimanja iz podruja intermodalnog i kontejnerskog prijevoza. Zvanja i zanimanja Potrebno je definirati zvanja i zanimanja u djelatnosti intermodalnog prijevoza i propisati meusobno priznavanje zvanja i zanimanja i svjedodbi bez ogranienja u nacionalnom zakonodavstvu. 6.7. EKSTERNI TROKOVI Europska komisija razmatra sve mogue mjere kojima bi se djelovalo na smanjenje eksternih trokova. Najvei broj mjera svodi se na poveanje naknade, poreza, takse i ukljuivanje u cijenu prijevoza za prijevoznike koji prouzrokuju trokove. * Potrebno je pratiti rad Europske komisije na izradi dokumenata radi njihove pravovremene implementacije. 6.8. ZAKLJUNA RAZMATRANJA Predloene smjernice za izradu akcijskog plana izraene su s namjerom da se stvore pretpostavke za izradu i verifikaciju Akcijskog plana, kao dokumenta koji predstavlja osnovu za bri nesmetani razvoj intermodalnog prijevoza u Republici Hrvatskoj na due razdoblje. Nositelj izrade akcijskog plana razvitka intermodalnog prijevoza trebali bi biti Ministarstvo za promet u suradnji s Ministarstvom gospodarstva. Na izradi bi se angairali znanstveni studiji za promet, pomorstvo, ekonomiju, elektrotehniku i raunarstvo i pravo, te najutjecajnija javna poduzea iz podruja prometa i najutjecajnija trgovaka drutva. Akcijski plan trebao bi biti izraen do kraja 2009.g., a implementacija plana bi bila trajna zadaa svih sudionika u lancu intermodalnog prometa, tijela dravne uprave koja su nadlena za promet, lokalnih gradskih uprava. Izrada i realizacija akcijskog plana zahtijeva angairani pristup i promjene u promiljanju svih nadlenih u tijelima dravne i lokalne uprave, institucija, ustanova i sudionika prometnih procesa, davatelja, korisnika i organizatora prijevoznih usluga. U suprotnom e sve do sada napisano biti mrtvo slovo na papiru, a razlika u razvoju intermodalnog prijevoza izmeu razvijenih zemalja i nas bit e sve vea. Osmiljeni sustav u intermodalnom i kombiniranom prijevozu pozitivno bi se odrazio na rjeavanje problema zaguenja, zatite okolia, a pozitivno bi se odrazio na cijenu trokova prijevoza, te bi Hrvatsku uinio zanimljivom za ulagae.

15.9.2010. C:\Users\garbanas\AppData\Local\Temp\Framework\02_SMJERNICE AKCIJSKOG PLANA PROGRAMA RAZVOJA INTERMODALNOG PRIJEVOZA_B25993C.doc

15