Prijenosnici- su finomehaniki sklopovi koji se rabe za prijenos i pretvorbu gibanja i prijenos sila. Prijenosnici su mehanizmi.

Mehanizmi su sustavi vrstih tijela koja su meusobno povezana tako da gibanje jednog dijela uzrokuje gibanje ostalih po zadanom zakonu. Gibanje je niz slijednih promjena poloaja tijela, a moe se promatrati u odnosu prema drugome tijelu koje miruje ili se giba na poznat nain. Dijelovi mehanizma moraju biti vrsta tijela koja se zanemarivo deformiraju pod djelovanjem vanjskih opteredenja. Svaki dio mehanizma ima: postolje, pogonski i prijenosni dio. Pogonski dio mehanizma vezan je na izvor gibanja i on dobiveno gibanje prenosi na ostale pokretne dijelove. Prijenosni su oni dijelovi koji se ponu gibati nakon pogonskoga(prijenosni izvrni i posredni). Postolje je dio mehanizma koji miruje. Kinematiki par ine dva susjedna dijela u neprekidnom dodiru. Kinematiki parovi mogu imati od jednog do pet stupnjeva slobode relativnog gibanja. Tarni prijenosnici- su finomehaniki sklopovi koji gibanje i zakretani moment prenose neposredno s pomodu trenja nastaloga na mjestu dodira dviju tarenica. Tarenice su elementi ija je zadada stvaranje sile trenja potrebne za prijenos. Tarenice se izrauju od materijala s velikim koeficijentom trenja i dobre otpornosti na troenje i puzanje. Openito o tarnim prijenosnicima- oni se sastoje od najmanje tri dijela povezana s trima zglobovima. Dijelovi su:pogonska tarenica, izvrna tarenica i postolje. Tarni zglob je mjesto neprekidnog dodira dviju tarenica. Dvije slobode gibanja tarnog zgloba omoguduju primjenu tarnoga prijenosnika za dvije zadade: 1. Prijenos vrtnje s pogonske na izvrnu tarenicu, 2. Pretvorbu krunog gibanja dviju tarenica u pravocrtno gibanje elemenata umetnutih izmeu njih. Za prijenos bez proklizavanja sila trenja mora biti jednaka ili veda od prenosive obodne sile. Proklizavanje je u tarnim prijenosnicima nepoeljna pojava, osim kad se rabi kao mjera zatite od preopteredivanja pri radu. Vrste tarnih prijenosnika- a) prijenosnici stalnog prijenosnog omjera, b) prijenosnici promjenjivog prijenosnog omjera, c) prijenosnici za promjenu smjera vrtnje, d) prijenosnici za pretvorbu krunog u pravocrtno gibanje. Stalnog prijenosnog omjera primjenjuju se za prijenos izmeu: usporednih osi, osi koje se kriaju i mimoilaznih osi. Promjenjivog prijenosnog omjera omoguduju promjenu prijenosnog omjera za vrijeme pogona. Promjena smjera omoguduju gonjenome vratilu dva razliita izlazna smjera vrtnje i mogu biti izvedeni za stalni i promjenjivi prijenosni omjer. Za promjenu vrtnje u pravocrtno gibanje dvije valjkaste tarenice vrte se u suprotnome smjeru i razmaknute su za debljinu elementa kojemu omoguduju pravocrtno gibanje. Zupasti prijenosnici- su finomehaniki sklopovi koji gibanje i zakretni moment prenose neposredno, zahvatom zubaca jednoga zupanika u meuzublja drugoga. Zupanici su elementi zupastih prijenosnika, okrugla su oblika s izraenim zupcima. Opseg je zupanika podijeljen na odreen broj zubaca. Podjela je provedena na krunici koja se zove diobena krunica. Oblici zupanika su: a) valjkasti zupanici(elnici), b) zupane letve(ozubnice), c) stoasti zupanici(stonici), d) vijani zupanici(vijanici). Izrauju se od: uglinih ili legiranih elika, bronce, aluminijskih slitina Openito o zupastim prijenosnicima- u finomehanici se koriste valjkasti zupanici s ravnim zupcima. (nacrtat sliku s 263.str.) Zupasti zglob mjesto je dodira zubaca dvaju zupanika za vrijeme zahvata, tj. Ulaza zubaca u meuzublje drugoga. Primjenjuju se za: prijenos vrtnje s pogonskoga na izvrni zupanik, pretvorbu krunog gibanja zupanika u pravocrtno gibanje zupane letve. Diobeni promjer je promjer one krunice na zupaniku po kojoj je izvrena podjela na potreban broj koraka. Modul zubaca dogovorena je normirana mjera za par zupanika u zahvatu. Korak zupanika duljina je luka na diobenoj krunici koja odgovara razmaku istostranih profila bokova dvaju susjednih zubaca. Par

zupanika u zahvatu mora imati isti modul. Granini broj zubaca najmanji je broj zubaca koji smije imati manji zupanik u zupastome paru. Vrste zupastih prijenosnika jednostavni i sloeni. Jednostavni su oni koji imaju na svakom vratilu po jedan zupanik. Sloeni su oni koji imaju vie zupanika nego vratila. Mjenjai brzine vrtnje sloeni su zupasti prijenosnici koji omoguduju postizanje vie razliitih prijenosnih omjera. Posebna su izvedba zupastoga prijenosnika harmonijski prijenosnici. Oni omoguduju smanjenje brzine vrtnje do 100 puta i pogodan je za ostvarivanje polaganoga zakretanja izvrnoga dijela uz povedanje zakretnoga momenta u zglobu. Primjena: pisai, crtala, fotokopirni ureaji, mjerni instrumenti Prijenosnici s gipkim vunim elementima- su finomehaniki sklopovi koji gibanje i snagu prenose preko remena, ueta ili lanca. Openito o prijenosnicima s gipkim vunim elementima- dva dijela kinematikoga para nisu u neposrednome dodiru. Njihovo gibanje omoguduje gipki vuni element. Postoje dvije vrste prijenosa a to su: a) prijenos s pomodu trenja koje nastaje izmeu:plosnatoga,klinastoga ili okrugloga remena i odgovarajudih remenica ili ueta i unica, b) prijenos zahvatom koji nastaje: uzubljivanjem zubaca zupastoga remena u meuzublje zupaste remenice i ulaskom zubaca lananika u lanke lanca. Gipki vuni elementi se mogu pojaviti u dva izgleda: 1.) gipki vuni element ima oblik petlje i obuhvada elemente prijenosnika. Takvi se prijenosnici nazivaju zatvorenima. 2.) gipki vuni elementi konane duljine, a krajevi su mu vrsto spojeni za elemente prijenosnika. To su otvoreni prijenosnici. Prijenosnici s gipkim vunim elementima koji prijenos ostvaruju trenjem- (slika s 282. Str.) vrpca moe biti gumena, polimerna, kona, tkana od tekstilnih vlakana i elina. Remenice mogu biti valjkaste i stoaste.