UNIVERZITET U ISTONOM SARAJEVU SAOBRAAJNI FAKULTET DOBOJ

OPTIKE KOMUNIKACIJE Seminarski rad

Student: Danilo Lazarevi Br. indeksa: 157/07

Profesor: dr Ferid Softi, van. prof. Asistent: Aleksandar Stjepanovi, dipl. el.in

Smjer: Telekomunikacije

3. Komponente fiber optike komunikacione mree

Svaka fiber optika komunikacona mrea, bez obzira na namjenu se sastoji iz tri dijela: optiki predajnik, koji pretvara elektrini signal u svjetlosni zrak optiko vlakno, kao prenosni medijum optiki prijemnik, koji pretvara svetlosni zrak u elektrini signal

Blok ema optike komunacione mree je predstavljena na sl. 1.

Slika 1. Konfiguracija fiber optike komunikacione mree

Pretvarnje elektrinog signala u optiki i obratno je neophodno da bi se optiki vodovi (Fiber Optic - FO) mogli upotrijebiti u komunikacijama. To radi svjetlovodni pretvara TRASCEIVER. Kako se kroz jedan optiki vod moe istovremeno ostvariti komunikacija samo u jednom smjeru to znai da za komunikaciju treba jedan svjetlosni predajnik koji e elektrine impulse pretvoriti u optike i emitovati ih u svjetlovod te prijemnik na drugoj strani koji e optike impulse vratiti u elektrini oblik. Komunikacija je SIMPLEX. Za dvosmjernu komunikaciju trebaju DVA optika voda i jedan par vodova omoguava FULL-DUPLEX komunikaciju. Stoga se i optiki konektori za povezivanje svjetlovoda mogu nai u simplex (ST konektor) ili u duplex varijanti (dva LC i SC meusobno povezana konektora). Kao izvor svjetlosti koristi se LASER (Light Amplification by Simulated Emission of Radiation), LED dioda (Light Emitting Diode) ili VCSEL laser (Vertical Cavity Surface Emitting Lasers). Laser je najskuplje rjeenje i koristi se kod optikih vodova ueg jezgra gdje se svjetlosni zrak pod nultim uglom ubacuje u svjetlovod.
2

29. Vrste svjetlovoda

57. Koeficijent refleksije

Posmatrajmo uniformni planarni talas koji pod nekim uglom nailazi na ravnu granicu izmeu dva medija (dielektrika) U ovom primjeru, posmatrajmo vertikalnu (TE) polarizaciju

Na primjer, za vertikalnu polarizaciju

Ako je i vei od kritinog ugla, je kompleksna veliina.

 je za i vei od kritinog ugla

Amplituda i faza od je

Uoimo da za arg() 0 reflektovani talas ima pomak u fazi za arg(). Primjer (1 = 2.25, 2 = 1):