1)principjelna shema parno-turbinskog postrojenja i kruni proces parnog stroja(turbine) u t-s dijagramu opis turbine?

Turbina je pogonski stroj s kontinuiranim protokom koja se sastoji iz niza fiksnih i rotirajuih kanala kroz koje prolazi para. One mogu biti projektirane za veliki raspon promjene brzine vrtnje. 2) opis stupnja turbine sa najvanijim znaajkama? Turbina se sastoji od statora i rotora. Stator(ili kuite) sastoji se od fiksnih kanala za ulaz pare i odvoenje pare. U statoru dolazi do ekspanzije pare koja izlazi velikom brzinom. Rad fluida prenosi se na rotorske lopatice koje su smjetene odmah iza statorskih. 4)stupnjevi djelovanja, rad i snaga kod parnih turbina (skiciraj proces u h-s dijagramu)?

Supanjevi djelovanja parnih turbina biti e vei to je manja izlaza brzina jer kinetika energija pare na izlazu jedini gubitak u idealnim turbinima, takoer stupnjevi djelovanja su omjeri specifinog rada i raspoloivog izentropskog entropiskog rada. 5)fluidodinamiki gubici kod turbinskog stupnja? Ovdje su gubici koje imamo na stupnju kao trenje u mirujuim i pokretnim kanalima uzrokuje smanjenje brzine, gubitak izlazom kinetike energuije a ako ona odmah ulazi u sljedei stupanj turbine tada to nee biti gubitak, vrtloni gubici pri udaru struje fluida u napadni rub lopatice, aerodinamiki gubici trenja na diskovima rotora i proputanaj 6) specifinosti akciske parne turbine, shematski prikaz stupnjeva, ekspanzija na stupnju i stupanj djelovanja? Prvu akcisku turbinu konstruirao je De Laval, specifinost ove turbine je to para ekspandira u jednoj ili vie sapnica od tlaka p1 na tlak p2. Padom tlaka povisuje se brzina pare koja je 850 m/s pri tlaku od 7do 8 bara. Stupanj djelovanja jednostepenih turbina je od0.3 do0.5 a kod velikih turbina i 0.8

7) opisati akcisku turbinu sa stupnjevima brzina skica. Shematski prikaz curtisovog stupnja trokuta brzina i pad tlaka uz izraze? U sapnici ekspandira para od poetnog tlaka p1 do tlaka p2 kao i kod jednostepenih turbina. Para ulazi relativnom brzinom u rotorse lopatice koje su graene tako da para u njima ne moe ekspandirati. Relativnom brzionom izlazi iz prvog rotorskog stupnja. Tom brzinom ulazi u drugi red lopatica koje su neprekretne i one slue za skretanje mlaza pare. Kako para prolazi okomito kroz statorske lopatice para ne ekspandira. Ove turbine rade sa manjim brojem okretaja, para se moe dovoditi po cijelom obodu, stupanj djelovanja kree se oko 0.65 kod dvostepenih turbina a kod vie stepenih uinak se smanjuje i manja kinetika brzina.

8)rateau turbina sastoji se od vie de lavalovih stupnjeva ovdje se eli odma iskoristiti izlazna kinetika energija pare iz ranijeg stupnja. U izvedbi ove turbine koristu se statorske dijafragme koje su izloene djelovanju razlike tlakova kako bi proputanja pare bila najmanja. Dijafragme moraju biti dovoljno vrste radi razlike tlakova ispred i iza nje. to je vei broj stupnjeva to je manji entalpiski pad na stupnju.

Stupanj djelovanja Rateau

9)specifinosti reakciske parne turbine? Rotor reakciske turbine je izveden kao bubanj. Ne koristi se izvedba s diskom. Obodna brzina kod reakciskih turbina je velika vea nego kod akciskih a jednako tako vei je i stupanj djelovanja. Pad entalpije na stupnju je umjeren. Stupnjevi reakcije koriste se u podrujima srednjeg i niskog tlaka ekspanzije pare. I veliina lopatica u ovim stupnjevima je vea. 11) definicija panoturbinskog postrojenja i skica? Parnoturbinsko postrojenje je sustav koji se sastoji is stroja koji toplinu sadranu u pari pretvaraju u mehaniki rad. 1-2tlaenje napojne vode pumpama 2-3proizvodnja pare u generatoru pare 3-4ekspanzija pare u turbini 4-1kondezacija ekspandirane pare

12)renkinov proces

Nain poveanja stupnja djelovanja za rankineov proces su: 1.sniavanje tlaka kondezatora 2.poveanje temperature pregrijanja 3.poveanje tlaka pare 4.ponavljana pregrijanja 5.regeneracija 17.De lavalova akcijska turbina? Sastoji se od statora i rotora tj. jednog stupnja. Stator odvaja dva podruja s velikom razlikom tlakova i iza njega izlazi para velikom brzinom. Disko rotora nosi vijenac lopatica. Tlak ispred i iza rotora je jednak.

18.Parsonsova viestepena reakcijska turbina? Turbina se sastoji od 4 jednostupanjske reakcijske turbine spojene na istom bubnju.Statorske i rotorske lopatice istog su oblika pa prorauju po polovicu toplinskog pada i pretvaraju ga u kinetiku energiju, a kinetika se energija samo u rotorskim lopaticama pretvara u mehaniki rad. Reakcijska turbina mora raditi s punim privodom pare jer se ekspanzija dogaa i u rotorskim lopaticama. 19.Curtis kolo- turbina sa stupnjevanjem brzine?

23.Plinska turbina(openito)? Plinska turbina predstavlja toplinski pogonski stroj u kojemu ekspandira plin ( umjesto pare kod parne turbine).dijelovi plinske turbine su:plinska turbina, kompresor zraka, komore izgaranja, zagrijai zraka za izgaranje, sustav goriva

37. Izvedbe plinskih turbina Plinske turbine mogu biti jednoosovinske i vieosovinske. Jednoosovinske turbine su najjednostavnije pogodne su u uvijetima kada je brzina vrtnji i optereenje konstantno. Maksimalna snaga odreena je max temperaturom na ulazu u turbinu. Vieosovinske turbine mogu imati snagu za pokretanje potroaa. Vratilo je odvojeno od vratila kompresora i prvih stupnjeva turbine. Ove dvije turbine mogu raditi u paralelnom i seriskom spoju jer postiu vie stupnjeve djelovanaja na manjim optereenjima.

38. Dijelovi plinske turbine i funkcije pojedinih Pinska turbina je najee aksijalna reakciska turbina koja ima visoki stupanj djelovanja a kod manjih optereenja koristu se radijalne centripetalne turbine jer imaju visok stupanj dijelovanja u irem podruju rada. Kompresor zraka: slui za komprimiranje zraka u posudu za izgaranje kod manjih turbina je jednostupanjski a kod veih turbina viestupanjski. Takoer ovi kompresori moraju biti turbo kompresori zbog velike potrebe za zrakom. Komore za izgaranje trbaju omoguiti izgaranje goriva kako bi se dobila jednolika temperatura na ulazu u turbinu. Tkoer treba postii stabilni plamen da se smanji Nox. Komore za izgaranje hladu se zrakom koji prostrujava kroz stijenke cijelom duinom. Komore mogu biti cijevne ili prstenaste. Zagrijai zraka pregrijavaju zrak prije ulaska u komoru za izgaranje. Pregrijavanje se vri ispunim plinovima i zagrijai zraka pomau poveanju termikog stupnja turbine. Sustav goriva obuhvaa 2 postupka odstranjivanje soli(natrij, kalij) i dodavanje aditiva gorivu magnezija sprijeava se korozija ii stvaranje taloga. 39.Prednosti i mane aksijalne reakcijske turbine i radijalne centripentalne turbine Aksijalna reakciska turbina ima visok stupanj dijelovanja ali ima brzo otpadanje stupnja dijelovanja kod udovoljavanja projektnih uvjeta. Radijalne centripetalne turbine imaju visok stupanj dijelovanja u irem podruju rada a nedostatak je to se koristu skupi materijali za izradu lopatica jer na njih djeluje velika temperatura.

40. Procesi plinske turbine ( shematski prikazati i opisati)

Plinska turbina sa otvorenim procesom radni medij je atmosferski zrak koji se usisava iz okoline u komoru za izgaranje mjea se zajedno sa gorivom u smjesu. Plinovi izgaranja slue kao radni medij turbini. Plinska turbina zatvorenog procesa radni medij je odvojen od atmosfere. Umjesto komore za izgaranje koristi se izmjenjiva topline. Umjesto ispuha koristi se drugi izmjenjiva topline. Radni medij najee je helij ispod atmosferskog tlaka.

41. Braytonov Proces ( shema; opis i dijagram )

Kruni proces sastoji se od adijabatske kompresije, dovoda topline po izobari, adijabatska ekspanzija i ispuh po izobari. Zatvoreni plinski proces najee se koristi helij kao radni fluid koji je ispod atmosferskog tlaka. Umjesto komore za izgaranje koristi se izmjenjiva topline. Umjesto ispuha koristi se drugi izmjenjiva topline. Turbina pokree potroaa i kompresor. 46. Regulacija plinske turbine Regulacija se moe vriti na dva naina ; a)pri konstatnoj brzini vrtnje b)pri promjenjivoj brzini vrtnje tu se posebno koriste vieosovinske turbine 47. Problemi vezani uz plinske turbine Kod plinske turbine potreban je veliki priteak zraka u gorivoj smjesi ima veu potronju goriva i ne koristu se na trgovakim brodovima, znaajno smanjiti temperaturu plinova izgaranaj na ulazu u turbinu jer su na ulazu od 700do900c i time im je vjek trajanja krai nego parnim turbinama. Mnogo je tee projektirati kompresor nego turbinu. Za neke sustave potrebno je dosta vremena za postizanje nazivnog optereenja a za neke ne tako za parnoturbinsko postrojenjetreba oko 24h a za veliki dizel motor 30min a za mali dizel motor 1 min. 48 Prednosti i nedostatci primjene plinskuh turbina? Prednosti plinskih turbina su u njihovoj kompaktnoj izvedbi s vrlo malom masom i smnjenim potrebama za odravanje. Nedostaci su im previsoka temperatura radnog sredstva pri ulazu u turbinu. Zbog visokih temperatura radnog sredstva vijek trajanja se smanjuje na priblino 50000 radnih sati. Potronja goriva je vea nego kod dizel motora zato se ne koristu na trgovakim brodovima ve na brodovima ratne mornarice. 49. Kombinarana postrojenja sa plinskom i parnom turbinom (sheme, stupnjevi dijelovanja,opis, prednosti)

Stupnjevi dijelovanja mogu se dostii ak i do 60% Prednosti ovakvog postrojenja je to plinovi iz plinske turbine ulaze u kotao utilizator. Te predaju svoju toplinu vodi koja ispari i pokrene turbinu. Na taj nain smanjimo toplinu ispunih plinova i poveamo termiki stupanj dijelovanja.