MAINSKI MATERIJALI

Mainski materijali se dijele na : 1. Metale: elik, liveno eljezo; 2. Nemetale: koa, guma, azbest, staklo, drvo, plastini materijali; 3. Legure: mesing, bronza, silumin itd.; 4. Pogonske materijale: goriva i maziva.

OSOBINE MAINSKIH MATERIJALA

Osobine metala i legura su: a) fizike: sjaj, temperatura topljenja, boja, elektrina i toplotna provodljivost, gustoa; b) hemijske: hemijski sastav, otpornost na vlagu, so, koroziju i dr.; c) mehanike: tvrdoa, vrstoa, elastinost, ilavost i plastinost.

ISPITIVANJE TVRDOE
Tvrdoa je sposobnost materijala da se suprostavi prodoru alata ili nekog drugog tijela u njegovu povrinu

ISPITIVANJE VRSTOE
vrstoa je sposobnost tijela da se suprodstavi djelovanju vanjskih sila, kojim nastoj da ne promijeni oblik. Vanjske sile svojim djelovanjem izazivaju sljedee vrste naprezanja na predmete: zatezanje, sabijanje, savijanje, uvijanje, smicanje i izvijanje.

ISPITIVANJE VRSTOE

UVIJANJE

SAVIJANJE

SMICANJE

ZATEZANJE

ILAVOST
ilavost je osobina materijala koja moe doprinijeti trajnoj promjeni oblika a da se pri tome ne lomi. Neki metali ili legure se ne mogu savijati, te prilikom savijanja pucaju. Za takve materijale kaemo da su krti, a osobina je krtost.

TEHNOLOKE OSOBINE
Tehnoloke osobine metala i legura pokazuju kako se ovi ponaaju pri obradi, npr. prilikom kovanja, livenja, zavarivanja, rezanja

KOVANJE

PRIMJENA MAINSKIH MATERIJALA

Tehniko eljezo obuhvata sve vrste proizvoda i poluproizvoda koji se dobijaju od eljeza i legura eljeza. Tehniko eljezo se dijeli na: a) elik i b) liveno eljezo. Nauka koja se bavi prouavanjem procesa i postupaka za dobijanje i preradu metala iz ruda, zove se METALURGIJA. Crna metalurgija se bavi dobijanjem eljeza i njegovih legura.

SIROVO ELJEZO; VISOKA PE

Sirovo eljezo (Fe) se dobija topljenjem rude eljeza u visokim peima. U visoku pe se ubacuje: ruda eljeza, koks, kre i vazduh. Visoka pe iz koje se dobija eljezo sastoji se iz velikog elinog omotaa, visokog oko 25 m, koji je s unutranje strane obloen vatrostalnom ciglom. Visoka pe radi neprekidno nekoliko godina.

VISOKA PE

ELIK
elik je legura eljeza i ugljika sa 0,01 do 2,14% ugljika. U zavisnosti od namjene, eliku se dodaju i drugi legirajui elementi, kako bi mu se poboljale osobine. elik je sive boje, ima veliku gustou, podnosi velike temperature, dobro provodi toplotu i podloan je koroziji. elici se dijele na dvije velike grupe: a) konstrukcione i b) alatne. Konstrukcioni elici se upotrebljavaju za gradnju maina, elinih konstrukcija, brodova i sl.
Alatni elici se koriste za izradu alata razliitih vrsta. Oznaka elika se sastoji od slova i brojane vrijednosti. Brojana vrijednost odreuje vrstu elika. elik se proizvodi u elianama u eljezarama.

BAKAR
Bakar se koristi za proizvodnju legura, a njegove najpoznatije legure su: mesing i bronza. Mesing (mjed) je legura bakra i cinka. Lagano se kuje i valja, a topi se na temperaturi od 900 do 930 C. U graevinarstvu se koristi za izradu okova, vodovodnih cijevi i slavina. Bronza je legura bakra i drugih metala, a najee se u bronzu dodaju: kalaj, pa se takva bronza naziva kalajna, ili olovo, pa je ta bronza olovna i sl. Bronza se koristi za izradu zupanika, leajeva, za izradu okova i ukrasa.

ALUMINIJUM
Aluminijum (Al) je metal koji se dobija iz ruda koje su veoma rasprostranjene, a jedna od njih je boksit. Aluminijum se iz boksita dobija elektrolizom. Proces se odvija u dvije faze. Prva faza je da se ruda pretvori u aluminijumoksid (glinica). Druga faza je da se aluminijum elektrolizom izdvaja iz glinice, koja se prije toga topi. Za proizvodnju jedne tone aluminijuma potrebno je 4-6 tona boksita, elektrina energija, voda i ugljene elektrode. Proizvodnja aluminijuma je sloen i veoma skup proces. Elektrolitikim putem se dobija gotovo potpuno ist aluminijum, oko 99,99 % istoe.

ALUMINIJUM
Aluminijum (Al) je metal koji se dobija iz ruda koje su veoma rasprostranjene, a jedna od njih je boksit. Aluminijum se iz boksita dobija elektrolizom. Proces se odvija u dvije faze. Prva faza je da se ruda pretvori u aluminijum-oksid (glinica). Druga faza je da se aluminijum elektrolizom izdvaja iz glinice, koja se prije toga topi. Aluminijum se veoma mnogo koristi u mainstvu i poslije eljeza, najvie se proizvodi. Dobro provodi elektrinu energiju, pa se legiran koristi u elektrotehnici.

LEGURE
Legure su mjeavina dva ili vie metala, a cilj im je da poboljaju osobine i kvalitet metala. Svaka legura se sastoji od: a) osnovnog metala i b) legirajueg elementa. Tako postoje: 1. mesing: legura bakra i cinka; 2. elik: legura gvoa (eljeza) i ugljika; 3. nehrajui elik: legura gvoa, hroma i nikla; 4. bronza: legura bakra i kalaja.

NEMETALNI MATERIJALI
Azbest je mineral sive boje, koji podnosi visoke temperature ali nije vrst. Koristi se za izradu vatrogasnih odijela, kao izolacioni materijal u autoindustriji, za izradu koionih obloga. Pogonski materijali Pogonski materijali slue za pogon, odravanje i podmazivanje kliznih dijelova maina i ureaja. U pogonske materijale ubrajamo goriva i maziva. Goriva su materije koje pri odreenoj temperaturi proizvode veliku koliinu energije, koja se moe upotrijebiti za pokretanje maina, motora, turbina, kao i za grijanje stambenih i poslovnih objekata. Nafta je, sa svojim derivatima, najrasprostranjenije gorivo za pogon vozila. Sirova nafta se u rafinerijama prerauje procesom frakcione destilacije. Ovim procesom se iz nafte dobija: isti benzin, dizel-gorivo, lo-ulje, ulja i maziva za podmazivanje dijelova i sl.

NEMETALNI MATERIJALI
Ugalj Ugalj je najrasprostranjenije prirodno gorivo kojeg u naoj zemlji ima mnogo. Kopa se iz rudnika, a razlikujemo: kameni i antracit. Ugalj se nalazi i na zemljinoj povrini, pa se vadi na povrinskim kopovima, a u ovu grupu ubrajamo: lignit, treset i mrki ugalj. Maziva Maziva su sredstva koja spreavaju dodir povrina (trenje i habanje), zbog kojih se odreeni proizvodi troe. Dakle, najvanija osobina maziva je sposobnost podmazivanja i njihova gustoa. Svaka vrsta maziva ima i uputstvo proizvoaa i treba ih se pridravati.