EMILE DURKHEIM(1858. 1917.) roen u Francuskoj/ profesor drutvenih znanosti na Sveuilitu u Bordeauxu, 1906.

. godine redovni profesor na Sveuilitu u Parizu kolegiji iz pedagogije, filozofije i sociologij/- ne zanima ga povijest, nego sinkronijska objanjenja/drutvo smatrao organizmom/tradicijska drutva = ne stupanj u razvoju, ve posebni drutveni organizmi koji zasluuju da ih se prouava u njihovim vlastitim terminima/posebnu panju posveuje religiji/zbog nepostojanja "bilo kakve znanstvene ideje o tome to je religija", pie djelo Elementarni oblici religijskog ivota/ Mehanika i organska solidarnost- nastojao shvatiti kako je nastalo njegovo drutv/ odabrao komparativnu metodu za istraivanje suprotstavljanje cijelih drutva da bi se mogli odrediti razmjeri drutvene integracije/ smatrao je da drutva imaju drukije oblike drutvenog povezivanja ili "solidarnosti"/ tipovi solidarnosti: MEHANIKA SOLIDARNOST drutva u kojima svi lanovi imaju zajedniko, podijeljeno drutveno iskustvo, ali koji za preivljavanje ne ovise nuno jedan o drugome (jednostavna drutva); ORGANIKA SOLIDARNOST drutva u kojima su razliite, meuovisne potpodjele povezane s formalnim institucijama u jedno drutvo (sloena drutva)/ organska solidarnost se razvijala kada je mehanika opadala/ pomak od mehanike u organsku solidarnost odreuje:razvitak zemljoradnje,industrijalizacija,razvoj gradova,prometna i prijevozna sredstva,podjela rada./Kolektivna svijest/- conscience collective sredinji pojam u Durkheimovu djelu zbog toga to je povezivao razliite obrasce drutvene solidarnosti s procesima inkulturacije u drutvu/- organika solidarnost raspravljanje o prihvatljivim ponaanjima/- mehanika solidarnost snanije obiljeuje pojedinca u intelektualnom i emocionalnom smislu; povezana sa religijom.Elementarni oblici religijskog ivota- opisao osnovne oblike religijskog ivota prouavanjem najprimitivnijih drutvenih organizacija/pokuao odrediti ne samo osnovne elemente religije nego i njezino podrijetlo/- religiju shvaa kao eminentno drutvenu EDWARD SAPIR (1884. 1939.)- roen u pruskoj idovskoj obitelji, ivi u SAD-u/Boasov uenik/- priznat kao najvei lingvist svoga doba/- antropoloke teorije koje je utemeljio odnose se na veze izmeu pojedinca i kulture koje su dinamino oblikovane jezikom/- pomaknuo sredite lingvistike analize od rijei na znaenje to je vodilo do ideja o

www.sajt.com.hr kulturnom stvaranju znaenja/- meu ostalim ga zanima podruje historijske lingvistike/- sveo je dotadanju skupinu od 55 jezinih skupina na 6 jezinih skupina njegova je klasifikacija prevladavala u amerikoj lingvistici do 1960-ih godina/- najznaajnija djela:- Jezik: uvod u izuavanje govora (1921.)/- osim djela s podruja etnologije i lingvistike objavljivao je poeziju, prikaze knjiga i eseja s temama koje su bile izvan antropologije.- Sapir-Whorfova hipoteza- Benjamin Whorf (1897. 1941.) Sapirov uenik/- hipoteza "stavlja u odnos kategorije znaenja u jeziku s mentalnim kategorijama kojima se koristi govornik tog jezika da bi opisao i razvrstao svijet"/- razliiti jezici oznaavaju razliite sustave percipiranja; a izuavanje jezika druge kulture je vie od prouavanja govora ljudi, to je istraivanje naina stvaranja dotine kulture MARCEL MAUSS (1872. 1950.)- roen u ortodoksnoj idovskoj obitelji u francuskoj pokrajini Lorraine/- Emile Durkheim bio mu je ujak i snano je utjecao na njegov rad/- s Rivetom i Levy-Bruhlom utemeljio 1925. godine Institut d' Ethnologie na Parikom sveuilitu/- ponajprije izuavao religijske fenomene, a njegov najvei doprinos antropologiji je istraivanje temeljnih kategorija kulturnog ponaanja/- njegova djela dotaknula su brojna podruja ekonomsku antropologiju, kulturnu ekologiju, povijest religije i temelje drutvene organizacije/- naglasio vanost pomnih promatranja sa sudjelovanjem koje je drao temeljem antropolokog spoznavanja iako nikad nije sudjelovao u terenskim etnografskim istraivanjima/ najznaajnija djela:- Primitivna klasifikacija (1903.) Durkheim i Mauss istraivali odnos izmeu drutvenih sustava i kozmolokih kategorija/- Dar (1925.) najvanije djelo, razmjene koje mogu izgledati dobrovoljne zapravo su obvezne, u sluaju njihova izostanka sankcije(obveza davanja, obveza primanja i obveza uzvraanja)/- kao predava, izdava i znanstvenik znaajno pridonio francuskoj sociologiji i etnologiji

ELEANOR BURKE LEACOCK (1922. 1987.)- vodea markstistika femininstica u amerikoj antropologiji /- terenska istraivanja koje je vodila vie od 40 godina pokrivala su podruja poput gospodarstva lovaca-sakupljaa na Labradoru, odgoja djece u Europi, obrazovne etnografije u urbanoj Americi i ruralnoj Zambiji, etnopovijesti trgovine krznom u Sjevernoj Americi itd./- sredite njezinog znanstvenog bavljenja bila je tvrdnja da je podreenost ena posljedica kapitalizma, a ne uroenih rodnih razlika/- bila je meu prvim amerikim antropolozima koji su primijenili otvoreni marksistiki pristup razumijevanju etnografskih injenica, a posebno povijesnoj preobrazbi poloaja ena/- njezina disertacija je 2

www.sajt.com.hr dobila pohvale zbog podrobnosti istraivanja i objavljena je kao znanstvena rasprava Amerike antropoloke udruge to je bilo jasno priznanje njezinu znanstvenom doprinosu i akademskoj budunosti, ali je ipak njezin poloaj bio marginaliziran/- najznaajnija djela:Lovna podruja Montagnaisa i trgovina krznom (1954.)/- etnografsko-povijesna istraivanja o Montagnais-Naskapima na Labradoru otkrila su da se drutveni ivot ovoga naroda bitno izmijenio zahvaljujui trgovini krznom/- rekonstruirala je povijesne preobrazbe lovnog gospodarstva i odnose vlasnitva (pojedinano vlasnitvo se javilo uslijed promjena vlasnikih odnosa vezanih uz trgovinu krzna)/- povijesne promjene kod Montagnais-Naskapi pokazale su da tradicionalna, nezapadna drutva nisu statina, ona se mijenjaju, to je bilo znaajno jer su se ta drutva nerijetko smatralo konzervativnima i stabilnima/- utjecajan lanak Utjecaj ene u egalitarnom drutvu: posljedice na drutveni razvoj (1978.) pokazala kako je pretpostavka antropologa da su ene bile u podreenom poloaju u veini tradicionalnih drutava posljedica loih etnografskih istraivanja i primjene predrasuda svojstvenih klasnim drutvima iz kojih su antropolozi potjecali/- autorica tvrdila da je podreenost ena bila povijesna posljedica, a ne univerzalna okolnost/- istaknula je povijesne preobrazbe koje je prouzroio razvoj klasnih drutava i irenje zapadnog kapitalizma (to je utjecalo i na podreenost ena)/- povezala je Boasovu tradiciju uspostavljanja povijesnog konteksta kulturnih obrazaca s marksistikom tradicijom angairanosti CLAUDE LVI STRAUSS(1908.)- francuski antropolog/- u antropologiji poznat kao osniva strukturalizma, pristupa koji se pojavljuje iskljuivo u njegovom djelu/- recepcija njegova rada u engleskom govornom podruju dolazi kasnije zbog kasnijih prijevoda/- 1932. diplomirao pravo i filozofiju na Sorbonnei, zavrio poslijediplomski studij sociologije i poinje se zanimati za antropologiju/- obavio brojna terenska istraivanja u Brazilu/- zbog idovskog nasljea morao napustiti Francusku, emigrira u New York/- 1942. 1945. predaje na New School of Social Reasarch, surauje s antropolozima poput Boasa, R. Benedict i M. Mead7- 1947. se vratio u Francusku i 1948. obranio doktorsku disertaciju na Sorbonnei Osnovne strukture srodstva/- radio kao asistent-kustos u Muse de l'homme i izabran za profesora na cole des Hautes/- tragao za dubokim strukturama drutvenog ivota7- 3 glavna podruja istraivanja: sustavi klasifikacije, teorija srodstva, logika mita/- na njegovu je analizu utjecala strukturalistika lingvistika (Roman Jacobson)/- u Osnovnim strukturama srodstva pruio enciklopedijski pregled sustava srodstva, analizira avunkulat (odnos ega i njegovog ujaka)/- proirio istraivanje struktura izuavanjem fenomena mita, mitologija je glavna tema etiri toma knjige Mithologiques- Pripovijest o Asdiwalu njegova najee 3

www.sajt.com.hr navoena analiza mita/- bez obzira na velik broj kritika duboko utjecao na socijalnu antropologiju i na nain razmiljanja o kulturi i svijesti/- najznaajnija djela:- Osnovne strukture srodstva (1949.) enciklopedijski pregled sustava srodstva/- Tuni tropi (1955.) istraivanje indijanskih skupina u Brazilu/- Divlja misao (1966.)/- Totemizam (1963.)/Strukturalna antropologija (1. dio 1958., 2. dio 1973./- Mythologiques: Sirovo i kuhano (1969.), Od meda do pepela (1973.), Podrijetlo ponaanja za stolom (1978.), Goli ovjek (1981.) istraivanje fenomena mita/- Pogled iz daleka (1985.)/- Ljubomorni lonar (1988.)