Predgovor

Dum-dum zrna pri udaru se deformiraju, uzrokujui velike rane eksplozivnog tipa. Zabranjena je njihova upotreba u sukobima izmeu zemalja, ali ih sve vie upotrebljavaju policijske snage protiv graana koji se suprotstavljaju zakonu. Napalm je ljepljiva naftna elatina koja se pali pomou bijelog fosfora, prodire ljude uhvaene u vatrenu kuglu, a one koji preive ostavlja potpuno izobliene. Dum-dum zrna i napalm najzloglasnija su oruja koja, zbog nedo statka boljeg izraza, moemo nazvati nehumanim orujem, odnosno orujem koje izaziva pretjerane patnje ili djeluje nediskriminativno. Meutim, postoji mnotvo drugih tipova oruja koja djeluju jednako razorno. Iz suvremenih puaka mogu se ispaliti zrna malog kalibra velike brzine ili eline strelice koje se prevru i lome u tijelu stvarajui velike rane. N a p a l m su istisnula kemijska vatrena sredstva koja stvaraju tako intenzivnu toplinu da spaljuju ljude toplinskim zraenjem ak i ako ih ne zahvati plamen. B o m b e malog kalibra i mine koje se mogu na stotine i tisue komada razbacati po velikim povrinama, od kojih su mnoge opremljene upaljaima s naknadnim djelovanjem, nova su prijetnja civilnom stanovnitvu, a zato to ih je teko uklanjati, i buduim generacijama. Javnost je upozorena na djelovanje tih oruja u toku vijetnamskog rata. Sovjetski savez danas, nakon to je prouio oruje koje su Amerikanci upotrebljavali u Vijetnamu, naoruava svoje trupe u Afga nistanu slinim orujem, na tetu civilnog stanovnitva. Svjedoci smo irenja novoga razornog konvencionalnog oruja, koje je od izuzetnog znaenja ne samo za vojne snage koje ga nabav ljaju ve i za sve one na koje bi moglo djelovati, bez obzira da li su to civili ili vojnici. Spomenuta oruja, i ona nova poput lasera i granata od osiromae nog uranija (ve izdanih jedinicama u zapadnoj Evropi), predmet su rada niza konferencija Crvenog kria i Ujedinjenih naroda od 1 9 7 3 . godine. N o v a meunarodna konvencija o ograniavanju ili zabrani 11

nekih oruja otvorena je 1 9 8 1 . godine za potpisivanje u Ujedinjenim narodima u N e w Y o r k u . Meutim, mas-mediji nisu posvetili dovoljno panje tim konferen cijama. Javnost uglavnom nije bila obavijetena o pitanjima o kojima se raspravljalo. Jedan je od rezultata da su novi propisi iznevjerili one koji su se nadali zabrani napalma i novih zrna malog kalibra i velike brzine koji se smatraju dum-dum mecima dananjice. Ova knjiga pisana je za laika, prije nego za strunjaka. U njoj se pokuava objasniti k a k o i zato se neka oruja smatraju nehumanijim od drugih, a opisuju se i problemi koji nastaju zbog oruja koja su predmet novih meunarodnih propisa, i mnogih drugih koja jo nisu zabranjena. Knjiga uglavnom polazi od materijala prikupljenog t o k o m istraivanja koje je trajalo dulje od pet godina i prikazanog u dvije knjige o povijesti, primjeni i djelovanju velikog broja oruja, i o razliitim pokuajima da se zabrani ili ogranii njihova upotreba. Autoru se pruila nesvakidanja prilika da prati diplomatske prego vore o ovom oruju od 1 9 7 2 . godine; nesvakidanja stoga to nije bio ovisan ni o jednoj vladinoj delegaciji, pa je mogao slobodno pratiti slubene debate i postavljati pitanja vladinim strunjacima te provjera vati valjanost njihovih argumenata u odnosu na ogromne koliine vojne i medicinske dokumentacije prikupljene u tom periodu. elio bih izraziti zahvalnost SIPRI-ju koji je omoguio da se ova knjiga pripremi, te mojim kolegama iz Instituta; Eriku Prokoschu i Julianu Perrvju Robinsonu za pruanje dragocjenih informacija; medi cinskim, vojnim i pravnim strunjacima iz vladinih tijela i izvan njih koji su bili spremni pomoi mi svojim znanjem. K o n a n o , elio bih se zahvaliti Davidu Nobleu i Rogeru Choateu iz Knjievne radionice u Stockholmu na uloenom trudu da ova knjiga postane to itkija. Malvern Stockholm, prosinac 1 9 8 1 . Lumsden

12

Uvod

Strahote rata tako su oite da je opravdan odreeni cinizam u vezi s p o j m o m pravila ratovanja. Ipak, injenica je da se u posljednjih stotinjak godina povremeno pokuavalo uiniti neto u vezi s t i m , dok se istovremeno razvijao totalni rat i dopisnitvo iz prvih borbenih linija nastojalo s tim strahotama upoznati ljude u njihovim domovima, za stolom postavljenim za doruak, ili pred televizijskim ekranima irom svijeta. Rezultat tih nastojanja je nekoliko vrsta meunarodnih sporazuma koji su neobian spoj moralnosti i amoralnog politikog realizma. Dva tipa sporazuma odnose se na izbor oruja. Sporazumima o kontroli naoruanja i razoruanju eljela se smanjiti vjerojatnost izbija nja rata ouvanjem ravnotee snaga zainteresiranih strana. U nekim sluajevima ta dogovorena toka u kojoj se postie ravnotea moe biti vrlo visoka, k a o to je sluaj sa Sporazumima o ograniavanju stratekog naoruanja (SALT) izmeu SAD-a i S S S R - a , koji doputaju poveavanje nivoa naoruanja, a ne njegovo smanjenje. U drugim sluajevima sporazum se odnosi na nulti stupanj rasta, k a o sporazum o biolokom oruju iz 1 9 7 2 . godine. Ugovori S A L T primjer su bilateral nih sporazuma izmeu dviju supersila. Sporazum o biolokom oruju je multilateralni sporazum, otvoren za sve zemlje. Z b o g velike razlike u vojnim snagama pojedinih zemalja, ravnotea meu svim zemljama moe se postii samo na nultom stupnju. Meunarodni sporazumi o humanitarnom pravu nastoje ublaiti, ali ne i onemoguiti, posljedice rata. enevske su se konvencije izvorno odnosile na bolesne i ranjene borce, a kasnije i na ratne zarobljenike i civile. Hake konvencije unijele su neka ogranienja u borbu, recimo prave preciznu razliku izmeu perfidije i opravdanih ratnih lukavstava. Danas je veina propisa iz Hakih konvencija prenesena u enevske konvencije, koje su revidirane nakon drugoga svjetskog rata i rata u Vijetnamu. Meutim, na Hakim konferencijama odranim na prije lazu stoljea usvojeno je nekoliko deklaracija kojima su neka oruja, poput dum-dum metka, stavljena izvan zakona. Te zabrane nisu po13

sebno navedene u novijim enevskim konvencijama. Naa knjiga govori o borbi da se te, kao i neke druge specifine zabrane, unesu u enevske konvencije ili u posebne meunarodne ugovore o humanitar nom pravu, a ta je borba poela prije vie od sto godina. U bici kod Solferina 1 8 5 9 . godine poginulo je u jednom danu gotovo etrdeset tisua ljudi. M n o g o b r o j n e ranjenike uglavnom su zbrinule seljanke i prolaznici. Potresan izvjetaj Henrija Dunanta o ljudima zdrobljenih udova koji su umirali od ei, bez p o m o i , uzbunio je javnost cijele Evrope i pridonio osnivanju Meunarodnog Komiteta Crvenog kria. Crveni kri nije samo poduzeo organiziranje medicinske pomoi ranjenicima, ve je i uvjerio vlade o potrebi dogovaranja o meunaro dnoj konvenciji o postupku s ranjenicima i ratnim zarobljenicima. Prva enevska konvencija potpisana je 1 8 6 4 . a odonda se revidira nakon svakoga veeg ratnog sukoba. Meutim, Dunant se nije zadovoljio apelima za bolju brigu o ranjenicima, krenuo je korak dalje. Pisao je:
1

Svakodnevno se iznalaze nove strane metode razaranja, postojanou koja je dostojna boljeg c i l j a . . . izumiteljima tih instrumenata aplaudiraju u veini evropskih zemalja uvuenih u utrku u naoruanju... Zato se vrijeme relativnog mira i spokoja ne bi iskoristilo za istraivanje i pokuaj rjeavanja problema tako beskonano vanog za cijeli svijet?
2

Iako je od vremena kada su napisane te rijei prolo vie od stotinu godina i usprkos injenici da je postignut odreeni napredak, utrka u naoruanju u biti se ne smanjuje. Vlade deklarativno podravaju ideju o razoruanju, a ipak poveavaju vojne budete i potiu znanstvenike i tehnike strunjake da stvaraju sve razornije oruje. T a k o je Dunantovo pitanje aktualno i danas, samo to je njegovo rjeavanje hitnije nego ikad. Sve vie zemalja usvaja oruje konstruirano u industrijaliziranim zemljama i iskuano u borbama na ratitima jugoistone Azije i Sred njeg istoka. N e k a od oruja u suvremenim arsenalima tako su razorna da znatno nadmauju opravdane vojne zahtjeve obrane, to moe dovesti do situacije u kojoj bi velika podruja zemlje bila unitena zajedno sa stanovnicima, a plodne poljoprivredne povrine pretvorene u neplodne desetljeima, pa ak i stoljeima.
3

Knjiga A Memory of Solferino H e n r i j a D u n a n r a bila je prvi put o b j a v l j e n a 1 8 6 2 . g o d i n e na f r a n c u s k o m jeziku. M e u n a r o d n i k o m i t e t C r v e n o g kria, koji je iskljuivo v i c a r s k a o r g a n i z a c i j a , za razliku od Lige d r u t a v a C r v e n o g kria, o s n o v a n je 1 8 6 3 . g o d i n e , a p r v a e n e v s k a konvencija usvojena je 1 8 6 4 . godine. D u n a n t , op. cit., p r e m a prijevodu i izdanju A m e r i k o g a n a c i o n a l n o g C r v e n o g kria, Washington D C , 1 9 5 9 . godine. Pogledajte A. H. W e s t i n g : Ecological Consetjuences ofthe Second Indochina War ( A l m q 1 2 3

14

Iako treba jo mnogo truda uloiti da se ukloni opasnost od oruja za masovno unitavanje, bar se moe rei da ona imaju prioritet u meunarodnim pregovorima. Ogranienje stratekog nuklearnog oruja dviju supersila predmet je sporazuma S A L T I ( 1 9 7 2 ) i S A L T II ( 1 9 7 9 ) . Ugovorom o neirenju nuklearnog oruja ( 1 9 6 8 ) eljelo se zaustaviti njegovo irenje; ugovor je revidiran 1 9 8 0 . godine. Neke od potekoa neizbjenih kada se eli postii bar ogranieni sporazum izmeu nuklearnih sila vide se iz delikatnog poloaja Meunarodnog komiteta Crvenog kria koji, kada je 1 9 7 3 . godine predlagao nacrte dodatnih protokola uz enevske konvencije, nije mogao navesti oruje za masovno unitavanje; iako je u raznim prilikama osuivao takvo oruje, Crveni kri nije elio stvoriti jo vei jaz meu nuklearnim silama ponovnim isticanjem tog problema! Upotreba kemijskih i biolokih oruja zabranjena je meunaro dnim pravom ve vie od pedeset godina, ali vlade odravaju zalihe tih oruja, opravdajui se da bi im mogla biti potrebna za odmazdu. Ugovori o unitavanju zaliha (na primjer, ugovor o biolokom oruju iz 1 9 7 2 . godine) nuan su korak dalje kad se generalna zabrana ve usvoji; na alost, tek treba postii suglasnost o ugovoru koji se odnosi na zalihe kemijskih oruja, pa je to sada jedna od glavnih toaka dnevnog reda Konferencije o razoruanju koja je poela u sijenju 1 9 7 9 . godine. U meuvremenu se konstruiralo i poelo upotrebljavati mnotvo vrlo destruktivnih, esto nehumanih i nediskriminativnih oruja, od metaka sa zrnima malog kalibra i vrlo velike brzine koji po svom djelovanju podsjeaju na zabranjene dum-dum metke, do oruja za gaanje velikih prostora takve snage da su velika opasnost za civilno stanovnitvo. Za razliku od provjerenih instrumenata za masovno unitavanje, ova su se novija oruja upotrebljavala (netko bi m o g a o rei i testirala) u novijim sukobima i izazvala su opu zabrinutost u javnosti. Na primjer, vie od stotinu zemalja u Ujedinjenim narodima osudilo je upotrebu napalma i drugih zapaljivih sredstava. U takvim uvjetima, a i zbog openitog zastoja u pregovorima o razoruanju, neke vlade potiu novi pristup u obliku meunarodnih sporazuma o zabrani upotrebe nehumanoga i nediskriminativnog konvencionalnog oruja; rezultat toga je diplomatska inicijativa pokrenuta na dvije fronte u M e u n a r o d n o m komitetu Crvenog Kria i u Ujedinjenim narodima. Prvi je prijedlog bio da se zabrane odreenih
vist a n d W i h s e l l , S t o c k h o l m , 1 9 7 5 , z a S t o c k h o l m I n t e r n a t i o n a l P e a c e R e s e a r c h Institute* ( S I P R I ) ; Weapons of Mass Destruction and the Environment ( T a y l o r and F r a n c i s , L o n d o n , 1 9 7 7 , za SIPRI); i Warfare in a Fragile World: Military Impact on the Human Environment ( T a y l o r and Francis, L o n d o n , 1 9 7 9 . za SIPRI).

15

oruja prikljue u obliku dodatnih protokola enevskim konvenci jama. Pod pokroviteljstvom Meunarodnog komiteta Crvenog kria odrane su tri konferencije vladinih strunjaka za nehumana i nediskriminativna oruja, i to u enevi 1 9 7 3 , u Luzernu 1 9 7 4 . i u Luganu 1 9 7 6 . godine. Meutim, uprkos svim tim razgovorima, zavrnim pro tokolima 1 9 7 7 . godine nije zabranjeno ni jedno posebno imenovano oruje, iako je zabranjena taktika izgladnjivanja unitavanjem usjeva i masovno bombardiranje itavih regija. To drugo se pokazalo pomalo praznom pobjedom kada su kasnije i SAD i Britanija stavile rezerve ustvrdivi da se zabrana bombardiranja gradova ne odnosi na nu klearno oruje! T a j je novi ugovor ipak ponovo potvrdio tradicionalnu zabranu primjene oruja, projektila, materijala i metoda ratovanja koji bi svojim svojstvima mogli uzrokovati suvine ozljede ili nepotrebne patnje. Sadrava i novi propis kojim se zabranjuje primjena metoda ili sredstava ratovanja predvienih za nanoenje dugotrajnih ili tekih teta prirodnom okoliu ili za koja se oekuje da e imati taj efekt, ime su drave preuzele obavezu da o tim principima vode rauna pri konstruiranju ili uvoenju novih oruja. Razraujui temu ove knjige, u prvom poglavlju pozabavit emo se nekim od osnovnih pitanja koja govore o tome da li se oruje moe klasificirati po stupnju svoje nehumanosti. Zakljueno je da je postojei pravni jezik kojim se govori o nepotrebnim patnjama i nediskriminativnom djelovanju neadekvatan i da mu je potrebno dodati odreenije kriterije. Od drugog do dvanaestog poglavlja opisuju se oruja na koja su uglavnom bili koncentrirani meudravni razgovori: napalm i druga zapaljiva sredstva, meci sa zrnima velike brzine, projektili paradnog djelovanja (ukljuujui one s prethodno oblikovanim fragmentima kao to su strelice i eline kuglice te kazetne b o m b e ) , aerosolni eksplozivi, razorna sredstva s naknadnim djelovanjem, ukljuujui mine i mine iznenaenja. U trinaestom poglavlju ukratko je opisan niz moguih novih oruja, poput lasera i elektrinih ureaja. U etrnaestom poglavlju ukratko se govori o nuklearnom, kemijskom i biolokom oruju. O v o m prilikom nismo bili u mogunosti da tom predmetu posvetimo dunu panju, ali osjeamo da ni jedna knjiga o nehumanom oruju ne bi bila kompletna kad se u njoj ne bi bar spomenuli oni bitni problemi koji se javljaju zbog postojanja tog oruja. U zavrnom poglavlju izvode se neki konani zakljuci. Istaknuto je da zabrana odreenih nehumanih oruja nije samo odraz humanitarnih stremljenja, ve dio openitijeg nastojanja da se uspostavi bolji svjetski poredak. 16

PRVO

POGLAVLJE

Oruje i pravo

Fluellen: Kili the boys and the baggage! 'Tis expressly against the law of arms. 'Tis as arranr a piece of knaverv, mark you now, as can be offert. Shakespeare, Henry V Fluellen: Pobiti poslugu i komoru! To je potpuno u suprotnosti sa zakonima ratovanja. Zar ima goreg primjera podlosti. Pojam zakona ratovanja postojao je i prije devetnaestog stoljea. Meutim, bili su smatrani nekom vrstom prirodnog prava koje nije bilo kodificirano pisanim ugovorima. Z a t o su se ta nefor malna pravila bitno razlikovala u raznim povijesnim razdobljima. Ubijanje zarobljenika bilo je uobiajena praksa u jednom razdoblju, dok je u nekom drugom vremenu osuivano. Plaenike vojske iz doba renesanse nastojale su sauvati ljude, pa se nisu previe uputale u stvarne borbe, dok se Napoleon s pravom m o g a o hvaliti da je mogao sebi dopustiti gubitak od trideset tisua ljudi mjeseno. Bilo je malo ogranienja u pogledu izbora oruja, iako je na Drugom lateranskom koncilu 1 1 3 9 . godine Papa pokuao zabraniti upotrebu samostrela u sukobima kranskih vojski. Z a b r a n a je ubrzo zaboravljena, kad su Englezi pokazali da ne prave razliku izmeu nevjernika i Francuza. Grka vatra, ili divlja vatra, jedno je od prvih zapaljivih sredstava i mnogo je koritena u bizantijskom razdoblju, iako je kasnije potisnuta pojavom baruta. Izbor oruja nije bio ograni en toliko moralnim stavovima, koliko tehnolokim ogranienjima i konzervativnosti vojnih snaga. Na primjer, Leonardo da Vinci projek tirao je male bacae granata koji su izbacivali male projektile s kugli cama, ali oni su tek u novije vrijeme postali oruje od veeg znaenja. Bilo je u toku proteklog stoljea pokuaja da se najgori oblici ratovanja sprijee pravnim sredstvima, odnosno sporazumima izmeu obavezujuih suverenih drava. U sredini osamnaestog stoljea veliki
2 Od dum-dum metka do napalma

17

francuski filozof Rousseau iznio je stav da rat stvara drava a ne pojedinci, pa je prema tome cilj rata potui vojsku a ne biti uvuen u masovno krvoprolie koje je samo sebi svrhom. Utjecajni pruski vojni teoretiar Carl von Clausevvitz tvrdio je da rat nije neracionalan in ili prirodna katastrofa, ve rezultat primjene sile radi postizanja politikih ciljeva. Prema tome, civilizirani narodi odluili su da nee ubijati zarobljenike i unitavati gradove i zemlje zato to kod njih razum ima veliki utjecaj na nain voenja rata, a nauio ih je da postoje efikasnija sredstva primjene sile .. -
1

Drugim rijeima, u pametnijim vojnim akcijama ne bi bila potrebna nehumana oruja i oruja koja djeluju nediskriminativno, a ni taktika koja gotovo jednako pogaa i civilno stanovnitvo i vojnike. Vojni cilj je postignut kada se zaustavi akcija vojnika. Nepotrebno je pojaavati patnje ranjenika upotrebom posebno okrutnog oruja koje neminovno, iako ne i trenutno, donosi smrt. Isto je tako nepotrebno uzrokovati smrt i ranjavanje nedunih civila. Ti su principi bili ope prihvaeni u drugoj polovici devetnaestog stoljea i kodificirani pravnim dokumentima iz Sankt Petersburga ( 1 8 6 8 ) , Bruxellesa ( 1 8 7 4 ) i Haga ( 1 8 9 9 . i 1 9 0 7 ) . Dalje, sklopljeno je nekoliko sporazuma o zabrani odreenih oruja - eksplozivnih i zapaljivih zrna, ekspanzionih (dum-dum) zrna i otrovnih plinova, te nesidrenih pomorskih mina. Meutim, istovremeno je tehnoloki razvoj tekao tako da je promi jenio prirodu ratovanja. Graanski rat u Sjedinjenim Amerikim Dra vama ( 1 8 6 1 - 1 8 6 5 . godine) opisan je kao prvi suvremeni r a t . . . plod industrijske revolucije u kojem su uvedene u upotrebu puke s magazinom i mitraljezi, kopnene mine, mine iznenaenja, podvodne mine, torpeda, rune bombe, eksplozivna zrna i drugo oruje. Do kraja stoljea puke velikog dometa, mitraljezi i brzometna artiljerija oznaili su kraj klasinog konjikog juria i okraja sabljom i kopljem. T e n k , avion i podmornica dovravaju prijelaz od naoruanog ovjeka na oruje s ovjekom, ija je sposobnost potronje municije bila tako velika da je rezultat ratnog sukoba bio determiniran jednako produktivnou u industriji kao i taktikom na b o j n o m polju.
2

U podruju iskljuivo konvencionalnog oruja velike sile su pove ale vatrenu m o borbenih trupa prve linije vie od dvadeset i pet puta od 1 9 4 5 . godine. Na primjer, teina municije u jednoj salvi koju ispaljuje sovjetska motorizirana streljaka divizija, koja je 1 9 2 3 . go-

C. von C l a u s e w i t z : On War, 1 8 3 2 . (prijevod J. G r a h a m , 1 9 0 8 , izdanje Penguin B o o k s , Harmondsvvorth, 1 9 6 8 ) . (General) J. F . C . Fuller: War and VVestern Civilization: 1832-1932 ( D u c h w o r t h , L o n d o n , 1 9 3 2 . godine).
1 2

18

dine iznosila 5 0 0 kilograma, iznosila je 1 9 4 5 . 2 0 0 0 kilograma, da bi 1 9 6 8 . godine porasla na 5 3 . 0 0 0 k i l o g r a m a . U toku drugoga svjetskog rata Sjedinjene Amerike Drave potro ile su na svakoga ubijenog neprijateljskog vojnika 1 1 0 0 kilograma municije; u toku korejskog rata koliina je porasla na 5 6 0 0 kilograma, a u toku vijetnamskog rata popela se ak na 1 7 . 8 0 0 k i l o g r a m a . Utrka u naoruanju o kojoj je govorio Henri Dunant omoguila je novi krug kolonijalnih osvajanja i imperijalistikog rivalstva, da bi dovela do prvoga svjetskog rata ( 1 9 1 4 - 1 9 1 8 . godine) u toku kojega su evropske sile ubile deset milijuna ljudi, od kojih su pet posto bili civili. U toku drugoga svjetskog rata ( 1 9 3 9 - 1 9 4 5 . godine) poginulo je nekih pedeset milijuna ljudi, od kojih su o k o polovica bili civili. To su samo pribline brojke, budui da su statistiki podaci o rtvama, posebno o civilima, oajno nepotpuni. Postoje indikacije da je u ratnim sukobima nakon drugoga svjetskog rata poginulo vie od dvadeset milijuna ljudi. A u velikom broju sluajeva broj civilnih rtava vei je od broja vojnih rtava. D o k civilno stanovnitvo sve vie strada zbog upotrebe oruja koje djeluje nediskriminativno, vjerojatnost da vojnik pogine u borbi danas je manja nego to je bila u bici kod Solferina. Umjesto da svi vojnici sudjeluju u b o r b a m a prsa u prsa na b o j n o m polju sve do unitenja, danas nekoliko tuceta ljudi iz pozadinskih linija moe poslu ivati jedan stroj kojim rukuje jedan ovjek ili rukuju dva ovjeka. Evakuacija helikopterima i suvremeni kirurki postupci smanjili su amerike brojke o umrlima od ranjavanja sa o k o est posto u drugomu svjetskom ratu na manje od dva posto u toku vijetnamskog rata. T a k v a suvremena medicinska sredstva rijetko stoje na raspolaganju civilnom stanovnitvu zahvaenom ratom. U protekla tri desetljea svakodnevno se vodilo vie od deset ratova. Budui da nije postignuto ope razoruanje ni miroljubiva sredstva za rjeavanje konflikata, zatita civila od razornog djelovanja suvremenog oruja, posebno u zemljama u razvoju, postaje sve hitnija. Ratovi se vode uglavnom izmeu zemalja Treeg svijeta, u njima ili preko njih, a sve se vie upotrebljava oruje visoke razorne moi, dok civilno stanovnitvo jo nema ni osnovnu medicinsku zatitu ni adek vatnu prehranu, pa je broj rtava velik. Javni i politiki protesti zbog upotrebe plina u rovovima u toku prvoga svjetskog rata doveli su 1 9 2 5 . godine do enevskog protokola
3 4 5

A. A. S i d o r e n k o : The Offensive (Military Publishing H o u s e , H o u s e of the M i n i s t r y of Defence, M o s k v a , 1 9 7 0 ; p r e v e d e n o i o b j a v l j e n o p o d p o k r o v i t e l j s t v o m A m e r i k o g a r a t n o g zrakoplovstva). A. H. VCesting: T h e military i m p a c t on t h e h u m a n e n v i r o n m e n t u Wortd Armaments and Disarmaments, SIPRI g o d i n j a k i z 1 9 7 8 , poglavlje 3 , ( T a y l o r a n d F r a n c i s , L o n d o n , 1 9 7 8 ) . I. K e n d e : T h i r t y y e a r s , t w e n t y - s i x d a y s of p e a c e , o n e h u n d r e d and sixteen vvars, u C o existence, knjiga 1 3 , broj 2 , (listopad 1 9 7 6 ) , str. 1 2 6 - 1 4 3 .
3 4 5

2"

19

kojim su plinovi i bakterioloko oruje zabranjeni. Meutim, gledano povijesno, malo je zabrana koje se odnose na pojedino oruje. Koncept meunarodnoga humanitarnog prava nije ni u k o m sluaju openito prihvaen. Meunarodni sporazumi kao takvi krajnji su rezultat poli tikih nagodbi izmeu naroda, odnosno drava, i obino je potrebno da obavijetena javnost izvri dosta jak pritisak prije nego to drave zaponu pregovore koji bi doveli do sporazuma o ograniavanju njihovog ponaanja.

NEPOTREBNE PATNJE Bilo bi prejednostavno pokuati izbjei pitanje nehumanog oruja tvrdei da su sva oruja nehumana i da je svejedno na koji nain vojnik gine. T a k v o m tvrdnjom pokazujemo nepoznavanje injenica. Samo deset do trideset posto ratnih ozljeda uzrokuje trenutnu smrt. Kolika e smrtnost biti kasnije, nakon nekoliko sati, dana, ili tjedana uvelike ovisi o raspoloivoj medicinskoj pomoi, dok intenzitet patnji ovisi o tipu upotrijebljenog oruja, kao to o njemu ovisi i konana sudbina rtve. Opseg nediskriminativnih uinaka isto tako umnogome ovisi o oruju i taktici koja se primjenjuje. Nepotrebne patnje i nediskriminativno djelovanje osnovni su kriteriji meunarodnoga hu manitarnog prava za ocjenu posebnog oruja, i oni zaista omoguavaju usporedbe alternativnog oruja. ak od vremena Sanktpetersburke deklaracije iz 1 8 6 8 . godine openito se smatralo da je s vojne toke gledita potrebno samo onemoguiti vojnika tako da vie ne bude u stanju nastaviti akciju. Nije ga potrebno ubiti, niti ima potrebe za njegovim trajnijim onesposoblja vanjem, iako se smrt na bojnom polju ne moe uvijek izbjei. Sanktpetersburka zabrana eksplozivnih ili zapaljivih zrna ispod 4 0 0 grama bila je istinski human pokuaj da se naglasi da su iste rane od zrna streljakog oruja potpuno dovoljne da ovjeka iskljue iz akcije. Nije bilo potrebno beskorisno pojaavati patnje onesposoblje nih ljudi ili ih neizbjeno slati u smrt zadavanjem velikih, otvorenih eksplozivnih rana ili opeklina. Od tada se nain ratovanja j a k o izmijenio, manje je bliskih borbi, a znatno je poboljana medicinska p o m o i naini transporta do medicinskih ustanova. Ali, osnovni humanitarni kriteriji nisu izmijenjeni. Postoji li takav metak koji bi zadavao samo iste rane? Svi meci mogu ubiti ili osakatiti, ovisno o tome gdje zrno pogodi rtvu. Ipak, vojnik ili civil s istom ranom od metka, odnosno ranom koja tijelu nanosi ogranienu tetu, ima dobre anse da preivi. Z r n a koja uzro kuju razaranje tkiva o k o kanala rane tek neznatno poveavaju mogu20

nost trenutne smrti, ali poveavaju anse za kasniju smrt od krvarenja ili infekcije. T a k v e rane mogu takoer biti uzrok dugotrajne onesposobljenosti. Viestruke rane, ne samo od fragmentacijske municije nego i od streljakog oruja, sve su uobiajenije. Postoji tendencija poveanja brzine gaanja iz streljakog oruja, t a k o da su esti viestruki pogoci, a ranjavanje je prekomjerno. M o g u n o s t naknadnog djelovanja vano je pitanje kojemu 1 8 6 8 . godine nije posveena panja. Gledano s vojnog stajalita uglavnom se trai trenutno onesposobljavanje (to je nevjerojatno teko postii). Razne vrste oruja koje se danas upotrebljava ozloglaene su zbog svoga dugotrajnog naknadnog djelovanja. Mislimo na djelovanje iohizirajueg zraenja, naknadno djelovanje otrovnih kemijskih sredstava i dugotrajne i naknadne posljedice opeklina od zapaljivih sredstava. U suvremenim vojnim raspravama u kojima se zagovaraju nehu mana oruja, poput nestabilnih mikrokalibarskih zrna, strelica velike brzine i napalma, naglaavaju se vojne prednosti, kao to je poveana tonost ili pokrivanje prostora, ili ak i psiholoki uinci. Iako je istina da zrno velike brzine ima veu preciznost, zato to ima niu putanju, uinak ranjavanja esto je pretjeran. Neki vojni strunjaci vjeruju da bi meci i drugo oruje trebali imati to veu zaustavnu m o . Zahtjev za to veom zaustavnom moi pojavio se 1 8 9 9 . godine u H a g u , kada su Britanci tvrdili da im dum-dum meci trebaju da zaustave divljake, a tih zahtjeva ima i danas, i to ne samo od vojnih nego i od policijskih snaga. Pojam zaustavne moi uglavnom se, na alost, temelji na krivoj koncepciji. Zaustavljanje ovjeka u njegovim nakanama ovisi mnogo vie o tome u koji dio tijela je pogoen, nego o veliini rane. Besmisleno je kad se neki vojni strunjaci brane da jo ne znaju dovoljno o stvarnom djelovanju pojedinog oruja. U cijelom svijetu se dulje od jednog stoljea provode opsena istraivanja da bi se precizno odmjerili kriteriji ranjavanja orujem radi konstruiranja efikasnijih oruja. Problem je, zapravo, u utvrivanju vojnih potreba. S humanitarnog stajalita vojne potrebe moraju biti prilagoene moralnim zahtjevima da se izbjegnu nepotrebne patnje. A ipak je vie od stotinu godina nakon donoenja Sanktpetersburke deklaracije upotreba izraza nepotrebne patnje u toku rasprave o nekim orujima uzbudila duhove na konferenciji Crvenog kria odranoj 1 9 7 3 . godine
6 7 8
6

Veliina ozljede od r a n j a v a n j a z r n o m e s t o se mijea s p o j m o m z a u s t a v n e m o i . O o v o m Warfare Agents (SIPRI, 1975).

pitanju vie je rijei u d r u g o m poglavlju. * Pogledajte K . - H . L o h s : Delayed Toxic Effects ofChemical

8

Pogledajte M. L u m s d e n :

Incendiary

Weapons (SIPRI i Almqvist and W i k s e l l , S t o c k h o l m ,

1 9 7 5 ) , poglavlja 3 . i 4 .

21

u enevi. Ta konferencija vladinih strunjaka na kraju se sloila da se izbjegne izraz nepotrebne patnje, i kompromis postigla frazom: oruja koja bi mogla uzrokovati prekomjerne patnje. T o j frazi nedostaje pravni status, pa tako nije unaprijed sadravala osudu oruja o kojem se raspravljalo. Fraza je ostala, i ak se probila do naslova konferencija Ujedinjenih naroda o Z a b r a n a m a i ogranienjima upo trebe nekih konvencionalnih oruja koja bi mogla uzrokovati prekom jerne ozljede ili nediskriminativno djelovati.

NEDISKRIMINATIVNO

DJELOVANJE

Prola su vremena kada su vojni stratezi rat promatrali kao borbu vojnik-na-vojnika. Danas se civilno stanovnitvo smatra vojnim ciljem, to je odraz novog barbarstva dvadesetog s t o l j e a . Guernica, Lenjingrad, Dresden, Hiroima, M a i Lai i mnotvo drugih gradova dokaz su vojnih napada na civilno stanovnitvo.
9

U Sanktpetersburkoj deklaraciji reeno je da je jedini pravovaljan cilj kojemu bi drave trebale teiti u toku rata slabljenje vojnih snaga neprijatelja. Na rat se gledalo kao na pitanje koje se ticalo vie drava nego njihova stanovnitva, a instrument moi nacionalne drave bile su njezine vojne snage. Nije se pretpostavljalo da bi civili mogli biti uvueni u borbe (iako se od njih oekivalo da svoje zalihe hrane i domove stave na raspolaganje kopnenim ili pomorskim snagama u prolazu). injenica da su Sanktpetersburku deklaraciju prekrile sve velike sile, i to vie puta, ne krnji njezino znaenje. Razlika k o j a se u njoj pravi izmeu vojnika i civila kamen je temeljac meunarodnog prava, a potvrena je 1 9 7 7 . godine Dodatnim protokolima uz enevske kon vencije kojima su civili u ratu dobili dodatnu pravnu zatitu. Suvremena tehnologija trijumfirala je proizvodnjom raznih vrsta bombi, granata, mina, kemikalija i zapaljivih sredstava ija primjena predstavlja stalnu opasnost za ljude i njihove domove na velikim podrujima. M n o g a konvencionalna oruja ispaljuju se iz velike daljine i pokrivaju prostore za koje je nemogue garantirati da e biti pogoeni samo vojnici. Da bi se izbjeglo nediskriminativno djelovanje, treba voditi rauna o tome koliki prostor pokriva oruje, o netonosti sistema lansiranja i odstupanju izazvanom rasturanjem projektila, dijelova municije ili drugih aktivnih sredstava.
Izraz dolazi od i s t a k n u t o g a m e u n a r o d n o g p r a v n i k a , p r o f e s o r a G. S c h w a r t z e n b e r g e r a , koji ga u p o t r e b l j a v a u p e s i m i s t i n o m l a n k u p o d n a s l o v o m T h e l a w of a r m e d conflict: A civilized interlude? iz The Yearbook of International Affairs ( L o n d o n Institute of W o r l d Affairs and Stevens, L o n d o n , 1 9 7 4 ) , str. 2 9 3 - 3 0 9 .
9

22

U nekim sluajevima djelovanje oruja rasprostire se tako da izmie kontroli onih koji ga koriste. To se oito posebno odnosi na radioak tivne padavine od nuklearnog oruja, te na bioloka i kemijska oruja, i jedan je od glavnih razloga zabrane takvih oruja. Meutim, to se odnosi i na zapaljiva oruja, budui da se vatra moe i sama iriti u gradskim i u seoskim sredinama. Druga oruja imaju djelovanje koje traje i predstavljaju dugotrajan rizik za civilno stanovnitvo. Rije je o nuklearnom zraenju i odree nim kemijskim sredstvima, ali se isto tako odnosi i na mnogo konven cionalnih razornih sredstava, ukljuujui mine i municiju s naknadnim djelovanjem, kao i na eksplozivna sredstva koja nisu eksplodirala u predvieno vrijeme ve ostala neaktivirana, kao stalna opasnost pri sutna u ovjekovom okoliu. Sve ove inioce, od zone djelovanja (ukljuujui odstupanja pri lansiranju i rasturanje), do rasprostranjenosti i postojanosti djelovanja, treba uzeti u obzir pri razmatranju mogunosti eventualnoga nediskriminativnog djelovanja pojedinih oruja. Crveni kri je 1 9 5 0 - i h godina pokuao uvesti takav nain razmiljanja u meunarodno pravo, ali nije uspio. Posljedica je da ti inioci danas nisu naznaeni u meunarodnom pravu.

OGRANIAVANJE UPOTREBE NEHUMANOG I NEDISKRIMINATIVNOG ORUJA U meunarodnom pravu na snazi su dva osnovna teoretska prin cipa: da oruje ne smije uzrokovati nepotrebne patnje ili nediskriminativno djelovati, a reafirmirani su nedavno, 1 9 7 7 . godine, novim protokolima uz enevske konvencije. A kako je to u praksi? K a o to e m o pokazati m a l o kasnije, posebne zabrane iz Sanktpetersburke i Hake deklaracije (zabrana eksplozivnih i zapaljivih projektila lakih od 4 0 0 grama i dum-dum zrna) spretno se izbjegavaju ve dugo vremena. Ve je na Hakoj konferenciji 1 8 9 9 . godine upozoreno da zrna velike brzine koja raza raju tkivo mogu nanijeti rane sline onima od dum-dum zrna, a velike sile su nekoliko godina nakon Hake konferencije unijele u naoruanje takvu municiju. Pojavom borbenih aviona, malokalibarski topovi iz kojih se ispaljuju eksplozivi i zapaljivi projektili postaju standardno oruje, a koriste se ne samo protiv drugih letjelica nego i protiv ljudi koji se bore na zemlji, to je taktika koja se i danas iroko primjenjuje. Prema tome, praksa uvelike odstupa od teorije. J e d a n od razloga je i to to su izrazi poput nepotrebne patnje do sada bili tako nejasno definirani da ih je nemogue upotrebljavati kao kriterije za ocjenu 23

T
i

i | |

odreenih oruja. Pri novijim nastojanjima da se zabrani ili ogranii upotreba oruja pristup je bio pragmatian; u arite su dospjela odreena oruja, poput napalm bombi, koja su najvie privlaila panju javnosti, mjesto da se prvo definira to se razumijeva pod nehumanim orujem, pa se, zatim, odreeno oruje ispita prema toj definiciji. Mi smo ovdje radije usvojili suprotan pristup: da najprije defini ramo ono o emu govorimo, a zatim da odreena oruja usporeujemo s tim kriterijima. T a k a v pristup moe izgledati dosta formalistiki, ali mi smo ga odabrali zato to vjerujemo da italac mora imati na umu odreene kriterije kada bude itao sljedea poglavlja knjige. Definicije su samo u neku ruku saeci onoga o emu smo govorili ranije u ovom poglavlju. A nikad se ne zna - moe se dogoditi da ih zapaze ljudi koji formuliraju nove zakone ratovanja! Dakle, trebalo bi razmotriti zabranu oruja ije djelovanje uzro kuje suvine ozljede, ili je nediskriminativno, ili o b o j e , pri emu bismo ova dva izraza mogli ovako definirati:

Suvine ozljede znae nanoenje ozljeda koje izazivaju poveane, pretjerane ili nepo trebne patnje, u odnosu na hitnu potrebu vojske ili policije da sprijei izvravanje odreenoga napadakog ina borca ili napadaa. Suvino ozljeivanje procjenjuje se po ozbiljnosti i veliini rane, po viestrukosti rane, po trajanju djelovanja i mogunosti pojave naknadnih efekata. Nediskriminativno djelovanje znai da oruje bez razlike pogaa civile i borce, a proizlazi iz prirode sistema odreenog oruja ili iz naina njegove upotrebe. Sistemi oruja koji su po svojoj prirodi nediskriminativni obuhvaaju oruja za gaanje veih prostora kada se navode na malene ciljeve, oruja ije se djelovanje iri ili izmie kontroli onih koji ih upotrebljavaju i oruja s dugotrajnim djelovanjem. Prema takvim definicijama, mnoga oruja bila bi protupravna, kao to emo kasnije iznijeti. Meutim, ako objektivno ispitamo te krite rije, vidjet emo da bi oni, ako nita drugo, mogli poboljati vojnu efikasnost i ekonominost. Njima se istie potreba da se oruje prila godi odreenim vojnim ciljevima, da precizno pogaa te ciljeve i ne rasipa energiju i materijal na nepotrebno unitavanje ljudi i prirode. Ti kriteriji usklauju humanost jednog Henrija Dunanta s vojnikom racionalnosti jednoga Carla von Clausevvitza. M o d a je istina da rat nije samo nehuman, ve u biti iracionalan in. A k o je t a k o , moda se onda uzaludno ulae sav onaj trud i novac u : 24

organiziranje konferencija o zabrani nekih oruja. Radije emo poi od toga da je rat - i problem ograniavanja izbora oruja kojim se ratuje politiko pitanje u najirem smislu, ne ba iracionalno, ali takvo da esto ukljuuje neizreene (ponekad ak i nesvjesne) pretpostavke o moi i utjecaju. J e d n a k o k a o i u drugim sferama drutvenog ivota, oni koji imaju mo obino smatraju da su moralna shvaanja nebitna smetnja slobodi njihova djelovanja. Oni koji nemaju m o slue se moralnim argumen tima, ponekad pretoenim u zakonske propise, kao orujem protiv ugnjetavanja. To je najoiglednije u meunarodnim raspravama o nehumanom oruju. Vodee vojne sile ne vide razloga za ograniavanje izbora oruja, budui da znaju da je njihov trenutni poloaj u svijetu uglavnom izgraen na primjeni takvog oruja. M a n j e sile, nevladine organizacije i graani su ti koji, u nedostatku drugih sredstava utjecaja na Velike vojne sile, nastoje za ograniavanje iskoristiti meunarodno pravo i javno mnijenje. Prema tome, ograniavanje upotrebe odreenog oruja dio je ope nitijeg nastojanja da se uspostavi nov meunarodni poredak.

25

DRUGO

POGLAVLJE

Pria o dum-dum metku

Muskete iz Napoleonovih ratova imale su domet od o k o 2 0 0 metara, a za nabijanje baruta i olovne kugle u cijev pomou ipke trebalo je o k o 30 sekundi. Za to vrijeme, konjica je mogla prijei niiju zemlju izmeu linija trupa i sabljama i kopljima sasjei pjeadiju. U to doba najvie je rana nanoeno hladnim orujem u b o r b a m a prsa u prsa. Meutim, u krimskom ratu kuglu je zamijenilo konino Minie zrno. Z r n o je u donjem dijelu imalo elinu aicu koja je, sireci se, TTtistavala olovnu kouljicu u ljebove cijevi, to je imalo za posljedicu bolje iskoritenje energije baruta i poveanje brzine - pa i efikasnosti zrna. U ezdesetim godinama devetnaestog stoljea poele su se upo trebljavati puke s punjenjem straga, koje su imale jednu glavnu prednost mogle su se puniti brzo u leeem poloaju. N a k o n toga su Nobel i neki drugi znanstvenici pronali brizantne eksplozive i njihove podvrste. Novi baruti bili su previe jaki za meka olovna zrna, a problem je rijeen zatvaranjem olovne jezgre u tvru metalnu kouljicu. Istovremeno s\j uvedene i metalne ahure. Zahvaljujui svim tim pronalascima povean je domet puaka i mitraljeza na vie od 1 0 0 0 m; uz istovremeni razvoj brzometne poljske artiljerije dolo je do prelaska sa staromodnih konjikih juria i borbi bajonetima na statino rovovsko (poziciono) ratovanje, u kojemu vie ni jedna strana nije mogla prijei niiju zemlju a da za to ne plati visoku cijenu.
1

K O N J I ILI L J U D I ? K a k o je rastao domet i brzina zrna, smanjivao se kalibar. Ve odavno je bilo jasno da je efekt ranjavanja zrnom funkcija koliine energije prenesene na tijelo. Energija raste proporcionalno masi zrna i
Pogledajte M. L u m s d e n : Anti-personnel Weapons (SIPRI a n d T a y l o r and F r a n c i s , L o n d o n , 1 9 7 8 ) , p r v o poglavlje.
1

26

kvadratu njegove brzine. To znai da udvostruenjem mase zrna dolazi do poveanja energije dva puta, a udvostruenjem brzine etiri puta. Kada su konano postignute puno vee poetne brzine, zrna velikog kalibra nisu vie bila potrebna. Z a t o su puana zrna (ali, naravno, ne i meci) manja od zrna za pitolje ili automatske puke, ija je brzina mnogo manja. Meutim, manjim zrnima nanosi se manja rana na veu daljinu, a puka ima slabiji trzaj, to utire put lakem oruju. Vojni strunjaci trebaju postii ravnoteu tih elemenata. Generalni inspektor artiljerijsko-tehnike slube oruanih snaga Velike Britanije objasnio je to 1 8 9 8 . godine o v a k o : (Bilo je potrebno zrno) koje bi bilo u stanju zaustaviti na dovoljnoj udaljenosti konja prilikom juria konjice ili ovjeka-pjeaka, a uz to to vie sauvati tonost na svim dometima i probojnu mo, i istovremeno ne povrijediti duh Sanktpetersburkih dogovora. Sumnjali smo da bi i jedno zrno moglo udovoljiti svim potrebnim uvjetima, a da na malim razdalji nama ne zadaje teku povredu.
2

To u malome ilustrira cijeli problem. Iako su, u vrijeme kada je to napisano, konjici bili ve odbrojani dani zahvaljujui efikasnosti pu aka i mitraljeza velikog dometa, injenica je da veina zemalja danas ima municiju koja je izvorno bila predviena da zaustavi konja koji juria na razdaljini od priblino tisuu metara, to znai da moe i na maloj udaljenosti nanijeti vrlo teke rane. a k i kad bi bio jedini, taj bi razlog zaista morao biti dovoljan da se razmisli o zamjeni takve municije slabijom, to su neke zemlje ve uinile. S druge strane, iako vojne vlasti danas uglavnom priznaju da je to logino, to se pokazalo na nedavnim N A T O - v i m probama streljakog oruja o kojima emo govoriti kasnije, uvijek je bila prisutna tendencija u prilog maksimalne ubojite moi zrna na malim razdaljinama. T a j se problem prvi put pojavio nakon pronalaska eksplozivnih zrna, ezdese tih godina devetnaestog stoljea.

EKSPLOZIVNA Z R N A I SANKTPETERSBURKA DEKLARACIJA IZ 1868. GODINE T o k o m ezdesetih godina devetnaestog stoljea u nekoliko zemalja izumljena su zrna koja su sadravala male koliine brizantnog eksplo ziva trenutnog djelovanja. U Rusiji su tvrdili da su ta zrna vrlo pogodna
B r i t a n s k o m i n i s t a r s t v o r a t a , K o m i t e t odjela za s t r e l j a k o o r u j e , izvjetaj br. 1 7 , Further Tnal of Dum Dum Bullets and of Bullets to R.L. Design Nos. 9 0 6 3 B and 9 0 6 3 B * ( T h e W a r Office, L o n d o n , 1
2

27

za dizanje u zrak neprijateljskih vagona s barutom. U Indiji, koja je tada bila pod britanskom upravom, tvrdilo se da su ova zrna vrlo pogodno sredstvo za procjenu dometa artiljerije u brdskim sukobima s pobunjenim pripadnicima domorodakih plemena. Ubrzo su britanske trupe poele koristiti eksplozivna zrna i protiv samih plemena, a uinak je bio straan. Po rijeima britanskog majora G. V. Fosbervja, koji je pronaao eksplozivno zrno, takva su se zrna najprije upotrijebila za utvrivanje dometa u planinskim krajevima na sjeverozapadnoj granici Indije u ljeto 1 8 6 3 . godine (kampanja Umbeyla). Nakon toga ta su se zrna esto upotrebljavala i za odreivanje udaljenosti i openito protiv neprijatelja kada je trebalo djelovati snano na njegov moral. Taj je drugi cilj postignut tako uspjeno da je neprijatelj morao, koliko god mu je to teko padalo, poslati delegaciju pod bijelom zastavom molei da se prekine upotreba tih zrna.
3

Slina su se zrna u isto vrijeme upotrebljavala u amerikom graan skom ratu. Meutim, nova su zrna u Evropi izazvala zabrinutost u vrhovima. Ratni izvjetaji iz krimskog rata koji su prvi put preneseni telegrafom i Dunantova knjiga o Solferinu, bolje su upoznali evropsku javnost sa strahotama rata. Ovakve prilike potakle su ruskog cara da sazove Sanktpetersburku konferenciju 1 8 6 8 . godine da bi se zabranila upotreba eksplozivnih zrna protiv vojnika. Z R N A ZA AZIJSKE FANATIKE: D U M - D U M M E C I I HAKA DEKLARACIJA IZ 1899. GODINE Citirana izjava britanskoga generalnog inspektora pokazuje da se Sanktpetersburka deklaracija i nakon trideset godina shvaala ozbiljno. On se u to vrijeme bavio usporednim ispitivanjima raznih zrna, ukljuujui i vrstu napravljenu u britanskom kolonijalnom arse nalu u Dum Dumu u Indiji (u blizini Calcutte). Problem su, u stvari, izazvala nova zrna velike brzine. Njihova energija bila je tako velika da su, umjesto da se zaustave u tijelu, prolazila kroz njega, pogotovu zato to su tvrdi metalni omotai spreavali deformacije od udara (to se dogaalo kod starih olovnih kugli). Pri izlasku iz tijela zrpo odnosi energiju, koja se na taj nain rasipa, jer ne doprinosi ranjavanju. Izvjetaji s indijskog, a i drugih bojita, bili su puni pritubi da ta zrna nemaju dovoljnu m o zaustav( M a j o r ) G . V . F o s b e r v : E x p l o s i v e bullets and their a p p l i c a t i o n to militarv p u r p o s e s , u Journal of the Royal United Services- Institution, X I I , 1 8 6 9 , str. 1 5 - 2 7 .
3

28

ljanja primitivnih divljaka, odnosno oajniki hrabrog lokalnog sta novnitva Afrike i Azije koje su u to vrijeme gramzive vojske kolonijal nih sila nastojale pokoriti. Kod dum-dum zrna skinut je mali dio vrka obloge tako da se pri udaru unutarnja olovna jezgra moe rairiti. Tee je prodiralo, pa je stoga zadavalo mnogo vee rane, to je oigledno zadovoljavalo vojne rukovodioce koji su izjavljivali da bi rana trebala biti veliine narane da bi se silinom udara zaustavio azijski neprijatelj. Rezimirajui rezultate pokusa vrenih 1 8 9 8 . godine u Royal L a b o ratorv u Woolwichu, u Engleskoj, pukovnik sanitetske slube Stevenson pie:
4

Paljivim promatranjem ovih triju grupa testova i iskustvom, doao sam do odreenih definitivnih zakljuaka o karakteristikama suvreme noga streljakog zrna koje e mu osigurati dovoljnu mo zaustavljanja na malim razdaljinama i pri prolasku kroz mekane dijelove t i j e l a . . . Ni od jednoga suvremenog zrna koje se ne rasprskava pri prolasku kroz meka tkiva ne moemo oekivati da na maloj razdaljini zaustavi azijske fana tike, osim ako im slomi kost. to se zrno vie deformira i lomi (pogotovu lomi), to nanosi vee povrede i efikasnije je na malim razdaljinama.
5

Stevenson nastavlja donosei neke politike zakljuke: Kada se konstruira zrno koje bi trebalo zaustavljati neprijatelja, ne treba pokuavati postii zlatnu sredinu, odnosno dobiti zrno koje bi bilo dovoljno opasno, a ipak ne previe opasno; treba odabrati zrno koje najvie razara meko t k i v o . . . Primjena takvoga razornog zrna na evrop skom ratitu bila bi protivna duhu, ako ne i slovu, Sanktpetersburkog kongresa, ali fanatini Azijati ne znaju nita o kongresima . . . Prema tome, nikakvi isto humanitarni osjeaji ne bi smjeli odvratiti civilizirane narode od upotrebe razornih zrna kada ratujemo protiv ljudi na takvom stupnju. Govorei o evropskom ratitu gotovo uope ne moramo razmatrati zaustavnu m o . . . Zatim, vrlo je vjerojatno da e se u budunosti borbe voditi na tako velikim udaljenostima da kod projektila za streljaka oruja uope nee trebati uzimati u obzir zaustavnu mo.
6

Kao to emo kasnije vidjeti, sva ta razmiljanja izuzetno su vana u raspravi o vojnim i policijskim mecima koja se trenutno vodi. U meuvremenu, 1 8 9 8 . godine, njemaki kirurg von Bruns radi pokuse usporeujui razliita zrna i zakljuuje da je britansko dum-dum zrno nehumano. Sljedee se godine na H a k o j mirovnoj konferenciji iznose njegovi nalazi.
( P o t p u k o v n i k ) C G . Slade, u Army and Navy Gazette, 2 4 . l i s t o p a d a B r i t a n s k o g m i n i s t a r s t v a r a t a , op. cit. B r i t a n s k o m i n i s t a r s t v o r a t a , op. cit. Ibid.
4 5 6

1 8 9 6 , po n a v o d i m a

29

Britanci odbacuju von Brunsovu optubu tvrdei da se radilo o lovakom a ne o pravom metku s dum-dum zrnom. Kod zrna za lovake puke skinuto je jo vie vrha, pa ima veu ekspanziju od dum-duma, a rane su jo tee. (Istu pogreku uinili su ameriki strunjaci 1 9 7 6 . godine, na konferenciji Crvenog kria, kada su branei nove amerike metke kalibra 5 , 5 6 mm usporeivali te metke s lovakim mecima kalibra 7 , 6 2 mm, koji imaju veu razornu m o od starih britanskih dum-dum metaka ija su imitacija trebali biti.) Bez obzira na valjanost von Brunsovih pokusa, nije bilo sumnje da su dum-dum zrna zaista zadavala mnogo tee rane nego standardna zrna s oblogom, pa su na Hakoj konferenciji 1 8 9 9 . godine zabranjena.

ALTERNATIVA DUM-DUMU V e 1 8 9 9 . godine znalo se da nova bra zrna, koja su tada ulazila u upotrebu, nanose vrlo teke rane na udaljenosti od o k o 5 0 0 m, ako pogode one dijelove tijela k a o to je glava, koji sadre nestiljive tekuine. Uinak je slian eksploziji, jer obino raznesu glavu. M o g u razmrskati kosti, ak i kada ne pogode izravno u kost. U medicinskoj literaturi ve se 1 8 9 5 . godine izraavala bojazan zbog povreda koje treba oekivati u buduem r a t u .
7

Meutim, ova bojazan nije se u potpunosti potvrdila u praksi, jednostavno zato to su zbog veeg dometa zrna mnoge rtve bile pogoene na udaljenosti veoj od 5 0 0 metara. U vezi s dum-dum zrnom, na Hakoj konferenciji je naglaeno da se isti uinak moe postii na mnogo raznih naina, recimo izradom kouljice dovoljno tanke da se rasprsne, ili izradom zrna koja se prevru a koja nisu obuhvaena zabranom. Na ta upozorenja nitko nije obratio panju, a ona su se kasnije pokazala i te k a k o opravdanim. U desetljeu nakon Hake konferencije veina vojnih sila usvojila je iljata Spitzerova zrna kojima su zamijenjena zrna s poluokruglim vrhom. Ta su zrna pokazivala jo veu tendenciju prevrtanju u toku prodiranja u cilj i oigledno su mogla posluiti kao objanjenje optubi koje su se odnosile na primjenu dum-dum metaka u prvome svjetskom ratu. Z r n a koja se prevru ili se rasprskavaju oslobaaju svu svoju energiju u rani, to je bila svrha i dum-dum zrna. Efekt prevrtanja moe se poveati tako da se vrh zrna ispuni nekim laganim materijalom. Britanski metak sa zrnom koje je imalo prazan vrh pa se deformiralo pri udarcu povuen je iz upotrebe jer se oigledno kosio s Hakom zabranom.
7

Pregled o v e literature nai ete u

Anti-personnel VPeapons,

op.

cit.

30

TREE

POGLAVLJE

Suvremena dum-dum zrna

M e t k e za puku kalibra 7 , 6 2 m m , koju jo upotrebljava veina armija u svijetu, svjetske sile usvojile su 1 8 9 0 - i h godina, kada je, kao to smo vidjeli, cilj bio zaustaviti konja u trku na 1 0 0 0 metara i vojnika na bilo kojoj udaljenosti unutar tog dometa. Do drugoga svjetskog rata, u kojem je konjica igrala vrlo ograni enu ulogu, shvatilo se u nekim armijama da su postojee puke nepotrebno snane, jer je borbena daljina rijetko vea od 3 0 0 metara, a puke su konstruirane za 1 0 0 0 metara ili vie. (Maksimalan domet bio je do 3 5 0 0 metara!) Nijemci su napravili lagano oruje iz kojeg su ispaljivali skraenu verziju svoje mauzerske municije kalibra 7 , 9 2 mm. T a k v o je oruje jednostavnije za rukovanje, a manja municija pojedno stavljuje probleme opskrbe. To je vano jer je ustanovljeno da je za svakog pogoenog neprijateljskog vojnika ispaljivano o k o 10 0 0 0 do 50 0 0 0 metaka. Nijemci su novo oruje isprobali protiv Rusa 1 9 4 2 . godine, a Rusi su ve sljedee godine proizveli novu verziju svoje municije, metak M - 1 9 4 3 (ili M - 4 3 ) smanjene energije, koji se jo masovno upotrebljava. Smrtonosni domet je o k o 3 0 0 do 4 0 0 metara. T a k v a municija ima kalibar 7 , 6 2 m m , ali je ahura kraa i sadri manje baruta. Z a t o zrno ima manji domet i manju ubojitu m o od municije normalne energije i istog kalibra. Rusi jo uvijek koriste municiju normalne energije za mitraljeze i snajperske puke. Meutim, za uvene jurine puke A K - 4 7 i A K M , te za druge puke koje se upotrebljavaju u svim zemljama Varavskog ugovora, a i u drugim zemljama, koristi se municija reducirane energije.
1

O R U J E S M A N J E N O G KALIBRA Na iste ideje doli su i konstruktori na Zapadu, u toku drugoga svjetskog rata i nakon njega. Na primjer, u Americi je proizvedeno vie
1

Pogledajte

Anti-personnel

Weapons,

op.

cit., d r u g o

poglavlje.

31

i i I ! i ; 'i ' ! j i ; I i | ' .!

od est milijuna karabina tipa M - l , ija je energija bila izmeu energije automata i puke. Britanci su nakon drugoga svjetskog rata konstrui rali puku E M - 2 , a njemaki konstruktori su radei u panjolskoj stvorili puku za municiju smanjene energije; Japan je u novije vrijeme smanjio barutno punjenje svoje standardne municije za trideset posto proizvodei puku jednostavniju za rukovanje. Bez obzira na sve to, saveznice u N A T O - u imale su obavezu prema vodeem partneru da usvoje kao standardnu municiju normalne energije, Remington 0,30-06 poznatu kao N A T O - m e t a k kalibra 7 , 6 2 mm x 54 mm. M n o g e druge zemlje izvan pakta, ukljuujui i one neutralne poput vedske, prihvatile su tu municiju. Na samom poetku vijetnamskog rata, amerika Centralna obavjetajna agencija (CIA) poinje opskrbljivati tajne d o m o r o d a k e snage, koje je formirala u Indokini, lakim pukama koje su se punile municijom manjeg kalibra ( 5 , 5 6 mm) i vee brzine, koja je u stvari predstavljala preraeni lovaki metak v a r m i n t . M a n j e zrno tee prodire, pa stoga u rani oslobaa vie energije. T a k v o se djelovanje pojaava zbog njegove velike brzine, sklonosti prevrtanju i lakoe k o j o m se lomi u tijelu. Te je metke uglavnom zabranjeno upotrebljavati protiv veih ivotinja, a kod malih ivotinja oni mogu uzrokovati velike rane eksplozivnog tipa. Izvjetaji s bojita u Indokini bili su takvi da je amerika vojska poela uvoditi novu puku, koja je oznaena s M - l 6 . Godinama je amerika vojska pokuavala izraditi laganu puku, ali bez uspjeha, vjerojatno stoga to nije bilo mogue uskladiti zahtjeve za domet i probojnu m o . I danas amerika vojska zahtijeva zrno koje moe probiti ljem na 8 0 0 metara, dok se u veini drugih armija zahtijeva domet od 4 0 0 do 5 0 0 metara. T e k kada je trebalo osigurati puku k o j o m e moi rukovati ljudi manjeg rasta, u Indokini je uvedena nova puka koja je prvobitno proizvedena u komercijalne svrhe.
2

EKSPLOZIVNE RANE OD ZRNA VELIKE BRZINE Izvjetaji novinara i vojnika, potvreni klinikim izvjetajima rat nih lijenika, govore k a k o je nova municija nanosila velike rane, a moramo poi od pretpostavke da to nikako nije bilo sluajno. Kon struktori tog zrna oito su namjeravali stvoriti metak koji e za svoje dimenzije imati maksimalnu ubojitu m o . Opisujui municiju velike brzine poput ove upotrijebljene za M - l 6 ,

1 i
:j<

!'

L. F. P r o u t v : T h e Secret T e a m : The CIA and its Allies in Control of the United States and the World ( P r e n t i c e - H a l l , Englevvood Cliffs, N e w Y o r k , 1 9 7 2 ) .
2

32

britanski strunjak za oruje major F. W. A. H o b a r t pie: idealan nain da nekoga onesposobite jest, jasno, da ga ubijete, ali to nije uvijek mogue konvencionalnim mecima. Stoga, najbolji meci treba da nanose rane eksplozivnog t i p a . Posebne tehnike fotografiranja omoguavaju da se prati brzo ire nje rane dok se metak kree kroz tijelo. U nekoliko mikrosekundi nastaje rupa gotovo trideset puta vea od zrna, tkivo biva znatno uniteno, da bi ta rana zatim splasnula poput probuenog balona. Sile su dovoljno velike da pucaju kosti ak i kad nisu izravno pogoene zrnom. Komadii kostiju mogu se razletjeti po cijelom tijelu, lutajui i udarajui u tkiva razliite vrstoe. Veliina te privremene upljine moe se izmjeriti ispaljivanjem zrna u blokove sapuna koji nisu ela stini poput tkiva pa se upljina ne smanjuje. Veliina upljine ovisi o koliini energije koju metak oslobodi u rani, a ona je uglavnom funkcija brzine. Kada se rotirajue zrno prevre, o n o se mnogo bre zaustavlja, gubei jo vie energije i stvarajui veu ranu. Ali i male eline kugle kod kojih prevrtanje nema nikakvo znaenje (vidi peto poglavlje) mogu stvoriti jednako velike upljine. Meutim, budui da je zrno izdueno, prijenos energije moe se poveati nestabilnou zrna pri udaru. A k o je uz to kouljica tanka (ili ak ne postoji uz donji dio zrna, kao kod nekih verzija), ono nee izdrati sile usporavanja pa e se raspasti oslobaajui svu energiju i tvorei mnotvo malih projektila koji lutaju po tijelu. Godinama je bilo normalno konstruirati oruje s kriterijem ranja vanja od o k o 80 joulea. To je bila koliina energije koju treba prenijeti na tijelo da bi ga se onemoguilo. Suvremena puana zrna imaju poetnu energiju od nekoliko tisua joulea. Posljedica prenoenja velikog dijela te energije na tijelo jesu vrlo teke povrede. Izvorno zrno velike brzine uvedeno devedesetih godina devetnae stog stoljea usvojeno je uglavnom radi poveanja dometa. Iako se znalo da e na kratkim razdaljinama rane biti vrlo teke, u praksi su ljudi ranjavani na relativno velikim udaljenostima, ime je znatno smanjena energija zrna. Danas je situacija znatno drukija, jer se veina rana od metka zadobiva na prilino maloj razdaljini (oko 1 0 0 metara). Kada se puka M - 1 6 poela koristiti za borbe na maloj razdaljini u dunglama, prvi put je postalo jasno da se velika brzina svjesno koristi za nanoenje tekih rana, a ne da bi se poveao domet zrna. M o e m o napraviti
3 4

( M a j o r ) F . W . A . H o b a r t : T h e N e x t N A T O Rifle, International Defense Revietv, knjiga 4, br. 1 , 1 9 7 1 , str. 6 7 - 7 0 . J . A . M e n d e l s o n a n d J . L . G l o v e r : Sphere a n d shell f r a g m e n t vvounds of soft tissues: E x p e r i m e n t a l Study, u Journal of Trauma, knjiga 7, br. 6, 1 9 6 7 , str. 8 8 9 - 9 1 4 .
3 4

Od dum-dum melka do napalma

33

usporedbu s njemakim, a kasnije i sovjetskim postupkom smanjenja brzine zrna kada su uvedene puke manjeg dometa. Nekoliko vlada je sa stajalita ovjenosti imalo ozbiljne prigovore amerikom zrnu kalibra 5 , 5 6 mm, pa su pokrenuti meunarodni pre govori i ispitivanja. Kompjutorsko podraavanje balistikog ponaanja raznih metaka, meci ispaljeni u blokove sapuna koji je imao vrstou miinog tkiva, te meci ispaljeni u bedra ivotinja pod anestezijom (koje su nakon toga operirali kirurzi na specijalizaciji), sve je to pokazalo da se zrna puke M - 1 6 lake prevru i ee raspadaju nego N A T O - z r n a kalibra 7 , 6 2 mm ili sovjetska municija za puku A K - 4 7 . Posljedica je da zrno puke M - 1 6 , u prosjeku, nanosi tee rane od N A T O - z r n a 7 , 6 2 mm, koje je, opet, gore od zrna puke A K - 4 7 .
5

I R E N J E U P O T R E B E PUKE TIPA M - 1 6 Upotreba amerikog metka 5 , 5 6 mm proirila se danas u mnoge druge zemlje. Amerika je puke M - 1 6 isporuila sajgonskoj vladi, Tajlandu, J o r d a n u i Libanonu (za borbu protiv palestinskih gerilaca), Izraelu, specijalnim britanskim snagama koje su operirale na Borneu i kasnije u Sjevernoj Irskoj, te i amerikim saveznicima u Vijetnamu (Australija, Novi Zeland, Filipini, Juna Koreja). M n o g e druge zemlje isprobale su to oruje, a vei proizvoai u zapadnoevropskim zem ljama proizveli su slino oruje s municijom kalibra 5 , 5 6 mm. Izrael je proizveo svoju puku kalibra 5 , 5 6 mm, nazvanu Galil, koja se danas po licenci izrauje u Nizozemskoj i vedskoj za izvoz na svjetska trita; Izrael je tim orujem opskrbio i Somozine snage u Nikaragvi. Nove lagane puke pojavile su se i na neoekivanim mjestima. Izvjetaji o Armajjtg. pukama (izvorni naziv) u rukama protestantskih ekstremista i IRA-e u Sjevernoj Irskoj dospjeli su na prve strane britanskog tiska, gdje neki britanski strunjak za streljako oruje tvrdi da su ti meci ono najblie to moe biti dum-dum m e c i m a , a da se njima ne kri z a b r a n a . Pojavile su se i u rukama kriminalaca u SAD, a i u privatnim vojskama trgovaca drogom u jugoistonoj Aziji.
6

S O V J E T S K A PUKA T I P A A K - 7 4 Da ne bi zaostala, druga supersila uvodi jurinu puku A K - 7 4 i laki mitraljez R P K S - 7 4 smanjenog kalibra. Za oboje se koristi municija
M n o g e od ovih studija koje je f i n a n c i r a l a vedska v l a d a uz p o m o Austrije, vicarske i Jugoslavije objavljene su u d o d a c i m a Acta Chirurgica Scandinavica br. 4 5 9 ( 1 9 7 6 ) , 4 7 7 ( 1 9 7 7 ) i 489 (1979). The Times, 1 0 . lipnja 1 9 7 2 . g o d i n e .
s 6

34

5 , 4 5 X 39 mm. Oruja su po konstrukciji bila slina onima koja su zamijenila, ali neto poboljana. Ni nova sovjetska municija, ni oruje iz kojeg je ispaljivana, nisu znatno laki od onih koje su zamijenili (a koji su laki od standardne NATO-municije i puaka, pa ak neto laki i od zapadnih metaka i oruja kalibra 5 , 5 6 m m ) . Pa kakva je, onda, prednost nove municije? Novo zrno (ne metak) gotovo je upola lake od ranijeg tipa. Ispaljuje se veom brzinom, ima ravniju putanju i veu tonost na veoj udaljeno sti. Dalje, izoluavanjem cijevi (1 lijeb na 2 0 3 mm) postie se velika stabilnost zrna dok leti kroz zrak. a k i pri relativno velikoj brzini (koja je ipak manja od brzine zapadnog zrna kalibra 5 , 5 6 m m ) , lako zrno ima najmanju poetnu energiju od svih dananjih metaka za vojne puke. Time se, opet, postavlja pitanje smrtonosnog djelovanja zrna. Daljnje ispitivanje metka pokazuje da sovjetski konstruktori nisu zanemarili taj problem. Z r n o ima jezgru od mekog elika omotanu olovom koje tvori ep prema vrhu, ali taj ep ne ispunjava vrh. Teite je daleko prema stranjoj strani, ime se osigurava prevrtanje zrna kada pogodi ljudsko tijelo, a vrlo vjerojatno i raspadanje ili izoblienje. T a k o se vrlo djelotvorno oslobaa energija zrna u tijelu, i nanosi rana eksplozivnog tipa. Treba spomenuti da se nova municija koristi prvenstveno protiv azijskih fanatika, k a k o ih je nazvao britanski naelnik sanitetske slube Stevenson, odnosno ljudi (a to civilizirani sovjetski rukovodioci u Moskvi dobro znaju) koji ne znaju mnogo o enevskim konvenci jama u kojima se, bez uspjeha, pokuavalo zabraniti takve metke.

NOVA NATO-VA STANDARDNA MUNICIJA KALIBRA 5,56 M M Dana 2 8 . listopada 1 9 8 0 . godine N A T O odobrava drugu vrstu standardne municije. G o t o v o dvadeset godina nakon to su S A D prvi put primijenile municiju kalibra 5 , 5 6 mm, u N A T O - u je postignut sporazum da se belgijska municija istog kalibra preporui za primjenu u svim zemljama lanicama N A T O pakta. Novi standard odabran je nakon dvogodinjih pokusa s raznim orujem i kalibrima i raznim tipovima municije. Izabrano zrno S S - 1 0 9 , konstruirano u Fabriques Nationales u Belgiji, neto se razlikuje od standardnog amerikog zrna kalibra 5 , 5 6 mm ( M - 1 9 3 ) . Izvjetaji go vore da ima sline unutarnje balistike osobine (odnosno ubojite karakteristike), ali i bitno poboljanu sposobnost probijanja elinih ljemova, pa u stvari, s tog stajalita predstavlja poboljanje u odnosu na standardno N A T O - z r n o kalibra 7 , 6 2 mm. 35

Da bi se postigao takav rezultat zrno treba ispaljivati iz puke s k o r a k o m ljebova od 1 7 8 mm. A k o se koristi za puku M - 1 6 , koja ima korak ljebova samo 3 0 5 mm, nije tako efikasno. Odluka N A T O - a bila je znak na koji su samo ekali proizvoai oruja. Sada treba oekivati brzo irenje nove municije i novog oruja iz kojeg se ona ispaljuje. Neutralna vedska ve pokusno oprema dijelove svoje armije novim belgijskim pukama i odgovarajuom municijom. Suoeni s razvojem dogaaja na Zapadu i Istoku, jastre bovi pobjeuju i u vedskoj.

M E U N A R O D N A N A S T O J A N J A DA SE ZAUSTAVI P R O D O R NOVE MUNICIJE Mirovnim organizacijama, ak i vladama, skrenuta je panja na razorno djelovanje nove municije koja se poela upotrebljavati u toku vijetnamskog rata. Meunarodni komitet Crvenog kria 1 9 7 3 . godine saziva prvu konferenciju vladinih strunjaka, to je bio rezultat inicijative vedske vlade i nekih drugih vlada. vedska vlada pripremila je izvjetaj u kojem je vjerno, u b o j a m a , ilustrirala djelovanje nove municije. Na fotografijama su usporeene rane od metka za pitolj male brzine i rane od municije za puku M - 1 6 velike brzine. Kad su veani ponudili te slike (nabavljene iz amerikih izvora) Crvenom kriu za njegov izvjetaj, tome su se suprotstavile neke N A T O delegacije tvrdei da bi itatelji koji nisu strunjaci to mogli pogreno protumaiti. N a k o n toga, veani su godinama istraivali djelovanje raznih zrna (to je na engleskom jeziku objavljeno u Acta Scandinavicum Chirurgica). T a k o e r su pozvali niz stranih strunjaka da sudjeluju u seriji meunarodnih simpozija o balistici i ranama koji su odravani u Gothenburgu. T a k v e znanstvene skupove pratile su diplomatske aktiv nosti u Crvenom kriu i Ujedinjenim narodima, ali sve to nije dalo rezultata. Najvie to se moglo postii bila je rezolucija s konferencije Ujedi njenih naroda o nehumanom oruju, k o j o m se pozdravlja inicijativa etvrte konferencije o balistici i ranama. Meutim, Sovjetski Savez 1 9 7 9 . godine, nekoliko mjeseci prije intervencije u Afganistanu, stavlja veto na pokroviteljstvo Ujedinjenih naroda nad tim simpozijem. Sovjetski Savez se na ranijim konferencijama mogao drati po strani i promatrati k a k o protivnici novog oruja napadaju Sjedinjene Amerike Drave, ali od 1 9 7 9 . godine promijenile su se uloge. Iz ovoga vidimo k a k o se u pregovorima o oruju esto dogaa da se zbog navodnih vojnih potreba i tehnolokog imperativa za sve 36

veim usavravanjem zanemaruju humanitarna nastojanja i glas zdra vog razuma. Kakav je rezultat dananjeg irenja novoga oruja smanje nog kalibra? U sukobu izmeu velikih industrijskih sila, uloga strelja kog oruja je zanemariva; svaka promjena taktike nastala zbog novog oruja, sigurno e dovesti do promjene taktike kod slino opremljenog protivnika. J o nam ostaje da vidimo da li e rezultat svega biti dodatno optereenje za medicinsku slubu. Glavni razultat bit e porast nasilja u zemljama u razvoju. Sigurno je da amerika municija za M - 1 6 i sovjetska za A K - 7 4 , kao i eksplo zivni i dum-dum meci prije njih, nisu bili sluajno prvi put primijenjeni kada su industrijalizirane zemlje poele lomiti lokalni otpor svojoj hegemoniji u Aziji i drugim dijelovima svijeta.

JESU LI POLICIJI P O T R E B N A D U M - D U M Z R N A I PUKE SA VELIKOM POETNOM BRZINOM ZRNA? Usporedo sa irenjem novih puaka sa zrnima velike brzine u vojnim i poluvojnim jedinicama, znatno je porasla m o oruja kojim se opremaju policijske jedinice. Prije dvije godine, u naslovu na prvoj strani londonski The Times objavljuje da ministar unutarnjih poslova (ministar pravde) zahtijeva da policija ne koristi dum-dum z r n a . Istodobno je objavljeno u jednom izvjetaju da su neke britanske policijske snage dobile puke sline pukama tipa M - 1 6 . Takvi izvje taji dobivaju jo vee znaenje kada znamo da je rije o zemlji u kojoj je policija po tradiciji bila nenaoruana. U Sjedinjenim Amerikim Dravama polovina policijskih snaga koristi zrna s mekanim vrhom i deformabilna zrna za pitolje, a uobiajene su i puke velikog do m e t a . Dokumenti koje je objavila amerika vlada ukazuju na postoja nje jake meunarodne trgovine policijskim orujem, ukljuujui i dum-dum zrna. Osim pravnih i politikih pitanja koja izaziva, ovaj porast policij skog naoruanja pokree nekoliko pitanja vezanih za ovu nau ra spravu. Na primjer, tvrdi se da su zrna s mekanim vrhom i puke smanjenog kalibra potrebni da bi se smanjilo nediskriminativno djelo vanje, a da bi se poveala zaustavna m o . Do nediskriminativnog djelovanja moe doi kada policija upotrebljava oruje tako da zrno
7 8 9 10

The Times, 2 5 . sijenja 1 9 7 5 . g o d i n e . The Times, 2 4 . i 2 5 . sijenja 1 9 7 5 . g o d i n e . The Sundaj Times, 8. srpnja 1 9 7 3 , l a n a k o n o v i m policijskim p u k a m a i m a u naslovu nehuman izbor oruja. A m e r i k o udruenje z a g r a a n s k a p r a v a j e u b r o j n i m a k c i j a m a r a s p r a v l j a l o o o v a k v o m razvoju. (Pogledajte n p r . Neiv York Times, 2 6 . rujna 1 9 7 4 , Daily Telegraph, 1 7 . sijenja 1 9 7 5 . godine.)
7 8 9 10

37

proe kroz rtvu, kada je promai ili okrzne ili, pri upotrebi vojne puke kalibra 7 , 6 2 mm, kada zrno proe kroz zidove zgrade. M a n j a je vjerojatnost da e zrna za pitolj s mekanim vrhom ili puana municija smanjenog kalibra imati takav uinak. Osim toga, vjeruje se da ovo oruje ima veu zaustavnu mo. Opsena studija o ovim problemima ukljuena je u Program normi za provoenje zakona Amerikog nacionalnog instituta za provoenje zakona i krivino pravo ( N I L C E J ) . U zakljuku te studije, koji govori o moguem nediskriminativnom djelovanju, stoji da, izuzevi posebnu vrstu metaka koji se nazivaju sigurnosnim mecima, svi meci osobnog naoruanja ozbiljno ugroavaju i osobe na koje nisu izravno ispa ljeni} Drugim rijeima, upotreba dum-dum metka nije nain da se smanji opasnost od stradanja nedunih rtava. Ubojito djelovanje raznih metaka izmjereno je prema ljestvici koja odrava veliinu privrej n e n e upljine u rani. Ljestvica je stupnjevana od 0 do 1,00, a g o t o v o 1 5 0 vrsta metaka koji se mogu dobiti na tritu dobili su ocjenu od 0 , 4 do 5 4 , 9 . U studiji se zakljuuje da rezultat od 20 do 25 predstavlja gornju granicu prihvatljive pouzdanosti za policijsku upotrebu. N e kih dvadeset i pet metaka, veina iz grupe metaka s narezanim vrhom zrna ili metaka velikog kalibra kod kojih se zrna izobliavaju pri udarcu poput dum-dum zrna, prelaze tu gornju granicu. A ipak se izdaju sve veem broju policijskih jedinica u Sjedinjenim Amerikim Dravama i izvoze u inozemstvo.
1

injenica je da se vlade slau u vezi sa zabranom dum-dum zrna u ratu protiv neprijatelja, ali putaju da ih njihove policijske snage upotrebljavaju protiv vlastitih graana. tovie, primjena dum-dum i slinih zrna u policiji iskoritena je u konferenciji Ujedinjenih naroda da se sprijei svaki pokuaj uvoenja meunarodnih ogranienja za upotrebu oruja u unutarnjim situacijama. Neto drukija pitanja pokree primjena vojnih puaka u policiji. K a k o smo ranije naveli, municija normalne energije kalibra 7 , 6 2 mm presnana je ak i za veinu vojnih primjena, a iz toga normalno izlazi da je potpuno nepodobna za veinu policijskih primjena, budui da je ona, na maloj razdaljini, u stanju proi kroz zidove zgrada ili rikoetirati na stotine metara. Laka municija k o j a se koristi za puku M - 1 6 i sline puke ima manji domet i manju probojnu m o . Meutim, drugo je pitanje to se dogaa kada metak pogodi rtvu. M o g u e je iz iste puke ispaljivati druge metke koji e nanositi manje rane. Veliki
R . C . D o b b v n , W . J . B r u c h e v a n d L . D . Shubin: An evaluation of police handgun atnmunition: Summary Report. L E S P - R P T - 0 1 0 1 . 0 1 . P r o g r a m s t a n d a r d a za p r o v o e n j e z a k o n a , N a c i o nalni institut z a p r o v o e n j e z a k o n a i k a z n e n o p r a v o , A m e r i k o m i n i s t a r s t v o p r a v d e , VCashington DC, 1975.
11

38

belgijski proizvoa oruja Fabriques Nationales napravio je policij ski metak kalibra 5 , 5 6 mm iskljuivo za takvu primjenu, a vedska dravna tvornica F F V proizvela je blai metak kalibra 5 , 5 6 mm ak i za vojsku. Ukratko, upotreba dum-dum metaka za pitolje i vojnih puanih metaka u policiji nema opravdanog razloga; a isto t a k o sigurno ne postoji razlog da se zbog takve upotrebe spreava primjena meunaro dnih pravnih normi na upotrebu oruja unutar pojedinih zemalja.

39

ETVRTO

POGLAVLJE

Fragmenti kao ubojito sredstvo fragmentacijsko oruje

Danas su glavna ubojita sredstva na ratitu male eline krhotine rasprskavajuih granata, bombi i raketa, a ne municija za streljaka oruja: na njih otpada vie od sedamdeset posto rtava na b o j n o m polju. Ba zato to su to najkonvencionalnija oruja-, najtee ih je ograniiti. Pa ipak strahovite patnje ljudi, pogotovu nedunih civila, zbog pretjerane upotrebe sve savrenijega fragmentacijskog oruja, pravi su izazov meunarodnom pravu koji se ne moe zanema riti. Efekt rasprskavajuih bombi, artiljerijskih granata i raketa protiv ive sile vie je u djelovanju paradima, a manje u eksploziji. Krhotine dospijevaju na puno veu udaljenost nego udarni val eksplozije, pa ta sredstva ranjavaju na veem podruju, prodiru kroz tanje zaklone i vozila, s velikom vjerojatnou pogotka zbog broja nastalih krhotina. K a o i kod drugog oruja, treba postaviti dva pitanja: da li fragmen tacijsko oruje, ili odreeni tipovi tog oruja, izazivaju prekomjerne traumatske efekte? Da li djeluju nediskriminativno?

RANE OD FRAGMENATA Osnovni zakon fizike kae da je energija projektila funkcija njegove mase i kvadrata njegove brzine; to je jednadba koja vrijedi jednako i za krhotine rasprskavajuih sredstava za unitavanje i za zrna. Brizantni eksplozivi izbacuju fragmente izuzetno velikom brzinom, a rezultat je da ak i vrlo mala krhotina moe imati veliku ubojitu mo, nanosei ranu koja je mnogo vea od promjera samog fragmenta. ak i mala krhotina moe drobiti kost, a vrlo esto se dogaa da se krhotini na njezinu putu nae kost ili neka druga tkiva razliite vrstoe i da ona pone lutati po tijelu.
1
1

Pogledajte M e n d e l s o n and G l o v e r , op. cit.

40

Na primjer, jedna jedina krhotina moe pogoditi bedro, razmrskati bedrenu kost, odbiti se od noge u trbuh i otetiti nekoliko organa prije nego to se, recimo, zaustavi u pluima. Ta se unutarnja povreda ne vidi izvana. Kirurg mora otvoriti bedro, izvui oteena tkiva, odstra niti djelie kosti i ispitati ima li oteenja ivaca i krvnih ila. Osim toga, treba otvoriti abdomen i pregledati ima li oteenja unutarnjih organa i radi pronalaenja i odstranjivanja opasnog fragmenta. esto rtvu pogodi vie krhotina ili komadia kosti koji djeluju kao sekun darni projektili. T a j primjer nije nimalo preuvelian (uzet je iz obrazovnog filma za kirurge), a iako kirurki zahvati izgledaju drastini, uz odgovarajuu suvremenu opremu i osoblje u poljskoj bolnici velika je vjerojatnost da se rana doista uspjeno sanira i spasi ivot, pa ak i veina funkcional nih sposobnosti rtve. Medicinske prognoze su potpuno razliite kada ne postoje suvre mena medicinska pomagala, kao to je sluaj u mnogim dijelovima Afrike, Azije i Latinske Amerike, gdje se vodi veina dananjih ratova.

VRLO D O B R E MALE B O M B E ZA UBIJANJE LJUDI Nekad su se u Napoleonovo doba koristila topovska tanad napu njena barutom, ali nisu bila j a k o efikasna. K o m p a k t n a topovska kugla ispaljena u kolonu vojnika mogla je pokositi odjednom vie desetina ljudi pa su zato one u borbi protiv ljudstva imale bolji uinak od prvih granata. Situacija se brzo mijenjala ezdesetih godina devetnaestog stoljea kada su proizvedeni brizantni eksplozivi, a istovremeno je usavrena proizvodnja elika za granate i topove. Uvoenjem brzomet nih topova (kod kojih nije bilo sporog punjenja nakon svakog hica) na prijelazu stoljea utrt je put masovnim artiljerijskim bombardiranjima u prvome svjetskom ratu. Poziciono ratovanje uvjetovalo je proirenu primjenu rovovskih minobacaa koji su u prvome svjetskom ratu varirali po tipu i kalibru od stokes minobacaa do njemakih Mineniverfer (minoba caa koji su izbacivali fragmentarne b o m b e s visokom putanjom na ogranienu udaljenost). Minobacai se jo i sada mnogo koriste, pogo tovu kada je transport artiljerije otean. Osim toga, mnogo su se koristile i rune i puane bombe (tromblonske b o m b e ) . M a l e fragmentacijske b o m b e konstruirane su za bacanje iz aviona, a igrale su vanu ulogu nakon prvoga svjetskog rata u takozvanoj zranoj metodi smirivanja plemena u zapadnoj Aziji. Britanski maral zrakoplovstva sir J o h n Slessor opisuje u svojim memoarima te operacije. 41

Upotrebljavali smo samo bombe tipa Hales teke 20 funti, vrlo dobre male bombe za ubijanje ljudi, s upaljaima trenutnog djelovanja i izvrsnim ruilakim djelovanjem. Bombe su uglavnom bacane na ljude na otvore nom ili na sela od tuklsa, stoastih koliba nainjenih od stabljika dure koje, naravno, nisu bile nikakva zatita od krhotina.
2

Dakle, otuda je polazilo takvo smirivanje iz zraka - taktika koja je dostigla vrhunac u Indokini gotovo pola stoljea kasnije, kada su samo amerike snage upotrijebile gotovo petnaest milijuna tona municije, vei dio u Junom V i j e t n a m u . (Na alost, ista ta plemena jo su izloena napadima centralnih vlada Pakistana, Afganistana, Iraka i Irana. Pakistan je od Irana posudio amerike jurine helikoptere opremljene raketama i mitraljezima, a Sovjetski Savez opremio je Afganistan i Irak za te interne ratove izmeu plemena.) Rivalstvo izmeu raketa i artiljerije traje ve vie generacija, ovisno o tome da li im je u nekom periodu davana manja ili vea prednost. Britanci su gotovo sto godina koristili rakete koje je konstruirao Congreve, a onda su u prvom svjetskom ratu nestale. Velike rakete koje su konstruirali njemaki inenjerftridesetih i etrdesetih godina ovog stoljea, koje su upotrebljavane u napadima na Britaniju potkraj drugoga svjetskog rata bile su prethodnica suvremenih I C B M i svemir skih raketa, ali su vjerojatno nanosile manje tete od malih sovjetskih taktikih raketa, kaua, koje su se mnogo upotrebljavale na ruskoj fronti. Zapadne sile opet su u posljednje vrijeme poele stavljati naglasak na artiljerijske rakete, moda ba zbog uspjeha sovjetskih taktikih raketa u nekim nedavnim sukobima. Rakete koje se lansiraju iz aviona, poput onih od 2 , 7 5 ina koritenih u Vijetnamu, postaju glavno oruje nakon drugoga svjetskog rata. Na mnoge od njih moe se postaviti mnotvo razliitih bojnih glava, ali obino se opremaju fragmentacijskim bojnim glavama.
3

USAVRENA SREDSTVA ZA UNITAVANJE Dimenzije fragmenata rasprskavajuih sredstava za unitavanje razliite su, od velikih komada do praine. Nijedna od tih krajnjih veliina nije efikasna, pa je uloeno dosta truda da se dobiju elici i odljevci koji se rasprskavaju u krhotine po masi blie optimumu, recimo izmeu 0,5 grama i nekoliko grama, s namjerom da se od iste
( M a r a l z r a k o p l o v s t v a sir) J. Slessor: The Central Blue, Cassell, L o n d o n , 1 9 5 6 . g o d i n e . Pogledajte M. L u m s d e n : Anti-personnel Weapons, op. cit. Prikaz d j e l o v a n j a na okoli (ali ne i na ljude i d r u t v o ) nai ete u A . H . W e s t i n g : The Environmental Consequences ofthe Second Indochina War (SIPRI and A l m q v i s t a n d Wiksell, S t o c k h o l m , 1 9 7 6 ) .
2 3

42

koliine elika (ili lijevanog eljeza) dobije to vei broj djelotvornih fragmenata. R a n a od srednje velikog fragmenta vjerojatno je manje opasna nego rana od prevelikog fragmenta. S druge strane, kod takozvanih usavr enih sredstava za unitavanje koja ulaze u upotrebu poveana je mogunost viestrukih rana i vjerojatnost pogotka. Vjerojatnost pogotka uzima se u obzir kada se izraunava broj metaka koje treba ispaliti u artiljerijskoj zaprenoj vatri. Cilj moe biti, na primjer, onesposobljavanje pedeset posto neprijatelja na danom podruju. A k o nova sredstva imaju veu vjerojatnost pogotka, onda e biti potreban manji broj metaka. To nije samo logistika prednost, ve je i prednost sa stajalita humanosti i zatite okolia: ako je cilj onesposobljavanje pedeset posto trupa, bolje je ako su rane u prosjeku manje opasne, a manji broj projektila nanijet e manje tete okoliu. Meutim, bez obzira na to kakva su poboljanja rasprskavajuih sredstava, uvijek e biti suvinih ozljeda, jednostavno stoga to e rane biti mnogo tee kod onih ljudi koji su blii mjestu eksplozije. Iako se taj problem nikada nee moi rijeiti, mogue ga je umanjiti ako se ljudi odupru iskuenju da se priklone zasiivanju cilja velikom koncentra cijom bombi i granata.

Z O N E SIGURNOSTI Zasiivanje cilja bilo je esta pojava u nekim od posljednjih ratova. Na primjer, iako se iz slubene povijesti vijetnamskog rata u verziji amerike kopnene vojske vidi da je borbu sa snajperistom mogao voditi snajperist, ipak se spominje primjena zranih napada uz zasienje cilja radi obrauna sa snajperistima. Vojni zapovjednici moraju i u mirnodopskim i u ratnim uvjetima voditi rauna o opasnosti koja njihovom ljudstvu prijeti od oruja koje sami upotrebljavaju. Vojni propisi zahtijevaju posebne zone sigurnosti, u rasponu od nekoliko stotina i nekoliko tisua metara, izmeu jedi nica i cilja akcije, ovisno o oruju koje se koristi. U borbi su te zone obino manje nego na vjebama. Za vrijeme rata u Indokini, Amerikanci su za svoje jedinice izdali Pravila borbe s namjerom da se smanji broj civilnih rtava ogrania vanjem primjene raznih vrsta oruja na odreenim udaljenostima od naseljenih p o d r u j a . Pri izraunavanju tih zona sigurnosti treba voditi
4 5

(General p o t p u k o v n i k ) J . H . H a y : Tactical and Materiel Innovations, V i e t n a m Studies (US D e p a r t m e n t o f the A r m y , W a s h i n g t o n D C , 1 9 7 4 ) . Izvaci iz Pravila b o r b e objavljeni su prvi p u t u a m e r i k o m Congressional Record, 6. lipnja 1 9 7 5 , str. S 9 8 9 7 - 9 9 0 5 . O njima se r a s p r a v l j a u Anti-personnel Weapons, op. cit. i g o d i n j a k u SIPRi-ja i z 1 9 7 9 , str. 4 6 3 - 4 6 7 .
4 5

43

rauna o podruju djelovanja sredstava za unitavanje i o odstupanju zbog rasturanja koje uzrokuju sredstva za ispaljivanje. Avionske b o m b e ili rakete sa slobodnim padom uvijek imaju vea odstupanja zbog rasturanja nego voene rakete ili pravilno ispaljena artiljerijska municija.

FRAGMENTACIJSKO ORUJE I MEUNARODNO PRAVO Iako je na vie meudravnih konferencija pokretano pitanje pla stinih fragmenata (osmo poglavlje), strelica (esto poglavlje) i nekih drugih posebnih kategorija, jo ni jedna vlada nije traila rjeavanje problema konvencionalnih fragmentacijskih sredstava na meunaro dnoj razini. Trenutno nema izgleda da se smanje rtve oruja koje se prirodno raspada na fragmente (za razliku od oruja s prethodno oblikovanim fragmentima). Ameriko iskustvo iz Indokine govori nam da je po trebno i mogue postaviti stroa pravila da bi se smanjile civilne rtve. T a k v a pravila trebala bi voditi rauna o sljedeem: 1. U podrujima u kojima ima civila trebalo bi upotrebljavati samo precizno oruje za neposredno gaanje, a ispaljivanje bi trebalo pratiti (i prilagoavati po potrebi). Nasuprot tome, ne bi se trebalo sluiti posrednim gaanjem koje nije mogue pratiti. 2. Oruje ne bi trebalo upotrebljavati na razdaljini manjoj od zone sigurnosti za civile, uzimajui u obzir za svaku vrstu oruja: a) podruje djelovanje ili radijus ranjavanja, b) odstupanje zbog rasturanja uzrokovanog sistemom lansiranja. Ako je Amerika bila u stanju uvesti takva pravila na vijetnamskom ratitu, i druge zemlje bi mogle postupiti na slian nain.

44

PETO

POGLAVLJE

Smrtonosne kuglice suvremeni rapnel

Pri brzini od 7 5 0 m/sekundi mala elina kugla promjera pet do est milimetara moe zadati ranu koja e u presjeku imati povrinu 1 6 0 m m . To je dva puta vie od rane koju napravi elina krhotina iste mase ispaljena istom poetnom brzinom. Pri veim brzi nama manje kuglice mogu nanijeti ak i vee r a n e . Danas se ve kod mnogih tipova sredstava za unitavanje upotreb ljavaju eline ili olovne kugle kao ubojito sredstvo. Generacijama se olovne kugle koriste u lovakim pukama i granatama (poznatim k a o kartena municija) za otvaranje vatre na trupe na maloj udaljenosti. Stalno se suprotstavljaju miljenja o tome da li je lovaka puka zakonito vojno oruje ili ne, dok su rasprskavajua sredstva uvelike zamijenila olovnu samu u granatama. Olovo je mekan metal koji se lako deformira, pa nije pogodan za upotrebu s brizantnim eksplozi vima. Budui da se moe ispaljivati iskljuivo malom brzinom efika snost mu je ograniena. eline kugle mogu se ispaljivati mnogo veom brzinom a da se ne deformiraju, a ujedno veliki dio svoje energije oslobaaju u ranama, to znai da male kugle mogu zadati velike rane. Te su injenice utjecale na konstruiranje niza novih oruja, a ukazuju na mogue putove razvoja u budunosti.
2 1 2

L O V A K E PUKE Za lovake puke godinama su se upotrebljavale olovne kuglice. U toku prvoga svjetskog rata N j e m a k a je utvrdila da je njihova upotreba u ratu nelegalna prema Hakim konvencijama; Sjedinjene Amerike Drave nisu prihvatile takvo miljenje.

M e n d e l s o n a n d G l o v e r , op. cit. A . C . C h a r t e r s a n d A . C . C h a r t e r s , W o u n d i n g m e c h a n i s m o f v e r y high velocity projectiles, u Journal of Trauma, knjiga 1 6 , br. 6, 1 9 7 6 , str. 4 6 4 - 4 7 0 .
1 2

45

T a k v a razlika u pravnikom poimanju postoji i danas. U vojnom priruniku Savezne Republike Njemake jo stoji da su lovake puke nelegalne, dok Sjedinjene Amerike Drave tvrde da su legalne. Ame riki vojnici u Vijetnamu dobivali su lovake puke na zahtjev, uz mogunost izbora izmeu nekoliko vrsta municije, ukljuujui metke sa strelicama (vidi esto poglavlje). Slubeno je miljenje u amerikoj vojsci da je upotreba hlaene olovne same u skladu sa zakonom, a da upotreba obine same nije. Lovake puke privlane su za upotrebu u vojsci zato to istovre meno ispaljivanje vie projektila poveava mogunost pogaanja po kretnog cilja. D o m e t lovake puke od o k o 1 5 0 m mnogo je manji od dometa vojnike puke, ali je ona stoga praktina u mnogim situaci jama kada se vodi b o r b a prsa u prsa, u patroliranju kroz dunglu itd. Lovake puke upotrebljavaju se i u nekim policijskim snagama, jer imaju manju snagu od puaka, pa su zato pogodnije za upotrebu u naseljenim podrujima. Lovake puke obino nanose viestruke povrede, emu se sa stajalita humanosti moe prigovoriti i zbog ega bi trebalo pootriti meunarodne zakone o tome. Standardne lovake puke ne ine se opasnima u usporedbi s vojnom pukom, ali njihovom upotrebom utire se put primjeni smrtonosnije municije s vie projektila, svjesno kon struirane tako da povea vjerojatnost viestrukog ranjavanja. T a k v a municija bila bi otvoreno u suprotnosti s principom da ranjavanje treba svesti na najmanju mjeru, dovoljnu da ovjeka iskljui iz operacije.

RAPNEL Karte je artiljerijska verzija municije za lovaku puku, a upotreb ljavao se ve u 1 8 . stoljeu. Henry Shrapnel izumio je 1 8 0 0 . godine granatu koja je, umjesto da se naglo otvori na ustima cijevi oruja (kao Tarte), "mogla"detbnirati na bilo kojem odabranom dometu pomou upaljaa, oslobaajui olovne kuglice. Rasprskavajua granata mogla se primjenjivati na maloj razdaljini, kao kartena municija, a prednost joj je bila to se po potrebi mogla upotrebljavati i za vee razdaljine. Rasprskavajue granate s kuglicama obino su ispaljivane u mjeovitim salvama, zajedno s eksplozivnim granatama ili topovskim zrnima. Olovne kugle izbaene iz rasprs"kavajue granate udarale su jedna o drugu, esto su se deformirale pri detonaciji granate, gubei mnogo na brzini do trenutka kada bi udarile u cilj, osim na vrlo kratkim razdalji nama kad su mogle nanijeti ozbiljne povrede. Do poetka prvoga svjetskog rata otkriveno je da krhotine kouljica razornih granata postiu mnogo vee brzine, pa su stoga one i mnogo djelotvornije i 46

destruktivnije od rasprskavajuih granata s kuglicama koje su potom izale iz mode. Do tog vremena u opu upotrebu ulazi i naziv rapnel, a u engleskom govornom podruju odnosi se i na fragmente granata i bombi, te na sama olovna zrna. SREDSTVA ZA UNITAVANJE S ELINIM KUGLAMA N j e m a k a S mina M l 9 3 5 bila je jedno od prvih suvremenih sredstava za unitavanje s elinim kuglicama. M i n a se sastojala od limene kutije koja je nakon aktiviranja letjela o k o dva metra u zrak i rasprsnula se u visini oiju, izbacujui smrtonosne eline kuglice poput grada. To otroumno smiljeno oruje kopirali su mnogi drugi, a nedavno, u vijetnamskom ratu, koritene su potpuno jednake mine. Danas se eline kuglice upotrebljavaju u mnogim granatama, bojnim glavama i b o m b a m a . Ponekad su to posude napunjene brizantnim eksplozivom, o k o koga su smjetene eline kuglice. Drugdje, eline kugle su zalivene u neki tvrdi materijal koji je izliven tako da tvori kuite granate ili mine. Tipina suvremena protupjeadijska kazetna b o m b a sadri o k o 6 0 0 takvih bombi malog kalibra (vidi sedmo poglavlje). Ubojitost raste kada brzina projektila prelazi brzinu zvuka u tkivu (priblino 1,5 km/s). Prouavanja su pokazala da kugla od 3 mm pri brzini od 1 5 0 0 metara u sekundi, ili veoj, moe uzrokovati vie tete od kugle od 6 mm koja se kree brzinom od 7 5 0 metara u sekundi i ima slinu energiju udara, jer se manja kugla bre usporava. Predvia se da e se u toku sljedeeg desetljea postii brzina od 2 do 3 kilometra u sekundi, a da e se dimenzije projektila adekvatno smanjiti. U jednom od vodeih medicinskih asopisa objavljeno je da takvi projektili onemoguavaju neprijatelja nanosei rane koje su potpuno razliite od onih s kojima smo se ranije sretali... Takve rane su posebno teke, pa bi moglo biti potrebno pristupiti im na nov nain (kirurka obrada).
3

Te su studije pokazale da se pri brzini od 2 , 8 kilometara u sekundi pri udarcu rasprskavaju ak i eline kugle, pogoravajui rane. SUVINE O Z L J E D E ? Nijedna vlada nije jo postavila pitanje suvinih ozljeda koje su rezultat upotrebe tog oruja. Uglavnom je teko odvojiti djelovanje
3

Ibid.

47

sredstava za unitavanje s kuglicama kod kojih se u stvari upotreblja vaju prethodno pripremljeni fragmenti, od djelovanja konvencional nih fragmentacijskih sredstava. Meutim, ako se drimo kriterija zacrtanih u prvom poglavlju, moramo uzeti u obzir dvije vane injenice. Prvo, da s poveanjem brzine raste ubojna m o . Drugo, ako se povea brzina, moe se smanjiti veliina eline kugle, tako da se u sredstva za unitavanje iste veliine moe staviti vie kuglica od kojih svaka moe nanijeti rane bar jednako teke kao rane od veih kugli; naravno, vei broj kugli poveava vjerojatnost viestru kog ranjavanja. Z a t o treba paljivo pratiti novosti na podruju eksploziva, raspr skavajuih mina i protupjeadijskih sredstava za unitavanje, iako trenutno nije mogue postii meunarodne zabrane. Trebalo bi zabraniti streljako oruje s vie projektila k a o to su samarice.

48

ESTO

POGLAVLJE

Igla, udica ili dum-dum? Strelica

Projektili u obliku dosta tekih eljeznih strelica koje su u stanju probiti ovjeka od glave do pete, izbacivani su iz aviona u toku prvoga svjetskog rata. Suvremene strelice mnogo su manje, poput manjeg avla, a ispaljuju se pojedinano ili u malom broju, velikom brzinom, iz puaka ili u tisuama iz artiljerijske municije ili raketa. U prvom sluaju izazivaju velike rane usporedive s ranama od dum-dum zrna, a u drugom nanose viestruke ozljede. PUKE Z A I S P A L J I V A N J E S T R E L I C A Puke za ispaljivanje strelica ispituju se vie od jednog desetljea u Sjedinjenim Amerikim Dravama kao mogua alternativa konvencio nalnoj laganoj puci. Iskuane su razne veliine strelica, ponekad pojedinano, a nekad vie odjednom. Strelice su zatvorene u nosau koji otpada na ustima puane cijevi. Iako se radilo uglavnom na posebnoj puci X1vl-19 SPIW (SPIW - osobno oruje za posebne namjene), strelice su izraene i za puke kalibra 5 , 5 6 mm i 7 , 6 2 mm te za druge kalibre. Neki takvi projektili raeni su od dva razliita metala, da bi bili tei u prednjem dijelu, dok su drugi rascijepljeni na vrhu da bi nanosili tee ozljede. Ocjenjivane su i strelice uronjene u smrtonosna otrovna sredstva. Za razliku od konvencionalnih metaka koji su rotaciono stabilizi rani, strelice su stabilizirane krilcima, a ispaljuju se velikom brzinom od o k o 1 4 5 0 metara u sekundi. Opis ubojitog djelovanja pokazuje da su ozljede nastale pri ovakvoj brzini vrlo teke. Jedan strunjak je napisao: Zbog dugoga tankog oblika nedostaje joj krutosti, pa se strelica pri udaru u cilj pretvara u kuku. Postaje potpuno nestabilna i svu svoju kinetiku energiju prenosi na cilj, stvarajui ranu eksplozivnog tipa.
1
1

( M a j o r ) F . W . A . H o b a r t : Fin stabilization or spin? u Ordnance, knjiga 5, br. 7, 1 9 7 3 , str.

313-315.

Od dum-dum metka do napalma

49

U jednom standardnom radu o pjeadijskom oruju pie: Strelica se nakon udara u meso obino savija u kuku, pa kako je to lo balistiki oblik a meso je oko 800 puta gue od zraka, savijena strelica rotira i brzo oslobaa svoju energiju, ime dobiva visoke ocjene kao djelotvoran projektil.
2

M o e m o dodati da postoji vjerojatnost da se krilca otkinu, nanosei dodatne povrede. Jedan ameriki pisac koji se bavi vojnim pitanjima pie da je amerika vojska bila zabrinuta zbog moguih reakcija javnosti na upotrebu strelica: Oruanim snagama je zaista bitan stav amerike javnosti iz vrlo praktinih razloga. Zahvaljujui utjecaju koji imaju na svoje kongresmene, graani mogu osujetiti ostvarenje ideja koje vojni komandanti smatraju najboljima. Uas kojim javnost reagira na kemijsko i bioloko oruje odraava se u relativno malom vojnom budetu za istraivanja i razvoj u tom podruju. eljelo se da osobno oruje za posebne namjene (SPIW) ne zadesi takva sudbina. Razlog za zabrinutost bile su rane od takvog oruja koje su obino velike, rune i fatalne. Uinak je slian kao kod dum-dum zrna s mekanim vrhom, koje je veina sila osudila na Hakoj mirovnoj konferenciji 1899. godine. Rastrgane rane na ljudskim tijelima rezultat su prevrtanja strelice nakon to ona pogodi cilj.
3

N a k o n mnogih godina rada projekt oruja za posebne namjene (SPIW) naputen je, ali ne zbog ubojitog djelovanja strelica ve zato to o n o nije bilo dovoljno precizno. ini se da tehnike potekoe nisu prevladane ni danas, pa su razvojni radovi koncentrirani vie na vrlo male, vrlo brze rotaciono stabilizirane projektile (tj. zrna) vrlo velike brzine gaanja, da bi se poveala vjerojatnost viestrukog pogotka.

N E I L J E B L J E N E PUKE ZA ISPALJIVANJE STRELICA Strelice su koritene i k a o municija za lovake puke. Prema amerikim patentnim prijavama, municija sa strelicama ima efektivni domet dva do tri puta vei nego konvencionalna municija. Brzina na ustima cijevi iznosi o k o 5 0 0 metara u sekundi, pa kod njih vjerojatno nema ranije opisanih efekata velike brzine. Meutim, budui da svaki
2

Janes lnfantry Weapons ( D . H . A r c h e r , i z d a v a ) ( M a c D o n a l d a n d J a n e ' s , L o n d o n , W . S . Beller: The American Arsenal ( P u t n a m , N e w Y o r k , 1 9 6 8 ) .

1976).

50

metak sadri dvadeset do trideset strelica, mnoge e vjerojatno pogoditi rtvu. Municija sa strelicama pojavila se u katalogu Agencije za opskrbu amerikih obrambenih snaga, a prema nekim izvjetajima upotreblja vana je u Vijetnamu. Mitraljezi su preureeni tako da ispaljuju takve metke iz helikoptera, a koriteni su i u operacijama rijenih a m a c a .

A R T I L J E R I J S K E G R A N A T E I R A K E T E SA S T R E L I C A M A N a k o n korejskog rata Sjedinjene Amerike Drave konstruirale su artiljerijske i avionske raketne bojne glave s tisuama strelica, koje su dobile popularan naziv konice (Beehive). Za vijetnamski rat osigu rano je vie od 93 milijuna artiljerijskih granata sa strelicama, uz 3 4 6 . 0 0 0 bojnih glava za rakete 2 , 7 5 i n a . Tvrdilo se da je osnovna namjena konica upotreba u bliskoj borbi, kada postoji opasnost da neprijatelj pregazi borbeni poloaj. Meutim, u studiji amerike kop nene vojske o vijetnamskom ratu stoji da bi neprijatelj mogao izbjei da bude pogoen strelicama ako bi se kretao nisko i puzei, tipinim pjeadijskim stilom. Z a t o konvencionalna paradna municija s tempirnim ili blizinskim upaljaima koja eksplodira iznad zemlje moe biti efikasnija.
4

Prouavanja provedena u vedskoj pokazala su da municija sa strelicama nema povoljan odnos cijene i efikasnosti.

ZABRANA UPOTREBE STRELICA Iako je na meunarodnim konferencijama postajala tendencija da se panja posveti drugim tipovima oruja, pa su rasprave o primjeni strelica ostale u sjeni drugih pitanja, M e k s i k o je predloio njihovu zabranu. T e k o je nai bilo kakvu presudnu vojnu potrebu kao oprav danje njihove primjene, jer se oigledno s razlogom, k a k o s vojnog tako i s tehnikog stajalita, sumnja u njihovu vojnu efikasnost i opravda nost cijene s obzirom na vojne potrebe. Novija povijest strelica ukazuje na potrebu uspostavljanja izriitijih pravila, posebno za streljako oruje, da bi se zaustavio trend izrade brih projektila (koji se deformiraju ili rasprskavaju pri udaru uzroku jui suvine ozljede) i vieprojektilnih sistema, ukljuujui i oruje s velikom brzinom gaanja i lovake puke.
Anti-personnel Weapons, op. cit.

4*

51

Namjena artiljerijskih granata sa strelicama jest da se osigura pokrivanje prostora protiv brojano jakih neprijateljskih trupa. S humanog stajalita, trebalo bi se moda pozabaviti nediskriminativnou ovog oruja, postavljajui konkretnija ogranienja u upotrebi oruja, a ne u njegovoj izradi. T a k v a pravila moraju voditi rauna o pokrivanju prostora i grekama zbog rasturanja, kao i kod drugih tipova oruja za gaanje povrinskih ciljeva.

52

SEDMO

POGLAVLJE

Kazetne bombe i rasijavajua sredstva: pokrivanje velikih prostora

Kazetne b o m b e u kojima se nalaze protupjeadijske bombice malog kalibra, kakve su bacane u Indokini u velikim koliinama, uzrokovale su mnogo civilnih rtava i j a k o su uzbunile javno miljenje. Poput napalma i kazetne b o m b e postale su jo jedan zatitni znak amerikog rata u Indokini, a mnogo su pridonijele domaem i meuna rodnom otporu amerikom angamanu. O m j e r rtava ovog oruja u Vijetnamu porastao je od 11 postao u 1 9 6 5 . godini na 50 posto u 1 9 6 7 . godini. Na Zapadu je nakon toga objavljeno da Sovjetski Savez ima znatan asortiman kazetnih b o m b i , a suvremene b o m b e tog tipa proizvele su i Velika Britanija, Francuska i Savezna Republika Nje m a k a . N a p o k o n , budui da su ih dobile jo neke zemlje, oita je opasnost od njihovog daljnjeg irenja: Izrael ih takoer ima, a Saudijska Arabija ih trai. Prigovori da to oruje uzrokuje nepotrebne patnje temelje se na podatku da o n o nanosi viestruke ozljede. M n o g e od njih baziraju se na malim elinim kuglama koje, k a k o smo ve istakli, pri velikim brzinama nanose tee rane od krhotina slinih dimenzija. J o ozbiljnija je opasnost od nediskriminativnog djelovanja, to je rezultat pokriva nja velikih prostora, ali i toga to se veliki broj malih bombi ne aktivira, pa ostaju u zemlji kao dugotrajna opasnost (pogledajte deveto poglavlje).
1 2

B O M B E ANANAS I GUAVA Rasprskavaj ue bombe mnogo su koritene za napade na gradove u toku drugoga svjetskog rata. Korejski rat bio je povod da se u Sjedinje nim Amerikim Dravama pokrenu m n o g o b r o j n a istraivanja u po druju konstruiranja municije koja bi se upotrijebila protiv azijskih
M. K r e p o n : W e a p o n s potentiallv i n h u m a n e : T h e case of cluster b o m b s , Foreign Affairs, knjiga 5 2 , br. 3 , 1 9 7 4 , str. 5 9 5 - 6 1 1 . H . - R . G e s t e w i t z , U b e r die G e s c h a d i g t e n s t r u k t u r e n , dic O r g a n i s a t i o n d e r medizinischen Hilfe und den T r a n s p o r t G e s c h a d i g t e r infolge dcs See-Luftkrieges d e r Vereinigten S t a a t e n von N o r d a m e r i k a gegen die D e m o k r a t i s c h e Republik V i e t n a m von 1 9 6 5 bis 1 9 6 7 . Zeitschrift fur Militarmedizin, knjiga 9 , br. 5 , 1 9 6 8 , str. 2 5 9 - 2 6 2 .
1 2

53

hordi, odnosno neprijateljskih snaga koje su prisiljene oslanjati se vie na brojanu snagu nego na suvremeno oruje. Do ranih ezdesetih godina dvadesetog stoljea proizvedeno je mnotvo oruja koje je ubrzo upotrijebljeno u Vijetnamu. J e d n o od prvih takvih iskuanih oruja zrak-zemlja, poznato k a o Lazy D o g , sastojalo se od velikog broja eljeznih komadia isputa nih iz limene kutije. Slijedio je ogroman asortiman raznih kazetnih bombi i kontejnera za rasijavanje b o m b i c a . Kazetne b o m b e , ili kontejnerske bombe ponekad su izgledale poput velikih mahuna graka koje se nakon bacanja iz aviona otvaraju u zraku isputajui o k o 6 0 0 bombi malog kalibra. U toku vijetnamskog rata isporueno je o k o 1,5 milijuna takvih b o m b i . Sistemi za rasijavanje b o m b i c a sastojali su se od kutija koje su ostajale privrene na avionu, a mogle su ispustiti tisue b o m b i c a , bombi ili mina. Meu mnogobrojnim vrstama municije koja se mogla rasturati na ovaj nain bili su, uz fragmentacijske b o m b e i b o m b i c e , i ureaji za rasprivanje kemijskih i biolokih sredstava, bijelog fosfora i drugih zapaljivih malokalibarskih b o m b i , te aerosolnih eksploziva. Te b o m b e malog kalibra obino su oznaavane B L U (Bomblet Live Unit) i b r o jem. J e d n a od najsavrenijih bila je b o m b a B L U - 7 3 , kombinacija protupjeadijskog i protutenkovskog sredstva za unitavanje. Prividno suprotno zakonima fizike, odbijala se od mekanog cilja (kao to je zemlja), eksplodirajui u zraku i stvarajui smrtonosne fragmente, ili bi se aktivirala udarcem o tvrdi cilj pri emu bi njeno kumulativno punjenje probijalo prepreku (npr. tenkovski oklop). / ' ^ A n a n a s i guava nadimci su koje su Vijetnamci dali dvjema najuobiajenijima protupjeadijskim fragmentacijskim b o m b a m a ma log kalibra. Prva se sastojala od male kutije napunjene eksplozivom i slojem elinih kugli. Stabilizatori koji se otvaraju od vrha daju joj izgled a n a n a s a . Guava je bila mala okrugla lopta ispunjena eskplozivom; neke od njih su se sastojale od elinih kugli zalivenih u tvrdu materiju, dok su druge imale nareckanu elinu kouljicu.
3 4

GUENJE O B R A N E , Z R A N I NAPADI I N E P O S R E D N A AVI J A C I J S K A P O D R K A Prema amerikim izvorima osnovna namjena te municije protiv Sjevernovijetnamaca bila je guenje o b r a n e . Da bi se ameriki b o m P r e d o d b a o h o r d a m a v j e r o j a t n o je bila u g l a v n o m k o n s t r u k c i j a odjela za psiholoki rat i m a s - m e d i j a . N a v r h u n c u k o r e j s k o g r a t a o i t o s e t o l i k o g o v o r i l o o kineskim h o r d a m a d a j e t o v e p r e r a s l o u alu (pogledajte I.F. S t o n e : The Hidden Story ofthe Korean War, M o n t h l v R e v i e w Press, N e w Y o r k , 1 9 5 2 , 1 9 7 0 ) . Pogledajte Anti-personnel Weapons, op. cit.
3 4

54

barderi zatitili od artiljerijske vatre, na toke protuavionske obrane bacane su kazetne b o m b e neposredno pred oekivani nailazak b o m b a r dera. M n o g e od baenih bombi imale su upaljae za naknadno aktivi ranje, zbog ega je posluga oruja bila prisiljena da se neko vrijeme skloni u zaklon, a bombarderi su u meuvremenu uspijevali doi do cilja i vratiti se. Amerikanci tvrde da je ta metoda manje destruktivna od bacanja konvencionalnih brizantnih bombi na poloaje protuavion ske obrane, pogotovu zato to su ti poloaji obino bili u gradovima ili u njihovoj okolici. Iako to moe biti istina, oigledno je takoer da bacanje velikih koliina municije za pokrivanje velikog prostora na poloaje u naseljenim podrujima ili u njihovoj blizini obino dovodi do velikog broja nediskriminiranih rtava, posebno kada se upotrijebe upaljai s naknadnim djelovanjem. Prema drugim izvorima redoslijed zbivanja moe biti i obratan, t a k o da se protupjeadijske kazetne bombe bacaju nakon rasprskavajuih b o m b i , da bi se u redove obrane unijela jo vea zabuna. U jednom detaljno opisanom svjedoanstvu objavljenom u poznatom amerikom asopisu, avioni koji su napadali neko selo bacali su fragmentacijske, brizantne, napalm i fosforne b o m b e tim redom, pri emu je uvijek jedan avion titio topovima drugi dok je ovaj b a c a o b o m b e .
5

Takvi zrani napadi vreni su navodno zbog snajperske vatre ili nakon primanja izviakih izvjetaja o neprijateljskom djelovanju u tom podruju. Drugi tip napada nazivan je neposrednom avijacijskom podr k o m : trupe koje su se borile s neprijateljem prsa u prsa pozivale bi u p o m o jurine avione. Za to je potrebna dobra suradnja sa snagama na zemlji i precizno bombardiranje, da bi se izbjegle rtve kod prijatelja, i Sjedinjene Amerike Drave su vjerojatno vodea zemlja na svijetu u realizaciji takvih operacija. N e k o l i k o amerikih izvora iznosi razliita miljenja o tom pitanju. Prema tvrdnjama amerike delegacije na konferenciji odranoj u Luganu 1 9 7 6 . godine, napalm je puno podobniji za takve svrhe od kazetnih b o m b i , jer je manje opasan za jedinice na zemlji. Meutim, prema jednoj slubenoj amerikoj studiji o vijetnam skom ratu avioni su na napadae bacali kazetne b o m b e , nakon toga napalm i b o m b e teke 5 0 0 funti. Kazetne b o m b e mogle su se bacati vrlo blizu prijateljskih jedinica, a bile su izuzetno smrtonosnog tipa. U izvjetaju se dalje kae:
Aviation Week andSpace Technology, 2 1 . i 2 8 . v e l j a e , 1 9 6 6 . a s o p i s je a k na p r v o j strani d o n i o k o l o r - f o t o g r a f i j u n a p a d a na kojoj je bio j a s n o vidljiv crni dim n a p a l m a i bijeli dim f o s f o r a koji su se izdizali iznad g o r u e g sela.
5

55

Kazetne bombe . . . bile su najefikasnije borbeno sredstvo u postojeoj situaciji: neprijateljske jedinice na otvorenom, ealonirane po dubini, a u dodiru s naim jedinicama. Budui da pilot moe bacati malokalibarske bombe iz kutija sa male visine, on ih je u stanju baciti na trideset metara od naih jedinica, a kada eksplodiraju nakon udara, nae jedinice ostaju nepovrijedene, jer je efikasni radijus toga borbenog sredstva neto manji od te udaljenosti.
6

T a k a v se stav ini suprotnim stavu amerike delegacije na konfe renciji Crvenog kria u Luganu (koja je tvrdila da su protupjeadijske b o m b e previe opasne za tu ulogu). Do neslaganja je vjerojatno dolo zato to je svatko mislio na druge tipove oruja. Razliite karakteristike sistema za izbacivanje bombi malog kalibra privrenih na avione i avionskih bombi sa slobodnim padom ukazuju na mogunost da prve budu preciznije od drugih. Tu hipotezu donekle potkrepljuje i injenica da su promatrai iz Sjevernog Vijetnama i Laosa (gdje amerike trupe nisu djelovale), ali ne i iz Junog Vijetnama (gdje su bile ukljuene i amerike kopnene jedinice) izvjetavali o mnogim mahunama kazetnih bombi.

POKRIVANJE VELIKIH PROSTORA Kazetna oruja slue za pokrivanje velikih prostora za razliku od oruja za pojedinane (tokaste) ciljeve, pa predstavljaju suprotan pristup osnovnom vojnom problemu: pogaanju cilja. Oruje za toka ste ciljeve oslanja se pri gaanju na tonost ili na sisteme za navoenje; sa suvremenim precizno voenim sredstvima postignuti su impresivni rezultati, posebno uz primjenu infracrvenih, radarskih, laserskih i televizijskih sistema za navoenje. Ti sistemi navoenja zahtijevaju mogunost lociranja cilja u zoni borbene upotrebe, to esto moe biti vrlo teko. Alternativan pristup je pokrivanje cijelog podruja smrtonosnom koncentracijskom vatrom s nadom da e se pogoditi cilj bez obzira gdje se on nalazi u zoni. Kazetne bombe nisu konstruirane samo za gaanje gerilaca negdje u dungli, ve i za gaanje tenkova koji se kreu brzo ili mjeovitih oklopnih i pjeadijskih jedinica. Budui da je u suvremenom ratovanju uglavnom potrebno rairiti snage preko velikog podruja, poveavaju se zahtjevi za orujem s boljim navoenjem, s jedne strane, i za orujem koje pokriva velike
" (General) B . W . R o g e r s : Cedar Falls - Junction City: A Turning ( A m e r i k o m i n i s t a r s t v o k o p n e n e vojske, W a s h i n g t o n D C , 1 9 7 4 ) . Point. V i e t n a m Studies

56

prostore, s druge strane. injenica da je danas mogue opremiti pjeadiju dosta efikasnim protutenkovskim i protuavionskim vodenim raketama koje se ispaljuju s ramena, uglavnom dovodi do poveanih zahtjeva za protupjeadijsko naoruanje za borbu protiv pjeadije na veem prostoru. Tvrdi se da kazetna b o m b a , poput britanske B L - 7 5 5 ima podruje djelovanja od o k o jednog hektara, to je jednako zoni cilja tipine artiljerijske baterije s etiri ili est topova. T r e n u t n o se u Zapadnoj N j e m a k o j radi na razvoju ureaja za rasijavanje koji mnogo bolje pokriva prostor (postoji niz radnih oznaka, a najnovija je M W - 1 ) . Ta naprava tei o k o 4 6 0 0 kilograma i moe izbaciti o k o 4 0 0 0 bombi malog kalibra na prostoru 2 5 0 0 puta 5 0 0 metara. M o g u e je pokriti i _yei prostor postavljanjem dva kontejnera SSU-24/A na teki b o m b a r der B - 5 2 , ime jedan bombarder moe pokriti prostor od nekoliko stotina kvad/atnih kilometara, nosei 1 0 . 6 5 6 BLl'-^/B (ananas) J b o m B i ; I l i 2 5 . 4 8 8 BLU-26/B ili B1.U-36/B (guava) b o m b i , ili 7 ~ ( ) 4 0 bombica M - 4 0 .

OGRANIAVANJE UPOTREBE FRAGMENTACIJSKOG ORUJA ZA GAANJE VELIKIH PROSTORA Ova je vrsta oruja, bez sumnje, najvei izazov meunarodnom pravu. Granate i streljaka zrna s eksplozivom laka od 4 0 0 grama bile su prva kategorija oruja zabranjenog meunarodnim pravom, iako neka suvremena sredstva razbacuju tisue takvih granata, a svaka od njih sigurno nanosi mnogo tee ozljede nego oruje zabranjeno 1 8 6 8 . godine. S druge strane, te ozljede uglavnom nisu tee od ozljeda nanesenih drugim suvremenim konvencionalnim sredstvima za uni tavanje, a mogu biti i manje opasne od, recimo, rana zadobivenih od rasprskavajuih bombi ili artiljerijske municije ispaljene iz blizine. Budui da efikasnije rasporeuju materijal za ranjavanje (eline krho tine ili kuglice), potrebno je manje materijala, ime se, na koncu, nanose manje tete. M o g u e nediskriminativno djelovanje ozbiljan je aspekt problema. Primjena sredstava koja pokrivaju velike prostore postavlja velike zahtjeve pred korisnika, ako se ele izbjei vee civilne rtve, a zahtijeva i paljivo konstruiranje i proizvodnju, da bi se osiguralo da neeksplodi rana zrna ne postanu dugotrajna opasnost. Budui da sredstva k o j a izbacuju malokalibarske bombe nisu za branjena, rjeenje tog problema treba traiti u preciznijim pravilima za 57

njihovu upotrebu u naseljenim podrujima. Konferencija Ujedinjenih naroda uspjela je pripremiti pravila o kopnenim minama (ukljuujui i one koje se bacaju iz zraka, pa na neki nain predstavljaju b o m b e malog kalibra) (vidi deveto poglavlje). Meutim, nije bilo pokuaja reguliranja upotrebe kazetnih bombi i sredstava za izbacivanje bombi malog kalibra, koji su jedan od rastuih sektora dananje vojne tehnologije.

58

OSMO

POGLAVLJE

Zabrana mita bombe s plastinim kuglicama

Iako su mnoga od gore navedenih oruja izazvala zabrinu tost javnosti, na konferenciji Ujedinjenih naroda nisu ozbiljno razma trana. Jedino oruje koje je konferencija uspjela zabraniti jest o n o koje ne postoji! U jednom trenutku u toku vijetnamskog rata pojavili su se u svjetskoj tampi napisi da su Amerikanci poeli primjenjivati jo jedno nehumano oruje i da njime bombardiraju Sjeverni Vijetnam. Pretpo stavljalo se da je to oruje varijacija malokalibarske protupjeadijske b o m b e , i da su baeni milijuni takvih b o m b i . Vjerovalo se da novi tip ima plastine kuglice koje se ne mogu pronai rendgenskim snimanjem kada se zaustave negdje u tijelu rtve. Pria se brzo irila, pa u nju i danas vjeruju mnogi ljudi, ak i diplomati i novinari. Na konferenciji Crvenog kria na k o j o j su sudje lovali strunjaci za oruja iznesen je prijedlog za zabranu oruja ije je primarno djelovanje ranjavanje fragmentima koje je nemogue pronai rendgenski; kada je 1 9 7 9 . godine to pitanje ponovo pokrenuto, prijed log je podralo etrdeset zemalja, daleko vie nego i jedan drugi. Prijedlog je podnesen k a o Protokol I uz novu konvenciju, bez daljnje rasprave, i jo eka na potpisivanje vlada.
1

udno je to da nikome nije bilo sumnjivo pristajanje velikih sila na takvu zabranu. Neprekidno se tvrdilo da o mecima ne postoji dovoljno informa cija (usprkos injenici da se ranjavanje zrnima streljakog oruja znanstveno prouava ve o k o sto godina, a da je u novije vrijeme bilo tema etiri znanstvena simpozija koji su trebali konferenciji Ujedinje nih naroda pruiti potrebne informacije). Kada se povela rije o plastinim kuglicama, nije ponuena, pa
K o n f e r e n c i j a Ujedinjenih n a r o d a o z a b r a n a m a ili o g r a n i e n j i m a u p o t r e b e nekih k o n v e n c i o nalnih o r u j a za k o j a se s m a t r a da bi m o g l a s u v i n o ozljedivati ili n e d i s k r i m i n a t i v n o djelovati, Report of the Preparatory Conference, d o k u m e n t s k o n f e r e n c i j e A / C o n f . 9 5 / 3 , 2 5 . svibnja 1 9 7 9 . godine.
1

59

ak ni zatraena, niti jedna rije dokaza o stvarnom postojanju tog oruja. Ideja o plastinim kuglicama vjerojatno potjee od posjeta britan skog kirurga doktora Philipa Harveva Sjevernom Vijetnamu u toku 1 9 7 2 . godine. Po povratku u London odrao je konferenciju za novi nare na kojoj je govorio o potekoama koje su sjevernovijetnamski kirurzi imali kada su eljeli locirati i izvaditi male komade plastike iz tijela rtava amerikih protupjeadijskih b o m b i . Novinski naslovi nakon konferencije stvarali su dojam da b o m b e djeluju tako zahvaljujui plastinim, a ne elinim kuglicama. Meu tim, u odgovoru koji je autor ovog teksta dobio od doktora Harveva na svoj upit, kae se: Tisak je krivo izvjetavao o plastinim kuglicama. Zatim su dobronamjernici uveali njihovo razorno djelovanje. Plastina bomba, od koje se nadam da u dobiti uzorak, sastoji se od vanjskoga plastinog omota u koji su zalivena metalna zrna. Plastine fragmente omota rend genske zrake ne mogu snimiti. Oni su, uz to, vrlo maleni i vrlo otri. Metalne kuglice u plastinu omotau imaju iste osobine da sakate i razorno djeluju kao one koje izlaze iz bombi s kuglicama u metalnom kuitu.
2

U stvari, koliko je poznato, nije izraena ni jedna b o m b a , mina, ili granata kod koje bi primarno ubojito sredstvo bila plastina zrna ili fragmenti, jednostavno zato to ne bi bila dovoljno efikasna. Budui da je plastika mnogo laka od elika, plastina zrna bi se brzo usporavala u zraku, pa bi imala mali domet i ogranienu mo ranjavanja. ini se da bi objanjenje moglo biti da, po konstrukciji, neke amerike b o m b e malog kalibra imaju kuglice ili prefragmentirane kouljice obloene plastikom koja ih ini k o m p a k t n i m a , ili plastina krilca koja vrte bombu prilikom izbacivanja. (Rotacija ima dvije funkcije: b o m b e se rasijavaju na veu udaljenost, a upalja se armira nakon odreenog broja okretaja.) Plastika se, openito, sve vie upo trebljava u proizvodnji sredstava za unitavanje, kao to je sluaj s Clavmore minama, kundacima puaka M - 1 6 ili plastinim mecima za obuku koji se upotrebljavaju u zatvorenim prostorima. N e m a sumnje da je mit o plastinim kuglinim b o m b a m a odigrao vanu ulogu u propagandi protiv vijetnamskog rata, iako nema dokaza da je takva propaganda irena namjerno. Veina vlada koje su predloile zabranu tog oruja postupale su vjerojatno dobronamjerno, a moda se moe objasniti i injenica da im Sjedinjene Amerike Drave ili druge
1

Privatni r a z g o v o r , 2 2 . svibnja 1 9 7 2 . g o d i n e .

60

velike vojne sile, za koje m o r a m o pretpostaviti da su bile upoznate sa stvarnom situacijom, nisu eljele otvoriti oi. Plastika nije jedini materijal koji je tee otkriti nego eljezo: to su i drvo i staklo. Dogaa se da se efikasne improvizirane mine i rune b o m b e mogu napraviti tako da se drvene kutijice, komadi bambusa, ili staklene boce napune eksplozivom. Iako su Amerikanci u drugom svjetskom ratu izraivali lomljive staklene rune b o m b e , takvim sred stvima su se vie sluili Sovjetski Savez i Kina (u drugom svjetskom ratu i Koreji), a kasnije i gerilski pokreti. R a z m o t r i m o uinak predloene zabrane u ovakvom svjetlu: 1. O n a ne bi imala utjecaja na plastine kugline b o m b e jer takve b o m b e ne postoje, ali bi otvorila vrata daljnjoj upotrebi plastike u suvremenoj municiji gdje plastika nije primarno sredstvo ranjavanja. 2. Ne bi imala utjecaja na vee mine u drvenim kutijama, kakve izrauju Sovjetski Savez i Kina (bar su ih radili jo u vrijeme vijetnam skog rata), jer bi primarni uinak bila eksplozija, a ne rasprskavanje. 3. Improvizirana sredstva od drveta, bambusa i stakla, kojima se slue oni bez suvremenih tvornica oruja, postala bi nezakonita. Ukratko, takva zabrana dala bi zeleno svjetlo usavrenom oruju, a zabranila bi nesavreno. Oni koji su upueni na nesavreno oruje ine to zbog vojnih p o t r e b a , a ne zato to to ele. Praktino, to obino znai ili da su pod okupacijom strane sile (kao to je bio sluaj s borcima otpora u drugomu svjetskom ratu i u ratovima za osloboenje od kolonijalizma), ili da su protudravna grupa u nekom unutarnjem ratu. Borci ni jedne od tih vrsta obino ne sudjeluju u zakljuivanju meunarodnih sporazuma. ini se da predloeni propisi ne bi znatno smanjili probleme s krhotinama koje se ne mogu otkriti rendgenskim zrakama, kao ni probleme s plastikom ili drugim materijalima koji se upotrebljavaju u tehniki usavrenim elinim fragmentacijskim b o m b a m a , osim kada bi se brisao izraz primarni, ali to je u svakom sluaju manji problem od problema s elinim krhotinama i kuglicama. Protokol kojim se zabranjuju fragmenti koje je nemogue otkriti ipak ima, iz dtugih razloga, odreeno znaenje - afirmira naelo da postoje odreene kategorije oruja za koje ak i vodee vojne sile smatraju da bi moglo uzrokovati nepotrebne patnje. To je vano zato to su te sile, recimo u vezi s napalmom, tvrdile da ne mogu prihvatiti nikakva ogranienja upotrebe oruja protiv vojnika, a u sluaju legen darnih plastinih kuglica ipak prihvaaju naelo pravnih ogranienja. Prema tome, sad je potrebno da te iste sile prihvate zabranu i u sluaju stvarnog, a ne samo izmiljenoga protupjeadijskog oruja.

61

DEVETO

POGLAVLJE

Opasna ostavtina mine i sredstva za unitavanje s naknadnim djelovanjem

Karakteristika sredstava za unitavanje s naknadnim djelo vanjem jest da smrtonosno djelovanje oruja prenose u etvrtu dimen ziju - vrijeme. B o m b e s naknadnim djelovanjem moraju se bacati na vojne ciljeve da bi ih neutralizirale na dulje vrijeme. Obine mine ili mine iznenaenja mogu se postaviti kao prepreke jedinicama u napre dovanju ili da bi sprijeile isplovljavanje iz luke, ili jednostavno radi uznemiravanja okupatorske vojske. Uz sredstva koja se namjerno postavljaju k a o zasjeda neopreznima, ili tako da eksplodiraju nakon nekog vremena, postoji mnotvo neeks plodiranih sredstava za unitavanje koja nisu eksplodirala po planu pa su stalna opasnost na terenu. S plimama i osekama ratovanja, takvo smrtonosno nasljee preesto ostaje buduim generacijama da se s njim nose k a k o najbolje znaju. Pregled nedavno pripremljen u okviru Programa Ujedinjenih na roda za zatitu okolia pokazao je da su u toku drugoga svjetskog rata tisue ljudi, uglavnom djece, poginule od zakopanih ubojitih sredstava koja su ostala iza zaraenih strana. Smrt kosi neoprezne od J a p a n a i jugoistone Azije do sjeverne Afrike, centralne Evrope i arktike Fin ske. Vie od stotinu egipatskih vojnih osoba poginulo je u toku jedne godine pokuavajui raistiti mine u pustinji o k o Sueskog kanala nakon rata iz 1 9 7 3 . godine. U Indokini, stotine ljudi poginulo je nakon zavretka rata 1 9 7 5 . godine. A k o se eli smanjiti kratkorono i dugorono nediskriminativno djelovanje sredstava s naknadnim aktiviranjem trebalo bi znatno po boljati meunarodno pravo.

MINE U nekim ratovima bila je praksa da se kopaju tuneli ili podzemni rovovi ispod neprijateljskih poloaja da bi se digli u zrak. U bici kod Petersburga u Pensilvaniji, za vrijeme amerikoga graanskog rata, kod 62

Messine u toku prvoga svjetskog rata, potroene su u te svrhe ogromne koliine eksploziva. Iako su eksplozije raznijele neprijateljske poloaje, neki od tih napada bili su neuspjeni jer su jedinice napadaa bile izmasakrirane pri pokuaju prelaska preko ogromnih kratera nastalih nakon eksplozije, odnosno podzemnih rovova, laguma, koje su Englezi zvali mine, mines. U prvom svjetskom ratu pojava tenkova potie razvoj protuoruja koje je dobilo engleski naziv m i n e ; bile su to male koliine eksplo ziva u elinim posudama koje su ukopavane na put kojim su trebali proi tenkovi, a eksplodirale bi pri njihovu prolasku. Budui da je za detonaciju mine bio potreban veliki pritisak, vojnici su ih mogli ukloniti. Da bi se to sprijeilo, izmiljene su protupjeadijske mine koje su postavljane zajedno s protutenkovskim minama. esto su i same protutenkovske mine bile opremljene eksplozivnim minama iznenae nja. Donedavno su mine postavljane runo lopatom ili pomou pluga. To znai da su mogle biti postavljene samo na kontroliranom teritoriju, pa su u biti bile defenzivno sredstvo. U novije vrijeme mine je mogue polagati iz aviona, helikoptera, ili ak pomou artiljerijske municije ili rakete. T a k o se sada mine mogu polagati i iza neprijateljskih linija. T i m e se utire put ofenzivnoj upo trebi m i n e , to je primamljivo s vojnog stajalita, ali predstavlja novu opasnost za civile, jer se veliki broj mina moe rasuti na velike povrine s namjerom odsijecanja prostora koji dri neprijatelj. U vrijeme vijetnamskog rata Amerikanci su potroili 1 1 4 milijuna novih rasijavajuih mina, kao to su Gravel i Dragontootb. U Afganistanu su iz helikoptera rasturane velike koliine malih plastinih protupjeadijskih mina. Obine mine i mine iznenaenja popularne su i meu gerilcima ili snagama koje ostaju na okupiranom teritoriju. U nekim razdobljima vijetnamskog rata, obine mine i mine iznenaenja prouzrokovale su najvie amerikih rtava. Te mine igraju vanu ulogu u planiranju obrane u manjim nesvrstanim zemljama, kao to su vedska i Jugosla vija, jer pravilnom upotrebom mogu usporiti napredovanje invazionih snaga.
1 2

BOMBE S USPORENIM DJELOVANJEM Postoji mnotvo razliitih razloga zato se, uz b o m b e opremljene trenutnim upaljaima, upotrebljavaju i b o m b e s usporenim djelova' A. N u n e s - V a i s : A n e w d i m e n s i o n in mine vvarfare, (US) News Magazine, s r p n j a - k o l o v o z a 1 9 7 4 , str. 2 2 - 2 3 . Anti-personnel Weapons, op. cit.
2

Artny Research and Development

63

njem. Jednu vrstu takvih bombi, s nadimkom Leptir, bacale su njemake zrakoplovne snage u toku drugoga svjetskog rata na Engle sku (Amerikanci su napravili kopiju koja je kasnije upotrijebljena u Vijetnamu). Britanci su oigledno od Nijemaca nauili k a k o se primje njuju bombe s usporenim djelovanjem, pa su uzvratili na isti nain. M n o g a od sredstava za unitavanje upotrijebljenih u Vijetnamu bila su opremljena tempirnim upaljaima s neodreenim vremenom usporenja. Neke bombe malog kalibra morale su se okrenuti odreeni broj puta prije no to bi se upalja armirao, i ako bi pale na zemlju prije no to su se okrenule dovoljan broj puta, ne bi eksplodirale, ali bi eksplodirale kasnije, kada ih netko podigne ili plugom naleti na njih. Druge mine imale su upaljae koji su se aktivirali nakon odreenog broja sati, obino kad bi se dao znak za prestanak uzbune i kad bi ljudi izili iz zaklona.

NEEKSPLODIRANA UBOJITA SREDSTVA Neeksplodirana ubojita sredstva predstavljaju jednu od osnovnih opasnosti, kojoj nije posveeno dovoljno panje. Po procjenama, nor malno je da jedan do dva posto svih sredstava za unitavanje ne eksplodira. Meutim, analiziranje vijetnamskog rata pokazalo je da stvarni postoci mogu bitno varirati. Informacije koje je Pentagon dostavio komitetu amerikog Senata govore da je od nekih artiljerijskih upaljaa bilo izmeu pet i pedeset posto neaktiviranih. U jednoj studiji pripremljenoj za amerike pomorskodesantne jedi nice iznosi se podatak da mnogi tipovi amerikih sredstava za unitava nje nisu bili vodootporni, pa nisu mogli izdrati vlanu klimu u Junom Vijetnamu, posebno u doba monsuna. Korodiranje upaljaa ponekad je primijeeno prije ispaljivanje sredstva, pa su odbacivani; kod nekih tipova pjeadijskih raketa dogaalo se da ih je svakog mjeseca vie unitavano nego upotrebljavano u b o r b i ! Nije djelovalo ni o k o deset posto artiljerijskih granata, ni znatan dio bombi. Velik broj malokali barskih protupjeadijskih bombi nije nakon udara eksplodirao, slu ajno ili zbog konstrukcione greke, pa ostavi tako na terenu predstav ljaju stalnu opasnost. ak i minimalan broj od jedan posto znai da najmanje 1 5 0 milijuna kilograma municije lei razbacano po Indokini, veinom na poljima i u umama Junog Vijetnama. Meutim, ako od navedenih postotaka prihvatimo one vie, iznos je mnogo vei, i to je dugotrajna opasnost katastrofalnih razmjera za zemlju koja je preteno poljopri vredna. 64

NEEKSPLOZIVNA SREDSTVA Tradicionalne plemenske zajednice kojima nisu dostupna suvre mena sredstva za unitavanje ponekad se slue primitivnim sredstvima izraenim od bambusa, lijana, kamenja, pa k l o p k a m a , pelinjacima i slinim sredstvima, to se ponekad pokazivalo efikasnim u borbi protiv bolje naoruanih snaga. Amerike snage su se u Indokini susrele s mnotvom takvih sredstava. Najee su upotrebljavani takozvani punji tapovi, koji su izraivani od vatrom otvrdnutih, zaotrenih tapova bambusa i koji su mogli probiti on izme i stopalo. Tvrdi se da su ponekad bili zagaeni izmetinama. U amerikim vojnim medicin skim asopisima pojavilo se nekoliko izvjetaja o ranama od punji tapova. Iako su takve rane inile dva posto od svih amerikih gubi taka, nema evidencije o smrtnim sluajevima, ali su rtve bile o k o tri tjedna onesposobljene za borbu. ini se da je to jedino postojee oruje koje je Pentagon bio voljan zabraniti zbog izazivanja nepotrebnih p a t n j i !
3

OTKRIVANJE I UNITAVANJE EKSPLOZIVNOG MATERIJALA Tehnika otkrivanja i uklanjanja mina mnogo je slabije razvijena od tehnike njihova konstruiranja i upotrebe. Magnetski detektori mina efikasno otkrivaju samo metalne mine, a beskorisni su u podrujima s visokom koncentracijom fragmenata artiljerijske municije. Ima i dru gih savrenijih sredstava, ali se ona pokazuju najkorisnijima pri traga nju za pojedinanim minama ili skrivenim eksplozivima. Najpraktiniji nain proboja kroz minsko polje je da se na putu kojim treba proi detoniraju sve mine. To se moe izvesti pomou valjaka privrenih na tenk, izbacivanjem zmijolikog eksplozivnog punjenja ispred tenka, polaganjem eksplozivnog punjenja pomou rakete ili k a k o se to radi u novije vrijeme, p o m o u aerosolnih eksplo ziva. Sve te metode su nespretne, skupe, i nisu ba podobne ni za borbenu primjenu, a kamoli za dugoroan zadatak sistematskog ukla njanja mina.
Izvornu verziju p r o t o k o l a o m i n a m a i m i n a m a iznenaenja k o j a je k a o n a c r t i z r a e n a na Konferenciji Ujedinjenih n a r o d a , predloile su Britanija i N i z o z e m s k a , uz oiglednu p o d r k u Sjedinjenih D r a v a , a s a d r a v a l a je i z a b r a n u bilo koje m i n e i z n e n a e n j a ili sline n a p r a v e k o j a je p r e d v i e n a da ubija ili ozlijedi neeksplozivnim s r e d s t v i m a k o j a b o d u , p r o b i j a j u , d r o b e , g u e , inficiraju ili truju r t v u ( M e u n a r o d n i k o m i t e t C r v e n o g kria, Report of the Conference of Government Experts on the Use of Certain Conventional Weapons, d r u g o zasjedanje, L u g a n o , 2 8 . 126. 2 . 1 9 7 6 , Z e n e v a , 1 9 7 6 ) . T a z a b r a n a j e nestala u kasnijim n a c r t i m a v r l o j e t e k o ustanoviti z a t o j e p r o b a d a n j e b a m b u s o m n e h u m a n i j e o d r a z n o e n j a n o g e eksplozivnim sred s t v o m . K a o i u sluaju plastinih f r a g m e n a t a , prijedlog je ipak i n t e r e s a n t a n po t o m e t o su z a p a d n e sile prvi p u t bile s p r e m n e dati p r i m j e r e n e p o t r e b n i h patnji k o j i m a su b o r c i izloeni.
3

Od dum-dum metka do napalma

65

ini se da za sada pri lociranju mina najvie uspjeha imaju psi, posebno dresirani da nanjue eksploziv. Ako to ne uspije, ostaje jo samo sistematsko pretraivanje, tako da se teren podijeli na male kvadrate i paljivo sondira tapovima s metalnim iljkom na vrhu. Kad se na takav nain mina locira, treba je ili aktivirati na licu mjesta ili je paljivo odnijeti na mjesto gdje se moe aktivirati, to je vrlo spor i opasan postupak. Neeksplodirane b o m b e i granate predstavljaju posebno ozbiljan problem, budui da se mogu nalaziti pet do sedam metara ispod povrine tla. POTREBA ZA N O V I M PROPISIMA Postojee stanje u meunarodnom pravu nije doraslo zadatku smanjivanja broja civilnih rtava izazvanih postojanjem svih ovih raznih kategorija sredstava za unitavanje. Postavlja se nekoliko jasnih zahtjeva. Neki, ali ne svi, priznati su u prijedlozima koji se trenutno usvajaju na konferenciji Ujedinjenih naroda. Prije svega, za uklanjanje mina, neeksplodiranih sredstava za uni tavanje i drugih zaostataka iz rata odgovorni su oni koji su upotrijebili ta oruja. Neprihvatljivo je da stanovnitvo neke zemlje desetljeima stradava zato to su neke druge zemlje vodile rat na njihovu teritoriju ili preko njega. T a k v a situacija potvrena je i u rezoluciji Generalne skuptine Ujedinjenih naroda u kojoj se od Programa Ujedinjenih naroda za zatitu okolia trai da ispita razmjere tog problema. Odgo vori koje je Program dobio na zatraene informacije bili su u najmanju ruku turi, a jo okantnija bila su neka gledita iznesena na raspravi o izvjetaju Programa. Na primjer, nekoliko zemalja koje su bile glavni sudionici drugog svjetskog rata tvrdilo je da ne mogu prihvatiti odgo vornost za mine koje su postavile u sjevernoafrikoj pustinji. Ta pitanja potrebno je oigledno jasnije pravno formulirati. Iz gore navedenog izlazi da bi trebalo zabraniti mine (ili slina sredstva) za koje ne postoji poznati i primjenjiv nain otkrivanja i uklanjanja. To znai da se razvoj minske tehnike mora ograniiti dok je potrebna tehnika otkrivanja i otklanjanja ne dostigne. N a r a v n o , mjesta na kojima se nalaze mine trebalo bi evidentirati, a minska polja oznaiti gdje je to mogue (to ne mora uvijek biti na utrb vojnih ciljeva). T r e b a , meutim, imati na umu da su prijedlozi izneseni u novije vrijeme najblae reeno nedovoljno restriktivni kada je rije o novim daljinski postavljenim minama. Bilo je, u stvari, pokuaja da se meu narodna zajednica nagovori na legaliziranje upotrebe novih mina to bi, da je uspjelo, imalo ozbiljne posljedice po sigurnosti civilnog 66

stanovnitva. Tvrdilo se da je cilj novih mina koje se bacaju iz aviona da zaustave brzu invaziju mehaniziranih jedinica (ili da ih bar zadre dok se ne pripremi protunapad). Ako se minska polja postave izvan grada, treba oekivati da e ih jedinice koje napreduju zaobii prolazei kroz grad. Z a t o , tvrdi se, i po gradovima treba posijati velike koliine protutenkovskih i protupjeadijskih mina. J a s n o je da se pod takvim uvjetima stanovnitvo nee previe zatititi time to e se na kartama oznaiti minirana podruja, pa ak ni ako se postave znakovi koji pokazuju da je grad miniran. Nee pomoi ni samounitavajui ureaji p o m o u kojih mine eksplodiraju automat ski nakon odreenog vremena, jer bi to u gradu nanijelo velike tete. T e k o je shvatiti, s pravnog a ne s vojnog stajalita, zato bi nove mine koje se siju iz zraka podlijegale manjim ogranienjima od konven cionalnih mina koje se postavljaju runo ili mehaniki. Naprotiv, njihovu upotrebu bi trebalo jo stroe ograniiti, na primjer samo na situacije u kojima su u izravnom dodiru samo protivnike strane, a civilno stanovnitvo je evakuirano. Predlagano je, isto tako, da se zabrane neke vrste mina iznenaenja, djeje igrake i slini predmeti u koje se stavlja eksplozivno punjenje. Naravno, na zabranu takvih oruja ne moe biti prigovora, ali nema dokaza da ona uope p o s t o j e . Z n a se da su igrake bacane u kampa njama psiholokog ratovanja, a kada bi se proirila glasina da su igrake u stvari mine iznenaenja, imale bi potpuno suprotno djelova nje; psiholoko oruje okrenulo bi se protiv onoga tko se njime koristi. Ipak, meunarodna zabrana takvih mina iznenaenja najsi gurniji je pristup, bez obzira na to da li su takva sredstva koritena u prolosti. (Osim toga, njome se jaa aspekt psiholokih protumjera.) Problem sredstava za unitavanje s naknadnim djelovanjem i neeks plodiranih zaostataka rata trenutno je jedno od najvanijih pitanja, i jedno na kojem je mogu odreeni p o m a k u razvoju meunarodnog prava. Posebno treba obratiti panju na ozbiljne implikacije koje za civilno stanovnitvo imaju nove iz zraka sijane mine, koje bi trebalo podvri najstrooj kontroli. Iako novi propisi zahtijevaju evidentiranje minskih polja, oni nisu adekvatni kada je rije o uklanjanju neaktiviranih mina i drugih sredstava za unitavanje. J e d n o je na karti napisati minsko p o l j e , a potpuno drugo pronai i sigurno otkloniti tisue ili ak milijune mina i drugih neeksplodiranih sredstava rasturenih ili zakopanih na velikim povrinama uma, polja, pustinja i voda.
4 5

I a k o su na m e u n a r o d n i m k o n f e r e n c i j a m a p r i k a z a n e velike koliine z n a n s t v e n o g m a t e r i j a l a o nekim d r u g i m v r s t a m a o r u j a , r e c i m o o z r n i m a velike b r z i n e , n i k a d a nije p r u e n d o k a z za postojanje djejih i g r a a k a s m i n a m a i z n e n a e n j a . O v o je o p i s a o a m e r i k i k o m a n d a n t za Pacifik, u Report on the War in Vietnam (US G o v e r n m e n t Printing Office, W a s h i n g t o n D C , 1 9 6 8 ) .
4 5

67

DESETO

POGLAVLJE

Davljenje u vlastitoj krvi: aerosolni eksplozivi

Prvo pitanje koje je uope bilo postavljeno amerikom predsje dniku arteru na prvoj predsjednikoj konferenciji za novinare odnosilo se na dozvolu izvoza kontuzionih b o m b i u Izrael. N a k o n nekoliko tjedana objavljeno je da takvog izvoza nee biti, a da su raniji izvjetaji u tisku bili neautorizirani. Kontuzione b o m b e o kojima je rije bolje su poznate k a o aerosolne bombe koje djeluju aktiviranjem plinskog o b l a k a , za razliku od klasi nih bombi koje sadre kruti eksploziv. Dole su na glas u zavrnim fazama vijetnamskog rata, kada su izvjetaji govorili o stotinama poginulih kod kojih je uzrok smrti oigledno bilo guenje. Aerosolni eksplozivi koriteni do danas mogli bi biti prethodnica novog oruja iz vrlo opasne kategorije, pa je stoga posebno vano da meunarodna zajednica i javnost budu svjesni djelovanja i posljedica primjene takvog oruja.

EKSPLOZIVNI OBLACI Opasnosti koje nosi oblak plina ili finih estica dobro su poznate iz industrijskih nesrea. Bilo je pokuaja u toku drugoga svjetskog rata da se proizvede b o m b a koja bi djelovala na tom principu, ali oni nisu bili j a k o uspjeni. Problem nije u samom principu, ve u praksi - u tehnikom problemu disperzije plinskog oblaka i njegove detonacije u trenutku kada postigne tonu koncentraciju u zraku. ini se da su Amerikanci, nakon dugogodinjih pokusa, uspjeli rijeiti te osnovne probleme. Aerosolni eksplozivi imaju viestruke prednosti. Za razliku od konvencionalnih eksploziva oni koriste kisik iz zraka i nije im potreban pratei agens za oksidaciju, pa za jednaku teinu eksplozivne materije uzrokuju jau eksploziju. Eksplozivni oblaci plina mogu biti vrlo razorni i iz drugog razloga. Konvencionalni kruti eksploziv eksplodira u odreenoj t o k i , a 68

udarni valovi brzo se rasipaju u svim pravcima. Valovi se mogu lako skrenuti; recimo streljaki zaklon, gomila zemlje ili niz stabala udalje nih samo desetak metara od mjesta eksplozije b o m b e od 2 5 0 kilo grama, predstavljaju dobru zatitu od udarnog vala. U stvari, veina povreda konvencionalnim b o m b a m a i granatama dolazi od elinih krhotina, kamenja i slinih materijala odbaenih eksplozijom, jer im je ubojiti domet mnogo vei od dometa samog vala. Meutim, eksplo zivni oblak iri se cijelim podrujem izmeu drvea, iznad zaklona ili ak ulazi u njih, dok ne eksplodira uz snaan, ujednaen i relativno dugi val koji je smrtonosan.

O Z L J E D E OD UDARNOG VALA Udarni val djeluje tako da razara plua, usne bubnjie, pa i druge unutarnje organe, a pod djelovanjem tlaka moe se ak dogoditi da mjehurii zraka uu u krvotok i zaustave se u srcu ili mozgu dovodei do brze smrti od takozvane zrane embolije. Kada plua prsnu, krv iz malih krvnih sudova ispunjava zrane kesice pa se ovjek u stvari davi u vlastitoj krvi, iskaljavajui krvavu pjenu dok pokuava doi do zraka. Ako je ozljeda teka, nema mnogo nade u spas, iako se kod lakih ozljeda ovjeku moe pomoi stavljanjem u zranu tlanu ko moru. Meutim, malo je vjerojatno da e na bojitu biti mnogo takvih komora.

O R U J E S K O J I M S E I D E N A S V E ILI N I T A ? Raspravlja se o problemu da li su oruja koja djeluju udarnim valom, kao to su aerosolni eksplozivi, oruja s kojima se ide na sve ili nita. Steena iskustva ukazuju na vrlo usko podruje od praktino stopostotne smrtnosti do vrlo niske smrtnosti. Njemaki eksperimenti s udarnim valom iz drugoga svjetskog rata pokazali su stopostotnu smrtnost unutar radijusa od pet metara pri detonaciji 50 kilograma eksploziva, odnosno unutar radijusa od dvadeset metara kod vala koji nastaje detonacijom 1 0 0 0 kilograma eksploziva. Dalje, u pojasu od 50 do 75 metara, neovisno o snazi eksplozije, smrtnost nakon 30 do 60 minuta opada na 50 posto. Ozljede koje nisu trenutno fatalne javljaju se u sljedeem pojasu irine tri do etiri m e t r a . Efekti su oigledno drugaiji nego kod fragmentacijskog oruja.
1

H. D e s a g a : Blast Injuries, u German Aviation Medicine in World War II, knjiga 2, poglavlje 1 4 - D ( N a e l n i k sanitetske slube, A m e r i k o r a t n o z r a k o p l o v s t v o , W a s h i n g t o n D C , 1 9 5 0 ) .
1

69

Kada je to pitanje pokrenuto na konferenciji Crvenog kria, ame rika delegacija tvrdila je da nema razlike u distribuciji rtava oruja koje djeluje udarnim valom u odnosu na druga oruja. Meutim, podaci Pentagona prikazani na dijagramu podijeljenom zapadnim saveznicima (ali ne i ostalim sudionicima konferencije) pokazuju jasnu razliku. Za razliku od ostalih sredstava za unitavanje, aerosolni eksplozivi biljee vrlo visoku smrtnost do odreene udaljenosti, nakon ega smrtnost naglo pada na nulu. Ameriki diplomati nastojali su negirati takve tvrdnje, ali morat e nastupiti s argumentima, ako ele da im se vjeruje. Z A G U L J I V I ILI O T R O V N I PLIN? Budui da su oruja koja djeluju iskljuivo udarnim valom oruja kojima se ide na sve ili nita, ona su suprotna duhu Sankt Petersburga. Meutim, aerosolni eksplozivi potiu jo jedno osjetljivo pravno pitanje. U Hakoj deklaraciji iz 1 8 9 9 . godine sve strane su se sloile da e izbjegavati upotrebu projektila iji je iskljuivi cilj irenje zagulji vih ili otrovnih plinova; i ta je zabrana ponovljena i na H a k o j konferenciji 1 9 0 7 . godine i u enevskom protokolu 1 9 2 5 . iako druk ije formulirana. Kada su aerosolni eksplozivi bacani na jedinice u Vijetnamu, veina izvjetaja govorila je da su se ljudi oito guili zato to je kisik iz njihove okolice potroen. T a k v o objanjenje je pogreno. rtve su zaguene ne zbog nedostatka kisika, ve zato to su im se plua raspala. Zagueni su fizikim, a ne kemijskim sredstvima. K a o to e pokazati sljedei opisi, takve suptilne razlike nisu uope bitne za rtvu. Prvi prikaz govori o rtvama napada bojnim otrovima u prvom svjetskom ratu, a uzeli smo ga iz asopisa The Times: . . . Trebalo bi civiliziranom svijetu ivopisno i detaljno prikazati cijelu istinu, umjesto dosadanjeg uvijanja u celofan. . . . Bio je to zastraujui prizor, sva ona jadna crna lica koja se bore za ivot, jeei i glasno hvatajui z r a k . . . Za njih se praktino nita ne moe uiniti, osim dati im soli i vode da se izazove povraanje. . . . Plin djeluje tako da ispuni plua vodenastom pjenom, koja se postepeno iri dok ne ispuni cijela plua i pone izlaziti na usta; tada umiru; to je polagano davljenje, guenje koje ponekad traje jedan ili dva dana.
2

Drugi tekst citiramo iz studija drugoga svjetskog rata o ozljedama nanesenim udarnim valom:
2

The Times, 7. svibnja,

1915.

70

.. .Nakon eksplozije veina ranjenih neprekidno jei i vriti, ale se na strane bolove u grudima pri disanju, ponekad i na bolove u cijelom trupu i udovima. U pravilu odmah se oituje oteano disanje i iskaljavanje pjene pomijeane s krvlju, ak i kod lakih ozljeda . . . Teki ranjenici s mukom diu, imaju oteanu respiraciju (to se posebno oituje pri izdisanju) koja moe biti vrlo spora, slino kao pri otrovanju... Bolesnici izbacuju nejednake koliine krvave pjene iz usta i nosa u toku prvih pet do est sati. To je tipian simptom ozljede od udarnog v a l a . . . Tekim ranjenicima ili ljudima na samrti obino iz usta i nosa izlazi krvava pjena u obliku gljive.
3

Ovi opisi jasno pokazuju da je guenje jednako, bez obzira na to da li e membranu na pluima unititi otrovna kemijska sredstva ili pritisak udarnog vala. Budui da je tako k a k o jest, trebalo bi zagova rati da se upotreba oruja koja djeluju udarnim valom u protupjeadijske svrhe podvrgne istim zakonskim ogranienjima kojima podlijeu i kemijska sredstva. Oito je da autori Hake deklaracije nisu imali na umu aerosolne eksplozive, a sporno je da li je sam plin zaguljiv ili otrovan, ali uinak guenja sigurno je slian bez obzira je li uzrokovano kemijskim ili fizikim sredstvima.

OSTALA O R U J A KOJA DJELUJU UDARNIM V A L O M Oruja koja djeluju udarnim valom ne donose nita novo. Meu tim, kao to je reeno, njegovo djelovanje obino prikrivaju vanjske ozljede nanesene leteim fragmentima oruja ili sekundarnim projekti lima. Ruee mine ili rune b o m b e esto eksplodiraju tako blizu rtve da joj otkidaju udove ili zadaju druge teke vanjske ozljede. Stoga, iako su evidentirane ozljede uzrokovane iskljuivo udarnim valom, one su vrlo rijetko rezultat primjene konvencionalnog oruja s eksplozivnim djelovanjem. M o g u je jedan izuzetak od takvog uopavanja, a to je upotreba vrlo velikih rueih b o m b i , kao to je amerika b o m b a tipa B L U - 8 2 , upotrijebljena u Vijetnamu. Teka je o k o sedam tona, sadri poseban eksploziv za stvaranje jakog udarnog vala i ima ubojiti radijus od o k o 70 metara. Iako je oigledno bila predviena prvenstveno za brzo raiavanje.uma, da bi se omoguilo sputanje helikoptera, prednost joj je bila to je istovremeno uklanjala i sve neprijateljske vojnike koji su se nali u blizini. U izvjetajima ima nagovjetaja da je koritena i protiv koncentriranih jedinica.
Desaga, op. cit. str. 1 2 8 5 8 6 , kurziv d o d a n .

71

ZABRANA ORUJA KOJA DJELUJU UDARNIM V A L O M NA VELIKIM POVRINAMA Upotreba aerosolnih eksploziva s gorivom smjesom i rueih bombi protiv pjeadijskih jedinica potie ozbiljna pravna pitanja. N e k o l i k o zemalja pokrenulo je pitanje zabrane aerosolnih eksploziva. Neke su zahtijevale potpunu zabranu, dok su druge predlagale da se zabrani samo protupjeadijska upotreba, jer se pokazalo da ti eksplozivi mogu biti korisni na nekim posebnim zadacima, kao to je detoniranje minskih polja ili dizanje tunela u zrak (upumpavanjem acetilena). Posebno treba voditi rauna o moguoj evoluciji i irenju upotrebe tih eksploziva. Moe doi do znatnog porasta i njihove mase i njihove razornosti: zapravo, izraunato je da bi eksplozija broda koji nosi tekui prirodni plin imala razorno djelovanje poput atomske b o m b e . Nesrea s cisternom u panjolskoj, u kojoj je poginulo nekih 2 0 0 ljudi, ilustrira mogunosti aerosolnih oruja. Osim toga, kao to emo kasnije vidjeti, kombinacijama raznih materija moe se dobiti i oruje koje stvara plameni udarni val. Stoga ima dovoljno opravdanja da se na aerosolne eksplozive skrene panja i da se za njihovu upotrebu pripreme to stroa pravila. Nova konvencija u tom pogledu predstavlja veliko razoaranje; o oruju koje djeluje udarnim valom u njoj nema ni rijei. to se tie konvencionalnih sredstava koja djeluju udarnim valom, kao to su rune b o m b e i mine, teko je odrediti granice koje bi bile prihvatljive za vojsku. vedska je jednom prilikom predloila ogranie nje na 30 grama brizantnog eksploziva za protupjeadijske mine tvr dei* da je to dovoljno za izbacivanje ovjeka iz stroja ranjavajui ga u noge, a uglavnom bi se izbjegle ozljede trbunog predjela uobiajene od mina koje sadre vee koliine eksploziva.

72

JEDANAESTO

POGLAVLJE

Zapaljiva sredstva: prvo oruje za masovno unitavanje

Vatra ima jednu osobinu koju imaju samo jo bioloka sredstva sposobnost irenja i rasprostiranja. O v a osobina iskorita vana je u prolosti za napade zapaljivim sredstvima na povrinske ciljeve kao to su gradovi, te na polja i ume. U prvom, a u znatnoj mjeri i u drugomu svjetskom ratu, u b o m b e i granate stavljane su zapaljive metalne materije. U vijetnamskom ratu Sjedinjene Amerike Drave potroile su stare zalihe i 1 9 6 9 . godine proizvele nove termitske zapaljive b o m b e prema projektu iz drugoga svjetskog rata, a upotrebljavale su ih u nove svrhe, protiv konvoja kamiona. Termit se godinama upotrebljavao na poslovima kao to je zavari vanje eljeznikih tranica. Gori plamenom visoke temperature (iznad 2 0 0 0 C ) , topei elik, pa je tako vrlo efikasan protiv materijalnih ciljeva jer pali zapaljive materije, topi metale ili mijenja njihove karak teristike. Magnezij takoer lako gori, iako se obino koristi zajedno s termitom. U zapaljivim b o m b a m a upotrebljavani su i razni spojevi na bazi nafte, a napalm je izvorno izmiljen u te svrhe. Nijemci su u drugomu svjetskom ratu proizvodili razne velike naftne zapaljive b o m b e , dok su zapadni saveznici proizveli o k o trideset milijuna zapaljivih bombi tipa M - 6 9 s napalmom i slinim sastojcima. M n o g e zapaljive b o m b e iz drugoga svjetskog rata konstruirane su tako da mogu probiti nekoliko katova tipinih evropskih tekih kame nih zgrada i zapaliti ih. Po svojoj izvedbi naftne b o m b e bile su manje pogodne za takve zadatke, pa su vie koritene protiv relativno slabijih zgrada, kakve su u J a p a n u . Nekim zapaljivim b o m b a m a dodano je eksplozivno punjenje da bi nanosile jo vee tete i da bi imale vei uinak unitavajui prozore i vrata, komadajui namjetaj itd. Iako je bilo sluajeva ozljeda od goruih estica termita ili magnezija, za ljude su najopasniji bili poari koji su bili rezultat djelovanja ovog oruja. Vjeruje se da je pri masovnim napadima na gradove zapaljivim b o m b a m a glavni uzrok smrti bilo trovanje ugljinim monoksidom, 73

iako je mnogo ljudi umiralo od toplinskog udara bez opekotina, jer su temperature u gradskim blokovima dostizale 8 0 0 C. Prema izvjetaju Amerike kontrole stratekog bombardiranja: Vidjeli smo doslovno stotine ljudi koji su izlazili iz zaklona kada je toplina postajala prevelika. Trali su preko ulice i padali vrlo polagano, kao da su potpuno iscrpljeni. Nisu mogli ustati... Kada su pronaeni, veina tih ljudi nije bila pretvorena u pepeo, nego sasuena i skupljena poput mumija.
1

Prouavanja su pokazala da ivotinje ugibaju kada su nekoliko minuta izloene temperaturi od 60 do 1 0 0 C u prostorijama. Ljudi, zbog svoje sposobnosti znojenja, mogu preivjeti o k o pola sata pri temperaturi neto vioj od 1 0 0 C, to ljubitelji saune dobro znaju. Meutim, kada temperatura prijee 1 2 0 C, tijelo prima vie topline nego to je gubi znojenjem, pa temperatura tijela raste. Kada se temperatura tijela popne na vie od 4 1 C, ovjek umire. Tkiva u tijelu unitavaju se uslijed koagulacije proteina (ono to se dogaa kada kuhamo jaje) na temperaturi od 50 do 6 0 C. Na temperaturi od o k o 2 2 5 C toplina zraenja moe zapaliti odjeu i kosu. Prema tome, pri temperaturi koja se postie zapaljivim sredstvima, toplinski udari i opekotine javljaju se vrlo brzo, a moe doi do udisanja vrueg zraka i estica dima, ime se opasno oteuju dini putovi i plua.

B O M B A R D I R A N J E VELIKIH POVRINA Potkraj drugoga svjetskog rata na gradove su baene ogromne koliine zapaljivih b o m b i . Amerika avijacija bacila je ukupno 6 5 6 . 0 0 0 tona bombi u podruju Tihog oceana, ukljuujui 1 6 0 . 8 0 0 tona, uglavnom zapaljivih bombi M - 6 9 , baenih na japanske otoke. Zapadni saveznici bacili su 1 , 1 3 6 . 0 0 0 tona bombi na ciljeve u N j e m a k o j , od ega je 1 9 0 . 3 3 5 tona zapaljivih bombi bacilo na njemake gradove britansko Kraljevsko ratno zrakoplovstvo. Sovjetsko zrakoplovstvo bacilo je male koliine zapaljivih bombi na finske gradove, a Nijemci su ih bacali na britanske i nizozemske gradove. U J a p a n u je uniteno vie od etrdeset posto stambenih zgrada u nekih ezdeset i pet gradova, a poginulo je pet do est stotina tisua civila. Komandant X X I amerike bombarderske zrane flote na Paci( K a p e t a n ) F . K . B a u e r , izvjetaj o prirodi r t a v a z r a n o g n a p a d a , i z v o r n o objavljen u M e d i c a l B r a n c h of the M o r a l e Division, US Strategic B o m b i n g Survev, The Effect ofBombing on Health and Medical Care in Germany, p r o s i n c a 1 9 4 5 ; p r e t i s k a n o u knjizi H. B o n d a ( i z d a v a ) : Fire and the Air War ( N a t i o n a l Fire P r o t e c t i o n A s s o c i a t i o n , B o s t o n , M a s s a c h u s s e t s , 1 9 4 6 ) .
1

74

fiku, Curtis E. L e M a y , opisivan je kao suvremeni Neron nakon napada zapaljivim b o m b a m a na T o k i o u noi od 9. na 1 0 . oujka 1 9 4 5 . godine, u kojem je poginulo gotovo 8 4 . 0 0 0 ljudi. Meutim, slubeni historiari amerikoga vojnog zrakoplovstva istiu da je u Tokiju fiziko unitavanje i umiranje bilo mnogo veeg opsega nego u Rimu za Nerona, a vee i od bilo kojeg velikog ratnog poara u zapadnom svijetu. Prvi broj poginulih od zapaljivih bombi u Tokiju vii je od broja poginulih prilikom nuklearnih napada na Hiroimu i Nagasaki. M n o g i njemaki gradovi bombardirani su na slian nain, iako je upotrebljavan vei postotak razornih bombi zbog vee izdrljivosti kamenih i betonskih zgrada. U etrdeset devet velikih njemakih gradova uniteno je blizu etrdeset posto stambenih zgrada, a sedamde set i pet do osamdeset posto tete nanijela je vatra. Razorne b o m b e dizale su u zrak vodovode i poploane ulice, izbacivale prozore, i na druge naine pridonosile djelovanju zapaljivih bombi dok su fragmentacijske b o m b e i b o m b e s naknadnim djelovanjem bacane da bi se vatrogasci i spasioci ometali u poslu. U Hamburgu je u bombarderskim zranim napadima 1 9 4 3 . godine ubijeno izmeu ezdeset i sto tisua ljudi. Dresden, koji je bio pun izbjeglica s istone fronte, bombardiran je zapaljivim sredstvima u noi izmeu 1 3 . i 1 4 . veljae 1 9 4 5 . godine. Budui da se nije znalo koliko je u gradu bilo pridolica, broj mrtvih procjenjuje se u rasponu od sto do tri stotine tisua ljudi. Nemogue je izraunati koliko ljudi u takvim napadima prosjeno pogine. Potkraj rata se stopa smrtnosti djece u okupiranom Berlinu popela sa 3 5 9 , 4 na tisuu, u odnosu na ezdeset prije rata. Ta stopa smrtnosti gotovo je tri puta vea od dananje stope smrtnosti u nerazvijenim zemljama, a ukazuje na potpuni raspad sistema sanitarne i zdravstvene zatite i opskrbe hranom. Takvi napadi izvoeni su i u korejskom ratu u ime Ujedinjenih naroda. Stotine aviona koji su bacali zapaljive b o m b e upueni su na gradove Sjeverne Koreje, kao to su Seiin, Rain, Vonsan, innampo i Sinuiji. Glavni grad Pjongjang bombardiran je 3. i 5. sijenja 1 9 5 1 . godine, a uprkos snijegu koji je pokrivao grad izgorjelo je trideset i pet posto izgraenih povrina. U srpnju 1 9 5 2 . godine baeno je na Pjong jang 1 4 0 0 tona bombi i 2 3 . 0 0 0 galona napalma iz 1 2 5 4 aviona. U Vijetnamu se nekoliko puta pokuavalo paliti ume zapaljivim sredstvima, ali zbog vlanih tropskih uvjeta ti pokuaji nisu imali znatnijeg uspjeha osim u umi U M i n gdje se vatra nepoznatog porije kla, potpomognuta masovnim zranim napadima uz bacanje zapaljivih bombi, razbuktala u veliki p o a r .
2

Pogledajte

M.

Lumsden:

lncendiary

VPeapons,

op.

cit.

75

JESU LI NEDISKRIMINATIVNI NAPADI V O J N A N U N O S T ? N e m a sumnje da su efekti takvih napada nediskriminativni, ali mogu li se opravdavati vojnom nunou? Prisjeanje na porijeklo stratekog razmiljanja na kojem se temelji strategija bombardiranja velikih prostora moe nam pomoi da je razumijemo. Iako je na Hakim konferencijama 1 8 9 9 . i 1 9 0 7 . godine upotreba balona za bacanje ubojitih sredstava stavljena izvan zakona, "u toku prvoga svjetskog rata za nediskriminativne napade na gradove upotrebljavali su se cepelini, a kasnije letjelice s krilima, Njemaki Jzflmbarderi su 1 9 1 7 . AOdinUjJbilLnekoliko stotina ljudi u Londonu i. drugim bfitankTmgradovima; iako su ti napadi prema dananjim standardima Sili maTirTrazmjera, imali su dalekosene politike efekte. Britanci su 1 9 1 8 . godine ustanovili ratno zrakoplovstvo kao poseban vid oruanih snaga pod sir Hughom (kasnije lordom) Trenchardom, iji su principi zranog ratovanja utrli put masovnim bombardiranjima velikih prostora u drugomu svjetskom ratu. N a k o n prvoga svjetskog rata, britanske i francuske kolonijalne armije natjecale su se nastojei uvrstiti svoje pozicije u kontroli podruja od Crvenog mora do Indije. N a k o n pobune u Mesopotamiji (Irak) 1 9 2 1 . godine, koja je britansku vladu kotala trideset milijuna funti godinje, Winston Churchill, ministar za kolonije, neposredno prije toga premjeten na to mjesto iz Ministarstva zrakoplovstva, sazvao je sastanak oficira zranih snaga i strunjaka za zapadnu Aziju, da bi prikupio savjete za odgovarajue protumjere. Rezultat tog sa stanka bila je pobjeda zrakoplovnih snaga: dogovoreno je da se kopnene snage zamijene zranim jurinim snagama koje e primijeniti zranu metodu i bombardiranjem prisiliti pobunjena plemena na pokornost. ^ Mladi oficiri koji su rukovodili bombarderskim misijama u zapa dnoj Aziji u toku dvadesetih i tridesetih godina ovog stoljea postali su Komandanti kraljevske vojne avijacije u toku drugoga svjetskog rata, potpuno jojfini, i d e j n i j . ) j i c z a v i s ^ o j zranoj metodi ? Prema toj doktrini, kopnene operacije protiv neprijateljskih vojnih snaga imale su drugorazredno znaenje. Strateki bombarder m o r a o je prelijetati linije fronte i prebacivati rat u srce naseljenih neprijateljskih centara, bez obzira da li se radilo o nepristupanim planinama Sjeverozapadne granice (danas Pakistan) ili o njemakim industrijskim centrima. Britanski bombarderski napadi u drugomu svjetskom ratu nisu utjecali na njemaku ratnu proizvodnju o n a k o k a k o se oekivalo, pa je 1 9 4 3 . godine u Casablanci odrana konferencija iji je rezultat bio
Pogledajte Slessor, op. cit.

76

anglo-ameriki sporazum o kombiniranoj bombarderskoj ofenzivi radi uspjenijeg unitenja i poremeenja njemakoga vojnog, indu strijskog i ekonomskog sistema i potkopavanja morala njemakog naroda, sve dok potpuno ne oslabi njegova sposobnost za oruani otpor. ini se da su Amerikanci pokuali uvjeriti Britance da se vie koncentriraju na unitavanje specifinih vojno-industrijskih ciljeva, kao to su tvornice aviona, sintetske nafte i gume, leajeva itd. Ame rika osma zrana flota napadala je takve ciljeve po danu, a Britanci su nastavljali s nonim napadima na povrinske ciljeve, u prvom redu gradove. N a k o n rata, britanska komisija za praenje bombardiranja zaklju uje da su
4

. . . napadi na velike prostore poduzeti protiv njemakih gradova samo neznatno utjecali na pad njemake proizvodnje do proljea 1945. godine, a da su . . . sa stajalita bombarderskih aktivnosti bili vrlo skup nain da se postigne ono to je postignuto.
5

Iz retrospektive se ipak mora zakljuiti da nema jasnih dokaza da bi bombardiranje civilnog stanovnitva na nekom prostoru bilo vojna nunost, ak ni u totalnom ratu izmeu industrijskih drutava. Prije bismo mogli rei da se objanjenje za prihvaanje takve strategije moe nai u kombinaciji tehnolokih mogunosti i odreenog naina strate gijskog razmiljanja. Razvojem suvremenih sredstava za navigaciju i precizno voenih sredstava za unitavanje, k a o to su televizijski i laserski voene b o m b e i rakete, znatno je porasla mogunost pogaanja odreenih vojnih ciljeva, ak i u naseljenim podrujima. T i m e se moe objasniti zato se u novim protokolima uz enevsku konvenciju, zakljuenim 1 9 7 7 . godine koje jo treba ratificirati, zabranjuje bombardiranje naseljenih podruja. Bez obzira na sva opravdanja iz prolosti, nema vojnog opravdanja za takve napade u budunosti.

The Combined Bomber Offensive from the United Kingdom (Poirtt-blank) as Approved by the Combined Chiefs of Staff, 14 May 1943. U C. W e b s t e r and N. F r a n k l a n d , The Strategic Air Offensive against Germany, 1939-1945 ( H M S O , London, 1961). British B o m b i n g Survev Unit, The Strategic Air War, str. 9 7 ; n a v e d e n o u W e b s t e r and F r a n k l a n d , op. cit.
4 5

77

DVANAESTO

POGLA

VLJE

Plamen na bojitu: napalm i fosforne bombe

Dva svjedoanstva ivopisno ilustriraju probleme koje iza ziva napalm i druga bojna zapaljiva oruja. Prvo je svjedoanstvo ratnog dopisnika Netv York Timesa, koji je s tenkovskom kolonom sudjelovao u zauzimanju nekog korejskog sela u veljai 1 9 5 1 . godine: Napalm je baen na selo prije tri-etiri dana, kada su Kinezi zadrali nae napredovanje; mrtvi nisu sahranjeni jer nije ostao nitko tko bi to mogao uiniti. Ovaj dopisnik naiao je na jednu staricu koja je, inilo se, jedina preivjela, kako izbezumljeno vjea nekakvo rublje u aavom dvoritu po kojem su leala tijela etvoro lanova njezine obitelji. U selu i poljima stanovnici su u trenutku smrti ostali u poloaju u kojem su bili kad je izvren napad napalmom: neki ovjek se ba penjao na bicikl, pedesetak djeaka i djevojica igralo se u sirotitu, naizgled neozlijeena domaica... U ovom seocetu mora biti oko dvije stotine mrtvih.
1

Drugi izvjetaj poslao je ratni dopisnik B B C - a iz Koreje: Ispred nas je stajala udna spodoba, malo zgurena, raskoraenih nogu, ruku rairenih sa strane. Nije imala oiju, a cijelo tijelo, koje se gotovo potpuno moglo vidjeti kroz ostatke izgorenih dronjaka, bilo je pokriveno debelom crnom korom umrljanom utim gnojem . . . Morala je stajati, jer vie nije bila pokrivena koom, ve korom koja je lako pucala . . . Razmiljao sam o stotinama sela pretvorenih u pepeo koja sam osobno vidio i shvatio sam kolika e biti lista rtava du korejske fronte.
2

Vojne argumente za upotrebu napalma i drugih zapaljivih oruja moemo ilustrirati citatima iz slubene povijesti korejskog rata k a k o je iznosi Ameriko ratno zrakoplovstvo: U prvim danima u Taegu Mustanzi (avioni)... uspjeno su upotreblja vali termit i napalm, i protiv tenkova i protiv vojnika. Ruski tenkovi imali
1

G. B a r r e t , New York Times, 9, veljae 1 9 5 1 . g o d i n e . R. C u t f o r t h , Manchester Guardian, 1. o u j k a , 1 9 5 2 .

78

su na gusjenicama dovoljno gume da ih je mogao zapaliti i unititi ak i gorui napalm koji bi promaio c i l j . . . Konstrukcione karakteristike sovjetskih tenkova tipa T-34 uinile su da je zapaljiva mjeavina napalma predstavljala najefikasnije sredstvo za unitavanje oklopnih jedinica Crvenih.
3

T a k o je stvorena predodba o napalmu kao o unitavau tenkova, predodba koja jo uvijek postoji usprkos injenici da se suvremeni tenkovi grade tako da mogu izdrati ne samo napalm ve i kemijska i bioloka bojna sredstva, pa ak i pruiti odreenu zatitu od nuklear nog oruja. Postavlja se pitanje, u dobu u kojem postoji obilje savrenog protutenkovskog oruja, kao to su precizno voene rakete, da li marginalne vojne koristi koje se pripisuju zastarjelom oruju konstrui ranom u drugomu svjetskom ratu treba da prevagnu nad humanom zabrinutosti zbog nehumanog djelovanja napalma i drugog zapaljivog nediskriminativnog oruja. Iako se u meunarodnim pregovorima tvrdilo da je napalm potre ban za borbu protiv tenkova, injenica je da se taktike zapaljive bombe i bacai plamena uglavnom upotrebljavaju protiv ljudstva. U toku drugoga svjetskog rata Amerikanci su bacili o k o 1 4 . 0 0 0 tona taktikih napalm b o m b i , u korejskom ratu baeno je o k o 3 2 . 0 0 0 tona (neke od tih akcija mogli bismo tonije nazvati strategijskim bombardi ranjem gradova). U vijetnamskom ratu broj se prema procjenama penje na 4 0 0 . 0 0 0 tona, velik dio toga u poetku rata, dakle m n o g o prije no to je neprijatelj uope imao t e n k o v e . Isti je sluaj i s francuskom upotrebom napalma u Indokini i Aliru, izraelskom upotrebom protiv palestinskih gerilaca, te s rodezijskim koritenjem protiv gerilaca Pa triotske fronte u Zimbabveu i okolnim zemljama. T a k v a je upotreba protiv loe naoruanih gerilskih pokreta najspornija i u sreditu je meunarodne debate o nehumanom oruju. injenica je da je napalm najvei kandidat za z a b r a n u .
4 5

S M R T U PLAMENU Uvijek se smatralo da je smrt u plamenu strana i uasavajua; nekada se smatrala odgovarajuom kaznom za arobnjatvo i herezu, ali se sigurno nikada nije razmatrala kao odabrani nain umiranja.

R. F. Futrell, The United States Air Force in Korea, 1 9 5 0 - 1 9 5 3 (Dueli, Sloan and P e a r c e , New York, 1961). lncendiarj Weapons, op. cit. Pogledajte D o d a t a k II, rezolucije 2 9 1 8 , 2 9 3 2 , 3 0 7 6 , 3 2 5 5 B , 3 1 / 6 4 .
3 4 5

79

Danas je samospaljivanje najuznemiravajui oblik protesta, za veinu ljudi najtee shvatljiv od svih oblika protesta. Kada je ovjek zahvaen vatrenom kuglom napalma ili natopljen benzinom, oekuje ga brza smrt od hipertermije (toplinskog udara) a vjerojatno i od trovanja ugljinim monoksidom, ime se mogu objasniti oni izvjetaji koji govore o rtvama zaustavljenim .u poloaju u kom su zateene. Umiranje ljudi zateenih u goruoj prostoriji, vozilu ili gradu moe trajati dulje i imati sloeniji tok jer rtva moe biti zaguena dimom ili izgubiti svijest zbog toplinskog udara, ili zbog pomanjkanja kisika, te zbog trovanja ugljinim monoksidom. Mnogi lijenici slau se sa stajalitem da teke opekline spadaju meu najgore ozljede kojima moe biti izloeno ljudsko tijelo. Danas je mogue spasiti ivot pacijentu kojemu je, recimo, sedamdeset posto tijela u opeklinama, ali to izaziva velike medicinske trokove mjesecima i godinama, a potrebni specijalistiki bolniki odjeli za opekline tako su skupi da ih u cijelom svijetu ima tek nekoliko. Na takvim odjeljenjima pacijent je obino potpuno izoliran u sterilnoj komori, pod iskljuivom kontrolom hladnog oka televizijske kamere. Povremeni posjetioci odjeveni su od glave do pete u posebna odijela i maske, a u prostoriju moraju ui kroz komoru s ultravioletnim zraenjem. U nekim sistemima obrade rane se ne zavijaju zavojima ve se sue toplim, proienim zrakom uz kontroliranu vlanost. D o k su se takve tehnike pokazale vrlo efikasnim s isto medicinskog stajalita, pri njihovoj primjeni potrebno je da pacijent lei sam sa svojim golim tijelom bez koe i zadahom mesa koje trune, a iji psiholoki efekt moe biti traumatian, pojaan ako niim drugim o n o uasom koji se odraava na licima lanova obitelji i posjetilaca. U ratnim uvjetima bilo u zemljama u razvoju ili nakon nuklearnih napada i masovnih napada zapaljivim sredstvima na gradove, takve pogodnosti jednostavno ne postoje, pa u takvom sluaju veina ljudi s pedeset postotnim opeklinama umire, a i veina onih s dvadeset i pet do trideset posto opeklina. Vea je vjerojatnost da e podlei vrlo mladi, stari i pothranjeni ljudi, iako ranjenik moe ivjeti danima ili ak tjednima, ovisno o tome koji e od mnogobrojnih uzroka smrti prvi djelovati. To to imamo kou za nas je tako normalna injenica da jedva shvaamo da je to jedan od najvanijih tjelesnih organa, jer bismo se bez nje osuili poput oguljene voke. N o r m a l n o funkcioniranje ostalih vanih organa srca, plua, bubrega, mozga itd. ovisi o stalnom protoku krvi i ostalih tjelesnih tekuina, a kada te tekuine kroz otvorenu opeklinu isparavaju, pada tlak krvi i otkazuju srce i bubrezi. Prema tome, prvi korak pri pruanju pomoi kod opeklina jest nado knaditi tjelesnu tekuinu da bi se zaustavilo daljnje gubljenje. M e u 80

tim, jedno je zaustavljanje krvarenja iz klasine mehanike povrede ili rane od projektila, a potpuno je druga stvar zaustavljanje hlapljenja s velikih povrina na tijelu, a svaki takav neuspjeli pokuaj dovodi do smrti od dehidracije. Druga funkcija koe jest da odrava pravu temperaturu tijela. Kada tekuine isparavaju, one svojoj okolici oduzimaju toplinu. T a j fenomen poznat je k a o latentna toplina isparavanja. Da bi se sprijeila ta pojava, pacijent s tekim opeklinama mora ne samo biti smjeten u toploj sobi, nego dobivati hranom velike koliine dodatnih kalorija. Ali, budui da se tijelo pacijenta ve bori sa svim ostalim stresovima kojima je izloeno, teko je probavni sistem privoljeti na dodatni rad (u novije vrijeme dobivena je posebna zamjena za hranu koja se temelji na umanjku i sojinom ulju, a daje se intravenozno). Trea funkcija koe jest da titi od tetnih bakterija. Kada nema takve zatite, tijelo je izloeno opasnosti od napada bakterija, pa bolesnik moe umrijeti od infekcije. Ako pretpostavimo da pacijent preivi sve te opasnosti koje vrebaju na njegov ivot, i stanje mu se stabilizira, problem je nai kou k o j o m bi se pokrilo njegovo tijelo. Iako koa spada meu onih nekoliko tjelesnih organa koji se mogu regenerirati do odreenog stupnja, ona se moe obnoviti na povrini od centimetar-dva, a za vee povrine potrebno je presaditi kou. Do sada nije bilo uspjenih pokuaja transplantacije koe drugog ovjeka koja bi trajala dulje od nekoliko tjedana. Iako privremeno presaivanje svinjske koe, s ciljem da se zaustavi isparavanje, moe biti korisno, za dugoronije rjeenje po trebno je presaditi pacijentu njegovu vlastitu kou. J a s n o je da je tee nai povrine koje se mogu transplantirati i da je proces dugotrajniji to su vee povrine pod opeklinama. Nemogue je izbjei problem oiljaka, posebno kada ranjenik ivi u tekim uvjetima u kojima se oni pretvaraju u velike rune oiljke poznate kao keloidi. M n o g i koji su preivjeli eksploziju atomske b o m b e u J a p a n u zadobili su keloide, pa se ti hipertrofini oiljci obino povezuju s nuklearnim orujem, iako nastaju od opeklina a ne od radijacije, k a k o bi se moglo pomisliti. Keloidi su, na primjer, isto tako karakteristini za opekline od napalma baenog u Vijetnamu ili Africi. Osim toga, postoji i problem grenja. O b i n o e opekline prvo zadobiti oni dijelovi tijela koji nisu pokriveni odjeom ruke i lice, vjerojatno stopala i noge, posebno kod ena koje ne nose hlae. Budui da je koa tanka, a miii i tetive pod njom sloeni, to su obino dijelovi koji su najpodloniji deformirajuim grenjima, koje mogu ispraviti samo najvjetiji kirurzi. Osim toga, to su vitalno vani dijelovi tijela za normalan drutveni i radni ivot.
6 Od dum-dum metka do napalma

81

BOL Bol koju izazivaju opekline zaista je poglavlje za sebe. Veina ljudi zna k a k o boli kada se dotakne vru predmet, i zna da takva bol moe biti pravo muenje. Interesantno je, meutim, da ljudi s tekim opekli nama obino u poetku ne osjeaju jaku bol, jer se moe dogoditi da im budu spaljeni zavreci ivaca koji registriraju bol. Problem je u tome da se s regeneracijom koe regeneriraju i osjetljivi zavreci ivaca, pa umjesto smanjenja boli ona postaje jaa u tjednima ili mjesecima smrtne agonije. Pacijentima se stoga moraju davati velike doze sredstva za ublaavanje bolova na koje se oni naviknu, pa je prekidanje ovisnosti o lijekovima opet agonija za sebe.

PATENTIRANA NAFTNA ELATINA PROFESORA FIESERA Jednostavna zapaljiva oruja koja su se radila od nafte, katrana i drugih naftnih derivata koji izviru iz pijeska zapadne Azije stoljeima su upotrebljavana u ratovima; uvelike ih je potisnulo otkrie baruta u 1 4 . stoljeu, dok se nisu opet poela upotrebljavati kao bacai plamena i zapaljive bombe u prvom svjetskom ratu. Prve takve b o m b e punjene su zapaljivim metalima kao to su magnezij i termit, a Nijemci su takvo zapaljivo oruje upotrebljavali jo u panjolskom graanskom ratu, Talijani u invaziji na Etiopiju 1 9 3 6 . godine, a sve zaraene strane u prvim zranim napadima u drugomu svjetskom ratu. U toku drugoga svjetskog rata grupa istraivaa s Harvardskog sveuilita predvoena profesorom Louisom Fieserom, dala se na posao da izradi suvremeno zapaljivo sredstvo na bazi n a f t e , jer je bilo jasno da metali u ratno doba imaju vaniju primjenu. V e se odavno znalo da je nafta previe isparljiva i gori prebrzo da bi bila dobro zapaljivo sredstvo i da je teko izbaciti je iz bacaa plamena dalje od nekoliko metara. Kad bi se nafta mogla zgusnuti, recimo tako da se u njoj otopi guma ili perspeks, dobila bi se ljepljiva masa kao vrlo efikasno zapaljivo sredstvo. Iako su postojale moguno sti upotrebe gume u te svrhe, u to vrijeme Japanci su okupirali pacifika podruja u kojima se proizvodila guma, ime su Sjedinjene Drave bile odsjeene od tih izvora, pa su druge primjene gume postale prioritetne. Fieserova grupa je otkrila da je mogue otopiti u nafti sapune masnih kiselina, kao to su naftenske i palmitinske kiseline, ime se
6

L. F. Fieser: T h e Scientific Method: Peace ( R e i n h o l d , Nevv Y o r k , 1 9 6 4 ) .

6

Personal Account of Unusual Projects

in

War and

82

dobiva elatina koja je efikasan zapaljivi agens za bombe. Zahtjev za patentiranje podnesen je 1 9 4 3 . godine, a prvi put objavljen 1 9 5 2 . godine. Istovremeno su Britanci usavravali baca plamena, pa je otkriveno da Fieserovo zapaljivo sredstvo, poznato kao napalm, znatno poveava domet bacaa plamena: na o k o 5 0 - 6 0 metara za prijenosne, a do 2 0 0 metara za mehanike tipove postavljene na tenkovima. Ukratko, napalm je jedna vrsta sapunskog praka koji se moe otopiti u benzinu ili gorivu za mlanjake, obino na licu mjesta neposredno prije upotrebe. S vremenom su izraene mnogobrojne varijacije, a kod novih, uglavnom poznatih k a o napalm B, esto se kao sredstvo za zgunjavanje koriste polimeri (kao to je polistiren). N a palm B se uspjenije skladiti i transportira, bolje prianja, pokriva vee povrine i gori toplijim plamenom. U drugom svjetskom ratu velike koliine napalma upotrebljavane su za punjenje malih zapaljivih bombi ( M - 6 9 ) pri strategijskim bombarderskim napadima, ali i za bacae plamena koji su primjenjivani u kopnenim operacijama, posebno u pacifikom podruju. Kasnije je u toku rata napalm koriten za zgunjavanje goriva u rezervnim spremni cima aviona koji su bacani na neprijateljske snage i detonirani pomou tapia T N T - a obloenog bijelim fosforom. Kada se danas govori o napalm b o m b a m a obino se misli na te spremnike za gorivo.
7

NAPALM B O M B E Napalm b o m b a pokriva eliptino podruje dugo nekih 90 metara i iroko tridesetak metara', goruom ljepljivom masom napalma. N a palm B moe pokriti podruje dugo 2 0 0 metara, a grudice napalma mogu dospjeti i na veu daljinu. Gori pet do deset minuta, a tempera tura plamena je o k o 8 0 0 C, dok je temperatura ispod grudice napalma znatno nia - dovoljna da izazove opekline na koi, ali nedovoljna da uniti veinu materijala. Slino mnogim drugim vrstama municije, napalm je bio posebno djelotvoran kad se tek poeo primjenjivati, pa ljudi nisu bili obueni ni opremljeni da se zatite. Kada su Francuzi 1 9 5 0 . godine uveli napalm na vijetnamsko bojite, borci Vijetnama su u poetku mislili da je ta vatra to dolazi s neba atomska b o m b a zbog vatrene kugle i gljivastog stupa dima. U samoj vatrenoj kugli smrtnost je po svoj prilici dosta velika, ali osoba koja je u dodiru s malom koliinom moe se obraniti tako da
L. F. Fieser: lncendiary gels. Patent br. 2 6 0 6 1 0 7 , A m e r i k i p a t e n t n i zahtjev z a p a t e n t i r a n j e 1 . s t u d e n o g 1 9 4 3 , objavljen 5 . k o l o v o z a 1 9 5 2 ) .
7

ured

(podnesen

83

plamen ugasi, recimo, kaputom ili dekom, zemljom ili pijeskom. Na alost, prirodna reakcija je, posebno kod neobuenih civila, da poku aju obrisati napalm rukama, ime samo dalje razmazuju goruu ljepljivu masu. Vuneni vojni injeli pruaju prilino dobru zatitu od napalma; pamuk, osim ako je prepariran tako da bude otporan na vatru, prua vrlo lou zatitu. Nepokriveni dijelovi tijela vjerojatno e prvi zadobiti opekline. Stoga je napalm mnogo opasniji za lako odjevene i neobuene vojnike i civile u tropskim zemljama nego za obuene i dobro odjevene trupe u zemljama s hladnijom klimom. U korejskom ratu pokusi su pokazali da je problem pogoditi tenk napalm b o m b o m baenom iz aviona, i da se protiv suvremenijih tenkova sa zatvorenim otvorima za ljude i uklonjenim vanjskim spre mnicima postiu slabi rezultati. Na ivotinje u tenkovima s radio-komandom, koritenim u tim pokusima, nije djelovala ni toplina ni nedostatak kisika. Da bi imale efekta u borbi protiv tenkova, napalm b o m b e su upotrebljavane zajedno s fragmentacijskim b o m b a m a , mino b a c a k o m i artiljerijskom vatrom i razornim b o m b a m a bacanim nakon napalma. Danas se protiv tenkova ee i vie upotrebljavaju protutenkovski topovi i voene rakete ili protutenkovske kazetne b o m b e ili mine; pretjeruju oni koji tvrde da je napalm potreban k a o protutenkovsko oruje. Razgovori s ratnim zarobljenicima iz Koreje i Vijetnama pokazuju da je psiholoki efekt napalma mnogo jai kod neiskusnih nego kod prekaljenih ili dobro obuenih jedinica. M o g u e je da pilotovo vienje trupa k a k o bjee od napada napalmom stvori malo pretjeran d o j a m ; ne mogu se vidjeti ljudi kako na isti nain bjee od razornih ili fragmentacijskih bombi jer je njihovo djelovanje trenutno, pa za to nemaju ni prilike. Prema izjavama strunjaka Pentagona na konferenciji Crvenog kria, u Vijetnamu su napalm bombe uglavnom upotrebljavane za neposrednu avijacijsku podrku snagama na zemlji koje su bile u dodiru s neprijateljem. Z b o g jasno ogranienog podruja djelovanja i male visine s koje se baca napalm, reeno je da su jurini avioni mogli operirati blie vlastitim kopnenim snagama nego kad su koritene razorne i fragmentacijske bombe. Meutim, takve se tvrdnje ne podu daraju s drugim dokazima s istog bojita. Pregled podataka o stvarnim napadima napalmom pokazao je da je samo 2 5 , 8 posto napada izvr eno na poloaje jedinica. Veina napada izvedena je na ciljeve koji su bili na odreenoj udaljenosti od fronte, a nejasno su opisani kao stambena, odnosno vojna podruja ( 5 4 , 5 posto). Od 1 1 6 3 napalm 84

bombi baenih na odreene ciljeve sedamnaest (1,5 posto) baeno je na sela, esnaest na industrijska podruja i etiri na tvornice.
8

I ne samo to - autor slubene studije o vijetnamskom ratu, priprem ljene za ameriku vojsku, pie potpuno suprotno tvrdnjama amerikih tehnikih strunjaka na konferenciji Crvenog kria, da su komandanti na ratitu odreene tipove bacaa malokalibarskih bombi za neposre dnu avijacijsku podrku najvie voljeli. Meutim, u opisu tipinog napada kazetne b o m b e bile su baene zajedno s napalmom i klasinim razornim b o m b a m a .
9 1 0

Sama ideja o primjeni neposredne avijacijske podrke pretpostavlja visok stupanj zrane n a d m o i , to znai nepostojanje ozbiljne kon kurencije u zraku. Prema tome, avioni za bacanje napalma uglavnom su koriteni u ratovima izmeu armije bogate kapitalom s jedne strane i armije bogate ljudima s druge strane, to vrijedi i za mnoga druga oruja o kojima se govori u ovoj knjizi. Ve 9. sijenja 1 9 6 2 . godine New York Times izvjetava o upotrebi napalma u Vijetnamu, a kada je Bertrand Russell protestirao zbog bacanja napalma na sela u pismu poslanom tim istim novinama, odgovoreno mu je neka se on samo dri filozofije. Meutim, ve 1 9 6 7 . godine stav javnosti bio je takav da su itavi timovi lijenika isljednika poslani u Vijetnam da bi u bolnicama sajgonske vlade pregledali civilne rtve napalma. Nali su ih vrlo malo. Da li to znai da su amerike vojne snage bile u pravu kada su tvrdile da je civilnih rtava malo? M o d a . Ali, postoji nekoliko razloga za sumnju.
11

Prvo, do 1 9 6 7 . godine, nakon pet godina bombardiranja i sve eih kopnenih operacija, milijuni Vijetnamaca napustili su sela. Prema slubenim b r o j k a m a , 1 9 6 5 . godine bilo je 7 7 2 . 0 0 0 izbjeglica, 1 9 6 6 . godine bilo ih je 9 0 6 . 0 0 0 , a samo 4 6 3 . 0 0 0 u 1 9 6 7 . godini i 4 9 4 . 0 0 0 u 1 9 6 8 . godini. Kada su 1 9 6 7 . godine stigli isljednici, civili su uglavnom bili napustili sela. Drugo, prilino male su bile anse da ovjek strada samo od napalma i da preivi, pa da dospije u bolnicu. U napadu na jedno selo opisanom u Aviation Week and Space Technology etiri aviona neprekidno su bacala napalm, bijeli fosfor, rasprska vajui b o m b e i ruee b o m b e ; uz to svaki je avion pucao iz mitraljeza ili topova titei one koji su napadali b o m b a m a . Cilj je bio hrpica koliba od bambusa. Preivjeli ranjenici imali su minimalne anse da pobjegnu i da putujui nekoliko dana dospiju do bolnice pod sajgonD. F. K u s t e r e r : The application of air-delivered incendiary iveapons to limited tvar in Southeast Asia. N O T S T e c h n i c a l Publicarion 4 2 2 9 (US N a v a l O r d n a n c e T e s t S t a t i o n , C h i n a Lake, California, 1 9 6 6 ) . R o g e r s , op. cit. Aviation Week and Space Technology, 2 1 . i 2 8 . veljae 1 9 6 6 . ( L o r d ) B. Russell, War Crimes in Vietnam (Allen and Unvvin, L o n d o n , 1 9 6 7 ) .
8 9 10 II

85

skom upravom. Isljednici amerikog Senata i drugi svjedoci izvjetavali su o slinim napadima u Laosu. Prilike su bile drukije u Sjevernom Vijetnamu. Jedan istononje maki vojni kirurg tvrdi da je omjer rtava koje se mogu pripisati napalmu porastao od dva posto 1 9 6 5 . godine na dvanaest posto 1 9 6 6 . godine, ali je u 1 9 6 7 . godini pao na devet posto. Budui da je u 1 9 6 7 . godini bilo vie napada nego u 1 9 6 6 . godini, ukupan broj rtava napalma bio je vei. Broj ranjenika od zapaljivih sredstava meu civilima raste od 0,3 posto u 1 9 6 5 . godini na trinaest posto u 1 9 6 7 . g o d i n i . (Na jednom mjestu navodi se da su, pored baenog napalma, ameriki brodovi gaali Sjeverni Vijetnam zapaljivim granatama s fosforom i magnezijem.) Komisija amerikog Senata izraunala je da je samo u Junom Vijetnamu poginulo gotovo pola milijuna civila, a bilo je jo na desetine tisua mrtvih u Sjevernom Vijetnamu, Laosu i Kambodi. Ako je vjerovati amerikim brojkama (tvrdi se da su brojke koje se odnose na neprijateljske gubitke ponekad pretjerane), onda je u ratu u Indokini poginulo vie od milijun vojnika na obje strane, iako je nemogue rei koliko je bilo rtava napalma, fosfora i drugih zapaljivih sredstava, jer su ta oruja (oko pet do deset posto od ukupne koliine) oigledno upotrebljavana zajedno sa rasprskavajuim i rueim projektilima radi uzajamnog pojaanja djelovanja. N a p a l m je upotrijebljen i u arapsko-izraelskim ratovima 1 9 5 6 , 1 9 6 7 . i 1 9 7 3 . godine, u ratu u Jemenu od 1 9 6 2 . do 1 9 6 9 . godine, u Iraku u sukobima izmeu vladinih snaga i kurdskih autonomista, upotrebljavale su ga turske zrakoplovne snage na Cipru 1 9 6 4 . i 1 9 7 4 . godine; u Tajlandu 1 9 6 8 - 1 9 7 3 ; upotrebljavali su ga Portugalci u Angoli, M o z a m b i k u i Gvineji Bisao; francuske trupe u Indokini, Aliru i adu ( 1 9 7 0 ) . Izvjetaji iz Latinske Amerike govore o upotrebi napalma u Peruu ( 1 9 6 5 ) , Boliviji ( 1 9 6 7 ) , Gvatemali ( 1 9 6 7 ) i Venezueli ( 1 9 6 9 ) . U najnovije vrijeme izvjetaji govore o izraelskim isporukama napalma Etiopiji, za borbu protiv eritrejskih secesionista. Pariz je demantirao tvrdnje da su francuski Jaguari bacali napalm na borce Polisarija u Zapadnoj Sahari, a Rodezija je negirala da je koristila napalm u napadima na zimbabveanske nacionaliste u Z a m b i j i . T a k v e tvrdnje i njihova pobijanja, bez obzira na to to je istina, govore da upotreba napalma nije jo ni izdaleka rijeeno politiko pitanje.
12

BACAI PLAMENA U prvim godinama dvadesetog stoljea Japanci i Nijemci poeli su eksperimentirati s novim orujem kod koga je mlaz zapaljenog benzina
u

Gestewitz,

op. cit.

86

izbacivan pomou sabijenog zraka. Bacai plamena uli su u iroku upotrebu u prvomu svjetskom ratu kada su doli na lo glas koji imaju sve do danas. Iako su nepraktini za noenje i imaju ogranien domet, zbog ega posluitelji postaju dobra meta streljakih oruja, vatreni mlaz moe izgledati spektakularno, a rezultati zastraujui. Otkriem napalma u drugomu svjetskom ratu znatno je povean domet bacaa plamena, iako je domet od 60 metara za prijenosnu napravu bio mnogo slabiji od dometa puke ( 5 0 0 do 1 0 0 0 metara, ak i vie), a mnogo manji od udaljenosti na k o j o j su ljudi stvarno ginuli na bojnom polju (oko 1 0 0 metara). Tenkovi bacai plamena imali su vei domet (oko 2 0 0 metara), ali je i on bio znatno manji od dometa topova na tenkovima koji ih prate. Bacai plamena su, prema tome, uvijek smatrani orujem za po sebne namjene, pa su u nekim od veih armija dodijeljeni kemijskoj slubi. O b i n o se koriste u kombinaciji s drugim orujem, u napadima na ljude u bunkerima ili peinama. Bacai plamena su u drugomu svjetskom ratu vie koriteni na tihooceanskom bojitu; nije jasno da li je to bilo uvjetovano kulturnim iniocima (Japanci su se tee povlaili s poloaja nego Nijemci), ili drugim razlozima, moda manjom spre mnou da se dre zarobljenici. Pored prijenosnih bacaa plamena i njima opremljenih tenkova, na obrambene poloaje ponekad su postavljani stacionarni bacai pla mena. U toku drugoga svjetskog rata u Britaniji su postavljene velike takve naprave na potencijalne toke invazije, a stacionarni bacai plamena mnogo su koriteni o k o gradova u Sovjetskom Savezu. U novije vrijeme, stacionarne naprave bile su postavljene u izraelskim utvrenjima du Sueskog kanala; egipatski diverzanti su ih izbacili iz stroja tako to su napunili mlaznice cementom u prvom napadu u ratu 1 9 7 3 . godine. Posljednjih godina bilo je pokuaja da se rijei problem ogranienog dometa bacaa plamena. U Sjedinjenim Amerikim Dravama uvedene su zapaljive rakete koje se ispaljuju iz lansirnih ureaja za pjeadijske protutenkovske rakete, postiu domet od 4 0 0 do 7 0 0 metara, a sadre trietilaluminij (vidi daljnji tekst). Konstruirane su i vee granate koje djeluju na istom principu a ispaljuju se iz tenkovskih topova, ime se svaki tenk moe pretvoriti u mehanizirani baca plamena. Iako su se bacai plamena u prolosti pokazali efikasnima za likvidaciju dobro zatienih ciljeva (spaljivanjem ili guenjem ljudi u njima), primjena im je uvijek bila ograniena zbog malog dometa. Danas je vjerojatnije: a) da e pripremljeni poloaji biti izgraeni tako da se smanji mogunost djelovanja bacaa plamena, i b) da e protiv takvih poloaja biti koritena druga oruja, kao to su kumulativne protutenkovske rakete. 87

BIJELI F O S F O R Bijeli fosfor sam po sebi slui kao zapaljivo sredstvo, a prednost mu je to se spontano pali u zraku. To je vrsta masa koja se raspada u kiu malih komada djelovanjem maloga eksplozivnog punjenja, stvarajui velike koliine bijelog dima, zbog ega se upotrebljava i kao dimno sredstvo za maskiranje i oznaavanje ciljeva. Za paljenje ciljeva nije efikasan poput drugih zapaljivih sredstava, ali je za protupjeadijsku primjenu karakteristino da se zapaljene estice mogu uvui u kou i gorjeti satima. Prilino teko se odstranjuju, jer obino ponovo planu im se rana kirurki otvori da bi se estica izvadila. Fosforne opekline obino su duboke, pa se teko lijee. O b i n o se stavljaju obloge od otopine bakarnog sulfata koji reagira s fosforom i zaustavlja gorenje. Meutim, takav postupak moe uzrokovati otrovanje bakrom pa se danas ne preporuuje. Fosfor je poznat i kao otrov kojim se obino truju takori. elei ispitati moe li se otrovni fosfor apsorbirati kroz opeklinu, SIPRI je angairao jednog strunjaka za medicinsku kemiju da kompjutorski istrai medicinsku literaturu. Paljivom analizom literature dobiveno je dosta dokaza da opekline od fosfora stvaraju posebne probleme. I eksperimenti sa ivotinjama i kliniki sluajevi pokazuju komplikacije zbog t r o v a n j a . U izvjetaju specijalistikog odjela amerike vojske za opekline, jednog od vodeih centara te vrste u svijetu, kae se da je kod opeklina od fosfora potrebno provesti u bolnici etrdeset posto vie vremena nego kod slinih opeklina drugog p o r i j e k l a .
13 14

Ovaj problem je tako osjetljiv da je amerika delegacija na jednoj konferenciji Crvenog kria, nakon to je SIPRI iznio svoje zakljuke, dostavila svojim saveznicama povjerljive informacije, pokuavajui pobiti vjerodostojnost SIPRI-jeve studije. Meutim, amerika delega cija nije iznijela taj problem javno, iako se u njoj nalazio i direktor amerikoga vojnog odjela za opekline, autor gore spomenute studije. Amerika delegacija se vjerojatno nadala da ni jedan od saveznikih delegata nije proitao SIPRI-jevu studiju, pa da e im povjerovati na rije da je to iskljuivo propaganda a ne temeljito istraivanje izvreno na osnovi kompjutorski obraene meunarodne baze biome dicinskih podataka ( M E D L A R S ) . (Unijeli smo ovu anegdotu samo da bismo ilustrirali sloenu meusobnu ovisnost znanosti i politike u diplomaciji koja se bavi nehumanim orujem.)
Incendiarj VPeapons, op. cit. P . W . C u r r e r i , M . J . Ash and B A . P r u i t t : T h e t r e a t m e n r o f c h e m i c a l b u r n s : Specialized d i a g n o s t i c , t h e r a p e u t i c , a n d p r o g n o s t i c c o n s i d e r a t i o n s , Journal of Trauma, knjiga 1 0 , br. 8, 1 9 7 0 , str. 6 3 4 - 6 4 2 .
13 14

88

Fosforne bombe upotrijebljene su u drugomu svjetskom ratu, dok je u vijetnamskom ratu esto iz raketa vaen brizantni eksploziv a umjesto njega stavljan fosfor. Aviation Week objavio je 1 9 6 6 . godine kolor-fotografije snimljene za vrijeme napada na neko selo fosfornim i napalm b o m b a m a . Na slikama se dobro vidi da fosfor nije baen samo radi stvaranja dimne zavjese, ve i kao ofenzivno oruje.

KEMIJSKA VATRENA KUGLA I SREDSTVA ZA UNITAVANJE PLAMENIM MLAZOM U vijetnamskom ratu konvencionalni bacai plamena zamijenjeni su novim tipom zapaljivog oruja koje bi moglo biti glasnik novih putova vojne tehnologije. Konstruirano za upotrebu u pjeadiji, novo oruje sastoji se od male rakete ispunjene organskim spojem metala koji se spontano pali, kao to je trietil aluminij ( T E A ) , a gori izuzetno vruim plamenom (oko 2 3 0 0 C) zraei tako j a k o m toplinom da se u nekoliko sekunda stvaraju opekline treeg stupnja, ak i na odreenoj udaljenosti od plamena. Uvoenje ovoga novog zapaljivog sredstva iznenadan je i zabrinjavajui napredak u plamenim orujima jer je do tada atomska b o m b a bila jedino oruje koje kao glavno sredstvo ranjavanja iskoritava toplinsko zraenje. Zgusnuti piroforni (samozapaljivi) agensi ( T P A ) , k a k o se taj tip materija jo naziva, mogu biti skrojeni tako da budu podobni za nekoliko svrha. Stavljanjem razliitih koliina sredstava za zgunjava nje ona gore sporije ili bre. Neka od njih gore tako brzo da gorenje prelazi u eksploziju. T a k o se postie spektar koji ide od isto plamenih oruja do isto eksplozivnih oruja (aerosolni eksplozivi, pogledajte deseto poglavlje) s razliitim meukategorijama. T i m sredstvima moe se puniti niz tipova zrna, granata, raketa i bombi malog kalibra. Gore vrlo brzo, pa su stoga manje efikasna od zapaljivih sredstava koja gore sporije i upotrebljavaju se da bi se zapalio neki materijal, ali mogu biti mono oruje protiv ljudstva, jer za aktiviranje nije potreban izravan pogodak. (Tvrdi se da i eksplozija u blizini moe onesposobiti tenk.) Svaka rasprava o zapaljivim orujima mora obuhvatiti i ta nova sredstva zbog kojih bi napalm uskoro mogao izai iz upotrebe.

ZABRANA ZAPALJIVIH SREDSTAVA Iako je vatra drevno oruje, tek ju je izrada napalma u drugom svjetskom ratu pretvorila u znaajno protupjeadijsko sredstvo, ija je primjena, ak i za vojne osobe, jo sporna. U jednom vojnom asopisu 89

autor lanka o prednostima vatre na kraju zahtijeva od svojih kolega da prevladaju gnuanje zbog nesportskog karaktera takvog oruja. U pismu londonskom The Timesu jedan britanski major koji se borio u Koreji opisuje napalm kao sredstvo koje izaziva muninu i uas. Zatim nastavlja: Mislim da je to potpuno necivilizirana metoda ratovanja: jednako kao kad bismo svoje ratne zarobljenike svezali za stup, polili ih benzinom i potpalili. Napalm je jednako tako straan.
15

Philip Noel-Baker, dobitnik Nobelove nagrade, tvrdi da su do drugoga svjetskog rata zapaljiva sredstva smatrana nelegalnim oru jem. Britanska delegacija je 1 9 3 3 . godine podnijela nacrt prijedloga o razoruanju kojim bi se zabranila zapaljiva oruja, ukljuujui upo trebu projektila posebno namijenjenih za izazivanje poara i upo trebu naprava konstruiranih za napade vatrom na ljude. Napalm je, k a k o smo rekli, ameriki izum, i Sjedinjene Amerike Drave bile su i nadaleko najvei korisnik. Meutim, napalm su koristile i druge zemlje, istone i zapadne, a i zemlje Treeg svijeta. Usprkos tomu, upotrebu napalma i drugih zapaljivih sredstava osudilo je gotovo stotinu zemalja u Ujedinjenim narodima, pa se ini da nema razloga dopustiti da oklijevanje Sjedinjenih Amerikih Drava i aice drugih zemalja stane na put takvoj zabrani. a k i kad te zemlje ne bi potpisale takvu zabranu (trebalo je proi pedeset godina da bi Sjedinjene Amerike Drave pristale potpisati enevski protokol iz 1 9 2 5 . godine o kemijskom i bakteriolokom oruju), postojanjem meunarodne zabrane postojale bi jae moralne prepreke njihovoj upotrebi. Pri pripremi takve zabrane vano je imati u vidu ne samo postojea dobro poznata zapaljiva oruja, poput napalma i fosfora, ve i sprijeiti usvajanje novih opasnih agenasa samozapaljivog tipa (TPA) za vojne svrhe. Vano je, takoer, voditi rauna o moguem uvoenju laserskog oruja na b o j n o polje (pogledajte trinaesto poglavlje). Novi protokol kojim se zabranjuje upotreba zapaljivih sredstava u naseljenim podrujima, a doputa se njihova primjena na b o j n o m polju, nije napredak u odnosu na postojee meunarodno pravo kojim se ve zabranjuju nediskriminativni napadi u naseljenim podrujima. Ta zabrana je 1 9 7 7 . pootrena dodatnim protokolima enevskim konvencijama kojima se izriito zabranjuju masovni napadi na gradska i naseljena podruja. Osim toga, njima se zabranjuju masovni napadi na seoska podruja kojima bi se nanijele velike ekoloke tete. Takvim zabranama oito se stavlja izvan zakona bacanje zapaljivih bombi na
15

( M a j o r ) H . R . H o l d e n , p i s m o The Timesu, 1 7 . lipnja 1 9 7 2 .

90

gradove, to se dogaalo u drugomu svjetskom ratu, ili na ume, kao u Vijetnamu, te bacanje napalma na sela. Trenutno se postavlja pitanje potpune zabrane, ukljuujui i upotrebu na ratitu, ne toliko zbog mogueg nediskriminativnog djelovanja, koliko zbog podmukle naravi oruja i patnji i deformacija koje o n o uzrokuje. Iako je novi protokol daleko od potpune zabrane zapaljivih sred stava, ili ak napalma, ipak predstavlja manju diplomatsku pobjedu nad veim silama. Na konferenciji Ujedinjenih naroda 1 9 7 9 . godine Sjedinjene Amerike Drave izjavile su da su spremne prihvatiti za branu upotrebe platnenog oruja koje se iz zraka baca na vojne ciljeve okruene civilnim stanovnitvom. Uz injenicu da je to dovelo do nepotrebnog viednevnog natezanja u vezi s definicijom plamenog oruja (potkategorija zapaljivih sredstava), ovaj prijedlog istovre meno stvara zabunu u vezi s dva principa meunarodnog prava: nepotrebnih patnji i nediskriminativnog uinka. A k o je namjera bila odstraniti nediskriminativni u i n a k , onda bi se zabrana trebala primjenjivati na sva zapaljiva sredstva koja se bacaju iz zraka (tj. ukljuujui, na primjer, termitne i magnezijske b o m b e , te napalm b o m b e ) . Ako je namjera bila smanjiti nepotrebne patnje, onda bi se ta zabrana trebala odnositi i na upotrebu takvog oruja protiv vojnih jedinica jednako kao i protiv civila. Ta je zbrka razjanjena amerikoj delegaciji, ali ona je imala fiksna ovlatenja i nije mogla nita uiniti. T e k polovicom druge konferencije Ujedinjenih naroda 1 9 8 0 . go dine iz Washingtona je stigao glas da bi Sjedinjene Amerike Drave mogle prihvatiti zabranu zapaljivih sredstava koja se bacaju iz zraka na vojne ciljeve okruene civilnim stanovnitvom. To se smatralo znaajnim probijanjem leda na konferenciji. N a k o n toga, predstavnik Sovjetskog Saveza je izjavio da ne moe prihvatiti novi prijedlog i inzistirao je na ranijoj amerikog furmulaciji! Sovjetski smisao za izbor pravog trenutka mogao bi posluiti piscu scenarija jeftinog TV krimia. Ali u diplomatskom kontekstu, na vrhuncu viegodinjih napora da se postigne vrsta kontrola nad zapaljivim orujem, prevrena je mjera i za prekaljene diplomate. Sovjetski Savez naao se potpuno izoliran, a na njihovu delegaciju izvren je pritisak da zatrai nove upute iz M o s k v e . I gle! K a o to su to ranije uinili Amerikanci, sad sovjetska delega cija nastupa nekoliko dana prije zavretka konferencije s novih pozi cija: prihvaa regulativu o zapaljivom oruju koje se baca iz zraka. T a k o su obje supersile morale popustiti pod pritiskom meunaro dnog miljenja. Ali, to je jedan od manje vanih ustupaka, jer usvojeno pravilo jo doputa protupjeadijsku upotrebu napalma, a glavni cilj inicijatora iz Crvenog kria i konferencija Ujedinjenih naroda bio je njegova zabrana. 91

TRINAESTO

POGLAVLJE

Zrake smrti: prijetnja tehnologije budunosti

Bljeskajue svjetlo, snani visoki ili niski zvuni valovi koje ljudsko uho nije u stanju registrirati, mikrovalovi (kao kod suvremenih ekspresnih penica) i laseri neka su od novih sredstava to se ispituju u vojnim laboratorijima, a koja su ve bila primijenjena u nekim sluaje vima. Kakva je budunost tih potencijalnih novih oruja? Kakav je njihov status u odnosu na meunarodno pravo? H o e li uzrokovati nepo trebne patnje ili nediskriminativni uinak? Mogunost nastajanja novih, jo nepoznatih vrsta oruja pokree vano pitanje principa, slino o n o m e o kojem se raspravljalo davne 1 8 9 9 . godine u toku debate o dum-dum zrnu u Hagu. Pitanje glasi: treba li da meunarodna zajednica pokua ograniiti irenje nehuma nog oruja ak i prije no to se o n o pone upotrebljavati? Ili treba ekati da vojne snage u svijetu usvoje nova oruja i p o m o u njih nanesu ljudima neizmjerne patnje? U vezi s dum-dum zrnima, 1 8 9 9 . godine je istaknuta potreba za nekakvom openitijom zabranom, jer se isti uinci mogu postii dru gim sredstvima; recimo konstruiranjem metaka koji se prevru pri udaru, emu je suprotstavljeno miljenje da je mogue zabraniti samo sredstva koja su ve poznata. Rezultate smo vidjeli - u roku od nekoliko godina dok je vrijedila ograniena zabrana iz 1 8 9 9 . godine sve velike sile usvojile su iljata zrna koja se prevru pri udaru, zbog kojih se mnogo puta tvrdilo da su u prvomu svjetskom ratu upotrijeb ljeni dum-dum meci. Danas smo u stanju prilino dobro procijeniti mogue medicinske efekte, recimo lasera, pa ne m o r a m o ekati da vojska dobije u ruke oruje ve gotovo za upotrebu. Ovoga puta meunarodna zajednica ne bi smjela dopustiti da je uutkaju oni koji imaju potvrene interese u tome da se konstruktorima i proizvoaima daju odrijeene ruke. Nuna je meunarodna kontrola.
1

Anti-personrtel

Weapons,

op.

cit.,

poglavlje

8.

92

UMJETNI G R O M I MUNJA - SVJETLOSNI I ZVUNI UREAJI Meu nova oruja k o j a e uskoro biti konstruirana spadaju i bljeskajui svjetlosni ureaji i odailjai ultra i infra zvuka. Bljeskajui svjetlosni ureaji dijele se na dvije vrste; jedna je slina trepuim svjetlima (strobama) k o j a se upotrebljavaju u diskote kama. Intenzivno svjetlo elektronski se pali i gasi o k o sedam puta u sekundi, a pri takvoj frekvenciji moe uzrokovati reakcije mozga koje dovode do epileptinog napada kod priblino etiri posto ljudi (zato je uprava grada Londona zabranila upotrebu trepueg svjetla odreene frekvencije u diskotekama). Stroboskopski bljeskajui svjetlosni ure aji ve su upotrebljavani protiv demonstranata da bi se stvorila panika i razbile gomile. Drugi tip bljeskajuih svjetlosnih ureaja radi na slinom principu kao bljeskalica za foto-aparate. Iznenadno vrlo j a k o svjetlo zbunjuje ljude i privremeno ih ini nesposobnima da se brane od djelovanja drugih oruja. Britanska runa b o m b a s bljeteim svjetlom, koja uz to pravi veliku buku, uspjeno je koritena u akciji protiv otmiara aviona u Mogadiu, kada su zapadnonjemake poluvojne jedinice iznenadile otmiare i poubijale ih. Svjetlosna sredstva upotrebljavana su i u nonim b o r b a m a . Ultrazvuk je zvuk vrlo visoke frekvencije koja prelazi razinu iznad koje ga ljudsko uho vie ne moe registrirati; o b r a t n o , infrazvuk je zvuk frekvencije koja je ispod slunog praga. O b j e vrste zvuka upotri jebljene su kod ureaja za suzbijanje nereda u svrhu izazivanja uznemirenosti i panike. Zvuni valovi velikog intenziteta mogu uzro kovati mnotvo razliitih psiholokih poremeaja, a sumnja se da infrazvuk dovodi do smrti za koje inae nema drugog objanjenja, na primjer, na brodovima. M o g u e je da vrlo spori zvuni valovi, od jednog do est hertza (ciklusa u sekundi) u organima u ljudskom tijelu, ukljuujui i srce, stvaraju rezonance zbog kojih dolazi do poremeaja, pa ak i prestanka normalnog radnog ritma srca i disanja. Mali ultrazvuni odailjai za rastjerivanje takora iz restorana itd. ve se prodaju na tritu, ali se smiju upotrebljavati tek izvan radnog vremena budui da tetno djeluju na ljude. Neki izvjetaji govore da britanske snage u Sjevernoj Irskoj koriste snane amerike odailjae koji istovremeno proizvode infrazvuk i ultrazvuk. To se postie odailjanjem na dvije gotovo identine frek vencije, recimo 1 6 . 0 0 0 Hz i 1 6 . 0 0 7 Hz ime se postie da te dvije frekvencije zajedno proizvode rezonantne zvvine valove i na 7 hertza i na 3 2 . 0 0 7 hertza. U Sovjetskom Savezu vre se pokusi s vrlo snanim usmjerenim infrazvunim ureajima za razbijanje leda. A k o se pokau dobrima, mogli bi nai primjenu i na bojnom polju. 93

UREAJI ZA IZAZIVANJE ELEKTRINOG UDARA U Kanadi je nedavno zabranjen mali pitolj koji na rtvu ispaljuje ice kroz koje tee elektrina struja, zbog ega ona doivljava snaan udar. Taser, k a k o je nazvana ta sprava, izmiljen je u Sjedinjenim Amerikim Dravama, gdje je izazvao dosta rasprava, nakon ega je amerika vlada tu napravu svrstala meu vatreno oruje za koje je potrebna dozvola. Izraena za samoobranu uvara sigurnosti i gra ana, upotrebljavala se esto u pljakama. Elektrinu struju proizvodi Teslin svitak na baterijski pogon, a malo eksplozivno punjenje pokree ice sa zailjenim vrhovima koje se zabiju u tijelo, izazivajui ok dovoljan da ovjeka privremeno paralizira; dugotrajan ok moe iza zvati kolaps. Iako nije predvieno da taser djeluje smrtonosno, moe izazvati smrt ljudi sa slabim srcem. Izraene su i policijske palice koje mogu izazvati elektrini udar, a smatraju se manje opasnima od bajoneta ili puaka koje se koriste za odravanje reda prilikom demonstracija. Javnost je dosta burno reagi rala protiv takvih sredstava kada su bila primijenjena u Sjedinjenim Amerikim Dravama, usporeujui ih s bievima za tjeranje stoke. Zapadnonjemaka policija upotrijebila je oklopna vozila opremljena ralicom koja rastjeruje ljude elektrinim udarom. Naprave koje rade na bazi elektrinog udara, kao to su terenski telefonski generatori, esto se koriste za muenje. Ubijanje elektrinom strujom koriteno je kao jedno od sredstava za egzekuciju, ali je u vojnom kontekstu do sada koriteno samo za pasivnu obranu, uglav nom u obliku visokonaponskih elektrinih ograda o k o vojnih instala cija ili du granica, kao to je bio sluaj u Aliru u toku rata za nezavisnost.

MIKROVALOVI Mikrovalne penice danas su u svakodnevnoj upotrebi za brzo zagrijavanje hrane. Nagovijeteno je da bi se mikrovalovi mogli kori stiti kao oruje, jer se zna da, na primjer, mikrovalovi iz snanih radara imaju bioloko djelovanje. To djelovanje nije dovoljno proueno, iako se u vojsci to polje i dalje istrauje.

LASERI Najvjerojatniji novi tip oruja su zrake smrti iz znanstvene fantastike, u obliku lasera velike snage. Iako se laseri ve uveliko 94

koriste na ratitima za izraunavanje daljine i za navoenje projektila, intenzivno se istrauje da se razviju i proizvedu laseri koji e biti dovoljno snani da unite cilj; u stvari, ve se dogaalo da laseri pogode projektile u zraku. N e m a sumnje da su oni pobudili veliki interes u vojnim krugovima iako visoka cijena poetnih radova ukazuje na to da bi se laseri mogli prvenstveno koristiti protiv vrlo vrijednih ciljeva, k a o to su brodovi, i o b r a t n o , za obranu takvih ciljeva od projektila. Laseri bi mogli biti pogodni i kao protusatelitsko oruje u svemiru, gdje na njih ne djeluju filtrirajue osobine atmosfere (to ograniava njihovu efikasnost na zemlji). Meutim, laseri vjerojatno imaju niz prednosti kao protupjeadijsko oruje. Na primjer, o k o , zbog svojih lea, vrlo je osjetljivo na laserske zrake, a isto vrijedi i za neke vrste optike opreme; osim toga, staklo se topi mnogo lake nego metal. Ameriki prorauni govore da je u toku vijetnamskog rata o k o 75 posto sruenih amerikih aviona pogoeno iz o k o m usmjeravanih oruja, jer, za razliku od radara o k o nije podlono djelovanju elektronskih protumjera ili navoenih projek tila. Laser prvi put nudi mogunost zasljepljivanja posada protuavion skih oruja i drugih neprijateljskih snaga time to pretrauje tlo i spaljuje oi svima koje zraka ulovi. Za te svrhe najefikasniji bi mogao biti infracrveni laser koji se ne moe ak ni vidjeti golim o k o m , iako se oi mogu zatititi posebnim filterskim naoalama. ini se da je osnovna tehnologija za laserska oruja ve razraena, a sada se prilagoavaju za borbenu upotrebu na oklopnim vozilima, avionima i brodovima.

ZABRANA NOVIH ORUJA Na konferencijama Crvenog kria vladini strunjaci raspravljali su o gotovo svim navedenim napravama, ali nije iznesen ni jedan odreeni prijedlog za zabranu. M n o g e od tih naprava koritene su vie u internim nego u meuna rodnim operacijama. Zapaena je tendencija opremanja policije i do maih snaga sigurnosti suvremenijom opremom za odravanje reda i, bez obzira na humanost i politike implikacije takvog trenda, teko je predvidjeti da bi se m o g a o o tome postii meunarodni dogovor meu vladama. Informirana javnost je vjerojatno jedini put za kontroliranje tehnologije socijalne kontrole. Runa b o m b a s bljeskom koja je upotrijebljena u mogadikoj operaciji dobar je primjer tehnolokog rjeenja koje je tog puta bilo planirano tako da se izbjegne nediskriminativno djelovanje i nepo trebne rtve. Otmiari su ubijeni, a putnicima u avionu nije se nita 95

dogodilo, iako su kao i otmiari bili privremeno zaslijepljeni i zaglueni. Laseri e vjerojatno postati vano oruje na bojnom polju. Z n a ajno je da su britanski vojni strunjaci predloili definiciju zapaljivih sredstava koja iskljuuje lasere, iako oni, naravno, djeluju tako da uzrokuju tetu stvarajui toplinu u tkivima ili u staklu i metalu. Najvanije je osigurati da se laseri ukljue u sve zabrane ili ogranienja upotrebe zapaljivog oruja ili da se usvoje posebna pravila. Javnost e vrlo teko prihvatiti mogunost upotrebe oruja k o j e ljudima spaljuje oi. Iako e vojnici u razvijenim zemljama vjerojatno biti opremljeni zatitnim naoalama, manje je vjerojatno da e civili i vojnici u zemljama u razvoju biti tako zatieni, pa je velika vjerojatnost da e avion opremljen laserom koji pretrauje neko podruje na zemlji da bi onemoguio protuavionske jedinice uzrokovati i mnoge civilne rtve. J o nam ostaje da vidimo da li e se mikrovalni i zvuni odailjai razviti kao oruja. T r e b a l o bi zahtijevati da Centar Ujedinjenih naroda za razoruanje ili Meunarodna organizacija Crvenog kria pripremaju redovite izvje taje o razvoju oruja, a bar svake pete godine trebalo bi da se odravaju meunarodne konferencije na kojima bi se revidirala i razraivala meunarodna pravna ogranienja.

ETRNAESTO

POGLAVLJE

Nuklearno, bioloko i kemijsko oruje oruje totalnog rata

Nuklearno oruje se iznenada pojavilo ponovo kao glavno protupjeadijsko oruje. Z a j e d n o s ogromnim zalihama kemijskog oruja, poput nervnih otrova (jedna kapljica takvog otrova je smrtono sna), o n o predstavlja najveu opasnost po ljudski ivot kojoj je tvorac sam ovjek, a ujedno i najvei izazov meunarodnom pravu. Iznosei svoje preliminarne prijedloge novih vanih protokola iz enevske konvencije, Meunarodni komitet Crvenog kria je izjavio kako ne treba smatrati da oni obuhvaaju i upotrebu nuklearnog oruja! Ta rezerva izreena je u nadi da e se izbjei suprotstavljanje nuklearnih sila od samog poetka. Iako su se one sloile sa zabranom povrinskog bombardiranja gradova, nekoliko nuklearnih sila tvrdilo je da se ta zabrana moe odnositi samo na danas zastarjele napade konvencionalnim b o m b a m a , a da se ne moe odnositi na mnogo efikasnija suvremena oruja! U meuvremenu, usprkos svim rjeitim izjavama o ogranienju naoruanja, nuklearne sile nastavile su gomilati svoje zalihe oruja za masovno unitavanje, poboljavati svoje zalihe smrtonosnog kemijskog oruja i razvijati nove tipove oruja s pojaa nom radioaktivnou. Upotreba kemijskog i biolokog oruja je ilegalna, a postoji i meunarodni ugovor kojim se zahtijeva od drava da se lie zaliha biolokih sredstava; donoenje slinog ugovora za kemijska sredstva je, meutim, zaustavljeno. S druge strane, pravnici jo raspravljaju o zakonitosti upotrebe nuklearnog oruja, a injenica da jo nisu usta novljeni jasni propisi ostavlja prazan prostor koji potkopava temelje meunarodnog humanitarnog prava.

ATOMSKO ORUJE Atomske i hidrogenske b o m b e najrazornija su oruja koja je ovjek stvorio. Dananje zalihe nuklearnog oruja mogle bi zbrisati civiliza ciju, a to je oito neracionalan nain da se postigne sigurnost i o b r a n a .
7 Od dum-dum metka do napalma

97

Strategijski koncepti kao to je M A D * (to nije psihijatarska ocjena nego kratica za Mutual Assured Destruction Sigurno meusobno unitenje) ostavljaju opi dojam da su nuklearna oruja uglavnom predviena za napade na gradove. Budui da ima tek nekoliko stotina gradova s milijunom i vie od milijuna stanovnika, ini se da je besmisleno uvati zalihe desetaka tisua nuklearnih oruja. Meutim, iza toga stoji poguban nain razmiljanja. K a k o je ranije istaknuto, vojni planeri moraju razmisliti kako da probiju ili pomaknu naprijed linije fronte koje se ponekad proteu tisuama kilometara, a mogu biti duboke recimo i 1 0 0 km. Da bi se neprijateljski poloaji na takvim ogromnim frontovima neutralizirali konvencionalnom artiljerijom i b o m b a m a bile bi potrebne ne samo ogromne koliine municije nego i mnogo vremena - vremena u kojem bi neprijatelj mogao odgovoriti na isti nain. N a p r i m j e r , moe se rjroraunati da je za pokrivanje jednoga kvadratnog kilometra pot r e b n o j j t o topova koji ispaljuju 18.000 artiljerijskih granata u roku od, najmanje, trideset minuta. Pomnoite to s duljinom i dubinom linija fronte u centralnoj Evropi ili na sovjetsko-kineskoj granici, pa e vam postati jasno s kakvim se problemima planeri suoavaju. Taktika nuklearna b o m b a efikasno unitava oko jedan kvadratni kilometar prostora u nekoliko sekunda. Kad bi se du fronte ispalilo nekoliko tisua taktikih nuklearnih oruja bilo bi mogue neutralizi rati cijelu liniju fronte prije no to bi neprijatelj imao vremena uzvratiti, a kako su suvremena oklopna vozila konstruirana da pruaju odreenu zatitu od zraenja, bilo bi mogue provesti ih preko cijelog bombardi ranog podruja nakon kratke stanke. Na taj nain planeri bi se moglf nadati da e moi micati cijelu frontu naprijed, prelazei 6 0 - 7 0 , pa ak i 1 0 0 kilometara na d a n , nakon ega bi se cijela operacija morala ponoviti.
1

Gledano u takvom svjetlu, zalihe od nekih 3 5 0 0 sovjetskih i vie od 6 0 0 0 zapadnih taktikih nuklearnih oruja pohranjenih u Evropi skro mne su. Za vojnog planera postignuta razornost nije vea od one koja bi se postigla konvencionalnom artiljerijskom i zranom snagom; s a m a , se postie bre i efikasnije. Meutim, u takvoj pogubnoj logici ima, naravno, greaka. O v a k o promatrano, nuklearna oruja ne samo da ne slue kao sredstva za odvraanje nego, naprotiv, injenica da nuklearno oruje prua mogu nost brzog probijanja linija fronte samo unosi jo vie nesigurnosti. ak i kad ni jedna strana ne bi uistinu namjeravala poduzeti takav drastian korak, jedna strana bi mogla zamisliti da postoji takva
*
1

Engleski: luak ( n a p . p r e v . ) . S i d o r e n k o , op. cit.

98

mogunost, i to bi je navelo na preventivni udar da bi izbjegla eventualnu mogunost napada druge strane. Iako fizike tete na zemlji nakon taktikog nuklearnog napada ne moraju biti vee od teta nakon masovnog konvencionalnog napada, djelovanje radioaktivnih padavina i zraenja koje uzrokuje nuklearno oruje ostaje nepredvidivo za sve ukljuene strane. N a p a d a k a vojska koja prelazi preko zone na koju je izvren nuklearni napad imala bi znatnih potekoa da ouva svoje pozadinske veze za opskrbu, dok bi opseg i iznenadnost napada vjerojatno doveli do rasapa normalnih drutvenih slubi na okupiranom podruju, jer ne bi bilo vremena za organiziranje ratnih slubi. Kada je nuklearno oruje upotrijebljeno prvi put, tvrdilo se da je potrebno k a k o bi se sprijeio konvencionalni rat. Sada se tvrdi da obostrano nuklearno zastraivanje poveava vjerojatnost konvencio nalnog rata i da je potrebno poveavati konvencionalne snage da bi bilo mogue boriti se i pobijediti u treemu svjetskom ratu; vano je da su i N A T O i lanice Varavskog ugovora 1 9 7 7 . godine odluile pove ati svoje vojne izdatke. M o d a e se obistiniti kineska tvrdnja da se blii rat izmeu suprotnih blokova, ali je sasvim sigurno da jo nije prekasno zaustaviti opasnost od izbijanja rata izmeu Istoka i Z a p a d a i izmeu velikih sila u Aziji. Djelovanje nuklearnog oruja nije iskljuivo stvar zaraenih strana, budui da bi radioaktivne padavine tetno djelovale na stanovnitvo irom svijeta. Sramota je za ovjeanstvo da samo nekoliko drava moe prijetiti zdravlju i sigurnosti ljudskog roda, i meunarodno pravo to vie ne bi smjelo tolerirati. Ispitivanje, proizvodnja, gomilanje i prijetnja upotrebom nuklearnog oruja kriminalna su djela protiv ovjeanstva, po duhu, ako ne i po slovu zakona. Z b o g svog nehumanog i nediskriminativnog djelovanja nuklearna oruja u svakom sluaju dobivaju negativnu ocjenu. Njihovo djelova nje na pojedince nije samo sveobuhvatno i estoko, ve moe biti i dugotrajno ili se javljati naknadno. Svake godine u Hiroimi i Nagasakiju ljudi umiru od bolesti koje se smatraju posljedicama izloenosti napadima atomskim b o m b a m a 1 9 4 5 , a runi keloidi (od opeklina, a ne od zraenja k a k o se ponekad misli) kojima su obiljeeni i vjerojatna genetska oteenja prisiljavaju neke od onih koji su preivjeli atomsku bombu na ivot izopenika iz drutva. Nuklearno oruje svojim djelovanjem pokriva velike povrine. Vatre izazvane toplinskim zraenjem ire se, uzrokujui velike poare i vatrene oluje; radioaktivne padavine rasprostiru se atmosferom, pa daju na zemlju, zagaujui kiu i zalihe vode, prodiru u hranu kroz
2
1

R.

J. L i f t o m

Death in Life: The Survivors of Hiroshima ( H a r m o n d s v v o r t h , P e n g u i n ,

1971).

99

koju se akumuliraju u ljudskom tijelu; zraenje je dugotrajno, pa na velikim podrujima desetljeima nije mogue ivjeti. Pojava raka i genetskih promjena kao posljedica primjer je naknadnog djelovanja. M o e m o rei da ni jedna od tih posljedica nema nikakve veze sa zahtjevima za vojne nunosti, poput trenutne potrebe da se zaustavi invazija i probiju linije fronte. Iako nuklearna oruja mogu izazvati velika razaranja, u Hiroimi i Nagasakiju ona su prvenstveno upotrijebljena protiv ljudi. Z a p a d n a vojna misao prvi put ih je prihvatila kao protuteu b r o j n o nadmonim silama Istonog bloka, prije svega u Aziji, a zapravo se ozbiljno razmiljalo da se upotrijebe protiv kineskih snaga u Koreji.
3

Ti aspekti primjene protiv ljudstva, koji su uglavnom bili zaborav ljeni, ponovo su u novije vrijeme izbili u prvi plan razvojem jaega radioaktivnog oruja, takozvane neutronske b o m b e koja jae zrai a ima slabije toplinsko djelovanje i razornu m o od konvencionalnog nuklearnog oruja. Zraenje neutronske b o m b e u stanju je prodrijeti u tenk i ubiti posadu. Meutim, zona trenutnog onesposobljavan ja ima promjer samo o k o jedan kilometar, a budui da se jedna tenkovska divizija moe razviti na podruju o d , recimo, 50 X 1 0 0 k m , bilo bi potrebno imati stotine neutronskih bombi da se zaustavi vei napad oklopnim snagama. Zraenje prouzrokovano neutronskom b o m b o m ubija ne samo ljude, ve i sve druge ive organizme, ukljuujui i bakterije u zemlji koje su bitne za njezinu produktivnost. Prema tome, upotreba neutron skih bombi na veoj povrini ostavila bi pustinju u kojoj bi zemljite bilo gotovo sterilno. Izvan zone trenutnog onesposobljavanja postoji daljnja zona od o k o dva kilometraiu kojoj bi prvobitno djelovanje zraenja na ljudstvo i civile bilo relativno malo, ali bi oni nakon nekoliko dana ili sati podlegli bolestima zraenja, iako bi do tog trenutka sauvali sve svoje funkcije. Zgraanje javnosti nad neutronskom b o m b o m potpuno je oprav dano. Sasvim je neodgovorno na ovom stupnju osjetljivih pregovora uvoditi nove vrste nuklearnog oruja. Ovime potpuno sigurno ne elimo rei da su stara nuklearna oruja humanija - sva nuklearna oruja potpuno su nehumana i djeluju nediskriminativno. BIOLOKA I KEMIJSKA ORUJA Bioloka i kemijska oruja zabranjena su Hakim konvencijama i enevskim protokolom iz 1 9 2 5 . godine. Kemijska sredstva koritena
3

U vezi s p i t a n j e m b r o j n e n a d m o n o s t i p o g l e d a j t e biljeku 3, s e d m o poglavlje.

100

su u prvomu svjetskom ratu, ali ne i u drugomu svjetskom ratu, iako su Japanci oigledno eksperimentirali s biolokim sredstvima u Kini a Nijemci su razvili nervne plinove. Amerikanci su u vijetnamskom ratu koristili velike koliine bojnog otrova CS za uznemiravanje i kemijskih herbicida. Postojali su planovi za ispitivanje a eventualno i za upotrebu biolokih i kemijskih bojnih a g e n s a . Sjedinjene Amerike Drave odbijale su ratifikaciju enevskog protokola do 1 9 7 5 . godine. U enevi je 1 9 7 2 . godine potpisan sporazum o razoruanju koji se odnosio na bioloka borbena sredstva. Potpisnice su se dogovorile da zabrane upotrebu biolokih agensa i da unite zalihe. Sovjetski Savez uvijek je negirao posjedovanje takvih zaliha, a Sjedinjene Amerike Drave podnijele su izvjetaj o unitavanju svojih zaliha. ini se da je nemogunost kontrole biolokih sredstava ograniavala njihovu vojnu primjenu, to je olakalo njihovo zabranjivanje. Kemijska borbena sredstva, meutim, mnogo su privlanija s voj nog stajalita, pa nastojanja da se postigne sporazum o razoruanju za kemijske agense nisu do sada imala uspjeha. Velike zalihe postoje i dalje u Sjedinjenim Amerikim Dravama, Evropi i Sovjetskom Sa vezu. Iako Washington neprekidno izraava svoju vrstu odlunost za postizanje djelotvornoga meunarodnog ogranienja za kemijska oruja, Ministarstvo kopnene vojske objavilo je u rujnu 1 9 7 3 . godine planove za prvu fazu nove akcije kupovine kemijskog oruja. Trenutni cilj bila je nabavka artiljerijskih projektila za dvjesta milijuna dolara izraenih prema novoj tehnici primjene standardnih nervnih plinova, takozvanoj binarnoj tehnici. Binarna ubojita sredstva razlikuju se od svojih prethodnika utoliko to u osnovnom projektu postoji ugraen sigurnosni element: u sebi imaju odvojene kontejnere s kemikalijama
4 5

O v a k v u tvrdnju t r e b a o p r a v d a t i . A m e r i k a v l a d a j e 1 9 6 1 . g o d i n e o s n o v a l a r a d n u g r u p u z a V i j e t n a m . Pripremljen je P r o g r a m akcije za s p r e a v a n j e k o m u n i s t i k e d o m i n a c i j e u J u n o m V i j e t n a m u , a predsjedniku K e n n e d v j u p r e n i o ga je brigadni general Edvvard G. L a n d s d a l e , kojeg s u o b i n o s m a t r a l i m o d e l o m g r o z n o g A m e r i k a n c a , klasinog o p e r a t i v c a C l A - e z a b o r b u protiv p a r t i z a n a . ( L a n d s d a l e je bio aktivan na Filipinima i u J u n o m V i j e t n a m u 1 9 5 0 - t i h g o d i n a . ) P r o g r a m (neto c e n z u r i r a n ) o b j a v i o j e K o m i t e t z a v a n j s k o p o l i t i k e o d n o s e a m e r i k o g S e n a t a (Vietnam Commitments 1961, 2 0 . o u j k a 1 9 7 2 ) . M e u prijedlozima za k o n v e n c i o n a l n e , tajne i psiholoke akcije nalazi se i prijedlog za osnivanje C e n t r a za r a z v o j i ispitivanje borbi u J u n o m V i j e t n a m u d a bi se, uz p o m o s u v r e m e n e t e h n o l o g i j e , razvile n o v e tehnike koje bi se koristile protiv s n a g a V i e t k o n g a . D o d a t a k II g o v o r i o primjeni m e t o d a z a p r e a v a n j a velikih p o v r i n a (npr. kemijskim o r u j e m , biolokim o r u j e m , l a g a n i m plastinim m i n a m a koje se m o g u b a c a t i iz z r a k a , f l u o r e s c e n t n i m m a t e r i j a l i m a itd).^JJ|edno,.ie_,,arner i.k.a Vojska p r o v e l a v a a n p r o g r a m p r o m a t r a n j a p t i c a i h v a t a n j a k u k a c a na p o d r u j u T i h o g o c e a n a , na k o p n u i na b r o d o v i m a a m e r i k e m o r n a r i c e . Kasnije je p o s t a l o j a s n o da se ispitivalo bi li ptie selice i k u k c i mogli .prenositi b i o l o k a sredstva p r e k o T i h o g o c e a n a u J a p a n , a k i u A m e r i k u ( z a k l j u e n o je da bi m o g l i ! ) . R a t n i p r i r u n i k A m e r i k e k o p n e n e vojske FM 3 - 1 0 , Chemical and Biological Weaports Employment objavljen j e t a k o e r 1 9 6 2 . g o d i n e . M e u t i m , poevi o d 1 9 7 1 . g o d i n e , Sjedinjene A m e r i k e D r a v e unitile su zalihe ratnih biolokih s r e d s t a v a .
4 I

A k o elite d e t a l j n o istraiti t e h n i k a i p r a v n a pitanja v e z a n a za kemijska i b i o l o k a o r u j a pogledajte S I P R I , The Problem of Chemical and Biological VCarfare, knjige I - V I (Almqvist and Wiksell, S t o c k h o l m , 1 9 7 1 - 1 9 7 3 . g o d i n e ) .
5

101

umjerene otrovnosti koje tek u reakciji, mijeajui se, tvore nervni plin u posljednjoj fazi kretanja projektila prema cilju. Funkcionari ministar stva obrane izjavili su da je krajnji cilj zamijeniti sve amerike zalihe nervnih plinova binarnim sredstvima, i da bi se to postiglo troi se o k o deset milijuna dolara godinje. Danas postoji veoma irok asortiman kemijskih oruja. Obuhvaaju suzavce, kao to je kloracetofenon (CS) koji se upotrebljava za suzbijanje nereda, otrove koji tjeraju na povra anje kao to je adamsit, i plikavce, kao to je iperit koji stvara plikove i dovodi do upala dinih putova. M e u najsmrtonosnije plinove spadaju agensi kao to su cijanovodina kiselina i vodikov klorid koji ometaju funkcije krvi, a mogu i izazvati trovanje centralnoga ivanog sistema. Meutim, ne treba oekivati da e te vrste plinova koristiti tehnoloki razvijene vojne sile koje raspolau smrtonosnijim i efikasnijim kemij skim orujima. Meu najsmrtonosnije danas raspoloive plinove spadaju Y T ^^" Jjffr^-.SPinajp. Udahnuti ili apsorbirani kroz kou oni napadaju ivani sistem i izazivaju smrt u roku od nekoliko minuta. Proces poinje slabljenjem vida, a ubrzo^dolazi do povraanja, greva, nekontrolira nog vrenja velike nude i mokrenja, nakon ega poinje k o m a , zadnje grenje i smrt. U izvjetaju iz 1 9 6 9 . godine o moguoj primjeni kemijskih oruja Ujedinjeni narodi procjenjuju da bi u napadu nervnim plinom na suvremeni grad, sa stopom naseljenosti od 5 0 0 0 ljudi na kvadratni kilometar, pola stanovnitva moglo postati rtvom, sa smrtnou od pedeset posto, kad bi se po kvadratnom kilometru bacilo o k o tonu takvog agensa. Bez obzira na to kakve bi se mjere poduzele za zatitu civilnog stanovnitva, kae se u izvjetaju, nita se bitno ne bi moglo uiniti da se zatite usjevi, stoka, stona hrana i hrana za ljude od kemijskog i bakteriolokog napada. Kemijski agensi s trajnim djelova njem opasni su posebno za stoku. M o g l a bi se zagaditi voda u otvorenim r e z e r v o a r i m a . . . tako da bi postali neupotrebljivi.
1iw 6

U studiji Ujedinjenih naroda zakljuuje se da sva oruja za ratova nje unitavaju ljudske ivote, ali kemijska i bakterioloka oruja spadaju u posebnu klasu oruja koja djeluju iskljuivo na ive tvari. Osjeaju nesigurnosti i napetosti pridonosi i injenica da neka kemijska i bakterioloka oruja imaju potencijalno neogranieno djelovanje, i vremenski i prostorno, i da bi zbog viestrukih mogunosti primjene vjerojatno mogla imati poguban i nepopravljiv uinak na ravnoteu u prirodi.
7

Ujedinjeni narodi, Chemical and Bacteriological (Biological) Weapons Possible Use. Izvjetaj G e n e r a l n o g s e k r e t a r a ( N e w Y o r k , 1 9 6 9 . g o d i n e ) . Ibid.
6 7

and

Effects

ofTheir

102

ZABRANA NUKLEARNIH, BIOLOKIH I KEMIJSKIH ORUJA Upotreba biolokog i kemijskog oruja danas je ilegalna, ali bilo bi dobro razmisliti o implikacijama takvog stanja. Prvo, takva zabrana ne daje apsolutnu garanciju da se oruje nee koristiti - to je mogue postii tek kontroliranim potpunim unitavanjem tog oruja - ali bi se suzdravanje od njihove upotrebe bez sumnje moglo znatno potaknuti snanim i dobro informiranim javnim miljenjem, koje bi, zajedno sa sankcijama meunarodnog prava, moglo poveati politiku cijenu na neprihvatljivu razinu. Drugo, nije potrebno imati potpise svih velikih sila da bi zabrana imala moralnu i pravnu m o ; trebalo je da proe pedeset godina pa da Sjedinjene Amerike Drave potpiu enevski protokol, ali su to na koncu ipak uinile. K o n a n o , da budemo realni m o r a m o priznati da e vjerojatno proi dosta vremena od sporazuma o zabrani upotrebe do stvarnog razoru anja, ali ba zato to je do sada razoruanje napredovalo tako sporo, dobro je dola svaka mjera koja bi smanjila primjenu postojeih oruja. T r e b a l o bi da konferencija o razoruanju u enevi to prije zabranu upotrebe kemijskog oruja pretvori u zabranu posjedovanja, a istovre meno da uvrsti nesigurne temelje meunarodnoga humanitarnog prava nedvosmislenom zabranom upotrebe nuklearnog oruja zajedno sa sporazumom o njegovu uklanjanju.

103

PETNAESTO

POGLAVLJE

Civilizacija ili novo barbarstvo?

N a k o n konferencije o razoruanju iz 1 9 3 3 . godine, konfe rencija Ujedinjenih naroda o nehumanom oruju prva je prilika za formalnu raspravu izmeu vlada o zabranama specifinih konvencio nalnih oruja. Prolo je vie od pola stoljea otkada je posljednji put zabranjena jedna specifina kategorija oruja. U meuvremenu, svijet se znatno promijenio. Kolonijalna carstva uglavnom su se raspala, pa iako mnogi problemi koji su za njima ostali nisu rijeeni, svijet danas ulazi u novo doba nakon 5 0 0 godina kolonijalizma. Osnovani su Ujedinjeni narodi, pa i mali narodi danas imaju snaan glas bez obzira na to to velike sile nisu ba sretne zbog takve situacije. Povelja Ujedinjenih naroda zabranjuje primjenu sile osim u samoobrani, time jasno utvrujui nove osnove za meunarodne odnose, ak i kad nije uvijek dosljedno primijenjena. Ali, iako su pripremljeni temelji za novi politiki i pravni poredak, jo ostaje problem stvaranja novoga meunarodnog e k o n o m s k o g po retka. Kolonijalna carstva nastala su preplitanjem vojnih, ekonomskih i ideolokih sredstava, i dok su tijela Ujedinjenih naroda istraivala mogue ekonomske i informativne barijere novom svjetskom poretku, malo panje je posveeno preostalim vojnim barijerama - svjetskim vojnim sistemima pod kontrolom velikih sila i njihovih izdanaka u saveznikim, pa ak i u nesvrstanim zemljama. Razvoj pravila ratovanja jedan je od nunih k o r a k a prema novomu svjetskom poretku, poretku koji se mora temeljiti na miru i pravdi. Svijet je moda prenapuen, ali ne treba traiti rjeenje u konstruiranju novih oruja za masovno ubijanje. Prola su vremena kada su velike sile mogle tvrditi da su dum-dum meci vojna potreba za zaustavlja nje azijskih fanatika i drugih ljudi iz te klase. M n o g o se govori, pogotovu na Zapadu, o ljudskim pravima i potrebi ovjene pomoi rtvama nekih dananjih oruanih sukoba. A najglasnije zemlje istovremeno su i najvei proizvoai oruja koje se upotrebljava u oruanim sukobima irom svijeta. Kada su u posljednjih deset godina Ujedinjeni narodi raspravljali o pravima ovjeka u 104

oruanim s u k o b i m a , najvee zemlje Zapada suprotstavljale su se bilo kakvom ograniavanju upotrebe nehumanih oruja k o j a su glavni uzrok zabrinutosti. Sovjetski Savez je, sa svoje strane, iako daleko od usvajanja isto humanog stajalita, bar neprekidno imao isti stav, a taj je da sva pitanja koja se odnose na posebna oruja treba razmotriti na Konferenciji o razoruanju. Na alost, budui da ta konferencija ne napreduje, neu tralne zemlje poinju sumnjati da Sovjeti jednostavno pokuavaju odgoditi rjeavanje tih problema. U stvari, vedska i neke druge zemlje prve su potakle pitanje nekih vrsta oruja, k a o to je napalm, u kontekstu meunarodnog humani tarnog prava ba zbog neuspjeha meunarodnih pregovora o razorua nju i potrebe da se pokua novi pristup smanjenju patnje koju donosi rat. Osnovni princip Sanktpetersburke deklaracije da oruje treba da bude konstruirano iskljuivo radi onemoguavanja neprijateljskih voj nih akcija, potpuno je u skladu s ogranienjima upotrebe sile navede nim u Povelji Ujedinjenih naroda. Reafirmacija i razvoj meunaro dnog humanitarnog prava primjenjivog na oruane s u k o b e , naziv koji je Meunarodni komitet Crvenog kria dao estogodinjim diplomat skim nastojanjima da se osuvremene enevske konvencije, vana je komponenta u zadatku izgradnje novoga meunarodnog poretka koji bi nastao na ravnopravnim ekonomskim odnosima i ljudskim pravima. K a o odjek Hakih konvencija, novi enevski protokoli zabranjuju, govorei openito, primjenu oruja, projektila i metoda ratovanja koje bi po svojoj prirodi uzrokovale suvine ozljede ili nepotrebne patnje. Je li na temelju toga mogue propisati koja oruja uistinu treba zabraniti? Naprijed je bilo rijei o tome da jest mogue razlikovati uinak raznih vrsta oruja. Na jednoj strani vage nalaze se nuklearna, kemij ska i bioloka oruja kao zasebna klasa. S druge strane, moemo razlikovati vrlo brza zrna koja se prevru, deformiraju i eksplodiraju od onih koja ne djeluju na takav nain. U sredini izmeu prvih i drugih su oruja poput napalma i fosforne b o m b e , koja se izdvajaju ne samo po teini ozljeda koje nanose, ve i po svojim dugotrajnim posljedi cama kao to su keloidi i zgrenost, i naknadnim posljedicama poput raka koe i prestanka funkcije bubrega. Novi enevski protokoli takoer obavezuju zaraene strane da izbjegavaju nediskriminativne napade na civile. Oruja su nediskriminativna ili zato to pokrivaju vee prostore (poput kazetnih bombi i sijanih mina), ili zato to se njihovo djelovanje iri (kao u sluaju vatre, kemikalija, bakterijskih i virusnih bolesti ili radioaktivnih padavina), odnosno zato to traju u vremenu (poput neeksplodiranih sredstava za 105

unitavanje i mina, otrovnih kemikalija ili radioaktivnih tvari). Kada je rije o nuklearnom, kemijskom i biolokom ratovanju, te ratovanju zapaljivim sredstvima, najbolji nain za izbjegavanje nediskriminativ nog djelovanja jest potpuna zabrana, dok se nediskriminativno djelo vanje konvencionalnog oruja moe smanjiti propisima koji e vie ograniavati primjenu, uzimajui u obzir na kojim podrujima se primjenjuju i odstupanje zbog rasturanja. U saetku, zadatke koji stoje pred meunarodnom zajednicom moemo formulirati o v a k o : 1. Reafirmacija i razrada principa iz Sankt Petersburga u svjetlu Povelje Ujedinjenih naroda, obraajui panju na: a) zatitu civilnog stanovnitva (nediskriminativna oruja za pokri vanje velikih prostora i oruja ije djelovanje se iri ili i dalje traje); b) zatitu boraca (veliina i teina ozljeda, trajanje efekata i nakna dno djelovanje); c) zatitu ovjekovog okolia (veliina i teina djelovanja ili nakna dno djelovanje na okoliu, uklanjanje ostataka rata). 2. Zabrana ili ograniavanje upotrebe specifinih oruja. Najva nije je i najpree: a) zabraniti zapaljiva oruja, ukljuujui bijeli fosfor i nove zapa ljive agense; b) zabraniti metke sa zrnima koja se prevru ili lome prije nego to u tkivu prijeu put od 1 5 0 mm (to je duljina prosjene rane u ljudskom tijelu), kao i metke s vie projektila; c) zabraniti aerosolne eksplozive; d) ograniiti upotrebu fragmentacijskog oruja za pokrivanje veli kih prostora unutar propisanih zona u naseljenim podrujima; e) zabraniti mine koje se ne mogu locirati i ukloniti poznatim sredstvima; f) obavezati one koji upotrebljavaju borbena sredstva poput mina da po okonanju neprijateljstava osiguraju njihovo uklanjanje; g) ograniiti sijanje mina, mina iznenaenja i drugih sredstava za unitavanje s naknadnim djelovanjem, da bi se civilne rtve svele na najmanju mjeru. N o v a Konvencija i njezina tri protokola tek su poetne akcije u tom pravcu.

ZABRANA N O V O G I BUDUEG ORUJA lan 3 6 . novoga enevskog protokola, koji se odnosi na meuna rodne sukobe obavezuje drave da vode rauna o meunarodnim propisima pri prouavanju, konstruiranju, nabavi i uvoenju novog 106

oruja i metoda ratovanja. ini se da formulacija podrazumijeva da svaka drava pojedinano treba ispitati svoja nova oruja, to je postupak sumnjive djelotvornosti jer ne postoje jasni i meunarodno usvojeni kriteriji za odreivanje koja su oruja nehumana. V e je nekoliko vlada poduzelo korake za utvrivanje postupaka ispitivanja njihovog oruja sa stajalita humanosti, ali e sigurno biti potreban neki oblik meunarodnog praenja i kontrole. M n o g a nova sredstva ne upotrebljavaju se u meunarodnim suko bima, ve u samoj zemlji proizvodnje. Osjea se tendencija da se policija i unutranje snage sigurnosti opreme suvremenijim sredstvima za suzbijanje nereda. Zanimljiva je anomalija meunarodnih propisa da su vlade znatno vie ograniene u izboru oruja kada se bore protiv neprijatelja, nego kada rjeavaju sukobe sa svojim stanovnicima ili izmeu njih. Sa stajalita prava ovjeka, alosno je da postoji meuna rodna trgovina napravama za izazivanje elektrooka, dum-dum me cima i slinim sredstvima za unutarnju represiju. Ne smijemo zaboraviti da svaka nova tehnologija ne mora biti nehumanija od postojeih bojnih sredstava: vano je osigurati da nova sredstva budu u skladu s humanitarnim propisima i m o r a l o m , umjesto da, kao ranije, potkopavaju o n o malo ogranienja prihvaenih na meunarodnoj razini. Realnost i meunarodno pravo se ne iskljuuju. Imajui na umu da je meunarodno pravo vrlo ogranieno, ljudi koji tee svijetu mira i reda gledaju na to pravo kao na indeks njihovog n a p r e d o v a n j a . . . Ne nudei formulu po kojoj bi stavljanje rijei na papir moglo prisiliti drave da slijede put pravde i prijateljstva, meu narodno pravo nudi gotovo jedino sredstvo kojim bi drave mogle evidentirati i osigurati pobjede koje vode k boljemu meunarodnom poretku. A k o se za ovjeka kae s kim si - onakav si, civilizacija se poznaje po oruju koje upotrebljava. Z a b r a n a nekih od najokrutnijih i nediskriminativnih oruja opisanih u ovoj knjizi ne bi ugrozila sigur nost ni jednog naroda, ponajmanje sigurnost velikih vojnih sila, ali bi znaila mali korak naprijed prema civiliziranijoj svjetskoj zajednici.
1

N. D. P a l m e r and H. C. P e r k i n s : InternationalRelations: tion, d r u g o izdanje ( H o u g h t o n Mifflin, B o s t o n , 1 9 5 8 ) .

1

The

World Community in

Transi-

107

Proizvoai

protupjeadijskog

oruja

Nijedna lista p r o i z v o a a oruja nikada ne moe biti potpuna iz vie razloga. N e k a oruja proizvode se u t a k o velikim koliinama da isto oruje proizvodi nekoliko p o d u z e a , posebno u r a t n o doba kada je potronja sredstava za unitavanje velika. Budui da oruje postaje sve sloenije, proizvodnja k o m p o n e n a t a k a o to su eline kouljice g r a n a t a , upaljai, eline kuglice za b o m b e i mine, ahure m e t a k a , eksplozivi, baruti i t a k o dalje, m o e se podijeliti medu razne p r o i z v o a e . T v o r n i c e mogu biti dravne ili privatne, podrunice ili vei i poznatiji koncerni, ili proizvoai koji te k o m p o n e n t e proizvode za glavnog p r o i z v o a a . Popis koji slijedi sadrava veinu glavnih p r o i z v o a a vojnoga streljakog oruja i sredstava za unitavanje, artiljerijske municije, avionske municije, mina i g r a n a t a . Sredstva za unitavanje k a o to su granate ili b o m b e esto se proizvode u dravnim t v o r n i c a m a za proizvodnju vojne tehnike, dok se sredstva za lansiranje, p o s e b n o brodovi, avioni i oklopna vozila i pripadna elektronska o p r e m a ee proizvode u privrednim poduzeima. M e u t i m , odreeni broj privrednih organizacija koje proiz vode oruje aktivan je na m e u n a r o d n o m tritu, ali se o opsegu trgovine orujem objavljuje vrlo m a l o p o d a t a k a , za razliku od p o d a t a k a o lansirnim p l a t f o r m a m a . J a s n o je da vlade, k a o i privatni proizvoai, aktivno potiu proizvodnju i trgovinu orujem.

Argentina Fabrica Militar de A r m a s Portatiles, R o sario, Santa Fe Pvrotechnical Material Militarv F a c t o r v , Pilar, Buenos Aires Rio T e r c e r o Militarv F a c t o r y , C o r d o b a Villa M a r i a Militarv F a c t o r v , C o r d o b a Australija Royal Australian Small Arms Factorv, Streljako oruje, a u t o m a t s k e puke Lithgovv Austrija Steyr-Daimler-Puch, Steyr A u t o m a t s k e puke, jurine puke A U G 5 , 5 6 m m , snajperske puke T o p o v i , municija Barut, eksplozivi Upaljai, eksplozivi i municija A u t o m a t s k e puke, streljako oruje

Belgija Fabrique N a t i o n a l e d'Armes de Guerre, Herstal M e c a r (Ste. A n o n y m e Belge de M e c a nique et d ' A r m e m e n t ) , Bruxelles PRB (Poudreries Reunies de Belgique), Bruxelles Brazil IMBEL Dravni konzorcij o s a m tvornica i kon trola privatnih t v o r n i c a , proizvodi veliki asortiman oruja za d o m a e trite i stra na trita Industrias N a c i o n a l de A r m a s , Sao Paulo ehoslovaka eskoslovenska Zbrojovka (EKA) Pitolji, a u t o m a t s k e puke, puke, muni cija, mainke, m i n o b a c a i , rune b o m b e , mine koda, Plzen Danska Haerens Vabenarsenalet, pod k o n t r o l o m Ministarstva o b r a n e , Kopenhagen Dominikanska Republika Karabini A u t o m a t i , municija Artiljerija (Brno, Prag, Strakonice, N o l e k , K o u c k v ) Streljako oruje, a u t o m a t s k e puke R u n e b o m b e , rakete, artiljerija Rune mine bombe, artiljerijska municija, R u n e b o m b e , streljako oruje

Armeria F a b r i c a de A r m a s , pod k o n t r o lom Ministarstva o b r a n e , Santo D o m i n g o Egipat T v o r n i c a vojne tehnike, Kairo Finska Dravne tvornice pod k o n t r o l o m Mini starstva o b r a n e , Helsinki Tampella, T a m p e r e Valmet oy Tikkakosi, Jyvaskyla Francuska ALSETEX (Societe Alsacienne d'Etudes

Puke, municija

Municija M i n o b a c a i ( 6 0 1 2 0 m m ) , artiljerija Jurine puke

Municija, mine, m i n o b a c a i Avioni, rakete, kazetne b o m b e Jurine puke F A M A S 5 , 5 6 m m , teki mi traljezi, rakete, artiljerija M i n o b a c a i , rakete, kazetne b o m b e

et d ' E x p l o i t a t i o n ) , Pariz Engins M a t r a , Veliz y Villacoublay G I A T (Groupement Industriel des A r m e ments Terrestres), St Cloud Hotchkiss Brandt, Pariz

Losfeld-Industrie, C h a r e n t o n Luchaise, Pariz MAS (Manufacture d'Armes de Saint

Rune bombe R u n e b o m b e , rakete, b o m b e , artiljerij ska municija Puke, mitraljezi B o m b e od 50 do 1 0 0 0 kg, fragmentacijske b o m b e od 1 2 5 kg Rakete Rune bombe

Etienne), StEtienne S A M P (Societe des Ateliers M e c a n i q u e s ) , Pont-sur-Sambre SEP (Societe Europeene de Propulsion) Societe d'Etudes de Realisations et d'Applications Techniques, Pariz Grka Greek Povvder and Cartridge C o . , Atena Indija Vladine tvornice vojne tehnike ( C h a n d a , Ambajhari) Vladine tvornice streljakog oruja Streljako oruje (Cavvnpore, Ishapore, H v d e r a b a d ) Indonezija Streljako oruje (proizvodi se neto au tomatskih puaka Bereta 9 mm po licen ciji), Puka Armalite 5 , 5 6 m m ( ? ) Iran T v o r n i c e vojne tehnike pod k o n t r o l o m Ministarstva o b r a n e , Teheran Italija Breda M e c a n i c a Bresciano, Brescia Contraves Italiana, Rim M i s a r , Brescia O t o M e l a r a , L a Spezia Pietro Beretta, Brescia Simmel, Castelfranco Veneto SNIA, Rim Valsella, Brescia Izrael Explosives Industries, Tel Aviv Mine Sijane mine i runi bacai Streljako oruje, municija, projektili, to povi i raketni lansirni ureaji Projektili (fragmentacijske bojne glave) R u n e b o m b e , sijane mine T o p o v i , projektili Pitolji, puke, laki mitraljezi Artiljerijska municija Streljako oruje i artiljerijska municija, rakete Streljako oruje, municija Municija Municija

Israel Militarv Industries, Tel Aviv SOLTAM

Jurine puke Galil, rune b o m b e , mino b a c a i , mine Minobacai rija (Finnish T a m p e l l a ) ; artilje

Japan H o w a K o g y o Kyokai, T o k a s a k i Ishikavva Seisakusko, Ovvari-cho Nissan M o t o r C o . Nittoku K o g v o Kyokai, T o k i o Shin C h u d k o g y o , T o k i o Jugoslavija Dravne tvornice pod kontr61om Mini starstva o b r a n e , B e o g r a d Puke, karabini, laki mitraljezi, protupjeadijske rune b o m b e , laki m i n o b a c a i , rune b o m b e , mine, rakete, brizantni eks ploziv, fragmentacijske i zapaljive b o m be, n a p a l m b o m b e od 1 5 0 litara, kazetne bombe Junoafrika Republika Puke Municija Artiljerijske rakete Mitraljezi A u t o m a t s k e puke

M a l o je raspoloivih informacija, ali se zna da J u n a Afrika trenutno proizvodi gotovo sve svoje oruje k o m b i n a c i j o m vladinih i privatnih tvornica pod general nom kontrolom A R M S C O R - a . Kanada A r m y Equipment Engineering Establishment, Ottavva Canadian Arsenals, Ottavva Kina Dravne tvornice pod k o n t r o l o m Mini starstva o b r a n e , Peking M a i n k e , municija, mine

Vie od etiri stotine tvornica koje proiz vode iroki a s o r t i m a n vojnih p r o i z v o d a : pitolje, a u t o m a t s k e puke, puke, auto m a t e , protupjeadijske rakete, m i n o b a c a e, rune b o m b e , mine, artiljeriju itd.

Kongo M a n u f a c t u r e d'Armes et de C a r t o u c h e s Congolaises, Pointe N o i r e Narodno-detnokratska Dravne tvornice Republika Koreja A u t o m a t s k e puke Streljako oruje, municija

Republika

Koreja Streljako oruje i municija

Kuba Mine Dravne tvornice Madarska Dravne tvornice pod k o n t r o l o m Mini starstva o b r a n e , Budimpeta Meksiko Fabrica de A r m a s N a c i o n a l e s , Secretaria de la Defensa N a c i o n a l , M e k s i k o , DF Productos M e n d o z a , Ciudad de M e x i c o Nizozemska Artillerie Inrichtingen, Z a a n d e m N W M d e K r u i t h o o r n , 's-Hertogenbosch Norveka D y n o Industrier, Oslo Kongsberg Vapenfabrik, Kongsberg Rauioss Ammunisjonsfabrikker, Raufass Njemaka Demokratska Republika Jurine puke, laki mitraljezi, rune b o m be, mine Savezna Buck chenhall Diehl-Wehrtechnik, R o t h e n b a c h Dynamit-Nobel, Hamburg Heckler und K o c h , O b e n d o r f - a n - N e c k a r Mauser, Obendorf-an-Neckar MBB (Messerschmitt-B6lkow-Blohm) R u n e b o m b e , municija, rakete Municija, rakete Automatske mitraljezi Snajperske puke, teki mitraljezi R a k e t e , kazetne b o m b e , projektili Puke, teki mitraljezi, artiljerija puke, jurine puke, laki Republika Njemaka Bad ReiZapaljivo oruje Chemisch-Technische, Eksplozivi Projektili Municija Streljako oruje, municija Streljako oruje, municija, rune b o m b e Laki mitraljezi Municija

Streljako oruje, municija, rune b o m b e , mine

Dravne tvornice

Rheinmetall, Diisseldorf Poljska Dravne tvornice Portugal Fabrica de B r a c o de P r a t a , Lisabon (dr avne)

Streljako oruje, rune b o m b e , mine

A u t o m a t s k e puke (proizvodnja po licen ciji)

Rumunjska Dravne tvonice pod k o n t r o l o m Mini Streljako oruje starstva o b r a n e , Bukuret Saudijska Arabija Streljako oruje, municija, rakete Republika Pitolji, a u t o m a t s k e puke, jurine puke, mitraljezi, municija, m i n o b a c a i , artilje rijske rakete, mine, rune b o m b e , brizantni eksploziv, zapaljiva oruja, fragmentacijske i kazetne b o m b e , kemijsko oruje, bacai p l a m e n a , n a p a l m Singapur Chartered Industries Singapore (C1S) Sjedinjene Amerike Drave Streljako oruje, municija Municija, kazetne b o m b e Jurine puke

El Kharj Arsenal, El Kharj Savez Sovjetskih Socijalistikih

Dravne tvornice pod k o n t r o l o m Mini starstva o b r a n e , M o s k v a

AAI C o r p . , Baltimore, M d . Aerojet O r d n a n c e and M f g , D o w n e y , C a lif. (podrunica General Tire and R u b b e r Co.) American Electric C o . (podrunica City Investing C o . ) , L o s Angeles Armalite C o r p . , C o s t a M e s a , C a l . Century A r m s Inc., St Albans, V e r m o n t Colt Firearms, H a r t f o r d , C o n n . DuPont de N e m o u r s , Explosives Dept., Wilmington, Delavvare Explosives C o r p o r a t i o n of A m e r i c a Federal Minn. Cartridge Corp., Minneapolis,

N a p a l m b o m b e , bacai bombi m a l o g ka libra, raketne bojne glave Steljako oruje, municija Municija Puke, mitraljezi Municija, sijane b o m b e Astrolitna tekua mina (prskana iz

aviona, traje etiri dana) Municija Avionski topovi Mitraljezi Daleko najvei p r o i z v o a kazetnih b o m bi i k o m p o n e n a t a ; mine Hughes C o r p . , Culver City, C a l . M a r e m o n t , Saco, M a i n e Military A r m a m e n t C o . , M a r i e t t a , G a . Noris Industries, Inc., L o s Angeles, Cal. Avionski topovi Streljako oruje Automati B o m b e , m i n o b a c a k e mine, k o m p o n e n t e za rakete

General Electric C o . , A r m a m e n t Systems Dept., Burlington, V e r m o n t General M o t o r s , D a y t o n , O h i o Honeywell Inc., Minneapolis, M i n n .

N o r t h r o p C o r p o r a t i o n , Beverlv Hills, C a lifornia Remington A r m s C o . Bridgeport, C o n n . Smith and W e s s o n , Springfield, M a s s . Whirlpool C o r p o r a t i o n , Benton H a r b o r , Michigan W h i t t a k e r C o r p o r a t i o n , L o s Angeles, C a lifornia Winchester-OHn, N e w H a v e n , C o n n . panjolska C E T M E ( C e n t r o de Estudios T e c n i c o s de Materiales Especiales), Ministerio del Ejercito, M a d r i d Construcciones A e r o n a u t i c a s , M a d r i d E m p r e s a N a c i o n a l Santa B a r b a r a de Industrias Militares (Oviedo, T o l e d o , Sevilla, La C o r u n a , Palencia, G r a n a d a ) Esperanza y C i a . , M a r q u i n a (Vizcaya) E X P A L S A , Vitoria Fabrica N a c i o n a l de A r m a s (Oviedo, La C o r u n a , Sevilla, M a d r i d , Palencia, T o l e do, Murcia, Valladolid, Trubia, Gra nada) Plasticos Oramil Soc. Espanola de A r m a s y Municiones Star, Bonifacio Echeverria, G u i p u z c o a vedska Bofors, Bofors

R a k e t e i artiljerijske g r a n a t e sa strelicama Streljako oruje i municija Pitolji i municija Projektili sa strelicama Dijelovi za b o m b e i rakete

Streljako oruje i municija

Razvoj oruja, npr. puaka

Avionski raketni lansirni ureaji Municija, mitraljezi, artiljerija

Minobacai Mine Streljako oruje, municija, artiljerija itd.

Rune bombe Streljako oruje A u t o m a t s k e puke

Artiljerijske g r a n a t e , projektili, mine Streljako oruje, mine, rakete (fragmentacijske bojne glave), rune bombe,

F o r e n a d e Fabriksverkan, Eskilstuna

avionske b o m b e

vicarska Eidgenossische Waffenfabrik, Bern Oerlikon-Buhrle, Oerlikon Hispano-Suiza, Geneve T v o r n i c e vojne tehnike pod k o n t r o l o m Ministarstva o b r a n e , Bern S A R M A C , Carouge-Geneve SIG (Schvveizerishe Industrie Gesselschaft), Neuhausen am Rheinfalls
10 Od dum-dum metka do napalma

Streljako oruje, m i n o b a c a i Municija, topovi, upaljai, rakete M i n o b a c a i , municija L a k e pjeadijske rakete Puke, mitraljezi

Tajland Vladina T v o r n i c a , Takhili Turska M k e k (dravna industrija strojeva i ke mijskih proizvoda) L a k a o p r e m a , municija Streljako oruje, municija

Velika

Britanija T o p o v i 2 0 m m - 2 5 m m i municija (Ogranak Oerlikon-Burhle, Kazetne b o m b e B L - 7 5 5 Municija Baruti za municiju streljakog oruja, ar tiljerijsku municiju i rakete tvornice vojne tehnike (EnA u t o m a t s k e puke, puke, mitraljezi, mu nicija, mine, rune b o m b e , m i n o b a c a i , artiljerija Gumeni meci, kloracetofenon, policijske puke itd. A u t o m a t s k e puke Artiljerija

British M a n u f a c t u r e and Research C o . , Grantham vicarska) Hunting Engineering, Ampthill Imperial Metal Industries, K v n o c h Nobel's Explosives C o . Ltd. (ICI) Stevenston Kraljevske field, Charlev, N o t t i n g h a m , Leeds) pod k o n t r o l o m Ministarstva o b r a n e , L o n d o n Schermulv, Dorking Sterling A r m a m e n t C o . , L o n d o n Vickers, L t d . , Sektor obrambenih siste m a , Nevvcastle Vijetnam Dravne tvornice pod k o n t r o l o m Ministarstva o b r a n e , H a n o j Zimbabve Privatne vlade firme pod pokroviteljstvom

A u t o m a t s k e puke, ureaji za lansiranje raketa 1 4 0 m m

Pitolji, a u t o m a t s k e puke