SVEUILITE U RIJECI FAKULTET ZA MENADMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU, OPATIJA

SVJETSKA BANKA I NJEZINA ULAGANJA I FINANCIRANJE U EDUKACIJU SEMINARSKI RAD

OPATIJA, 2009.

SVEUILITE U RIJECI FAKULTET ZA MENADMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU, OPATIJA

SVJETSKA BANKA I NJEZINA ULAGANJA I FINANCIRANJE U EDUKACIJU SEMINARSKI RAD

Naziv kolegija: osnove ekonomike ugostiteljstva Mentor: prof.dr.sc. Slobodan Ivanovi

Studenti:

Opatija, studeni 2009

SADRAJ

UVOD

ivimo u svijetu koji je toliko bogat gdje godinji prihod prelazi preko 31 bilijun amerikih dolara. U ovakvom svijetu jedan prosjeni zaposlenik zarauje vie od 40000 USD godine te u istom svijetu ivi takoer 2,8 milijardi ljudi koji zarauju manje od 700 USD godinje. Od toga njih opet 1,2 milijardi ivi manje od 1USD dnevno. Posljedica je da u zemljama koje se razvijaju svaki dan umire oko 33000 djece. U ovim zemljama svake minute umire jedna ena koja donosi dijete na svijet. Vie od 100 mil. djece, u veem broju djevojice, ne mogu ii u kolu zbog toga jer su siromani. Ovakvu mjeru bijede odnosno siromatva smanjiti, gdje se istovremeno u sljedeih 50 godina oekuje rast stanovnitva zemlje za otprilike 3 milijarde predstavlja veliki izazov. Pri istraivanju i formuliranju rezultata istraivanja sloene tematike koja je prezentirana u ovome seminarskom radu, u odgovarajuim kombinacijama koritene su slijedee metode znanstvenog istraivakog rada: induktivna i deduktivna metoda, metode analize i sinteze, metoda klasifikacije, metoda deskripcije, komparativna metoda i povijesna metoda. Ovaj seminarski rad sastoji se od 3 glavna naslova i 3 naslova druge razine . U prvom dijelu pisali smo openito o Svjetskoj banci , njezinom podruju rada i povijesti svjetske banke. U drugom djelu pisali smo o ulozi svjetske banke, njezinim zadacima, ciljevima i ulaganjima te kao zakljuni dio dali smo poslovanje svjetske banke sa Republikom Hrvatskom.

1.SVJETSKA BANKA Grupa Svjetske banke, sa sjeditem u Washingtonu, sastoji se od same banke, Meunarodne financijske korporacije (IFC) te Meunarodnog udruenja za razvoj (IDA). Pridrueni lan grupe Svjetske banke je Multilateralna agencija za garancije investicije (MIGA).

Sama Svjetska banka daje tzv. tvrde zajmove, preteno prema trinim uvjetima i preteno dravama u razvoju ili s privremenim strukturnim problemima. Na osnovi stroge provjere plasmana, obveznice Svjetske banke nose oznaku najsigurnijih za investitore: AAA. Profiti ostvareni u Svjetskoj banci se koriste preteno za financiranje plasmana IDA koja plasira tzv. meke kredite, preteno sa grace razdobljima, ispod ustaljenih uvjeta na tritima kapitala. IFC je investicijska banka unutar grupe i djeluje iskljuivo na podruju privatnog poduzetnitva u zemljama u razvoju.1 Svjetska banka predstavlja skupinu pet meunarodnih organizacija u ijoj odgovornosti je pruanje financijske pomoi zemljama u svrhu ekonomskog razvoja i smanjenja siromatva, te ohrabrenja meunarodnih investicija. Grupa i njoj pridrueni entiteti imaju sjedite u Washingtonu. Zajedno s Meunarodnim Monetarnim Fondom, organizacije Svjetske banke se nekad nazivaju institucijama Bretton Woodsa, prema Bretton Woodsu gdje je Monetarna i financijska konferencija Ujedinjenih naroda (1.7. - 22.7. 1944.) dovela do njihovog stvaranja. Banka je formalno osnovana 27.12. 1945. nakon meunarodne ratifikacije sporazuma iz Bretton Woodsa. Djelovanje je otpoela 25.6. 1946., a 9.5. 1947. je odobren prvi zajam (250 miliona US$ Francuskoj za poratnu obnovu, u realnom iznosu najvei zajam ikad izdan od banke). Meunarodna finacijska korporacija (IFC) je osnovana 20.7. 1956, IDA 24.9. 1960., ICSID 14.10. 1966. a MIGA 12.4. 1988. Iako se vlade siromanih drava esto oslanjaju na nju kao izvor financija za razvoj, Banka i njene podrunice bile su esto kritizirane zbog podrivanja nacionalnog suvereniteta zemalja primateljica pomoi kroz politiku Banke koja promovira ekonomski liberalizam i garancije za meunarodne investicije.
1

Limun.hr http://limun.hr/main.aspx?id=10058&Page= 25.4.2010

Aktivnosti Svjetske banke su trenutno usredotoene na ekonomski manje razvijene zemlje u poljima kao to su obrazovanje, poljoprivreda i industrija. Prua zajmove po povoljnim stopama zemljama koje imaju potekoe. Zauzvrat se od njih trai da preduzmu politike mjere kojima se, na primjer, suzbija korupcija i promovira demokracija. Djelovanje Banke je predmet dugotrajne i otre kritike od strane raznih nevladinih organizacija i akademika, a u nekim sluajevima i internih studija Banke. Optuuju je da predstavlja orue SAD i drugih zapadnih drava kojima one nameu ekonomske politike u zapadnom interesu. Kritiari tvrde da politika reforme u smjeru slobodnog trita - za koju se Banka zalae - u praksi esto dovodi do tetnih posljedica ako se provodi loe, prebrzo, pogrenim redoslijedom i u slabim, nekompetitivnim privredama.2 Grupacija svjetske banke (The World Bank Group) sa svojim radom i resursima bogatih zemalja pokuava utjecati na rast siromatva u zemljama. Kao jedna od najveih svjetskih institucija koje nude pomo, Svjetska banka pomae zemljama koje su u razvoju pri njihovom razvoju u kolstvu, zdravstvu, opskrbi vodom i strujom kao i u borbi protiv bolesti i zatiti okolia. Svjetska banka nije u doslovnom smislu ''banka'' ve posebna organizacija Ujedinjenih naroda kojoj pripadaju 184 zemlje lanice. Spomenute zemlje su odgovorne za financiranje te svjetske institucije kao i za nain na koji se njena sredstva koriste. Svjetska banka predstavlja grupu banaka koje su se razvile iz Meunarodne banke za obnovu i razvoj (International Bank for Reconstruction and Development IBRD), a zbog svojeg obujma poslovanja ve je u samom poetku nazvana Svjetska banka .Pored meunarodne banke za obnovu i razvoj u Svjetsku banku spadaju jo i Meunarodno udruenje za razvoj (International Development Association IDA), Meunarodna financijska korporacija (International Finance Corporation IFC), Agencija za multilateralno garantiranje investicija (Multilateral Investment Guarantee Agency MIGA) te Meunarodni centar za rjeavanje pravnih sporova pri investiranju (The International Centre for Settlement of Investment Disputes ICSID) . U zadnjih nekoliko godina Svjetska banka je uloila znatna sredstva u podruja njenog djelovanja koja bi trebala imati globalni utjecaj. Jedno od tih podruja je opratanje dugova najsiromanijim zemljama koje e zbog tog oprosta moi svoja sredstva uloiti u razvoj kolstva, zdravstva, obnovu domainstava kao i sam napredak siromanih. Svjetska banka sa jo 189 zemalja te brojnim organizacijama sudjeluje u borbi protiv siromatva to moemo
2

Wikipedia. Org http://sh.wikipedia.org/wiki/Svjetska_banka 25.4.2010

smatrati primjerom globalnog partnerstva. Jedna od najvanijih potpora koja stoji vrlo visoko na dnevnom redu takve jedne institucije kao to je Svjetska banka je borba protiv virusa HIV. Iznosi koje ona izdvaja za programe u borbi protiv tog zasad smrtonosnog virusa kreu se oko 1,3 milijarde USD od ega polovica odlazi afrikim dravama juno od Sahare kojima ta sredstva jako dobro dou. 1.1 Povijest Svjetske banke

Svjetska banka osnovana je 1. srpnja 1944. god. u Bretton Woods-u na sjednici kojoj su prisustvovale 44 vlade zemalja. Sjedite joj je u Washingtonu. Pomagala je u obnovi Europe nakon II. Svjetskog rata. Prvi zajam koji je odobrila u visini od 250 mil. USD bio je namijenjen za obnovu Francuske. I taj aspekt pomoi pri obnovi je vano u radu i djelovanju Svjetske banke. Danas Svjetska banka vie obraa pozornost na smanjivanje siromatva u svijetu. Prije je Svjetska banka imala sto jer u kojem su bili tehniki strunjaci kao i strunjaci zadueni za financijsku analizu te su iskljuivo radili u Washingtonu. Danas raspolae jednim znatno veim stoerom koji ima strunjake iz ekonomije, vanjske politike, strunjake za pojedina podruja te strunjake za socijalna pitanja, 40 % tih strunjaka danas radi u uredima smjetenim u dravama s kojima ta svjetska institucija ima odnose.

Svjetska banka je danas puno vea i kompleksnija. Razvila je se u grupu organizacija koju ine ve navedena Meunarodna banka za obnovu i razvoj ( IBRD), Meunarodno udruenje za razvoj (IDA), Meunarodna financijska korporacija (IFC), Agencija za multilateralno garantiranje investicija (MIGA) te Meunarodni centar za rjeavanje pravnih sporova pri investiranju (ICSID).

U 80-im godinama djelovala je u razliitim smjerovima; poetkom tih godina bila je suoena sa makroekonomskim problemima i pitanjima koja su se ticala reprogramiranja dugova, poslije su na prvo mjesto dolazile socijalne i teme vezane za zatitu okolia. Tijekom suoavanja sa svim tim problemima neki su im prebacivali kako rade suprotno svojim naelima u projektima koji su privlaili vie pozornosti. Kako bi se suoili sa dvojbama oko kvalitete djelovanja Svjetske banke, javnosti je prezentirano izvjee o radu. Nedugo poslije toga poela je reforma koja je podrazumijevala reviziju u kojoj se trebalo ustanoviti dali su prigovori upueni Svjetskoj banci osnovani. Prigovori su bili sve vei i dosegli su vrhunac 1994. na godinjem zasjedanju u Madridu. 7

Nakon toga su Svjetska banka i njene organizacije uinili znatan korak prema naprijed. Svaka organizacija, sama za sebe je radila na tome kako bi bila efikasnija i djelotvornija. Samim time je dolo do pomaka te se moglo vidjeti kako su promjene dobro dole, a i neki su priznali kako su zadovoljni uinjenim. Vie nego ikad prije, Svjetska banka je dobila na znaenju na svjetskoj politikoj sceni. Zajedno sa partnerima uspjeno je se angairala u razliitim kompleksnim situacijama poput potpore u Bosni i Hercegovini nakon rata, pomoi Istonoj Aziji nakon financijske krize, obnovi Srednje Amerike nakon jakih vjetrova i oluja, pomoi Turskoj nakon velikih potresa, obnovi Kosova itd.

2. ULOGA SVJETSKE BANKE

Ona podupire kako industrijske tako i zemlje u razvoju na podruju davanja zajmova, garancija, analiza i savjeta, opratanje dugova, poveanje kapaciteta kao i pravnom zastupanju. Strategija Svjetske banke za smanjenje siromatva se bazira na izradi povoljne 8

klime za investiranje te investiranje u siromane. Poetkom 2003. vodstvo Banke je odredilo 7 podruja: Obrazovanje za sve, HIV/AIDS, zdravlje majke i djeteta, opskrba vodom te njen odvod, klima za investiranje i financije, trgovina i ustrajnost u zatiti okolia. Ta podruja, u svim regijama, za koja Banka izdvoji financijska sredstva su ona u kojim e Banka teiti kako bi u najkraem roku poboljala projekte. Kada je 1944. Meunarodna banka za obnovu i razvoj osnovana, Razvoj nije bila zadaa koja je bila na prvom mjestu. Tada je glavni cilj Svjetske banke bio obnova Europe nakon II. Svjetskog rata. Nakon tog rata glavno naelo je bilo da bogate zemlje rade zajedno na tome kako bi poboljale ivotni standard u siromanim.

2.1 Zadaci svjetske banke Osnovni zadaci Svjetske banke su: # pomaganje obnove i razvoja proizvodnje i gospodarstva nedovoljno razvijenim zemljama lanicama tako da olakava investiranje kapitala. # podsticanje privatnih investicija putem garancija ili uea u zajmovima vlastitim ili posuenim sredstvima, # pomaganje razvijanja medunarodne trgovine i odravanja ravnotee u bilancama plaanja poticanjem meunarodnih investicija u cilju razvoja gospodarstva zemalja lanica, pridonosei na taj nain rastu produktivnosti, ivotnog standarda i poboljanju uvjeta rada. Pored navedenih osnovnih zadaa banka obavija i druge poslove, kao to su: # preko svojih specijalista sudjeluje u analizi ekonomskih problema i tehnikih rjeenja, # vri izobrazbu kadrova za ekonomska, financijska i tehnika pitanja. U tu svrhu osnovan je Institut za ekonomski razvoj i obuavanje kadrova.

Navedene zadae Meunarodna banka za obnovu i razvoj obavlja kapitalom koji formira po osnovi uea zemalja lanica i sredstava koja mobilizira na tritu kapitala. Uee zemalja lanica u kapitalu banke sastoji se od uplaenog kapitala u visini od 20 posto kvote i garancijskog kapitala u visini od 80 posto kvote. Visina kvote zemalja lanica ovisna je o visini nacionalnog dohotka, stanju bilance plaanju deviznim rezervama, stabilnosti gospodarskog kretanja i opsegu vanjskotrgovinske razmjene. Meunarodna banka za obnovu i razvoj ima sljedee organe upravljanja: # Savjet guvernera, # Savjet uprave i # Predsjednik banke.3 2.2 Ciljevi svjetske banke Bez obzira na beskrajni napredak koji je uinjen proteklih 20 godina u smanjivanju siromatva jo uvijek ivi 1,2 milijardi ljudi koji imaju dnevni prihod manji od 1USD kao i 2,8 milijardi iji je prihod manji od 2USD. U svakom sluaju je broj siromanih u tom razdoblju smanjen za 200 mil. ljudi. U sljedeih 50 godina, predvia se da e svjetsko stanovnitvo porasti sa 6 na 9 milijardi ljudi od ega e skoro 95% tog rasta pripasti zemljama u razvoju. Milenijski razvojni ciljevi oko kojih su se 2002. 189 zemlje Ujedinjenih naroda dogovorili zrcalo su jedne jedinstvene sloge oko toga to je potrebno napraviti kako bi se smanjilo siromatvo. Ti ciljevi predstavljaju odreene zadae na kojima e raditi i oni koji nude novac odnosno pomo kao i oni koji tu pomo primaju. Neki od ciljeva su : - Istrebljivanje ekstremnog siromatva i gladi
3

Moj bankar. Hr http://www.moj-bankar.hr/Kazalo/S/Svjetska-banka 25.4.2010

10

- Osnovna kola za sve - Jednakopravnost i prava ena - Reduciranje djece koja umiru - Poboljanje zdravlja majki - Borba protiv virusa HIV-a, Malarije i ostalih bolesti - Ustrajnost u zatiti okolia - Razvoj globalnog partnerstva za razvoj Zadnji cilj izmeu ostalog definira uloge onih koji novac daju i onih koji ga primaju. Da bi se spomenuti ciljevi ispunili potreban je golemi trud i briga od strane razvijenih zemalja oko gospodarske politike, uinkovitog i nekorumpiranog menadmenta javnog sektora to bi pridonosi ulaganju dodatnog kapitala.

11

3. SVJETSKA BANKA I REPUBLIKA HRVATSKA

Svjetska banka je emitirala sveukupno 1.571.412 dionica od ega Hrvatska ima u njenom ukupnom kapitalu 2.293 dionice. Upisani kapital Hrvatske iznosi USD 276,64 milijuna. Temeljem broja dionica i uplaenog udjela u kapitalu Hrvatska ima pravo na 2.543 glasa to ini 0,16% glasake snage. Temeljem Zakona o prihvaanju lanstva RH u MMF-u i drugim meunarodnim financijskim organizacijama na temelju sukcesije (Narodne novine, br. 89/92), Ministarstvo financija odreeno je kao nadleno tijelo za suradnju sa Svjetskom bankom, te je ovlateno u ime Republike Hrvatske obavljati sve poslove i transakcije koje su doputene prema Statutu Banke. Hrvatska se nalazi u nizozemskoj konstituenci kojoj je na elu izvrni direktor Svjetske banke g. Ruud Treffers. Nizozemska konstituenca ukljuuje 13 zemalja: Armenija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Cipar, Gruzija, Izrael, Hrvatska, Makedonija, Moldova, Nizozemska, Rumunjska, Ukrajina i Crna Gora. Od 1. sijenja 1998. u Zagrebu djeluje i stalni Ured Svjetske banke, koji je 1. listopada 2001. prerastao u Regionalni ured Svjetske banke za Hrvatsku, Bugarsku i Rumunjsku. Krajem studenoga 2006. godine, u sklopu svoje reorganizacije, Svjetska banka je preselila Regionalni ured u Washington, a u Zagrebu je ostao Ured za Hrvatsku, na elo kojeg je izabran voditelj ureda g. Andras Horvai. Od rujna 2007. godine Banka je reorganizirala svoje odjele kako bi poveala svoju efikasnost u radu sa zemljama lanicama. Hrvatska je svrstana u Odjel za Srednju Europu i baltike zemlje. Svrstavajui Hrvatsku u grupu sa zemljama lanicama Europske unije Svjetska banka je pokazala kako doivljava napredak i reforme koje se provode u Hrvatskoj. Novi odjel obuhvaa 10 zemalja lanica EU iz zadnja dva kruga proirenja te Hrvatsku. Zajmovi Od 1993. godine do studenog 2008. godine Banka je Hrvatskoj odobrila 42 zajma (od ega 29 izravnih i 13 zajmova uz dravno jamstvo) vrijednosti 1,7 milijardi EUR. Za provedbu

12

projekata i koritenje aktivnih zajmova zaduena su resorna ministarstva odnosno vladine agencije (HBOR, Hrvatske vode i dr.). Ministarstvo financija: koordinira, planira, predlae i ugovara nove zajmove i darovnice prati i evidentira njihovo koritenje, te izvrava otplatu dospjelih obveza prema Banci temeljem izravnih javnih zajmova, dok obveze temeljem zajmova sklopljenih uz dravno jamstvo otplauju izravno dunici Zajmovi u pripremi

Predvieni iznos Projekti u pripremi (zajmovi IBRD) Valuta zajma (visoki scenarij) 1. 2. 3. 4. Projekt Luka Rijeka II Projekt zatite od oneienja obalnih voda 2 Projekt reforme pravosua Projekt upravljanja sustavom zatite od prirodnih nepogoda 5. 6. Projekt jaanja sustava zatite prirode Projekt sustava navodnjavanja USD USD 30.000.000 100.000.000 EUR EUR USD USD 84.000.000 60.000.000 35.000.000 48.000.000

Darovnice Od 1995. do studenog 2008. godine Republici Hrvatskoj odobreno je 50 darovnica u vrijednosti preko 63,7 milijuna USD. Sredstva tih darovnica koriste se putem Banke kao provedbene agencije, a odobrena su iz meunarodnih fondova tehnike pomoi: Globalnog fonda za zatitu okolia (Global and Environmental Facility - GEF) Fonda za institucionalni razvoj (Institutional Development Fund - IDF) Fonda za razvoj politike i ljudskih resursa (Policy and Human Resources Development Fund

13

- PHRD) te iz sredstava donacija vlada Japana, UK Velike Britanije i Sjeverne Irske, Nizozemske, vedske i Norveke te iz Programa CARDS Europske Unije. U oujku je potpisana darovnica GEFa u iznosu od 5 mil. USD za Projekt kontrole oneienja u poljoprivredi. Pregovori za darovnicu GEFa za Projekt upravljanja slivom rijeka Neretve i Trebinjice u iznosu od 2 mil USD odrani su 3. travnja 2008. godine a ugovor o darovnici je potpisan 9. rujna 2008. Strategija za Hrvatsku Strategija suradnje Svjetske banke sa Republikom Hrvatskom od 2005. do 2008. godine (Country Assistance Strategy - CAS) privedena je kraju sa 30. lipnja 2008., datumom koji oznaava kraj fiskalne 2008. godine za Svjetsku banku. Za novo etverogodinje razdoblje 2009.-2012. donesen je novi strateki dokument pod nazivom Strategija partnerstva Svjetske banke i Republike Hrvatske (Country Partneship Strategy - CPS). Cilj Strategije partnerstva je pruanje potpore Republici Hrvatskoj u procesu pristupanja Europskoj uniji putem izjednaavanja razine dohotka u RH sa razinama dohotka drava lanica EU i podizanjem ivotnog standarda graana RH. Prioritetna podruja za ostvarenje ovog cilja su: odravanje makroekonomske stabilnosti; jaanje ekonomskog rasta predvoenog privatnim sektorom i ubrzavanje konvergencije sa EU; poveanje kvalitete i uinkovitosti socijalnog sustava te unaprjeenje odrivosti dugoronog razvoja.4

MFIN. Hr http://www.mfin.hr/hr/svjetska-banka 25.4.2010

14

ZAKLJUAK

15

LITERATURA

16