KONJOGOJSTVO

Konji su, uzevi svako grlo za sebe, suvie vrijedni da bismo olako shvatili problem smjetaja, njege i ouvanja njihova zdravlja. Stoga uzgoju konja valjamo pristupiti s puno panje detaljno procijeniti sve relevantne faktore: mikroklima i bioklima bioklima klima u samoj bio-zoni ivotinje struktura prostora obogaena struktura prostora uvjetuje bolju socijalizaciju ivotinja socijalni partneri treba izbjegavati mijenjanje socijalne strukture grupe, a omoguiti vizualni i taktilni kontakt hrana i voda dovoljno kvalitetne, te u dovoljnoj koliini; trebamo ih uiniti pristupnima svim ivotinjama dranje ivotinja i smjetaj obratiti pozornost na lijeganje, ustajanje i kretanje postupak prema ivotinji genetski faktori Staje za dranje konja mogu biti zatvorene, poluotvorene i otvorene. Dranje konja moe biti vezano i slobodno. Provjetravanje je u pravilu prirodno. Na taj nain se ivotinje ne uznemiravanju forsiranom ventilacijom. Temperatura u staji treba biti 10-12C, a vlaga 65%. Staje treba graditi na povienom i ocjeditom poloaju s dovoljno prostora za ispuste. Proelje zgrade s vratima treba biti okrenuto na jug. Ukoliko staju gradimo u podruju jakih sjevernih vjetrova, ua strana zgrade treba biti okrenuta prema sjeveru, proelje prema istoku ili jugoistoku. Prostor u staji predvia se, prema normativima, na osnovi prosjene veliine grla te njihova ukupnog broja i naina iskoritavanja. Za konja prosjene teine 500-600 kg normativima se predvia prostor po grlu: stajalita; 2.8-3.8 m x 1.5-1.7 m irina hodnika u staji: 1. 1. s jednorednim stajalitima; 1.8-2.5 m 2. 2. s dvorednim stajalitima; 2-3 m visina staje: 2.8-3.5 m zrani prostor po grlu; 20-40 m3 irina jasala 40-50 cm Visina stropa odreuje se prema klimatskim prilikama. U podrujima s vrlo niskom temperaturom gradi se nii strop jer se manji prostor lake zagrije.
adaptacija aklimatizacija klima: makroklima,

Vrata su obino dvokrilna, s time da se svako krilo sastoji od gornjeg i donjeg dijela. Gornji dijelovi krila mogu se po lijepom vremenu otvoriti kako bi konji imali vie zraka. irina dvokrilnih vrata je 1.5-2 m a visina 2.2-3 m. Potrebno je imati barem dvoja vrata. Naravno, u veim stajama broj vrata je vei. Sva vrata se otvaraju prema van! Prozori trebaju biti postavljeni 1.8 m iznad poda kako svjetlost ne bi padala direktno u oi. U pravilu su iroki 1.2 m, a visoki 1 m. Donja polovica prozora nije pokretna, a gornja se otvara oko donje osi prema unutra. Povrina svih prozora u odnosu na povrinu poda treba biti od 1:10 do 1:20. Potrebno osvjetljenje iznosi 1020W/m2. Prozorsko staklo treba biti u eljeznim ili plastinim okvirima jer zbog kondenzacije vlage drvo brzo trune (pogotovo ako nije adekvatno zatieno). Izgradnja poda u staji za konje ide ovim tijekom: skine se 10-20 cm zemlje stavi se ljunak, prvo krupni pa na njega sitni ljunak se prekrije sa slojem ilovae i hoblovine u debljini 30-50 cm. Time se dobiva mekani pod, omoguava se dovoljno vlage u staji, ali je zato nemogue pranje i dezinfekcija takvog poda. Na sreu konji uriniraju uglavnom na jednom mjestu. Od tog pravila odstupaju samo kod poroda ili tjeranja. Stoga nekoliko puta godinje treba izbaciti kompletnu podlogu na mjestu uriniranja, odnosno defekacije ivotinje. Drveni pod i pod od cigle predstavljaju nepovoljne solucije jer drveni pod znatno poveava stvaranje i nakupljanje amonijaka, a cigla se moe zasititi i tada je treba promijeniti. Izmjena cigle na podu nije niti jeftina niti jednostavna.

Dimenzije boksova za pojedine klase konja

manji konj vei konj kobila s drebetom 3 x 3-3.5 m 4.5 x 4-4.5 m 5x4m

Prikladna stelja za konja je nainjena od slame. Dobra svojstva slame koje se kod steljenja koriste su: higroskopnost, termoizolacija i mekoa, odnosno ugoda pri odmoru konja. Za primjenu je bolja sjeckana slama jer je sjeckanjem slame pojaana higroskopnost i omogueno stvaranje ravnomjernih naslaga stelje. Pljesniva ili pranjava slama je nepogodna za upotrebu. Osim slame, za steljenje konja odgovaraju piljevina ili treset. Pri tome treba paziti da piljevina nije vlana, slijepljena ili pranjava. Prednost piljevine je to se moe lako i jeftino nabaviti. Naravno, potrebno je osigurati redovito uklanjanje stelje. Hranilice i pojilice u konjskim talama valja postaviti 60 cm iznad poda. Time je omoguen fizioloki kut kod uzimanja hrane, a onemogueno je zagaivanje hrane (npr. trljanjem korijena repa o hranilicu ili pojilicu).

U valovima je hrana razasuta u tankome sloju. Valovi se postavljaju na visini od 60 cm iznad poda. Izrazito je nepoeljno da se hrana ivotinjama servira na podu. Dimenzije valova su, u pravilu, 70 x 30 cm i dubina 12-15 cm. Valovi se izrauju od gline, kamena, metala (aluminijski lim) i plastike. Prikladni valovi ne ostavljaju mogunost da se ivotinja na njih povredi, bez mirisa su i lako se za odravaju. Drveni valovi nisu prikladni jer ih konji lako nagrizaju pri emu dolazi do povreda jezika i sluznice usta. Uz to drvo je skupi materijal, brzo se prlja i raspada pa stoga mirisom odbija ivotinju. Drveni valov je ujedno i savrena podloga za razvoj mikroorganizama; teko se isti. Kako bi se lagano kontrolirala istoa valova i pojednostavila distribucija hrane, valove treba postaviti na zid koji je okrenut prema hodniku. Jasle nisu neophodne jer je povoljnije da konji jedu sjeno i sjenau s poda. Time se oteava iritacija oiju i dinog puta s pranatom slamom. Hranjenje ivotinja hranom s poda je relativno nehigijenski postupak, ali je zato, za konje to sigurno fizioloki nain uzimanja hrane.

DRANJE KONJA NA VEZU

Dimenzija leita namijenjena konjima dranim na vezu je 3-3.5 x 1.7-2.1 m. Konji nerado lijeu u preuskim leitima. Samim time preuska leita onemoguavaju kvalitetan odmor ivotinje. drebad ne zna lei, ve to treba nauiti, pa je dobro drijebe sruiti nakon to posisa kolostrum. Visina pregrade izmeu leita iznosi 135-150 cm, s time da je gornji dio reetkasti. Kako bi se sprijeilo ozljeivanje nogu konja, drvene grede su do visine od 90 cm obloene slamom. Prikladna temperatura za konje koji se dre na vezu je u rasponu 5-15C. Konji lako podnose temperature ispod nule. No na niskim temperaturama doi e do smrzavanja vode u pojilicama, te do poveanih potreba za hranom zbog poveanog odavanja toplinske energije.

Vlanost zraka u staji

Poreana vlanost zraka e oteati izluivanje topline znojenjem, u kutovima e se nakupljati vlaga to pogoduje razvoju mikroorganizama. Visoka vlanost e se oitovati vlaenjem i izloenih povrina. Za konje je prihvatljiva vlaga 60-80%. Presuhi stajski zrak e dovesti do iritacije i isuenja sluznica. Rezultat takvog stanja su konjuktivitisi, oboljenja dinih putova i slino. Konj srednje veliine izluuje oko 300 g vodene pare na sat (7 dm 3/dan).

Plinovi u stajskom zraku

Ugljini doksid nastaje kao posljedica disanja, flatus-a i razgradnje ekskreta. Konj mase 500 kg izluuje 125 litara ugljinog dioksida na sat (3m 3 dnevno!). Ventilacija u staji za konje je prirodna, to znai da ovisi o struji vjetra, razlici vanjske i unutarnje temperature, veliini i rasporedu otvora.

Konj mase 600kg potrebuje 215 m3 svjeeg zraka na sat, dok konj mase 250 kg potrauje 90 m3 zraka na sat. Uopeno to je m3/h za svakih 2.8 kg ivotinje, odnosno 180 m3/h za jedno uvjetno grlo od 500 kg (stajsku jedinicu). Maksimalna prihvatljiva koncentracija ugljinog dioksida u staji ne smije biti nikako vea od 0.2%. Poveanje koncentracije ugljinog dioksida iznad navedene razine uvjetovati e promjenu pH krvi i tkiva (CO2 + H2O => H2CO3), poveanje frekvencije disanja (presoreceptori za disanje reagiraju prvenstveno na koncentraciju CO 2 u krvi) i omamljivanje ivotinje. Amonijak je iritans koji nadrauje sluznice oka i dinih putova; laki je od zraka. Amonijak inhibira citratni ciklus (izocitrat => 2-okso-glutarat). Time je onemogueno aerobno dobivanje energije. Stoga amonijakom intoksicirane sluznice se ne mogu obraniti od tetnih agenata iz okoline. Vee koliine amonijaka mogu dovesti do intoksikacije i anemije, odnosno stanine hypoxia-e. Maksimalna doputena koncentracije amonijaka u staji je 10 ppm. Praina u stajskom zraku moe biti organskog i anorganskog podrijetla. Praina izaziva iritacije dinih putova. Kako estice praine nerijetko na sebi nose bakterije ( i druge infekte) koje e s zrakom dospjeti duboko u plua praina predstavlja vaan izvor infekcija bilo plua, bilo drugih organa.

VLADANJE KONJA
Hodovi koje konj rabi su korak, kas, galop i rjei tlt (telt samo kod islandskih konja), te rahvan (neki konji u Americi).

Korak je najsporiji nain kretanja konja. Razlikuje se skraeni, srednji i brzi

korak. Duina koraka ovisi o tjelesnoj grai, poglavito o duini trupa, a iznosi u prosjeku 70-80 cm. Kod koraka samo jedna noga moe biti u zraku. Poeljno je da pri slobodnom hodu trag stranje noge bude za jednu do dvije irine kopita ispred traga prednje noge. dijagonalne noge istodobno lebde u zraku. Duina koraka, tj. udaljenost izmeu dva traga iste noge pri kasu iznosi 1.5 do 2 m, pa i vie. Srednja brzina kasa je oko 15 km/h (4m/s). S obzirom na brzinu, razlikuje se skupljeni (skraeni), srednji i brzi kas. ojaani i trkai galop. U trkaem galopu udaljenost izmeu dva otiska istog kopita iznosi i 5-6 m, pri emu se uju 4 udarca (etverotaktno). Ovisno o tome koju prednju nogu ispruuje vie naprijed prilikom odupiranja stranjih nogu o tlo razlikujemo lijevi i desni galop.

Kas je ubrzano kretanje, pri emu, zbog jaeg odbacivanja od tla po dvije

Galop je najbre kretanje konja. S obzirom na brzinu razlikuje se kolski, srednji,

Tlt (telt, eng. runing-step) je kretanje karakteristino iskljuivo za islandske

ponije. To su brzi pokreti nogu, najee slini kasu s istostranim, ali ne istodobnim podizanjem i sputanjem nogu. Stoga se mogu uti etri udarca (etverotaktno). Kod tlta, iako slii brzom kasu, nema odbacivanja od sedla, nego jaha sijedi u sedlu mirno, oputeno.

Rahvan (eng. pacer) vrsta je kretanja, uglavnom u kasu, pri kojemu konj istupa istovremeno objema lijevim ili desnim nogama. Pri sporom kretanju za jahaa je to neugodno ljuljanje, no pri brzom kasu je jahanje ugodno. uju se dva udarca (dvotaktno) kada obje istostrane noge udare o tlo. Neki su konji roeni rahvanci a neki se mogu kretati i obinim kasom. I neke divlje ivotinje, npr. slonovi i irafe se kreu rahvanom.
Promjene u taktu hoda upuuju na patologiju lokomotornog aparata, odnosno na moguu pojavu hromosti.

Spavanje konja
Konj spava 6 sati dnevno; kratko, periodino, bez posebnog kontinuiteta. Spavanje se odvija uglavnom u stojeem stavu, pogotovo kod odraslih, zdravih konja.

Ispitivanje okolia (radoznalost)

Ispitivanje okolia je najoitije kod drebadi. Kako je za njih sve nepoznato, drebad radoznalo ispituje okoli i na taj nain izotruje osjetila okusa, dodira, mirisa. Time se definira psiholoka, odnosno nervna konstitucija. to je ivotinja upoznala manje predmeta, odnosno manje okolinih situacija, to je vie plaha, odnosno nepovjerljivija. Za kvalitetnu psiholoku konstituciju je izrazito vaan odgoj u to bogatijem okoliu i rana socijalizacija. Loe socijalizirane ivotinje su plahe, nepovjerljive. To su trajne karakteristike koje se naknadno ne mogu promijeniti.

INTERAKCIJA PONAANJA I ENDOKRINOG SUSTAVA

Tijekom uzbuenja (stres ili hipoglikemija) sr nadbubrene lijezde (adrenal cortex) lui katekolamine: adrenalin (epinephrine) i noradrenalin. To su hormoni koji mogu biti i endokrinog i parakrinog podrijetla. Naime, osim sri nadbubrena lijezde lue ih i zavreci simpatikusa. To su zapravo tkivni hormoni koji djeluju lokalno. Imaju vrlo kratko djelovanje, pojavljuju se samo u arterijskoj krvi. Djeluju na glatku muskulaturu i spolne organe izazivajui vasoconstrictia-u, te pojaavaju tonus maternice i drugih spolnih organa. Pojaavaju salivaciju. Obrnuto djeluju na plunu muskulaturu i samim time pospjeuju (ubrzavaju) disanje. Djelovanjem katekolamina se znatno poveava bazalni metabolizam; nastupa metabolizacije i razgradnja glikogena u jetri (hiperglikemija) te aktivacija metabolizma masnih kiselina. U sluaju jakog stresa, u situaciji 'bori se ili bjei' kora nadbubrene lijezde (adrenal cortex) lui kortisol i srodne hormone. Podraaj ide putem: CNS hipotalamus hipofiza lui adrenokortikotropan hormon luenje adrenalina i noradrenalina

Uloga adrenalina i noradrenalina je pripremiti organizam za borbu. Pritom su ostale funkcije metabolizma, nebitne za borbu, minimalizirane. Stimuliraju glukoneogenezu i hiperglikemiju, poveavaju metabolizam masti i proteina, ali (!) onemoguavaju vazodilataciju, onemoguavaju poveani vaskularni permeabilitet, onemoguavaju fagocitozu, reduciraju broj eritrocita u cirkulaciji, proizvodnju antitijela i aktivnost citotoksinih T-stanica. Ubrzo nakon djelovanja stresa njihovo djelovanje prestaje i stanje se normalizira. Problem nastupaju ukoliko stres djeluje dugo. Kako je poetni podraaj za luenje korisol-a neurogen, razni ivani poremeaji mogu dovesti do prekomjernog luenja kortisola. Stoga stanje koje ivotinju ASOCIRA na stresnu situaciju moe biti jako tetno. Sumarno djelovanje navedenih hormona dovodi ivotinju u stanje bori se ili bjei. Pri tome se javlja i opi adaptacioni sindrom.

PAMENJE IVOTINJA
Pamenje moe biti kratkotrajno i dugotrajno. Kod pripreme za dugotrajan pamenje dolazi do selekcije onoga to treba biti upameno u limbiiki sustav (lymbic system). Pri tome ukoliko tijekom pamenja nekog dogaaja doe do novog podraaja jednakog ili istog intenziteta nee biti trajnog pamenja prvotnog podraaja.

HRENIDBENE NAVIKE KONJA

Konj travu odgriza blizu samog korijena. Ukoliko je trava obilna, konj uzima 2-3 zalogaja i kree dalje, no ukoliko je panjak oskudan travom, konj uzima 14-17 zalogaja. Konj izbjegava travu zagaenu fecesom. Tijekom ispae su konji na odreenoj udaljenosti jedan od drugog. Ta udaljenost je regulirana veliinom panjaka. drebad intenzivno pase tek nakon nekoliko tjedana starosti iako ve sa desetak dana pomalo gricka travu. Odraslom konju je potrebno 50 min za vakanje 1kg hrane. Pritom konj izvodi 4050 zalogaja i 40-80 pokreta u minuti. Ako je hrana konstantno ponuena konjima, oni je uzimaju u nepravilnim razmacima, a mogu je uzimati i bez potrebe. Konj pije vodu jednom ili vie puta dnevno, to, izmeu ostalog, ovisi o nainu napajanja (korita, pojilice...).

SOCIJALIZACIJA NOVE JEDINKE

Nije poeljno u skupinu dovoditi nove ivotinje koje skupina ne prihvaa. Pritom, zbog problema u socijalizaciji sa grupom, moe doi do ozljeda. Prihvaanje nove jedinke bit e olakano ukoliko je stavimo na panjak i tek nakon toga na ('njen!') panjak pustimo skupinu k njoj. Mogue je i odvajanje ivotinje iz grupe i stavljanje te ivotinje s novom u ograen prostor tijekom nekoliko dana. Jedinka e novopridolu ivotinju prihvatiti i poslije je uvesti u grupu kao 'poznatog' lana.

POTREBE ZA VODOM
Konji termoregulaciju u znatnoj mjeri vre znojenjem. Poput ljudi, konji se znoje pri radu, fiziolokom naprezanjima (porod, dojenje, strah). Konji se znoje i kod kolika. Prilikom oboljenja eluca imat emo 'hladno' znojenje.

Potreba konja za vodom ovisi o pasmini (tipu) konja, dobi, spolu, vrsti hrane, nainu napajanja, vrsti voda, znojenju. drijebe je u stanju popiti 10-15 litara vode dnevno. Radni konji kod laganog rada potrebuju 30-40 litara vode dnevno, a kod tekog rada 60-80 litara vode dnevno. Kobile koje doje potrebuju 40-60 litara vode dnevno. Normalno evaporacijom konj izlui 0.3 litre vode na sat. Tijekom tekog rada ta se koliina moe poveati i 10 puta. Konji su jako osjetljivi na kakvou vode, odnosno na miris i okus vode. Stoga e klorirana voda ili voda u posudi koja se rabila za druge svrhe, kod konja izazvati veliku odbojnost. Konji e piti vodu koja im ne odgovara tek ukoliko su prisiljeni. Optimalna temperatura vode za konje je 9-12C. Ukoliko je voda previe topla, ivotinja nema osjeaj gaenja ei. Uz to, topla voda je opasna jer je povoljan medij za razvoj mikroorganizama. Ukoliko je voda suvie hladna, moe doi do gastrointerstinalnih tegoba. Kiselost vod valja biti u granicama neutralnog (pH 6-7.5). Voda s pH manjim od 2 ili veim od 11 nije za uporabu. Voda takoer treba biti negativna na sumporvodik. Nalaz sumporvodika (H2S) u vodi upuuje na prisustvo bakterija. Udio amonijaka u vodi ne smije biti vei od 2 ppm. Vea koncentracija amonijaka od graninih 2 ppm, ukazuje na svjee organsko oneienje vode. Stajanjem u vodi amonijak e se oksidirati u nitrati (-NO3) i nitrite (-NO2): NH3 + O2-NO3 + H2O NH3 + O2 -NO2 + H2O Nitrati i nitriti upuuju na starije organsko oneienje vode. Njihova granica u vodi treba biti ispod 0.5ppm za nitrite (toksini) i 30ppm za nitrate (kancerogeni). U veim koncentracijama su toksini. Konji defeciraju 6-12 puta dnevno, a uriniraju oko 3 puta dnevno. Frekventno uriniranje moe upuivati na upalu urinarnog trakta, ali i tjeranje kobila , strah.

Njegovanje konja
Konji ne mogu dohvatiti lumbosakralni i vratni dio pa ih trljaju o predmete, drvee i slino. Konji se iste i meusobno u okviru socijalnog ienja. ienje repa konj vri kao samo-ienje, stoga to moe ukazivati, ali i pojaati parazitarnu invaziju. Konji se znaju valjati na pjeanim povrinama.

VOKACIJA glasovna komunikacija

Njitanje je najei oblik vokacije. Glasno je. Njitanje je jako uoljivo prilikom odvajanja drebeta od kobile. Rzanje je oblik glasanja konja koji se javlja prije hranjenja, prije parenja (pastuh) i tijekom brige kobile o drebadi. Prodorno oglaavanje se javlja tijekom meusobnog susreta agresivnih ivotinja, straha, seksualnog odbijanja kobile, pogotovo ukoliko kobila nije u fazi tjeranja. Alternativni sustavi.

ivotinje nam svojim ponaanjem pokazuju koji im sustav najvie odgovara.

GOVEDARSTVO
Govedarstvo je najjeftiniji nain konverzije manje vrijedne (trava...) u vie vrijednu hranu (meso). Kod nas mogunost lei u malim obiteljskim gospodarstvima s 20-25 mlijenih krava u uzgoju. Tipovi uzgoja krava: mlijeni (muzni) mesni kombinirani

Mlijeni tip uzgoja

Nastambe prikladne za mlijeni tip uzgoj imaju temelje dubine 80-120 cm, a temelji su iznad zemlje uzdignuti 30-60 cm. Pod je termoizoliran. Sastoji se od slojeva, odozgo prema dole: cement, 5 cm, zatitna podloga od tvornikog granulata, laki beton, ljunak, 30 cm drenaa. Prikladni prozori su veliine 120 x 60 do 90 cm, a vrata 2.5x2 m. Poeljno je da se vrata otvaraju prema van zbog lake evakuacije ivotinja. Odnos povrine poda i povrine prozora treba biti 20:1 u korist poda. Temperatura u staji treba biti 12-16C, a maksimalni prihvatljivi ekstremi su 0-26C. Odgovarajua vlaga za staju iznosi 6080%. Koncentracija CO2 ne smije biti via od 3500 ppm (0.35%), a amonijak ne koncentriraniji od 50 ppm.

Ventilacija
Na govedarskim farmama se u pravilu koristi prirodna gravitacijska ventilacija. Na taj nain se u jednom satu 6-7 puta izmjeni stajski zrak. Na velikim farmama se posebno dre krave u laktaciji, kojih je u pravilu oko 70%, a posebno krave u suhostaju, kojih je u pravilu do 30%. Odvojeno dranje se prakticira zbog osobitosti hranidbe. Krave u suhostaju se dre grupno, na stelji u staji ili vani na svjeem zraku uz obilje sunca.

U govedarstvu se prakticiraju 2 oblika dranja:

1. 1. pojedinano na vezu 2. 2. skupno, s time da svaka ivotinja ima svoj leaj

Dranje na vezu moe biti jednoredno i dvoredno. U jednom redu u pravilu moe biti do 15 ivotinja. Leita se prema dimenzijama dijele na:

1. kratka leita; 1.6-1.7m x 1.1-1.3 m. Kod kratkih leita je glava goveda smjetena iznad valova. 2. 2. srednje duga 230 x 1.2 m 3. 3. duga leita; 2.5m x 2.3m Navedene dimenzije su za kravu duine trupa 1.7m. Ovisno o veliini krave, veliine navedenih leita variraju. Tako su dimenzije srednje dugih leita za krave (Izvor Molbert i sur. 1975.): Duina Duina irina trupa /m leaja/m leaja/m 1.4 1.9-2.0 1 1.5 2.0-2.1 1.1 1.6 2.15-2.25 1.15 1.7 2.25-2.35 1.2 100% 130% 70%
1.

Kratki leajevi su isti, ali za kravu nekomforni, dugi leajevi su prljavi.

Vezanje goveda se vri:

vertikalno Grabnerovim lancem, elektrinim ureajem vratnim okvirom

Izgnojavanje
U kratko leite je uglavnom postavljen pod od gume ili PVC-a. Uz samo leite se nalazi ili kanal s blatitem ili kanal s reetkastim podom. 1. 1. kanal s blatitem, irine 20-25 cm. Radi ienja potrebno je kanal dnevno steljiti s 2-4 kg slame po grlu. 2. 2. kanal s reetkastim podom, irine 1m, dubine 0.65m. Samim time nema potrebe za steljenjem, a odstranjivanje gnoja je vrlo jednostavno.

SLOBODNO DRANJE
Staja s slobodnim dranjem sastoji se od individualnih boksova /leita za odmor krava. Krave imaju dovoljno prostora za kretanje, a hrane se s krmnog stola. Leaji se prostiru, ali su potrebe u pogledu prostirke upola manje nago pri vezanom dranju (12 kg/leitu dnevno). Pri slobodnom dranju racionalnije se iskoritava stajski prostor s obzirom na broj krava. Nepoeljna pojava kod slobodnog dranja je oteano mehanizirano izubrivanje. Staje mogu imati , dva, tri ili etri reda boksova. Boksovi su dimenzija 2.25 x 1.3-1.5 m2. Meu boksovima su metalne pregrade visine 1.1m. Izmeu redova boksova nalaze se blatni hodnici irine 3.4 m.

Valovi, jasle, hranilice i pojilice

Visina gornjeg ruba valova treba biti 70 cm, a dubina valova, 30-40 cm. Potrebno je osigurati 60 cm jasli po kravi. Zbog higijene vode pogodnije su automatske pojilice od korita.

Prikladne jasle trebaju biti smjetene na visine 40-50cm, s time da je nivo otvora od zemlje uzdignut 50-60cm. Vana je visina jasli u odnosu na nivo leita. Hranidbeni stol je duga betonska ploa irine 1m. Potrebno je izdvojiti 80-100 cm hranidbenog stola po ivotinji. Mane hranidbenog stola su rasipanje i zagaenje hrane. Automatske pojilice se postavljaju na visinu od 40 cm. Ukoliko nemamo automatske pojilice, moemo rabiti i korita sa sistemom plovaka, no to je manje sretno rjeenje. Vezanim ivotinjama moramo omoguiti nesmetano lijeganje, ustajanje i prilaz jaslama. Ne smiju se lancima vezati rogovi. Vez ni na koji nain ne smije ozljeivati ivotinju.

Porodilite
Za teljenje krava su najprikladnija duga leita (2.5 x 2.3 m2) pokrivena slamom. Poeljno je da uz leite bude hodnik irine 2m.

Zasuenje krave
Tijekom zasuivanja krave se skupno dre na dubokoj stelji. Za svaku ivotinju je potrebno leite dimenzija 2.25 x1.5 m2. Ukupni prostor staje (boks i hodnici) po kravi iznosi 6 m2. Povrina ispusta za krave iznosi 20-25 m2/kravi. Dakako, ispust treba biti ograen.

Potrebe za vodom
Prilikom planiranja gradnje govedarske farme, jedan od bitnijih faktora je osiguranje dovoljne koliine vode. Dnevna potreba za vodom jedne farme iznosi zbroj svih dnevnih potreba za vodom na toj farmi: 1. 1. potrebe ivotinja; 40-60 litara po ivotinji dnevno zimi i 50-80 litara po ivotinji dnevno ljeti. 2. 2. ienje izmuzita; 30 litara po ivotinji dnevno 3. 3. ienje muznog stroja; 10 litara po ivotinji dnevno 4. 4. ienje kanti; 5 litara po ivotinji dnevno 5. 5. ienje ruku; 2 litara po ivotinji dnevno

Ukupno; 87-127 litara po ivotinji dnevno.

Izmuzite
Izmuzite u irem smislu ine izmuzite i pretee prostorije: ekalite, izmuzite, strojnica, prostorija za laktofriz.

Izmuzita trebaju biti sposobna odjedanput primiti 3% ukupnog broja ivotinja. Krave idu na munju u grupama u tono odreenim vremenskim razmacima. Na taj nain se krave naviknu na munju u odreeno vrijeme i stoga su tada spremne na munju. Tijekom munje se krave ne smiju ometati i uznemirivati (buka, pipkanje, insekti...). Ni na koji nain ne smijemo zanemariti higijenu muzaa i pribora. U cisternama mlijekovoda postoje mrtvi prostori koji nisu dostupni dezinfekciji! Krave koje dolaze i krave koje odlaze se ne smiju susretati. Izmuzita su na tri naina organizirana: 1. 1. riblja kost 2. 2. tandem sistem 3. 3. roto sistem

Munja
Muenje se odvija na stajalitu ili u izmuzitu, samim time munja moe biti: stacionirana; munja se odvija na mjestu boravka krave (kod dranja na vezu), centralna; munja se odvija u izmuzitu. Izmuzite moe biti organizirano po sistemima: rotor izmuzite, tandem i riblja kost. Prilikom munje je vana dezinfekcija ruku i vimena, a nakon munje dezinfekcija cijevi i pranje sistema jer unutar njega, ukoliko se dobro ne opere, bujaju mikroorganizmi koji zagauju mlijeko prilikom slijedee munje.

Dranje teladi
Poto je tele posueno, treba ga izolirati u kavez ili boks. Poeljno je tele drati u porodilitu prva 24 sata na temperaturi izmeu 10 i 18C. Na mlijenim farmama kod nas prave se tipske kuice za novoroenu telad u kojima se telad dri prvih 14 dana. Pri konstrukciji kaveza i njihovom smjetaju bitno je onemoguiti neposredan kontakt tek roenog teleta s drugom teladi. Kavezi (profilaktorij) su dimenzija 1.2-1.5 x 1m2.Treba ih smjestiti, po mogunosti, u zaseban prostor, ograen sa tri zida i krovom. Ukoliko je telad smjetena u zatvorenim prostorima (topli uzgoj), onda valja odravati temperaturu 15-18C i relativnu vlagu od 60-80%. Pod kaveza je od letava, a svakog se dana nastire svjeom slamom. Nakon dva tjedna telad se iz individualnih kaveza ili boksova premjeta u prostore za grupno dranje. Tu se smjeta oko 5 telia po boksu, s time da je potrebno osigurati 2m2/teletu. Pod mora biti topao, elastian i prikladan za dezinfekciju. Odbijena telad, u dobi od 2. do 6. mjeseca, dri se u grupama od 6-12 grla. Po jednom teletu je potrebno osigurati 2.5-3 m2 povrine u zatvorenom (natkrivenom) prostoru. Ako se telad dri u zatvorenim telinjacima, valja po jednom grlu osigurati 7m3 zranog prostora (pri prirodnoj ventilaciji). Valja imati na umu da ekstremne vremenske prilike ne djeluju odve nepovoljno na telad ukoliko se ona dri u prirodnim uvjetima. Potrebno je samo osigurati suh leaj i sprijeiti propuh. Pri izgradnji telinjaka odreenog tipa ne smijemo mijenjati sistem dranja, dakle, tele jednom stavljeno u hladni uzgoj ne smijemo premjetati u topli uzgoj i obrnuto.

Idealni telinjak za vea stada treba imati ove odjele: profilaktorij, odjel za telad koje sie i odjel za odbijenu telad.

Smjetaj rasplodnih junica

Smjetaj junica namijenjenih za rasplod treba biti jednostavan i jeftin. Dovoljna je nadstrenica s stupnjem zatite od atmosverilija koji odgovara klimi u kojoj se farma nalazi. Potrebno je osigurati 2m2 za leaj estomjesene, a 4.5 m2 za leaj dvogodinje junice. Junice se dre na dubokoj stelji. Za jednogodinje junice treba po grlu osigurati 4.5 m2 natkrivenog i 6 do 9 m2 ukupnog prostora. Poeljno je u grupi drati do 20 grla jednake dobi i uzrasta. Optimalan je boks s 10 ivotinja. U stajama za rasplodnu telad, junice i bikove (prema Molbertu, 1975) optimalne su granice mikroklime: optimalna temperatura; 10 C optimalna vlaga zraka; 80%

granine vrijednosti su:

za temperaturu; 0-26 C za relativnu vlagu; 60-80% Zimi, u uvjetima bez propuha, na dubokoj stelji, telad podnosi temperature i do 17C ispod nule.

Tovna goveda tov junadi

Tovna goveda se dre u poluzatvorenim ili zatvorenim stajama, na vezu (staromodno i nefunkcionalno) i slobodno. U zatvorenim stajama povrina poda u odnosu na povrinu svih prozora iznosi 20 : 1 u korist poda. Slobodno dranje tovnih goveda se provodi na reetkastom podu ili dubokoj stelji. Ukoliko koristimo duboku stelju, potrebno je osigurati 3-4 kg slame na dan po ivotinji. Tovna goveda podnose temperaturu od 0 20 C, a optimalno 12 20 C. S porastom broja ivotinja treba postepeno sniavati temperaturu zraka. Odgovarajua relativna vlaga za tovljenike je 65-80%. Ljeti je po teletu potrebno 25m 3, a junici 60m3 zraka na sat. U zoni ivotinje doputan je propuh od 0.3 do 0.5 m/s. Dopustljiva granica oneienja zraka u nastambama za tovljenike iznosi za: CO2 = 3.5 l/m3 (0.35%) NH3 = 0.05 l/m3 (50 ppm) H2S = 0.01 l/m3 (10 ppm)

Dimenzije leita za muzne krave

dugo srednje dugo srednje kratko duina >2.2 m 2-2.1 m 1.6-1.8 m 1.4-1.6 m irina 1.05-1.25 1.05-1.25 1.05-1.25 1.05-1.25 m m m m

Dimenzije leita za muzne krave s obzirom na tjelesnu masu

masa muzne krave /kg 400-500 500-600 600-700 800 i vie srednje dugo leite /cm 200 210 215 225 x x x x 105 110 115 125 kratko leite /cm 150 x 110 160 x 115 165 x 120 170 x 130

Odnos povrine poda i povrine svih prozora staje znatno ovisi o namjeni govedarske staje. Tako je taj odnos za telinjak 15 : 1 staje za junad 25 : 1 staje za krave na vezu 20 : 1 slobodno dranje krava 1 : 20 Ovisno o klasi ivotinja, bit e prilagoena i rasvjeta: pomladak, 80 100 lx (~6-7W/m2) rasplodna goveda i krave muzare, 80 120 lx (!6-8W/m2) tov, 30 40 lx (~2-3W/m2)

Ventilacija
Jedna stajska jedinica (grlo od 500 kg) tijekom jednog sata izlui 300 g vodene pare i 160 litara CO2. Stoga je potrebno osigurati provjetravanje od 150-200 m3s.j.-1h1 . Goveda imaju veliku masu, a jako malu povrinu tijela u odnosu na masu pa jako slabo odaju toplinu. Odnosno, jako dobro uvaju toplinu. Za mlijena goveda temperaturni optimum je 4 - 15C. Temperature nie od 4C direktno e smanjivati prinose mlijeka. Minimalna temperature koju e mlijena goveda podnijeti je 12C ispod nule. Temperature iznad 15C djelovati e indirektno. Tako e na temperaturi iznad 20C doi do gubitka apetita i posljedinog pada mlijenosti. Kod temperatura iznad 25C, moi e se uoiti osjetno smanjenje prinosa mlijeka. Na 35C e nastupiti prestanak luenja mlijeka, doi e do poremeaja opeg stanja ivotinje. Prilikom ekstremnih temperatura je pogodniji suhi no vlani zrak. Naime, suhi zrak ima znatno manji toplinski kapacitet no vlani zrak, uz to suhi zrak ljeti omoguuje hlaenje znojenjem. Zona komfora za junad je 6-15C, s time da je gornja granica na 24C.

Za vezivanje ivotinja koristimo:

1. 1. vratni ram 2. 2. Grabnerov lanac (horizontalno i vertikalno vezanje) 3. 3. mehaniki ureaji

SVINJOGOJSTVO
Za optimalnu svinjogojsku proizvodnju su potrebni optimalni proizvodni uvjeti. U svinjogojstvu je za optimalizaciju proizvodnje najvanije imati: dobar rasplodni materijal, dobre ekoloke uvjete, i dobra tehnoloka rjeenja.

EKOLOKI UVJETI
Za optimalizaciju ekolokih uvjeta je najvanije temeljito poznavanje interakcija organizma (svinje) i okoline (staje). Ukoliko se to zanemari, nastaju nepopravljive pogreke, smanjuje se proizvodnost i prihod. Radi utede radne snage, tei se mehanizaciji procesa. No, vrlo esto, to ide na utrb proizvodnje.

TEHNOLOKI FAKTORI:

tehnopatije bolesti uzrokovane neadekvatnim tehniko tehnolokim procesima, motivacijske etiopatije bolesti uzrokovane nemogunou zadovoljenja potreba (motivacije).

Kako bi se izbjegle tete zbog velike koncentracije svinja na odreenom prostoru pribjegava se: individualnom dranju krmaa dranju svinja u manjim grupama, all in all out; nema parcijalnog pranjenja, niti dopunjavanja, pa se stvara uniformna mikro-populacija. Ukoliko se ne potuje ovo pravilo, esta su oboljenja dinog sustava. ivotinje u grupi trebaju biti iste starosne kategorije. Samim time su priblino iste mase. Prilikom uspostavljanja hijerarhije u grupi su este borbe. To su tetni faktori koji dovode do smanjenja prirasta i konverzije hrane, a mogue su i ozljede. ivotinje drane u jednom sistemu stjeu navike kojih se pridravaju i nakon premjetaja u drugi sistem. Mijenjanje navika je stres za ivotinju.

U suvremenom svinjogojstvu posveuje se panja na:

smanjenje proizvodnih grupa,

temeljnu dezinfekciju , uklanjanje otpadne tvari animalnog porijekla; krute, tekue i plinovite podzemne vode (gdje otpad odnose?) provjetravanje

tetni faktori koje valja prevenirati

Kako mi od proizvodnih ivotinja oekujemo maksimum, potrebno je maksimalno eliminirati sve tetna faktore koje moemo eliminirati ili ublaiti.

Socijalni faktori su :

blizina ivotinje drugo spola, veliina grupe, hijerarhija, uzbuenje tijekom hranidbe i napajanja.

Mujaci potiu enku na parenje; akustino (Hey Baby!), vizualno (vidi me to sam zgodan) i olfaktorno (Moj novi parfem ).

Termiki stres
Svinje odaju suvinu toplinu gotovo iskljuivo putem disanja; svinje nemaju znojnih lijezdi. Druge naine odavanja topline oteava debelo masno tkivo. Panju trebamo obratiti na temperaturu, vlagu, strujanje zraka, toplinska zraenja, svjetlost (intenzitet, trajanje i ritam), elektricitet (grmljavina), sastav zraka, buku i socijalne faktore.

U sluaju vruine, svinje e voljnim vladanjem hladiti: potrait e hladnije mjesto, ili mjesto s jaim strujanjem zraka, odmaknut e se od grupe, rovat e do hladne zemlje, kaljuat e se (u fecesu i urinu). Termiki stres djeluje na ovulaciju, gestaciju ploda, sterilitet (sterility- pogotovo kod mujaka). U sluaju hladnoe svinje e podvui noge pod tijelo ne bi li smanjile povrinu tijela kojom odaju toplinu u okolinu. No, niske temperature nam predstavljaju znatno manji problem od visokih.

Za hlaenje svinja se na farmama rabe bazeni i tuevi. Uz to je, prilikom vruina, indicirano dodati 3 g vitamina C (askorbinske kiseline) u hranu. Nerastima se daje 'Askogen'; preparat kojeg proizvode gljivice. Nunost hlaenja je vrlo oita; prilikom 36C, krmae prskane vodom su imale 2.35 praia vie no one koje nisu bile prskane. Pri visokim temperaturama se: smanjuje apetit, javlja letargija (umirenje), pobaaji su ei, manji je broj ovuliranih jaja, smanjuje se broj utih tijela, embriji su nevitalni i manji, poveana je embrionalna smrtnost.

Aklimatizacija traje 7-10 dana nakon izlaganja termikom stresu. To je vano kod

usjemenjivanja. Temperatura u rectum-u najveu vrijednost postie 6 sati nakon stresa i pada kroz naredna 6 dana. Dakako, postoje individualne razlike meu jedinkama i uvjetima u kojima one ive. Intenzitet, trajanje i nain pojavljivanja stresogenog podraaja bitno utjeu na uinak stresa. Polaganja pojava podraaja ostavlja veu mogunost prilagodbe. U hladnom uvjetima se poveava bazalnim metabolizam i produkcija topline. Kako bi se smanjilo odavanje topline dolazi do periferne vazokonstrikcije. Pri 30C svinje emitiraju 60 W/m2 povrine tijela, a pri 15C 123 W/m2. Svinje se hlade respiratornom evaporacijom (isparivanjem). Tijekom termikog stresa, disanje se ubrzava s fiziolokih 60 na 160 udisaja u minuti. No, pri 160 udisaja na minutu, zbog velike frekvencije, zrak samo 'titra' u dinim prohodima; nema velike izmjene zraka. Nuno je ukljuiti ventilaciju. To e biti trenutna pomo protiv toplinskog udara. Periferna vazodilatacija e biti najvea pri 35-37C. Na temperaturama iznad 37C opada jer je kontraproduktivna tada okolina grije organizam.

UTJECAJ OKOLIA NA ENDOKRINU FUNKCIJU

Produkcija energije, seksualno uzbuenje, graviditet, laktacija, probava su bitni endogeni faktori.

Egzogeni faktori su:

klima: temperatura, vlaga, strujanje zraka, ventilacija ulni podraaji: taktilni, olfaktorni, vizualni socijalni podraaji; odnos muko ensko, majka mladune, strah, gustoa i veliina populacije.

KONTROLNI SUSTAV
CNS djeluje na hypothalamus, hypothalamus djeluje na hipofizu (hypophysis cerebri, pituitary gland), a hipofiza regulira gotovo sve ostale lijezde. Dakako, te veze nisu odve vrste. Vani su i adrenal-hormoni, neuro-hormoni, hormoni thyroidea-e, epifize (pineal body, epiphysis cerebri)

Testis-i su bitni za spermatogenesis, i o tome ovisi kakvoa spermija (spermatozoona). Imaju

androgen-u

estrogenu

sekreciju.

Ovary-i lue estrogen i progesteron. U njima se odvija oogenesis i ovulacija. Estrogen

potie estralno ponaanje ivotinja parenje. Utjee na jajovod, maternicu, vaginu i mlijene lijezde. Progesteron djeluje ponajvie na maternicu i vime. Funkcija jajovoda je usko vezana za fertilizaciju (fertilization; implantation i razvoj fetusa). Termikom stresu su najpodloniji mujaci jer spermatozoon-ima (spermijima) treba 40 dana za sazrijevanje, a potrebna im je temperatura nia od temperature tijela.

PRASILITE
Brzina strujanja zraka u prasilitu treba biti 0.05 0.25 m/s. Prasad ima male rezerve glikogena u jetri i nerazvijenu termoregulaciju. Pri niskim temperaturama prasad ne ide na sisu. Moe se dogoditi da ak ne posie ni kolostrum koji sadri anti-tijela, ima laksativno djelovanje i izvor je energije. Glikogen koji ima prasad brzo troi za zagrijavanje (stvaranje topline). Krmaa s leglom potrebuje 5-6 m3 zraka (?). Poviena koncentracija ammoniaca u prasilitu dovodi do: oboljenja dinog sustava, intoksikacije, anemije, problemi sa sluznicama. Maksimalna dozvoljena koncentracija amonijaka u prasilitu 10 ppm. Idealno bi bilo kada bi mogli osigurati 0 ppm. No, to je nemogue. Poveana koncentracija praine i mikroorganizama u zraku, oneienje zraka tetnim plinovima, amonijakom, znai da neto ne tima. Vrlo vjerojatno je uzrok smanjena ventilacija. No uzrok moe biti i prevelika fermentacija otpadne fekalne tvari, bolest u staji (mikroorganizmi)

Ugljini dioksid (CO2) se tvori disanjem, u probavi (crijevni plinovi), fermentacijom

excrement-a Preso-receptori u organizmu prvenstveno reagiraju na koncentraciju CO2 u krvi. Fizioloki, poveanje koncentracije CO2 u krvi dovodi do intenziviranja disanja (pozitivna povratna sprega to je efekt gazirane vode). Ukoliko je zrak prezasien s CO2, poveanjem opsega disanja e se poveati koncentracija CO2 u krvi. Stoga e u jednom trenutku, pri odreenoj koncentraciji CO2 u krvi mehanizam

pozitivne povratne sprege prei u mehanizam negativne povratne sprege i doi e do usporavanja disanja. Ugljini dioksid zakiseljuje krv (CO2 + H2O H2CO3) i, u velikim koliinama, usporava fizioloke funkcije. Nekada se to koristilo za omamljivanje u klaonicama. Maksimalna koncentracija ugljinog dioksida u stajskom zraku ne smije biti vea od 0.2% (2000 ppm). Vlaga treba biti 50-80%.

Temperatura ovisno o razvojnom stadiju:

dob 1. tjedan 2. tjedan 3. tjedan 4. tjedan krmae tov temperatura u C 32C 25C 22C 20C 15-18C, ponekad do 20C 12-18C

Prilino je teko uskladiti temperaturu u bio-zoni krmaa i bio-zoni prasadi, kako bi se obje kategorije dobro osjeale. U tu svrhu se rabe razliite grijalice, podno grijanje Poviena temperatura u krmaa dovodi do mastitis-a, agalactia-e.

Tehnologija ukljetenja krmaa se rabi kako bi se preveniralo gnjeenje

prasadi. Nezgoda je to krmaa ne moe birati mjesto za praenje i pravljenje gnijezda. Kako je to nepovoljno za krmau, znanstvenici pokuavaju nai neko novo adekvatno rjeenje.

Univerzalna veliina boksa je nepovoljna jer veim jedinkama je oteano

lijeganje i ustajanje, te reagiranje na bolno skvianje prasadi koje je krmaa eventualno prignjeila.

Zvukovno prikrivanje
Fizioloki, u prvo vrijeme krmaa doziva prasad na sisu, a kasnije prasad sama trai (zove) sisanje. Prignjeena prasad takoer zove u pomo. Naalost, u veim prasilitima prase i krmaa ne mogu komunicirati. Naime, teko je raspoznati da li je to zvuk iz legla ili iz okoline. U takvim okolnostima su esti poremeaji u pravilnosti sisanja.

Voda i hrana
ivotinjama je potrebno osigurati 4-5 kg vode na kg pojedene hrane.

OVCE
Ovce su vrlo ne-zahtjevne ivotinje, skromne. Za prehranu ovaca su dovoljni samo panjaci (Jadranska obala). Mogue je i kombinirano dranje (panjaci i staja). Kako su prekrivene gustim vunenim prekrivaem, ovce vrlo dobro podnose niske temperature. Naravno, to ne vrijedi za netom ojanjenu janjad i ovce nakon strienja. Visina ograda (torovi) kojima se ograuju ovce treba biti 1.3-1.6m.

Ovarnjaci
Za uzgoj plemenitih pasmina ovaca nuno je koristiti ovarnjake. Ovarnjaci za matina stada su dimenzija: 8-10 m (irina) x 4 m (visina) x potrebna duina koja ovisi o planiranom broju grla. Potrebne povrine po pojedinoj kategoriji ivotinja iznose: kategorija ovan ne-gravidna ovca gravidna ovca iljeica janje povrina u m2 2 m2 0.8-1 m2 1-1.2 m2 06-07 m2 04.06 m2

Prikladne temperature za ovce iznose 10-14 C, odnosno 6-14C, a za tovnu janjad 10-17 C.

Omjer prozora i poda u objektu za uzgoj ovaca valja biti 1:10 do 1:15 u korist
poda, odnosno osvjetljenje valja biti 30 lx ili 2W/ m2 (arulja).

Pod ovarnjaka se gradi od vrstih materijala koji dobro podnose svakodnevno

ienje. Stelja se iznosi 2-3 puta godinje.

U ovarnjaku se postavljaju:

pokretne pregrade pokretne su kako bi se dizanjem moglo pratiti povienje duboke stelje, i pokretne jasle dvostruke za voluminoznu krmu i koncentrat. Potrebno je 2 m jasli na 10 ovaca (20cm/ovca), pojilice; jedna na 25 ovaca.

Ispust za ovce treba biti poploan i ograen.

Ovarski psi. U pravilu idu 1-2 psa na 150 ovaca.

Ovnovi se u staje smjetaju u grupama od 4-6 grla; 2-3 m2 po ovnu staje i 5 m2/ovnu
ispusta.

Staje za tov janjadi

Janjad se u stajama dri, u pravilu, u grupama od 100 ivotinja. Koristi se reetkasti pod koji je metalna konstrukcija s gredicama irokim 6 cm i razmakom izmeu gredica od 2 cm. Potrebno je osigurati 0.4 m2 po janjetu. Za janjad nisu potrebni ispusti. Ishrana se provodi automatskim hranilicama i pojilicama.

Njega ovaca
Posebnu panju pri uzgoju ovaca je potrebno posvetiti prevenciji ozljeda prilikom ianja i kvalitetnom, suhom i toplom smjetaju te dobroj hrani barem 8 dana nakon ianja. Pozornost valja posvetiti i ispadanju ili jedenju vune.

Higijena papaka je zapravo profilaksa epavosti. Papci se dezinficiraju u bazenima

dimenzija 4 x 2 m2, dubokim 20 cm. U bazenima je otopljen formalin ili CuSO4 (bakreni sulfat) u koncentraciji 5-10%.

Ektoparaziti se suzbijaju kupkama u velikim bazenima; 5-10 m x 2 m s dubinom od

1.5 m. Dakako, odgovarajui insekticid je otopljen u vodi.

Panjaci za ovce
Ovce degradiraju panjake jer podgrizaju travu, tako da iza njih ostaje 'gola zemlja'. Bolja varijanta je ako koristimo pregonske panjake. To se u pravilu rabi za plemenite pasmine.

KOZE
Intenzivno dranje koza se moe provoditi na dva naina; vezano i slobodno dranje.

Vezano dranje je prikladno jer su potrebe za slamom male, nema tua, manje su
potrebe za prostorom; 0.5 m2 po kozi. Munja je stacionarna. Vezano dranje je prikladno za male farme do 40 koza.

Slobodno dranje za nedostatke ima tee nadgledanje ivotinja, vie posla, este
tue, teko uvoenje nove jedinke. Grupe, od 10 do 13 koza, se slau prema mlijenosti. Potrebno je oko 1.2-1.5 m2 po kozi, dakle skoro 3 puta vie no u vezanom dranju. Optimalne su staje od 150 koza.

Staju za uzgoj koza valja smjestiti tako da je zaklonjena od dominantnih vjetrova.

Neugodni mirisi se ire i preko 100 metara od staje. Visina staje treba biti 2.25-3 m, to ovisi o podneblju; nie staje se lake zagriju. Koze se uzgajaju na dubokoj stelji do 1 m.

Pod staje ini nabijena zemlja s nagibom prema zidu (kanali). Temperatura u staji treba biti 10-15C; odnosno, ne manje od 6, ne vie od 27C.
Minimalna temperatura za jarad je 12C, a optimalna 15-18C.

Relativna vlaga valja biti 60-80%. Brzina strujanja zraka do 0.5 m/s. Osvijetljenost 40 lx (=3 W/m2 ?).

Potrebna povrina jasli je 0.35 m2. Za jare do 30 dana starosti je potrebno 0.2 m2, a za iljeicu 1m2. Koze nerado piju iz automatskih pojilica. Stoga se im se amperi pune 3 puta dnevno s vodom; (optimalno) 15-20C. Dnevno popiju 5-15 dm 3 vode.

Munja koza moe biti runa ili strojna, stacionarna ili u izmuzitu.. Strojnom

munjom je mogue izmusti 80-90 koza na sat. Munja jedne koze traje 2-2.5 min. Koza se postavlja na drveni podij, tako da je 50-70 od zemlje. Jarci se individualno dre u odvojenim stajama. Imaju 3-5 m2 zatvorenog prostora i ispust.

Oprema u staji za koze Jasle:

jednostrane dvostrane tee koze 0.4 m/iv lake koze 0.3 m/iv jarii 0.1-0.2 m/iv

Valov za koncentrat
Visea pomina pregrada (drvena) visine 1.2-1.35m

Ograda na panjaku
-elektrini pastir s 3 ice: gornja - 1.45m od zemlje (0.6 m od srednje) srednja 0.85 m od zemlje (0.5 m od donje) donja 0.35 m od zemlje.