TRENING S TERETIMA KOD DJECE I MLADIH SPORTAA: ZATO DA, A ZATO NE?

Seminarski rad

Student: xx

Mentor: xx

SAETAK Openito vlada miljenje da treninzi djece i mladih sportaa sa utezima nisu dobri dok dobro ne ugaze u pubertet. Kod djece mogue je na siguran i pravilan nain provoditi treninge snage, a bez da se ugrozi rast i razvoj. Vjebe se mogu mijenjati i modificirati meutim treba biti izrazito oprezan sa doziranjem optereenja i inzistirati na pravilnoj tehnici izvedbe vjebe. Kljune rijei: trening djece, trening s utezima, snaga

SADRAJ 1. UVOD............................................................................................................................4 2. TRENING S OPTEREENJEM KOD DJECE I MLADIH ZATO DA?................5 3. TRENING S OPTEREENJEM KOD DJECE I MLADIH ZATO NE?.................8 4. ZAKLJUAK................................................................................................................9 5. LITERATURA.............................................................................................................10

1. UVOD

Opeprihvaeno vjerovanje da su treninzi snage kod djece opasni za njihov rast i razvoj, moda i nije potpuno tono. Naporne sportske vjebe, poveana miina izdrljivost i pojaana snaga kostiju, korisne su posljedice treniranja izdrljivosti kod djece. Treninzi sa optereenjem su openiti pojam koji se koristi da bi se opisali sustavi treninga koji se temelje na vanjskim optereenjima u cilju poboljanja pojedinih dimenzija snage pa se nerijetko koristi i naziv trening snage. Razlozi za nesigurnst u tome da li djeca trebaju vjebati sa utezima lei u vjerovanju da je nedostatna razina prirodnih anabolikih hormona u organizmu djece u pubertetu, te nedovren i izrazito buran razvoj lokomotornog sustava djece u pubertetu. Veliki dio kontroverzi odnosi se na mogunost oteenja u podruju epifiznih zona rasta. Do takvih ozljeda dolazi zbog loe tehnike dizanja, dizanje maksimalnih teina i dizanja vanjskog optereenja bez strunog nadzora. Posljednje studije su meutim pokazale da je rizik od ozljede malen i da trening snage moe pomoi u spreavanju ozljeda. Veina ozljeda kod djece pojavljuje se na ligamentima i tetivama. Dobro osmiljena svakodnevnim naporima. Dobro voeni trening dizanja utega, nikada nije pokazivao znakove tetnosti za djecu, odnosno to nikada nije znanstveno dokazano, ve se samo tako smatralo. Skenovi kostiju djece koja su se redovito natjecala u dizanju utega pokazivali su veu gustou kostiju, od kostiju djece koja nisu vjebala izdrljivost. tovie, kontrolirano i voeno treniranje izdrljivosti moe djeci pomoi u lakem svladavanju i boljem igranju drugih sportova ili pak da normalno svladavaju svakodnevne napore. Dizanje utega takoer je dobra vjeba koordinacije i pokreta. progresija treninga snage rezultirat e jaanjem ligamenata i tetiva, te kao rezultat, omoguit e djetetu da se bolje suoi s

2. TRENING S OPTEREENJEM KOD DJECE I MLADIH ZATO DA?

Uvijek postavljamo isto pitanje Koliko je uinkovit trening s vanjskim optereenjem u mladih sportaa? Da bismo odgovorili na ovo pitanje potrebno je izvesti istraivake studije i njihove rezultate usporediti. Na sljedeim dijagramima prikazana je dinamika napretka snage kod netrenirane djece.

Tablica prikazuje rezultate studija koji je ispitivao uinke treninga sa optereenjem, a ispitanici su bili pubertetskog uzrasta. Bitno je naglasiti znaajan napredak skupine koja je trenirala sa vanjskim optereenjima u odnosu na kontrolnu grupu. Naravno nakon prekida kontinuiteta treninga zabiljeen je pad u dimenzijama snage u treniranoj skupini. Logino je za pretpostaviti da je razvoj snage uvjetovan koncetracijom anabolikih hormona ija se koncetracija poveava s odmicanjem puberteta. Rezultati tih istraivanja prikazani su u sljedeoj tablici.

U ovoj tablici prikazana je razlika te se moe uoiti kako rezultati nisu ujednaeni. Vjerojatni razlog toga jeste u tome to je napredak tee postii u osoba koje su na vioj razini treniranosti pa je rezultat e u prvoj tablici potrebno promatrati sa rezervom. Druga bitna stvar koju je vano napomenut jeste da su sve ove grupe imale jednaka optreenja a izlazni rezultati bi vjerojatno bili drugaiji da su stariji imali vea optereenja i frekvenciju jer bi oni to i mogli podnijeti. Kakve su statistike rizika tijekom ovakvih procesa? Vei dio studija koje su navedene pratilo je nastanak ozljeda i one su ohrabrujue samo 0,1 posto ispitanika je imalo ozljedu od 100 osoba unutar grupe. Preciznije

definirano ozljede su se javljale i u grupi koja je trenirala i u kontrolnoj grupi ali redovito izvan treninga i u slobodnim aktivnostima. Kakav je utjecaj trening imao na razvoj rasta u djece? Sama istraivanja nisu trajala relativno dovoljno dugo da bi se sa sigurnou moglo utvrditi da li ima zaostajanja u rastu kod trenane skupine a rezultati nekih istraivanja prikazanu sa u sljedeem dijagramu.

Nakon cjeloukupne analize kompletnog testnog procesa moe se rezimirati da trening 2-3 puta tjedno u trajanju od 8-12 tjedana daje znaajne rezultate u u razvoju pojedinih dimenzija snage kod djece u predpubertetu i pubertetu. Razlike u te dvije grupe nisu utvrene ali je prikazana sigurnost izvoenja trenanog procesa. Nije utvreno negativno utjecanje na razvoj djece sa pravilno doziranim optereenjima.

3. TRENING S OPTEREENJEM KOD DJECE I MLADIH ZATO NE? Krajnje objektivno prethodni podatci ne ostavljaju previe prostora za sumnju da li je dobro primjenjivati trening s optereenjem u djece. Jednostavno reeno ne postoje vrsti dokazi koji utvruju na to da je djeci taj trening tetan, a pozitivna efikasnost je dokazana. Meutim autor smatra da za razvoj ovakvih trenanih pocesa postoje odreeni oteavajui faktori koji nisu tu navedeni nego su izvedeni iz druge eksperimentalne studije. Kako bi bolje bilo shvaeno to se eli rei potrebno se upotrijebiti sljedeim primjerom koji pokazuje to. U toj studiji bile su dvije grupe koje su se razlikovale po tome to je prva grupa bila aktivno ukljuena u Judo kolu i tamo je provodila treninge vezane iskljuivo za Judo tehnike i pripreme a druga grupa bila je ukljuena u aktivnosti rekreativnog bavljanja sportskim igrama, koarke, nogometa i rukometa. Studija je trajala 9 mjeseci i svi su se bavili istim vremenskim trajanjem aktivnosti koje su trajale 3 puta tjedno po 45 minuta. Rezultati te studije ukratko su prikazani na dijagramu ispod i pokazuju rezultate.

Ni jedna od gore navedenih motorikih mjera ne mjeri izravno opseg i dubinu motorikih mjera ne mjeri izravno opseg i dubinu motorikih programa kod djece, a nema sumnja da djeca koja su trenirala Judo kao i ona koja su se bavila sportskim aktivnostima razvila vei opseg motorikih vjetina od one djece koja bi u istom periodu vjerojatno trenirala samo sa teretom.

4. ZAKLJUAK

Nema sumnje da je trening sa optereenjima uinkovit za razvoj snage, i isto tako ne postoje dokazi da remeti normalan razvoj djeteta. Vano je da treneri i roditelji djece prihvate dugoroan pristup radu, da to bude pristup koji nadilazi kratkorone ciljeve. Istraivanja potvruju da senzibilni trening snage e pomo u svladavanju svakodnevnih ivotnih zadaa. Od ranih godina trai se multilateralni pristup, razvoj razliitih ali i bazinih vjetina. Zdravstvene blagodati treninga snage uvelike nadilaze potencijalne rizike. Trening snage, kada se pravilno izvede, moe poveati djeju snagu i ukupno zdravlje kao i kod svih adolescenata bilo kakvih sportskih vjetina. To je posebno vano u dananjoj znanosti gdje broj pretile djece iz dana u dan postaje sve vei. - Dahab

5. LITERATURA

1. Damir S., (2007). 5. godinja meunarodna konferencija KONDICIJSKA PRIPREMA SPORTAA, Trening s teretima kod djece i mladih sportaa Zato da, a zato ne? (str. 50-55). Zagreb: Kineziolki fakultet Svueilita u Zagrebu. 2. Ironmanmagazine.com, Djeca i utezi http://www.building-body.com/djeca-i-utezi.html 3. Marino B., (2010), Primjeri treninga snage kod djece http://www.sportskitrening.hr/primjeri-treninga-snage-kod-djece/

10