PRIRUNIK ZA RODITELJE I NASTAVNIKE

VRNJAKA MEDIJACIJA

VRNJAKA MEDIJACIJA
PRIRUNIK ZA RODITELJE I NASTAVNIKE

2010.

VRNJAKA MEDIJACIJA
(PRIRUNIK ZA RODITELJE I NASTAVNIKE)

autor: Uma Isi

Zahvala Izdavanje ove publikacije omoguila je Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini, uz nesebinu nansijsku pomo Kneevine Andore i Velikog vojvodstva Luksemburga.

Navedena stajalita, izjave i miljenja pripadaju iskljuivo autoru i ne odraavaju zvanino stajalite ili politiku djelovanja Misije OSCE-a, niti njenih drava lanica. Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini ne daje nikakve garancije, zastupanje ili obaveze, direktno ili indirektno, niti preuzima zakonsku obavezu, bilo direktnu ili indirektnu, ili odgovornost za kvalitet, tanost, svrsishodnost ili koritenje informacija, teksta ili drugih pojedinosti sadranih u ovom dokumentu.

Copyrights (c) OSCE 2010 Sva prava zadrana. Ni jedan dio ove publikacije ne smije se reproducirati, pohranjivati u sistem za pretraivanje ili prenositi, u bilo kojom obliku ili uz pomo bilo kojeg sredstva, elektronski, mehaniki, snimanjem, ili na drugi nain, bez prethodne pisane dozvole vlasnika autorskog prava.

SADRAJ Sukobi i nasilje u koli .................................................................... Zato vrnjaka medijacija? ............................................................ kolski timovi za medijaciju i uloga roditelja i nastavnika u timu .......... O Priruniku .................................................................................. I Identitet, stereotipi i predrasude Pojam, aspekti i slojevi identiteta ...........................................10 Pojam i vrste stereotipa ........................................................11 Pojam i vrste predrasude ......................................................11 Kako se boriti protiv stereotipa i predrasuda ............................13 5 6 7 8

Radionica 1 Identitet .................................................................15 Radionica 2 Stereotipi i predrasude .............................................23 Radionica 3 Stereotipi i predrasude .............................................29 II Vjetine komunikacije ta je komunikacija? ............................................................34 Prepreke za komunikaciju i nastajanje konikta .......................35 Podsticaji za komunikaciju i rjeavanje konikta .......................36 Aktivno sluanje ..................................................................36 Asertivna komunikacija .........................................................37 Nenasilna komunikacija ........................................................39

Radionica 1 Komunikacija ...........................................................44 Radionica 2 Aktivno sluanje .......................................................49 Radionica 3 Nenasilna komunikacija .............................................54 III Konikt pojam i tipovi Pojam konikta ....................................................................58 Uzroci konikta u koli ..........................................................58 Vrste konikata u koli ..........................................................59 Funkcije konikata ...............................................................60

Radionica 1 Konikt ....................................................................63 Radionica 2 Konikt ....................................................................70 Radionica 3 Konikt ....................................................................76

IV

Tehnike i procedure rjeavanja konikata

Faze nastanka konikta .........................................................82 Pristupi koniktu ..................................................................83 Ishodi i stilovi ponaanja u koniktu .......................................83 Reakcije na konikt ..............................................................86 Kako pravilno razumjeti konikt u koli ...................................86

Radionica 1 Rjeavanje konikata ................................................88 Radionica 2 Rjeavanje konikata ................................................92 Radionica 3 Rjeavanje konikata ................................................96

Pregovaranje pojam, tipovi i procedure

Pojam pregovaranja ........................................................... 100 Elementi pregovaranja ........................................................ 100 Tipovi i principi pregovaranja ............................................... 101 Pregovaraki stilovi ............................................................ 104 Procedura pregovaranja ...................................................... 105 Mogui ishodi pregovaranja ................................................. 106 Teki pregovarai ............................................................... 107

Radionica 1 Pregovaranje .......................................................... 109 Radionica 2 Pregovaranje .......................................................... 119 Radionica 3 Pregovaranje ......................................................... 122

VI

Tehnike i procedure medijacije

Pojam medijacije ............................................................... 128 Principi medijacije .............................................................. 129 Tipovi medijacije ................................................................ 129 Faze medijacije .................................................................. 130 Uloga medijatora ............................................................... 130 Medijacija u koli ............................................................... 131

Radionica 1 Medijacija u koli .................................................... 135 Radionica 2 Medijacija u koli .................................................... 138 Radionica 3 Medijacija u koli .................................................... 141

VII

Strategije izgradnje mira unutar grupe

Strategije izgradnje mira unutar grupe .................................. 146

Radionica 1 Strategije izgradnje mira unutar grupe ....................... 150 Radionica 2 Strategije izgradnje mira unutar grupe ....................... 154 Radionica 3 Strategije izgradnje mira unutar grupe ....................... 159 Radionice za osnaivanje tima za medijaciju ......................... 162 4 5 6 7 ................................................................................ 164 ................................................................................ 168 ................................................................................ 171 ................................................................................ 176 Radionica Radionica Radionica Radionica

VJEBE ZA ZAGRIJAVANJE ............................................. 179 POJMOVNIK .................................................................... 180 PRILOZI ......................................................................... 182 EVALUACIJA ................................................................... 187 KORITENA LITERATURA ............................................... 199

Sukobi i nasilje u koli

Potovani roditelji i nastavnici, Odrastanje vaeg djeteta/uenika prate sukobi - u koli, u porodici, meu prijateljima, u komiluku, u sportskom klubu. esto ste imali iskrenu namjeru da preventivno djelujete i sprijeite sukob ili, kada se sukob ve dogodio, da posredujete u rjeavanju sukoba izmeu njih, elei da doete zajedno do rjeenja kojim e strane u sukobu biti zadovoljne. Meutim, nije uvijek sve ilo kako treba, niste uvijek bili zadovoljni sobom. Jo kada su djeca poela dolaziti kui i na nastavu s modricama, uplakani, odluili ste se boriti protiv sukoba na koje se sve vie odgovaralo nasiljem. ivimo u vremenu estih manifestacija vrnjakog nasilja1, bez obzira da li se radi o: zikom, verbalnom, socijalnom ili seksualnom. verbalno kao to su: prijetnje, izrugivanje, dobacivanje, zadrikivanje, vrijeanje; ziko kao to je: udaranje, tipanje, guranje, unitavanje i kraa stvari; socijalno kada se nastoji natetiti pojedincu zadajui mu neugodnosti i ruei ugled u okolini, naprimjer ogovaranjem, ignorisanjem, spletkarenjem; psiholoko kao to su: prijetei pogledi, komentari, ismijavanje. Nasilje karakterizira: nesrazmjer moi, namjera povreivanja drugog, prijetnja daljnjom agresijom i prestravljenost rtve. rtve nasilja ili nastavljaju povueno da ive ili se odluuju da nasilniku uzvrate (esto uz pomo prijatelja ili roditelja) i raa se novo nasilje. Ako se nasilje desilo u koli, velika je vjerovatnoa da e se i osveta desiti u koli, uz pomo kolskih prijatelja, kako bi nasilnici u koli bili kanjeni a da svi to u koli znaju. Jedno nasilje potie drugo i tako stalno. kola postaje opasno mjesto boravka uenika, kao to postaje opasan njihov dolazak u kolu i odlazak kui. injenica je i da uenici najee ne prijavljuju svoje sukobe i doivljeno nasilje zbog osjeaja sramote i manje vrijednosti; zbog straha od posljedica prijavljivanja i zbog nedostatka povjerenja da e ih odrasli zatititi. Vi ne moete utjecati na rjeavanje sukoba koji imaju karakteristike nasilja, koje kanjavaju sudovi i policija, ali preventivno moete djelovati na djecu/uenike u porodici i koli i posredovati u rjeavanju konikata kao to su: zadirkivanje, ogovaranje, ismijavanje, a to je posljedica nepoznavanja sopstvenog identiteta i njegovih slojeva, te posjedovanja stereotipa i predrasuda, neposjedovanja vjetina komunikacije, aktivnog sluanja, asertivnost i nenasilnog rjeavanja sukoba. Dakle, rije je o oblastima ljudskog ivota koje se mogu mijenjati uenjem i vjebanjem. Zajedno sa svojom djecom/uenicima, drugim roditeljima, nastavnicima, psiholozima i pedagozima imate priliku preventivno djelovati na pojavu nasilja u koli istovremeno stvarajui uvjete da vaa kola bude prijatno mjesto za uenje i druenje. Zajedno sa svojom djecom, uenicima, drugim roditeljima i nastavnicima, pedagozima i psiholozima imate priliku uestvovati u realizaciji Dravne strategije za borbu protiv nasilja nad djecom 2007. 2010. (Bosna i Hercegovina) i preventivno djelovati na pojavu nasilja u koli, istovremeno stvarajui uvjete da vaa kola bude prijatno mjesto za uenje i druenje. elite li uestvovati u obrazovanju za mir, a ne za iskljuivo rjeavanje konikata? Rezultati prevencije su najbolji rezultati u svakom procesu. Jeste li spremni u tome uestvovati? Ako jeste idemo dalje.

Prema posljednjim istraivanjima postotak djece koja su rtve nasilja u koli: Engleska 19 %, Japan 15 %, panija 17% i SAD 16 %.

Zato vrnjaka medijacija?

Vratimo se prii s prethodne stranice. Koliko ste u pokuajima da pomirite djecu/ uenike doveli se u situaciju da ste jo vie produbili sukob izmeu njih ili ste izgubili njihovo povjerenje zauvijek? Koliko ste puta eljeli da roditelji i nastavnici razrijee meusobni sukob kamo da djeca/ uenici idu na ekskurziju, a da pri tome i djeca/uenici uestvuju u donoenju odluke? Jeste li eljeli sprijeii daljnje sukobe u koli izmeu djece s posebnim potrebama i ostalih uenika, jer svi imaju pravo na jednake uvjete u obrazovanju? esto su se u te sukobe ukljuivali i roditelji i nastavnici i psiholozi i pedagozi, a stanje je postalo sve tee, jer je svako zastupao svoju stranu, niko nije suraivao ni s kim. Umjesto da djeluju kao kolski tim, sve strane su eljele biti pobjednici. U rjeavanju sukoba u koli moraju uestvovati svi i uenici i nastavnici i roditelji i psiholozi i pedagozi. Samo tako e vaa kola biti prepoznata kao kola koja funkcionira na demokratskim principima, a vi ete preuzeti aktivnu ulogu u koli koja vam pripada. Vrnjaci vae djece/uenika najbolje se razumiju meusobno i mnogo vjeruju jedni drugima. Ali oni trebaju i vau podrku i razumijevanje da bi pomogli svojim prijateljima. Zato je vae opredjeljenje da budete dio kolskog tima za medijaciju izuzetno vano i za vas i za vau djecu/uenike. Oni su vam ukazali povjerenje, a ono se treba opravdati. Kada nam medijacija moe koristiti? kod svih strana u sukobu postoji potreba da se odri ili vrati dobar meusobni odnos sve strane u sukobu imaju interes da rijee problem strane u sukobu osjeaju umor od daljnjeg sukobljavanja postoji dobra volja kod svih strana da se sukob rijei Medijacija nije adekvatna u sluajevima kada: bilo koja strana nije voljna za posredovanje neka od strana nije u stanju da uestvuje ili nije u stanju da se dri dogovora kada nije u interesu neke strane da postigne sporazum kada postoji prijetnja ili strah od nasilja kada sukob zahtijeva ukljuivanje javnosti. Vrnjaka medijacija predstavlja medijaciju u kojoj sami uenici uzimaju ulogu medijatora. Naime, uenici koji se obue za primjenu medijacijskih vjetina mogu uspjeno da posreduju u sukobima koji se javljaju u njihovoj

kako kolskoj tako i iroj sredini - izmeu njihovih vrnjaka, ali i na relaciji uenik-nastavnik ili uenik-roditelj. Vrnjaci uenika najbolje se razumiju meusobno i mnogo vjeruju jedni drugima. Ali oni trebaju i vau podrku i razumijevanje da bi pomogli svojim prijateljima. Zato je vae opredjeljenje da budete dio kolskog tima za medijaciju izuzetno vano i za vas i za uenike. Oni su vam ukazali povjerenje, a to se moe opravdati. Preuzimajui ulogu medijatora, vi postajete neutralan i aktivan slualac, koji nee nuditi gotova rjeenja. Vi preuzimate ulogu da posredujete, postavljate pitanja stranama u sukobu, usmjeravate ih i ohrabrujete da donesu rjeenje prihvatljivo za sve strane u sukobu. U medijaciji nema pobjednika, svi moraju imati osjeaj da su pobijedili, a to je va rezultat, do kojeg dolazite kada savladate vjetine medijacije. Ako jo uvijek sumnjate u ekasnost rada vaeg tima, rezultati medijacije uvjerit e i vas i uenike i pedagoge i psihologe da radite korisnu aktivnost za sve vas. Uspjeno okonana medijacija donijet e vam dva rezultata rijeit ete sukob na zadovoljstvo obje strane, ali i preventivno djelovati na izbijanje novih sukoba. Medijacija, kao sredstvo preventivnog djelovanja na pojave u koli koje prati sukob, ali i tehnika rjeavanja sukoba omoguava i da: - vaa djeca ue i drue se u koli koju odlikuje aktivna uloga mladih, nenasilje, beskoniktna atmosfera - roditelji budete sigurni da vaa djeca provode vrijeme za uenje i druenje u sigurnoj i tolerantnoj sredini - se vi nastavnici, umjesto bavljenjem pitanjem discipline, bavite novim i kreativnim metodama nastave, uspjesima na takmienjima, prezentacijom kole - vai pedagozi i psiholozi imaju vremena za struno pristupanje svakom ueniku, koji im se obrati za pomo, svakom roditelju i nastavniku. Ko moe traiti posredovanje u rjeavanju sukoba od kolskog tima za medijaciju? Timu se mogu obratiti jedna ili vie sukobljenih strana direktno ili indirektni uesnik u sukobu (npr. uprava kole), i to direktnim obraanjem zainteresirane strane timu za medijaciju ili upuivanjem sukobljenih strana od nastavnika, psihologa, pedagoga, roditelja da se obrate timu za medijaciju. Spremni ste medijaciju? biti lan kolskog tima za

kolski timovi za medijaciju i uloga roditelja i nastavnika u timu

Kako ni kola ne moe bez sukoba, njih ne treba ignorirati, nego ih treba rjeavati. Sukobi nikad ne nestaju, ali vrnjakom medijacijom oni se ublaavaju i esto se spreava njihovo ponovno nastajanje. Bez obzira da li je rije o sukobima u koli ili u porodici uenika, njegovom komiluku, klubu, uspjean rad tima za medijaciju u koli ima utjecaj i na vannastavne aktivnosti i privatni ivot uenika, ali i njihovih roditelja i nastavnika. Naa pria o vrnjakoj medijaciji poet e o tome ko smo mi, ko su naa djeca, nai uenici, ko su osobe u sukobu, jer ako ne poznajemo sebe, kako onda rjeavati sukobe u kojima i sami uestvujemo ili pak rjeavati sukobe drugih ako ne poznajemo njihove (i svoje) slojeve identiteta, njihove (i svoje) predrasude i stereotipe, koji su nastali u nekom sloju identiteta spolnoj, etnikoj, kulturalnoj pripadnosti, a moda ste na formiranje utjecali i vi. ivjeti sa sterotipima i predrasudama oteava na suivot, ali i suivot vae djece i uenika, s drugim i drugaijim, i potencijalni su izvor sukoba nas i njih. Ako jo pri tome ne posjedujemo vjetinu komunikacije, naroito asertivne komunikacije, kojom izraavamo svoje stavove, ali ne na tetu drugih, ako ne sluamo sa empatijom druge osobe, uh, na sukob je vidljiv sve vie. Fitilj se zapalio sukob je pred nama (bez obzira na njegovu vrstu) i poput ivog bia se rodio, raste, snai, a onda ako odaberemo korisnu tehniku njegovog rjeavanja (medijaciju ili pregovaranje), on e biti rijeen, nestati, a nai odnosi i odnosi nae djece i uenika s nama imaju ansu da budu jasniji, snaniji, dugorono. I na kraju, da se ne bismo dovodili u situaciju da sukobe samo rjeavamo ako nauimo strategije nenasilnog rjeavanja sukoba, ako se obrazujemo za mir, nae trenutke ivota emo umjesto na rjeavanje sukoba troiti na kreativnije, zanimljivije i korisnije stvari. Umjesto svae etnja s prijateljima, gledanje novog lma, uee u volonterskim akcijama vijea roditelja, itanje zanimljive knjige zvui primamljivije. A vama? U vrnjakoj medijaciji nuno je stranama u sukobu razviti odgovornost za svoje emocije i izbore i osjeaj za odnos prema sebi i drugima. Od Vas kao lana tima za medijaciju se oekuje da: imate pozitivan i neformalan ton u procesu rada tima

vodite rauna o potovanju vremenskih okvira procesa medijacije posmatrate tempo procesa medijacije razvijate kod medijatora osjeaj za pravi trenutak ohrabrujete i medijatora i strane u sukobu u pronalaenju rjeenja prihvatljivog za sve strane podstiete asertivnu komunikaciju kod strana u sukobu pomaete u prevazilaenju razlika u vienju, pretpostavkama i oekivanjima strana u sukobu nastojite odravati ravnoteu snaga osiguravate uvanje tajnosti podataka iz procesa medijacije ublaavate esktremne pozicije nudite pozitivne sugestije pomaete u pripremi plana rada tima utvrujete prioritetna pitanja vrnjake medijacije radite prema programu rada Ako prihvatate vau ulogu u timu za medijaciju evo ta vas eka dalje: - formiranje kolskog tima za medijaciju, koji e sainjavati uenici, roditelji, nastavnici, pedagozi i psiholozi, - educiranje lanove kolskog tima za medijaciju o neophodnim znanjima i vjetinama za provoenje postupka medijacije (identitet, stereotipi, predrasude, komunikacija, asertivna komunikacija, aktivno sluanje, rjeavanje konikata, pregovaranje, medijacija, strategije izgradnje mira nenasilno rjeavanje konikata) - timski rad - uenici, roditelji i nastavnici e uz struno voenje pedagoga i psihologa kole djelovati kao tim i svoj rad zasnivati na principima timskog rada - rad tima tokom cijele kolske godine, - izrada analiza rada tima uz prezentiranje najeih uzroka konikata, osobama koje su uestvovale u medijacijskom postupku i ishodima medijacije. Osnovno naelo medijacije je: ZADOVOLjIMO POTREBE SVIH STRANA! I podsjeamo vas vaa uloga nije da rjeavate probleme svoje djece i uenika u njihovo ime, nego da njihovim vrnjacima medijatorima, kao lanovi tima za medijaciju budete podrka, pomo i ravnopravni partneri u rjeavanju sukoba izmeu djece, uenika, pa i s vama roditeljima i nastavnicima. Vrnjaka medijacija je proces i nemojte da vas prvi rezultati eventualno obeshrabre. Nemojte odustajati, jer uspjeno posredovanje i u jednom sukobu i zadovoljne obje strane su vae zadovoljstvo i va uspjeh. Zato onda uspjeh ne uveavati?

O Priruniku
Ovaj prirunik namijenjen je roditeljima i nastavnicima koji e biti ukljueni u rad kolskih timova za medijaciju. Prirunik sadri sedam modula: 1. Identitet, stereotipi i predrasude 2. Komunikacija 3. Konikt 4. Tehnike i procedure rjeavanja konikata 5. Pregovaranje 6. Tehnike i procedure medijacije 7. Strategija izgradnje mira unutar grupe Svaki modul sadri dva dijela, i to dio koji teorijski pojanjava temu modula i drugi, praktian dio (radionice) koji omoguava dodatno upoznavanje, uenje i vjebanje teme modula. Tokom obuke medijatora teorijski dio se moe posebno obraditi, a nakon toga uraditi radionice; ali se moe izloiti i tokom provoenja radionica. Dakle, obje mogunosti su na raspolaganju izvoaima obuke. Radionice se mogu razvijati i prilagoavati uestalim situacijama u koli, a koje su koniktne prirode i mogu se rjeavati vrnjakom medijacijom odnosno angairanjem tima za medijaciju. Svaki modul je povezan s narednim i tokom obuke je vano ukazati da samo uenje i vjebanje svih tema modula doprinosi krajnjem cilju - obuci tima za medijaciju u koli za struan, profesionalan i kreativan rad u koli i ispunjavanju svojih obaveza rjeavanja konikata putem vrnjake medijacije. Takoer, dio radionica je namijenjen iskljuivo roditeljima i nastavnicima, a dio je namijenjen timu za medijaciju. Kod izvoenja radionica za tim za medijaciju nuno je voditi rauna da svi uesnici (uenici, roditelji, nastavnici i pedagozi) budu ukljueni u radionicu shodno svojim ulogama koje e imati u timu za medijaciju. Prirunik je koncipiran tako da moe biti koriten u sljedee svrhe: - za obuku medijatora (roditelja i nastavnika), - za obuku koju e roditelji i nastavnici provoditi za druge polaznike obuke, - kao alat ili referenca u radu u timu za medijaciju i razvijanje komunikacijskih vjetina. Prirunik omoguava da razumijemo, uimo i vjebamo konstruktivno rijeiti sukobe.

I
Identitet, stereotipi i predrasude
- Kako vrijeme prolazi sve manje poznajem svoje dijete/svog uenika - Zato su Skandinavci tako hladni? - Zato ne bih dozvolio da se moja kerka uda za crnca? - Jesu li uenici sa sela loiji od onih iz grada?

1.1. Pojam, aspekti i slojevi identiteta

Godinama gledate svoje dijete kako raste i mijenja se. Godinama gledate svoga uenika i ponekad se upitate je li to zaista on/ona. ini vam se da ih odlino poznajete, a onda se zaudite kako o nekim stvarima, pojavama i ljudima razmiljaju. Kako rastu stalno se suoavate s pitanjima zato pripadam ovom narodu, jer me zbog toga u koli ili meu prijateljima ne vole; zato nisam roena kao mukarac jer me nee niti u jednu ekipu zato to sam djevojica. Pitanja mnogo, a odgovora ili je mnogo ili ih nema. Vaa djeca poinju da se drugaije oblae, sluaju neku novu muziku, bave se drugim stvarima, postaju agresivni, kasno dolaze kui, a na vae pitanje zato to ine odgovore vam da tako rade njihovi prijatelji i da ne mogu biti izuzetak. U koli se suoavate sa stalnim sukobima meu djecom koja pripadaju razliitim etnikim grupama, a do juer to je bilo nezamislivo. Morate braniti djevojice od djeaka, jer su one glupe, sve pokvare, slabe. Gdje nastaju ovi problemi? Sigurno u percepciji kako vi vidite svoju djecu i kako oni sebe vide. Problem je u mijenjanju njihovih uloga tokom vremena, u njihovom identitetu. IDENTITET je na doivljaj naeg vlastitog JA tokom dueg perioda, bez obzira na promjene perioda i okolnosti koje se deavaju oko nas. Identitet je odgovor na pitanje KO SAM JA?, odnosno kako sami sebe doivljavamo u vremenu i prostoru i kako nas opaaju drugi. Identitet se sastoji od niza slojeva a oni su - nai lini izbori tokom ivota profesija, pripadnost udruenju graana, sportskom klubu, muzikom pravcu, politikoj partiji - i neke karakteristike koje dobijamo roenjem spol, zike karakteristike, rasa, nacija, religija itd. Na formiranje identiteta utjeu brojni subjekti kao to su: porodica, religija, politika, sport, muzika, kola, posao, rodbina, mjesto ivljenja itd. U mladosti osoba poinje da integrira raznovrsne identikacije (spolnu, etniku, sa svakim od roditelja, sa svojim prijateljima, sa svojim idolima itd.). Rezultat svih tih integrativnih procesa omoguava mladoj osobi da denitivno kristalizira svoj identitet. Ulazei u svijet odraslih, mladi postepeno preuzimaju uloge i funkcije koje im drutvo u kome ive dozvoljava. Nesklad izmeu potreba mladih i mogunosti drutva, porodice, kole, institucija raa stalne konikte. Mlada osoba esto nije dovoljno sposobna da u procesu formiranja identiteta integrira raznovrsne identikacije (spolne, etnike,

vjerske, kulturoloke i dr.) do nivoa na kojem bi uspjeno funkcionirala. Tada nastaje kriza identiteta. Jedan od naina ispoljavanja krize identiteta jeste ponaanje koje je predstavljeno kao najopasnije i najnepovoljnije (npr. narkomani, alkoholiari, delikventi i slino). Najizraeniji poremeaji identiteta manifestiraju se u kolskoj dobi. U kolskoj dobi subjekti utjecaja na izgradnju identiteta se umnoavaju, manje ili vie intenzivnije djeluju, umnoavaju se slojevi identiteta, jasnije su izraeni neki slojevi identiteta, javljaju se stereotipi i predrasude o osobama ili grupama, prvi sluajevi diskriminacije, prvi sukobi. Naroito ja tada vano ukazati porodici da pogreno irenje vlastitih negativnih iskustava na openiti nivo moe biti vrlo tetno za djecu. Naprimjer, roditelj koji je imao niz loih veza s osobama druge nacionalnosti moe pretpostaviti da sve osobe te nacionalnosti imaju takva obiljeja, pa e usvojiti predrasudu poznatu kao nacionalizam. To je tipino za sve oblike predrasuda: rasizam, religijsku netoleranciju, politike i nacionalne predrasude, seksizam, predrasude prema osobama odreene ivotne dobi, prema govornicima odreenog jezika i sl. Dakle, bilo koji sloj identiteta moe biti podloga za razvoj predrasuda, a predrasude su esto uzrok sukoba (meu nacijama, mukarcima i enama, kulturama i dr.).

10

1.2. Pojam i vrste stereotipa

esto se u svakodnevnom razgovoru uje od roditelja ili nastavnika da su neki narodi loi, da su ene loi vozai, da su djeca sa sela loi aci, ali i da su neki narodi dobri, da su aci iz grada dobri. Takve stavove preuzimaju i jedni i drugi, pojednostavljeno, bez vlastitog iskustva s nekom grupom ili njenim lanovima. Rije je o stereotipima. STEREOTIPI su previe pojednostavljeni naini razmiljanja o odreenim pojavama ili grupama ljudi (prema zanimanju, nacionalnosti, vjeri, rasi, drutvenoj klasi, seksualnoj orijentaciji i svim drugim podjelama koje vrijede za ljude). Oni su grupni koncepti koje odreena grupa ljudi gaji o nekoj drugoj grupi. esto se koriste u negativnom smislu, u kontekstu predrasuda, i opravdavaju odreena diskriminativna ponaanja. Zbog injenice da ivimo u kompleksnom svijetu, u kojem je neophodno stalno uenje, sa opravdanjem da nemaju vremena za uenje, upoznavanje, sticanje vlastitog iskustva, ljudi su skloni da stvari pojednostave, iskrive, generaliziraju sliku o nekome ili neemu. Na taj nain stavovi o ljudima i pojavama prerastaju u stereotipe. Stereotipi, dakle, postaju i komponenta identiteta linosti, a ta slika moe ostati trajna ali se moe i mijenjati pod utjecajima subjekata utjecaja na formiranje identiteta, a posebno mjesto tu zauzima kola (prijatelji, nastavnici, roditelji, pedagozi i dr.). Formiranje stereotipa temelji se na: - pojednostavljenju - pretjerivanju ili iskrivljavanju - generalizaciji - predstavljanju kulturalnih karakteristika kao prirodnih Nacionalizam i etnike predrasude manifestiraju se u etnikim stereotipijama gdje mi nuno formiramo shvatanja o drugim narodima. U veini kultura odrava se stereotip ene kao slabe, njene, osjeajne i ovisne, a stereotip mukarca kao jakog, agresivnog, hrabrog i neovisnog. Prihvatanje i irenje etnikih i spolnih predrasuda nastaje u porodici i koli. Meutim, stereotipi ne moraju biti ogranieni na negativne karakterizacije pojedinaca ili grupa mogu biti i pozitivni. Postoje pozitivni stereotipi o grupama (npr. svi panci dobro pleu). Stereotipi se, ipak, najee smatraju nepoeljnim vjerovanjima koja se mogu promijeniti putem obrazovanja i/ili upoznavanja s njima, dakle, na izvjestan nain mogu biti kontrolirani.

1.3. Pojam i vrste predrasude

U kontekstu odrastanja i odnosa meu mladima i prema mladima vrlo se esto susreemo s predrasudama i stereotipima. Odreeni stil odijevanja, muzike, mjesta na koja se izlazi esto za sobom vue odreene stereotipe i predrasude od drugih grupa, a posebno odraslih osoba. esto ujemo izjave da su koti krci, Talijani zavodnici, Crnogorci lijenine, Arapi teroristi, Kolumbijci maja itd. Za razliku od stereotipa, koji mogu biti i negativni i pozivitni, PREDRASUDE su negativni sudovi ili miljenja o nekoj osobi, grupi ili pojavi stvoreni prije realnog, direktnog iskustva s tom osobom, grupom ili pojavom, ili bez poznavanja ili istraivanja injenica o tome. Temelji predrasuda nalaze se u slojevima identiteta linosti. Takoer, u uem smislu, predrasude se odnose na mrnju prema odreenoj grupi ljudi, rasi ili religiji. Predrasude se esto temelje na drutvenim stereotipima, a u najekstremnijoj varijanti rezultiraju time da se odreenim grupama ljudi ukidaju ljudska prava, ili da se nekim drugim grupama daje nepotena prednost. Predrasudu moemo okarakterizirati kao stav koji utjee na osobu, tako da ona sama na povoljan ili nepovoljan nain djeluje prema drugoj osobi ili pak grupi ljudi. Predrasude su tvrdnje koje nisu potkrijepljene injenicama niti zasnovane na argumentima nego su donesene bez prethodnog provjeravanja njihove tanosti i bez prethodnog razmiljanja o tome, te su vrlo opasne u svakoj fazi razvoja djeteta u neovisnu linost. Struktura predrasuda proeta kroz tri komponente: Kognitivna komponenta sud o osobinama objekta. Vrednovanje moe biti pozitivno ili negativno tj. karakteristike objekta ocjenjuju se kao dobre ili loe, korisne ili tetne, poeljne ili nepoeljne. Emocionalna komponenta kada se objekat stava doivljava kao ugodan (pozitivan odnos) ili neugodan (negativan odnos). Akciona komponenta ukljuuje namjere i spremnost za akciju. Pozitivan stav ukljuuje namjeru da se objekat stava podri, zatiti, a negativan da se izbjegne, napadne, onemogui. Razlika izmeu predrasuda i stavova jeste u tome to se predrasude stiu tokom ivota

11

socijalnim uenjem, najee putem uenja po modelu. Vano je razlikovati predrasude s obzirom na intenzitet njihove emotivne i kognitivne komponente. Djeca ve sa dvije - tri godine postavljaju roditeljima pitanja o svemu i svaemu. Ako su odgovori na ta pitanja odraz roditeljskih predrasuda, djeca e ve u predkolskoj fazi prihvatiti te stereotipe i predrasude. Sa poetkom osnovne kole djeca e se poeti identicirati s grupom kojoj su slina, a razvit e predrasude prema onoj kojoj ne pripadaju. Istovremeno (9 godina ivota) e od roditelja, komija, sa televizije... preuzeti neke predrasude prema lanovima druge vjerske zajednice, spolne ili dobne predrasude, predrasude prema hendikepiranima. Predrasude su tetne za djecu, jer: - oni ue i prihvataju ope norme ponaanja, ali ih u praksi ne primjenjuju; - stvaraju laan osjeaj superiornosti koji dovodi do neuspjeha i razoaranja u sebe; - dovode do straha i izbjegavanja pripadnika drugih grupa i naroda, to umanjuje mogunost slobode i sticanja ivotnih iskustava; - kod djece u diskriminaciji stvara se osjeaj manje vrijednosti i socijalne odbaenosti. Predrasude je teko mijenjati, jer su one duboko ukorijenjene u svijesti ovjeka, ali ipak postoje neki postupci koji mogu pomoi ka ostvarenju tog cilja. ta mogu uraditi nastavnici i roditelji? - Roditelj i nastavnik koji iskreno vjeruju u jednakost meu ljudima predstavljaju dobar uzor djeci za oponaanje vrijednosti i ponaanja. - Roditelj i nastavnik trebaju najprije analizirati vlastite stavove i odbaciti one koji su nastali pod utjecajem predrasuda. - Roditelj i nastavnik trebaju stvoriti takvu klimu u porodici i razredu da svako dijete moe prihvatiti sebe i znati kamo pripada bez osjeaja inferiornosti ili superiornosti. - Roditelj i nastavnik trebaju omoguiti djeci kontakt s pripadnicima razliitih grupa, jer e se na taj nain kod djece razviti svijest i emocije, koje e im pomoi da razumiju i cijene razlike, da ih prihvate i prilagode im se. - Roditelj i nastavnik trebaju djecu nauiti da se postave u tuu poziciju i da vide da li se i sami ponaaju onako kako bi voljeli da se drugi ponaaju prema njima.

Roditelj i nastavnik trebaju nauiti djecu prepoznati predrasudu i razviti njihove sposobnosti da se suprotstave tim predrasudama i diskriminaciji bilo da su upuene njima ili drugima.

Kako predrasude uz to prate i ekstremno negativna osjeanja, tako djeluju i na ponaanje koje pojaava osuivanje, potcjenjivanje, neprijateljski stav i podstie na aktivnosti protiv pripadnika prema kojima postoji predrasuda. Diskriminaciju moemo denirati kao nepravedno postupanje prema pojedincima koji pripadaju odreenoj drutvenoj grupi. Diskriminacija se razlikuje od pojma predrasude jer je ona stvarna posljedica predrasudnih stavova neke osobe uoljiva u njezinu ponaanju Vano je neposredno sueljavanje s izjavljenim predrasudama.

Npr. predrasuda prema djeci s tekoama u razvoju: Nije u redu da djeca sa tekoama u razvoju sjede u istom razredu s ostalom djecom. Ona samo ometaju nastavu i oduzimaju vrijeme koje bi trebalo biti posveeno ostaloj djeci. A osim toga, ostala djeca e ih oponaati i postati kao i oni (djeca s potekoama u razvoju).

1. korak (izdvojite onaj dio koji ukazuje na predrasudu i na objektivan i miran nain ga ponovite). Mnogi smatraju da su djeca s tekoama u razvoju teret drutvu i da bi ih trebalo izolirati u specijalne kole. 2. korak (mirno, sigurno i jasno iznesite vlastiti stav o iznesenom miljenju). Moje me iskustvo ui da ako se nastava dobro organizira, to moe biti pozitivno i za djecu s tekoama, ali i za ostalu djecu. 3. korak (iznesite neku pozitivnu osobinu grupe kojoj je predrasuda bila upuena). Dijete s tekoama stvara kod ostale djece primjere zadovoljstva, prijateljstva, zatite, odgovornosti i razvija mnoge vane ljudske kvalitete. 4. korak (blago skrenite razgovor u pozitivan smjer, na novu temu). Da rezimiramo - najprije se provodi kritika stava, pojave, pojma, zatim se provodi grupna rasprava (trai se predrasuda, analizira se njezina netanost i nepravednost), pa se trae ideje koje bi pomogle u suzbijanju te predrasude.

12

1.4. Kako se boriti protiv stereotipa i predrasuda

Dakle, identitet svake linost nuno unutar svojih slojeva sadri i stereotipe (pozitivne i negativne) i predrasude odnosno uloge koje imamo tokom ivota, bez obzira da li su dobivene roenjem ili su na lini izbor, sadre stavove, stereotipe i predrasude. Njihovo postojanje odreuje ponaanje i akcije prema drugim osobama i grupama, ali esto su i uzrokom konikta izmeu dviju osoba, te osobe i grupe.

Kako je konikt sastavni dio ivota, ali i kako treba uiti kako svesti konikte na nivo podnoljivosti u svim fazama ivota, a posebno u periodu obrazovanja, mogua su dva naina spreavanja ili ublaavanja konikata u koli: moe se promijeniti ili stav osobe ili osoba moe prekinuti prijateljstvo i odnose s prijateljima, porodicom, nastavnicima i dr. Etnike predrasude predstavljaju krupan drutveni problem. Zbog drutvenog znaaja predrasuda uloeno je mnogo pokuaja u traenju naina borbe protiv predrasuda. Jedan nain jeste donoenje zakonskih propisa protiv manifestiranja predrasuda. Drugi nain jeste sistematsko informiranje o nepravednosti predrasuda. Iz svega ovdje navedenog lako se dolazi do zakljuka da smanjenje predrasuda i sukoba nije laka niti kratkorona stvar. Otpor prema predrasudama u ovjeka zahtijeva vie snage nego prihvaanje predrasuda.

13

Nauili smo:
IDENTITET je na doivljaj naeg vlastitog JA tokom dueg perioda, bez obzira na promjene perioda i okolnosti koje se deavaju oko nas. Identitet je odgovor na pitanje KO SAM JA?, odnosno kako sami sebe doivljavamo u vremenu i prostoru i kako nas opaaju drugi. IDENTITET se uvijek gradi u kontaktu s drugim ljudima. Slika kako vidimo sebe i kako nas drugi vide moe biti razliita. Razliitost ovih predstava o osobi esto je uzrok konikata, a posebno je opasno osobe posmatrati kroz samo jedan sloj identiteta. Zato? Posmatranjem i doivljavanjem osobe kroz samo jedan sloj identiteta (npr. spolnu pripadnost, etniku pripadnost) stvara se osnova za razvoj stereotipnog miljenja i diskriminacije odnosno spreava mogunost da osobe budu razliite, ali i da i pored tih razlika imaju neke karakteristike pripadnosti nekoj grupi. STEREOTIPI su previe pojednostavljeni naini razmiljanja o odreenim pojavama ili grupama ljudi (prema zanimanju, nacionalnosti, vjeri, rasi, drutvenoj klasi, seksualnoj orijentaciji i svim drugim podjelama koje vrijede za ljude). Oni su grupni koncepti koje odreena grupa ljudi gaji o nekoj drugoj grupi. esto se koriste u negativnom smislu, u kontekstu predrasuda, i opravdavaju odreena diskriminativna ponaanja. Meutim, stereotipi ne moraju biti ogranieni na negativne karakterizacije pojedinaca ili grupa mogu biti i pozitivni. Stereotipi se, ipak, najee smatraju nepoeljnim vjerovanjima koja se mogu promijeniti putem obrazovanja i/ili upoznavanja s njima, dakle, na izvjestan nain mogu biti kontrolirani. PREDRASUDE su negativni sudovi ili miljenja o nekoj osobi, grupi ili pojavi stvoreni prije realnog, direktnog iskustva s tom osobom, grupom ili pojavom, ili bez poznavanja ili istraivanja injenica o tome. Takoer u uem smislu, predrasude se odnose na mrnju prema odreenoj grupi ljudi, rasi ili religiji. IDENTITET - STEREOTIPI PREDRASUDE KONFLIKT Identitet svake linost nuno unutar svojih slojeva sadri i stereotipe, pozitivne i negativne, i predrasude odnosno uloge koje imamo tokom ivota, bez obzira da li su dobivene roenjem ili su na lini izbor, sadre stavove, stereotipe i predrasude. Njihovo postojanje odreuje ponaanje i akcije prema drugim osobama i grupama, ali esto su i uzrokom konikta izmeu osobe i osobe i osobe i grupe. Kako je konikt sastavni dio ivota, ali i kako treba uiti kako svesti konikte na nivo podnoljivosti u svim fazama ivota, a posebno u periodu obrazovanja, mogua su dva naina spreavanja ili ublaavanja konikata u koli: moe se promijeniti ili stav osobe ili osoba moe prekinuti prijateljstvo i odnose s prijateljima, porodicom, nastavnicima i dr.

14

Radionica 1 - IDENTITET

Ciljevi radionice
- Upoznati uesnike s pojmom i aspektima identiteta. - Upoznati uesnike o slojevima identiteta od kojih su neki odreeni roenjem, a drugi rezultat utjecaja razliitih faktora i vlastitih odluka.

Vrijeme izvoenja radionice

90 minuta

Uesnici u radionici
Roditelji i nastavnici

Struktura radionice
1. Uvodna aktivnost MARIONETA (15) 2. Glavna aktivnost VREMEPLOV (55)

3. Zavrna aktivnost RAZVRSTAJ SE/GORDIJEV VOR (20)

Materijal za radionicu
hamer papiri papiri A4 stikeri omasteri materijal za uesnike Marioneta materijal za uesnike Drvo identiteta materijal Periodi ivota mog djeteta/uenika

15

1
Diskusija:

UVODNA AKTIVNOST
Marioneta Voditelj uesnike podijeli u dvije - tri grupe. Svaka grupa dobije hamer papir s nacrtanom Marionetom (Materijal za uesnike 1) i u balone treba da napiu ko i ta, po njihovom miljenju, presudno utjee na formiranje identiteta.

(Materijal za uesnike 1 Marioneta) Svaka grupa predstavi balone svoje Marionete odnosno ko i ta utjee na formiranje identiteta.

1. Da li vas je uiteljica esto dijelila u razliitim aktivnostima na grupu djevojica i grupu djeaka? 2. Da li je uiteljica esto organizirala takmienje u uenju izmeu djevojica i djeaka? 3. Da li su vam poznate izreke: Djeak ne smije tui djevojicu , Djevojice ne psuju, Veliki djeaci ne plau? 4. Da li je u vaem razredu bilo vie djevojica ili djeaka koji su bili dobri u matematici? to mislite zato? Da li su djeaci vie poticani?

Voditelj naglaava da je vrlo vano da se drugi ljudi ne posmatraju iskljuivo kroz jedan aspekt identiteta (npr. pripadnost etnikoj grupi, spolna pripadnost), jer se time ini diskriminacija prema njima.

16

Voditelj treba da ukae uesnicima da vode rauna o izboru lika sa kojim s mogu identicirati kako ne bi povrijedili osjeanja drugih osoba ili ih doveli u neprijatne situacije. Voditelj zamoli uesnike da se prisjete tri perioda ivota svoje djece/uenika djetinjstva, pohaanja osnovne i pohaanja srednje kole. Podsjea ih da su ti periodi obiljeeni nekim dogaajima kojih se i rado i nerado sjeaju; da su tada djeca/uenici imali i dobijali neke uloge (brat, sestra, roak, uenik, prijatelj, simpatija, lan vijea uenika, sportskog kluba, predsjednik odjeljenjske zajednice i dr.); kako su se djeca/uenici osjeali u tim ulogama i kako su ih drugi vidjeli (doivljavali) u tim ulogama. Svaki od uesnika dobija radni list s tabelom i hamer papir s tabelom koju treba popuniti sljedeim podacima: (Materijal za uesnike 1 Periodi ivota mog djeteta/uenika) Period ivota djeteta/uenika Djetinjstvo Osnovna kola Srednja kola Kada svi uesnici ispune tabelu, voditelj ih zamoli da izdvoje koje su uloge djeca/uenici dobili roenjem, a koje su bile njihov lini izbor (lino ili pod utjecajem roditelja i nastavnika) i ispisuju ih na zajednikom hameru. (Materijal za voditelja 1) ROENJE LINI IZBOR POD UTICAJEM RODITELJA I NASTAVNIKA Najvaniji dogaaji Uloge djeteta/uenika tada Kako su dijete/ uenika drugi vidjeli

GLAVNA AKTIVNOST
Vremeplov

Napomena za voditelja radionice Aktivnost se provodi u tri grupe i to grupa sastavljena od roditelja, grupa sastavljena od nastavnika i grupa sastavljena od nastavnika i roditelja. Nakon to su izdvojili uloge na one koje su djeca/uenici dobili roenjem i one koje su bile njihov lini izbor (i/ili su nastali pod utjecajem roditelja i nastavnika) voditelj zamoli uesnike da ove uloge zajedniki unutar sve etiri grupe predstave na drvetu identiteta i to tako da se unutar manjih grupa usaglase i napiu uloge kako slijedi: U kronji one uloge koje se mogu promijeniti kod djece/uenika. U stablu one uloge koje ne bi mijenjali kod djece/uenika. U korijenu one uloge koje se ne mogu promijeniti kod djece/uenika. Svaka grupa predstavlja svoje drvo identiteta. (Materijal za uesnike 2 Drvo identiteta) Voditelj zakljuuje napomenama da se identitet sastoji od niza slojeva, a oni su - nai lini izbori tokom ivota profesija, pripadnost udruenju graana, sportskom klubu, muzikom pravcu, politikoj partiji - i neke karakteristike koje dobijamo roenjem spol, zike karakteristike, rasa, nacija itd.

17

1. Razvrstavanje: Izjave: Ja navijam za Barselonu, Ja navijam za Wolfsburg, Ja navijam za Milan Ja navijam za Arsenal, Ja navijam za Lion, Ostali 2. Razvrstavanje: Ja imam tune oi, Ja imam zelene oi, Ja imam plave oi, Ja imam arene oi, Ja imam nasmijane oi, Ostali 3. Razvrstavanje: Ja volim da itam, Ja volim umjetnost, Ja volim sport, Ja volim burek, Ostali 4. Razvrstavanje: Ja sam sa teritorije bive Jugoslavije, Ja sam iz Evrope, Ja sam sa planete Zemlje, Ja sam sa Balkana, Ostali 5. Razvrstavanje: ivio sam na vie mjesta, ivio sam u jednoj dravi, ivio sam u socijalizmu, Ostali Nakon svakog razvrstavanja voditelj postavlja pitanje Zato ste odabrali ovu grupu? Slijede pitanja za plenum: Da li vas ovo na neto podsjea? Na ta? Jeste li imali osjeaj da imate izbor? Kako vam je bilo usljed razlika u okviru iste grupe? Da li vaa djeca/uenici bivaju stalno razvrstavani po nekim od ovih kriterija? Kako se vi osjeate kada vam ispriaju kako su se dobro/loe osjeali zbog ovakvih razvrstavanja?

ZAVRNA AKTIVNOST
Razvrstaj se Voditelj zamoli uesnike da se razvrstavaju po grupama nekoliko puta i to pristupajui papiru koji lei na podu, a na kojem stoji jedna od sljedeih izjava:

Voditelj zakljuuje da je posmatranje osoba kroz samo jedan sloj identiteta uzrok diskriminacije i izbijanja sukoba u koli, porodici, dravi itd. Voditelj postavlja pitanja uesnicima: ta utjee na izgradnju nacionalnog identiteta? Kakvu vanost ima nacionalni identitet i zato? ta je to to stvara doivljaj ugroenosti prava na sopstveni identitet i nacionalni identitet? Kako se ophoditi s razlikama?

Gordijev vor Nakon diskusije voditelj zamoli uesnike da formiraju krug i kreu se prema centru zatvorenih oiju i ruku podignutih ispred sebe. Na rije voditelja: Stop!, svako uhvati i jednom i drugom rukom po jednu neiju ruku jo uvijek zatvorenih oiju. Tako napravljen vor sada treba raspetljati. Voditelj zakljuuje napomenama - bez obzira na broj i vrstu slojeva identitet se uvijek gradi u kontaktu s drugim ljudima. Zato je nuno ukazati djetetu/ueniku da bude svjestan svih slojeva svog identiteta, da zajedno s roditeljima i nastavnicima trai zajednike slojeve identiteta s drugim, jer omoguavaju komunikaciju i suradnju, a spreavaju diskriminaciju i konikte.

18

Materijal za uesnike 1

19

Materijal za uesnike 2

Periodi ivota mog djeteta/uenika

Period ivota djeteta/uenika Uloge djeteta/uenika tada Kako su dijete/uenika drugi vidjeli

Najvaniji dogaaji

Djetinjstvo

Osnovna kola

Srednja kola

20

Materijal za uesnike 3

DRVO IDENTITETA

21

Materijali za voditelja

Materijal za voditelja 1 POD UTICAJEM RODITELJA I NASTAVNIKA

ROENJE

LINI IZBOR

22

Radionica 2 - PREDRASUDE I STEREOTIPI

Ciljevi radionice
- Upoznati uesnike s pojmom, karakteristikama i funkcijom predrasuda i stereotipa. - Upoznati uesnike o potrebi i nainima borbe protiv predrasuda i stereotipa.

Vrijeme izvoenja radionice

60 minuta

Uesnici u radionici
Roditelji i nastavnici

Struktura radionice
1. Uvodna aktivnost SLIKA STEREOTIPA I PREDRASUDA (10) 2. Glavna aktivnost PUTOVANJE (40)

3. Zavrna aktivnost STEREOTIPI I PREDRASUDE SU...

(10)

Materijal za radionicu
hamer papir za svaki par olovke stikeri omasteri tekst Putovanje za svakog uesnika radni list Osobine

23

UVODNA AKTIVNOST
Slika stereotipa i predrasuda Voditelj dijeli uesnike u parove (roditelj i nastavnik) i svaki par ima 5 minuta da nacrta i napie na hamer papiru najmanje po 3 osobine osoba iz tabele.

(Materijal za uesnike 1 Osobine) Po isteku 5 minuta svaki par predstavlja svoju sliku i osobine koje su napisali za osobu koju su crtali.

Voditelj radionice upoznaje uesnike s pojmom predrasuda i stereotipa, koji su zasnovani na pojedinim slojevima identiteta (etnika, rasna, religijska, spolna pripadnost i dr.).

24

2
Slijedi diskusija:

GLAVNA AKTIVNOST
Putovanje Voditelj podijeli uesnicima papir s tekstom Putovanje.

(Materijal za uesnike 2 Putovanje) Uesnici imaju 5 minuta da se odlue s kim ele i s kim ne ele putovati i ispisuju svako na svom papiru. Nakon toga voditelj formira tri grupe koje se moraju usaglasiti s koje tri osobe ele i s koje tri osobe ne ele putovati.

Napomena za voditelja radionice Jednu grupu ine roditelji, drugu nastavnici, a treu roditelji i nastavnici. Grupe predstavljaju svoj izbor putnika, a onda se u plenumu moraju usaglasiti s koje tri osobe ele i s koje tri osobe ne ele putovati.

U kojoj fazi rada (individualno, grupno ili u plenumu) vam je bilo najtee raditi? Koliko se vaa odluka donesena individualno i u grupi razlikuje od odluke koju ste donijeli u plenumu? Zato se sa izborom nekih putnika (i s kojim elite i s kojim ne elite putovati) nikada ne biste usaglasili na nivou cijele grupe? Zato ste pristajali na kompromis unutar grupe ili u plenumu? Da li biste sada promijenili svoj izbor putnika s kojim elite odnosno ne elite putovati? Zato?

Voditelj radionice zakljuuje kada se ponaamo na osnovu naih predrasuda i stereotipa, ne pruamo svim ljudima ista prava ili im onemoguavamo uivanje njihovih prava, onda vrimo diskriminaciju.

25

ZAVRNA AKTIVNOST
Stereotipi i predrasude su... Svaki uesnik grupe uestvuje u kreiranju reenica i to tako da jedan po jedan uesnik u svakoj grupi (grupe iste kao u glavnoj aktivnosti) dopisuje po jednu rije.

STEREOTIPI I PREDRASUDE SU... NAJEI STEREOTIPI I PREDRASUDE MEU NAOM DJECOM/UENICIMA SU... PROTIV STEREOTIPA I PREDRASUDA MOEMO SE BORITI...

Kada su reenice ispisane, voditelj podijeli uesnicima po 5 komada stikera na kojima su napisane neke od vrsta stereotipa i predrasuda. Nalijepe ih gdje ele na sebe i na znak voditelja svako treba da se kree u prostoriji i oslobodi tih traka, ali tako to e ih nalijepiti na nekog drugog za koga smatra da ima izraene neke od napisanih stereotipa i predrasuda.

Voditelj radionice zakljuuje kako predrasude esto prate i ekstremno negativna osjeanja tako djeluju i na ponaanje koje pojaava osuivanje, potcjenjivanje, neprijateljski stav i podstie na aktivnosti protiv pripadnika prema kojima postoji predrasuda. Treba nauiti djecu/uenike prepoznati predrasudu i razviti njihove sposobnosti da se suprotstave tim predrasudama i diskriminaciji, bilo da su upuene njemu ili drugima.

26

Materijal za uesnike 1

Osobine
Svaki par ima 10 minuta da nacrta i napie na hamer papiru najmanje po 3 osobine osoba iz tabele.

GLUMAC SPORTIST ROM DOKTOR POLITIAR POLICAJAC PROSJAK CRNAC INVALID PLAVUA

27

Materijal za uesnike 2

Putovanje
Zamislite da kreete na put iz Lisabona do Moskve koji traje sedam dana i treba da dijelite spavai kupe s jo tri osobe. S kojima od navedenih putnika biste najradije putovali, odnosno s koja tri putnika nikako ne biste eljeli dijeliti kupe? Talijanski DJ koji izgleda bogato. Afrikanka koja prodaje kone proizvode. Mladi umjetnik koji je HIV-pozitivan. Rom iz Maarske upravo puten iz zatvora. Baskijski nacionalista na slubenom putovanju u Rusiju. Slobodoumni Albanac koji se vraa sa seminara o ljudskim pravima iz Norveke. Mlada djevojka iz Turske, odlian student, pozira erotskim asopisima. Njemaki reper s alternativnim nainom ivota. Slijepi pijanista iz Austrije. Ukrajinski student koji se ne eli vratiti kui. Rumunka srednjih godina, bez vize, s jednogodinjim djetetom u naruju. Nabildana Holananka feministiki nastrojena. vedski skinhed pod utjecajem alkohola. Crnac iz Liberije, koarka u Grkoj. Razbija iz Belfasta koji oigledno ide na fudbalsku utakmicu. Nespretni novinar iz Danske, na putu za Kosovo. Poljska prostitutka iz Berlina. Francuski seljak koji govori samo francuski, s korpom smrdljivog sira. Kurdski izbjeglica koji ivi u Njemakoj, na povratku kui iz Libije. Predebeo vicarski bankar na poslovnom putovanju. Svetenik, nastavnik u mukoj koli u Britaniji, osumnjien za zlostavljanje djece. Dizajner iz Italije, homoseksualac, neenja, pristalica liberalne partije. Hendikepirani Palestinac u pratnji zgodne medicinske sestre. Brbljiva gospoa iz Belgije na putu za Kinu.

Imate 5 minuta da se odluite s kim elite i s kim ne elite putovati i ispiite svako na svom papiru.

elim putovati sa...

Ne elim putovati sa...

28

Radionica 3 - PREDRASUDE I STEREOTIPI

Ciljevi radionice
- Upoznati uesnike s pojmom, karakteristikama i vrstama predrasuda i stereotipa. - Upoznati uesnike o potrebi i nainima borbe protiv predrasuda i stereotipa. - Upoznati uesnike s vezom identiteta sa stereotipima i predrasudama.

Vrijeme izvoenja radionice

60 minuta

Uesnici u radionici
Roditelji i nastavnici Tim za medijaciju

Struktura radionice

1. Uvodna aktivnost BAROMETAR (15) 2. Glavna aktivnost GEOGRAFIJA I PREDRASUDE I STEREOTIPI (30)

3. Zavrna aktivnost KAKO SE BORITI SA STEREOTIPIMA I PREDRASUDAMA (15)

Materijal za radionicu
papir za svaku grupu olovka za svaku grupu materijal za uesnike Stereotipi veliki papir za svaku grupu omasteri koverte

29

1
Izjave: Diskusija: -

UVODNA AKTIVNOST
Barometar Voditelj daje uesnicima kovertu i papire u pet razliitih boja. Nakon to voditelj proita izjavu uesnici ocijene svaku izjavu (ocjena za prvu izjavu se pie na papiru bijele boje, druga na utom, trea na roze, etvrta na plavom i peta na narandastom papiru) od 1 do 10 (od najmanjeg do najveeg slaganja sa izjavom) i stave stiker u kovertu. Zalijepe kovertu i daju voditelju.

Ja imam predrasude. Ja imam pravo na moje predrasude. Mislim da postoje korisne predrasude. Predrasude uvijek vode ka diskriminaciji. Borba s predrasudama je besmislena u vremenu u kojem ivimo.

Nakon toga voditelj ita iste izjave i uesnici staju na barometar s brojevima od 1 do 10 (od najmanjeg do najveeg slaganja sa izjavom). Voditelj biljei koliko je na svakom broju od 1 do 10 bilo uesnika po svakoj izjavi. Voditelj otvara koverte i lijepi stikere po bojama i po visini ocjene na pet razliitih papira, ali da uesnici ne vide rezultat.

Kako ste se osjeali radei vjebu? Da li se vae ocjene u koverti i one koje ste izabrali na barometru u prostoriji razlikuju i zato?

Voditelj radionice zakljuuje da se predrasude i stereotipi mijenjaju pod utjecajem linih promjena (starost, obrazovanje, mjesto ivljenja) ali i pod utjecajem okoline, te da smo skloni mijenjati svoje stavove pod utjecajem okoline.

30

2
Korak 1: Korak 2: Korak 3:

GLAVNA AKTIVNOST
Geograja i stereotipi i predrasude Stereotipi i predrasude o stanovnicima odreenih regija (drava)

Napomena za voditelja radionice Jednu grupu ine uenici, drugu nastavnici, treu pedagozi a etvrtu roditelji ako aktivnost provodi tim za medijaciju. Ako su samo roditelji i nastavnici ukljueni u aktivnost, onda jednu grupu ine roditelji, drugu nastavnici i treu nastavnici i roditelji.

Formiraju se tri male grupe. U malim grupama uesnici na velikom papiru zapisuju 5 bitnih svari, obiljeja ili osobina stanovnika regije (drave) iz koje dolaze.

(Materijal za uesnike 1 Stereotipi) Voditelj izmijeni sastav malih grupa i grupie ih (npr. svi brojevi 1 iz prve grupe ine sada drugu grupu, brojevi 2 ine drugu i tako redom). Svakoj grupi se dodjeljuje jedan napisan veliki papir, zatim analiziraju napisane stereotipe i predrasude iz koraka 1, te sainjavaju novu listu stereotipa i predrasuda. Voditelj ponovo izmijeni sastav malih grupa i grupie ih na male grupe koje ine mukarci i male grupe koje ine ene. Svakoj grupi se dodjeljuje jedan napisan veliki papir, zatim analiziraju napisane stereotipe i predrasude iz koraka 2, te sainjavaju novu listu stereotipa i predrasuda.

Slijedi predstavljanje napisanih papira sa stereotipima i predrasudama svake grupe po koracima. Pitanja za diskusiju: Koje su slinosti i razlike izmeu grupa? Kako ste se osjeali kada ste sluali druge o vama? Kakva veza postoji izmeu diskriminacije i predrasuda? U kojoj grupi ste se osjeali najugodnije? Sa zapisom koje grupe ste najvie saglasni? Brainstorming: Odakle potjeu predrasude? Uesnici ispisuju na stikere svoje ideje o porijeklu stereotipa i predrasuda i lijepe na hamer. Voditelj vri grupisanje izvora stereotipa i predrasuda.

Voditelj vri grupisanje izvora stereotipa i predrasuda i naglaava da su ti izvori: porodica, kola, mediji, religija, vrnjaci, sport, muzika, prijatelji, politika itd.

Slijedi diskusija: Sa kojim stereotipima i predrasudama se susreu vaa djeca/uenici u koli? Sa kakvim se sve problemima vi suoavate zbog prisutnosti navedenih stereotipa i predrasuda?

31

(Kako se boriti? Koga ukljuiti? Koliko se roditelji i nastavnici meusobno mogu boriti protiv stereotipa i predrasuda meu djecom? Kako mogu ukljuiti djecu/uenike da im budu partneri u borbi protiv stereotipa i predrasuda?) Nakon toga svaka grupa predstavlja svoj nain borbe sa stereotipima i predrasudama u koli.

ZAVRNA AKTIVNOST
Nakon to je voditelj razvrstao stereotipe i predrasude koje su naveli uesnici formira male grupe i daje zadatak da grupe nacrtaju razliitim simbolima odgovor na pitanje: - Kako se boriti protiv navedenih stereotipa i predrasuda u koli?

Voditelj zakljuuje djeca/uenici imaju sliku o tome kako bi htjeli da se drugi ponaaju prema njima, ne vole zadirkivanje, ruganje, ismijavanje, dominantno ponaanje.... Treba ih nauiti da se postave u tuu poziciju i da vide da li se i sami ponaaju onako kako bi voljeli da se drugi ponaaju prema njima, a time se oslobaaju stereotipa i predrasuda.

Materijal za uesnike 1

Stereotipi

Amerikanci

Rusi

Englezi

Bosanci i Hercegovci

Kinezi

Slovenci

Makedonci

Srbijanci

Crnogorci

Hrvati

32

II
Vjetine komunikacije
- Je li vaoj djeci/uenicima uvijek lako rei ono to ele? - Podstiete li vau djecu/uenike da uvijek kau ono to misle? - Koliko esto zbog nespretno izgovorenih rijei vaa djeca/ uenici izazovu konikt s vama? - Koliko je potreban i vaan va pogled, dodir, osmijeh u komunikaciji s djecom/ uenicima? - Sluate li uvijek paljivo vau djecu/uenike kada govore? - Zato je vano znati vjetinu asertivnosti? - Kako razvijati nenasilnu komunikaciju kod djece/uenika?

2.1. ta je komunikacija?
Nakon to smo otkrili ko smo, na identitet, nae stereotipe i predrasude, trebamo nauiti kako sa svim naim slojevima identiteta, stereotipima i predrasudama komunicirati s drugima. Jer niko ne moe ivjeti sam, ne komunicirati s ljudima. Komunikacija je sredstvo pomou kojeg stvaramo prijatelje, razgovaramo s drugim ljudima, izraavamo svoja miljenja, stavove, molimo za pomo i mnogo drugih stvari. ovjek od svoga roenja ui kako komunicirati da bi te sposobnosti dalje kroz ivot razvijao. Komunikacija je prijenos informacija od poiljaoca k primaocu uz uvjet da primalac razumije informaciju. Dakle, komunikacijski proces obuhvata: poiljaoca prijenos poruke kroz izabrani kanal primaoca

Da bi se uesnici u komunikaciji sporazumjeli, moraju: - koristiti odgovarajui jezik - precizno odrediti sadraj onoga to se govori - odrediti nain na koji se govori (ton, geste) USPJENA KOMUNIKACIJA JE EFIKASNA Ostvaruje ciljeve osoba koje komuniciraju PRIKLADNA Ne kri pravila, oekivanja ili norme

Komunikacija se denira i kao proces razmjene poruka (verbalnih ili neverbalnih), izmeu najmanje dviju osoba, koji se odvija sa odreenim ciljem i namjerom. Na komunikaciju moemo gledati kao na sredstvo povezivanja ljudi na ostvarenju zajednike svrhe. Aktivnost unutar kole nije mogua bez komunikacije, a svrha komunikacije u koli, meu uenicima, nastavnicima, roditeljima, pedagozima i drugim jeste provesti promjenu usmjeriti akcije u cilju svoje dobrobiti i dobrobiti kole. U koli se svakodnevno komunicira: uenici sa uenicima, uenici s nastavnicima, nastavnici s pedagozima, nastavnici s roditeljima, nastavnici s pedagozima, uenici s roditeljima itd. U toj stalnoj komunikaciji razmjenjuju meusobno poruke (informacije).

Da bi komunikacija bila uspjena, neophodno je da postoji prilagoavanje svih uesnika u njoj, zato to se u komunikaciji deava proces razmjene, uzajamnog djelovanja i formiranja odnosa meu uesnicima tako da svaki uesnik dobija svoje mjesto i znaaj. Dakle, komunikacija u koli zahtijeva da uesnici u komunikaciji budu ravnopravni, jer samo na taj nain mogu rjeavati konikte. Proces komunikacije se sastoji od izraavanja sebe i sluanja drugih. Dakle, ekasna i prikladna komunikacija podrazumijeva da uesnici posjeduju komunikacijske vjetine kao to su: sluanje, decentracija, postavljanje pitanja, empatija, poznavanje situacije, ukljuenost i upravljanje interakcijom, eksibilnost ponaanja. Decentracija je spremnost i sposobnost da uemo u svijet druge osobe i tako razumijemo njene probleme i postupke. esto je decentracija najvaniji inilac u procesu komunikacije. Decentriranje nam pomae da razumijemo druge i da bolje razumijemo sami sebe. Empatija je jasno razumijevanje osjeanja, potreba, misli i elja druge strane, bez osuivanja. Samo onaj ko razumije sebe moe razumjeti i drugoga. Kada se govori o kontekstu kole, nema vanijeg cilja za uesnike u komunikaciji od uzajamnog razumijevanja i razmjene koja ih povezuje. To je polje na kome su svi ravnopravni i jednaki, jer bez obzira na to ko su uesnici u komunikaciji, djeca, odrasli, roditelji, nastavnici, direktori, oni su samo sagovornici. Ravnopravan i partnerski odnos izmeu uesnika u komunikaciji je onaj koji najvie doprinosi kvalitetu razmjene i njemu teimo, a ogleda se u meusobnom potovanju i prihvatanju. Naini na koje to radimo odreuju da li e doi do povezivanja sa sobom i drugima ili do prekida komunikacije, gubljenja kontakta li izbijanja konikta.

Ljudi razmjenjuju meusobno poruke, a one se sastoje od niza simbola. Simboli su rijei, geste, slike, zvukovi ili pokreti upotrebljivi jer se ljudi vie ili manje slau u pogledu objekata, zbivanja i osjeaja na koje se ti simboli odnose.

34

2.2. Prepreke za komunikaciju i nastajanje konikta

U svakodnevnoj komunikaciji u koli esto se pojavljuju prepreke, koje kao rezultat imaju nerazumijevanje izmeu uesnika u komunikaciji, a kao rezultat nerazumijevanja javlja se konikt. Npr. nain postavljanja pitanja ueniku moe biti uzrokom konikta. Ili nemogunost da se ovjek stavi u poziciju druge osobe (nemogunost decentracije) dovodi do nerazumijevanja i sebe i druge osobe. Naini komunikacije meu uesnicima je klju uspjene komunikacije, ali i istovremeno osnovni razlog za izbijanje konikta. Pozicija nastavnika esto bude zloupotrebljavana u komunikaciji i umjesto ravnopravnog odnosa nastavnici se uenicima obraaju na razliite naine rizikujui da tako izazovu sukobe ili ih rasplamsaju. Navest emo neke naine neravnopravnog komuniciranja koji bi mogli biti uzrokom izbijanja konikta izmeu nastavnika i uenika, a neke naine komunikacije koriste i roditelji obraajui se djeci ili djeca roditeljima. Ovo je prilika i da provjerite kakve reenice najee koristite u komunikaciji. 1. NAREIVANJE, KOMANDOVANJE Nastavnik:Taj zadatak mora tako da se uradi i gotovo. Roditelj: Brata mora uvati dok smo mi u gostima i nema rasprave o tome. Uenik: Mora mi kupiti onu crvenu jaknu i neu nikakvu drugu. 2. UPOZORAVANJE, PRIJETNJA Nastavnik:Ako ne pozove roditelje da dou u kolu, bit e kanjen. Roditelj: Ako ne popravi slabu ocjenu iz matematike, otac e te istui. Uenik: Ako mi ne da novac, istui u te poslije asa. 3. PROPOVIJEDANJE, NAVOENJE RAZNIH TREBALO BI Nastavnik:Kada doe u kolu, svoje line probleme treba da ostavi kod kue, gdje im je i mjesto. Roditelj: Trebalo bi da napokon shvati koliko ti je godina i ne ponaa se drsko prema sestri. Uenik: Treba da prestane prepisivati lektiru od mene. 4. UVJETOVANJE Nastavnik:Nemoj ii da igra nogomet, pa e onda moi da zavri sve obaveze. Roditelj: Ako se ne bude druio sa onim propalicama iz ulice, vie e te cijeniti u koli. Uenik: Ako mi dozvoli da izaem van, kupit u ti novine.

5. DOKAZIVANJE Nastavnik:Ostalo ti je jo samo mjesec dana do kraja godine, a ti jo nisi popravio slabu ocjenu iz geograje. Roditelj: Potroila sam puno novca za tvoje knjige, a ti ih nisi ni otvorio. Uenik: Sve sam nauio iz zike, ali mi nastavnik nije postavio niti jedno pitanje na koje znam odgovor. 6. OSUIVANJE, KRITIZIRANJE Nastavnik:Zato si ekao toliko dugo da se gradivo nagomila? Roditelj: Ne mogu vie trpjeti kritike kako imam nasilnog sina. Uenik: Zato meni stalno postavljate teka pitanja iz geograje? 7. ETIKETIRANJE Nastavnik:Ti si izuzetno lijena osoba. Roditelj: Za razliku od tvoje sestre, ti si neuredna i povrna osoba. Uenik: Ti si dijete sa sela i nemam ta s tobom da priam. 8. TUMAENJE, ANALIZA Nastavnik:Ti hoe da napusti as, ustvari, samo hoe da se izvue i da nita ne radi. Roditelj: Trai novac za knjige, a istina je da ti trebaju da nabavi cigarete. Uenik: Ti mene stalno poziva da gledamo utakmicu, a ustvari, treba da i tebi platim ulaznicu. 9. HVALJENJE, PRIHVATANJE Nastavnik:Ti si veoma sposoban, sigurno e nai naina da rijei problem. Roditelj: Ja znam da sam rodila pametno dijete i ti e to dokazati na asu. Uenik: Ja najbolje igram koarku i to u vam uvijek dokazati. 10. TJEENJE Nastavnik:Nemoj se brinuti, i ja sam imala slabu ocjenu. Roditelj: Zato se brinuti kada ni ja nisam zavrio fakultet? Uenik: Nemoj se brinuti zbog matematike, i ja ve drugi put ponavljam razred zbog slabe ocjene iz matematike. 11. ISPITIVANJE, SASLUAVANJE Nastavnik:Misli li da je zadatak bio toliko teak? Koliko ti je vremena bilo potrebno da ga uradi? Zato si odustao? Zato me nisi ranije pitao da ti pomognem? Roditelj: Zato mi nisi rekao da si se potukao sa ostalim djeacima, nego da ja to saznajem od tvoje razrednice? Uenik: Zato me ranije nisi pitala koliko slabih ocjena imam?

35

12. POVLAENJE Nastavnik:Ostavimo sada priu o matematici, hajde da priamo o neem prijatnijem! Roditelj: Nee ti biologija trebati u ivotu, idemo mi istiti dvorite. Uenik: Kao da e svijet propasti zato to ja ne znam hemiju. Takoer, prepreke u komunikaciji predstavljaju loe izreene poruke, nepovjerenje, preuranjeno zakljuivanje, nepaljivo sluanje, preoptereenost poruka informacijama itd.

2.4. Aktivno sluanje

Koliko esto nekog sluate samo iz pristojnosti? Koliko esto se suoavate s konstatacijom da ste nekog sluali, a ne moete ponoviti gotovo nita to je osoba govorila? Koliko esto je vae nesluanje bilo uzrokom svae s djecom, roditeljima, prijateljima, efom i drugim? Deava se da sluate samo ono to vas interesira, klimate glavom dajui sagovorniku znak da ih sluate, a, ustvari, vi ste u svojim mislima. Vi ste svog sagovornika sluali selektivno, pasivno, ali ne aktivno. Aktivno sluanje je vjetina sluanja druge osobe s panjom i potovanjem, uz jasno (verbalno i neverbalno) stavljanje do znanja da osobu sluamo. Svrha aktivnog sluanja je da pomogne da razumijemo ta je sagovornik elio da kae, kao i da mu jasno stavite do znanja da ste ga razumjeli. U procesu aktivnog sluanja obraamo panju i na sadraj poruke i na osjeanja koja prate poruku sagovornika. Zato je vano sluati? primamo korisne informacije izbjegavamo nesporazume i svae pokazujemo da nam je stalo potiemo zatvorene i srameljive pomaemo da osoba jasnije sagleda problem izgraujemo odnos povjerenja

2.3. Podsticaji za komunikaciju i rjeavanje konikta

Kao to postoje prepreke u komunikaciji u koli, postoje i faktori koji olakavaju komunikaciju i spreavaju izbijanje konikta. ta olakava komunikaciju? pokaite govorniku da elite sluati uklonite uzroke rastresenosti saosjeajte s govornikom budite strpljivi kontrolirajte svoju narav budite paljivi s argumentima i kritikom postavljajte pitanja prestanite priati Bez obzira u kojoj situaciji u koli se nalazili: razgovor uenika, uenika i nastavnika, nastavnika i roditelja, sastanak uprave, sastanak vijea uenika ili vijea roditelja, pridravajui se navedenih smjernica, sigurno ete imati uspjenu komunikaciju. O uspjenosti komunikacije ovisi da li e konikt biti izazvan ili rijeen. Zbog te direktne veze izmeu komunikacije i konikta komunikacija je i od presudnog znaaja za izbor strategije rjeavanje konikta. Dakle, komunikacija, asertivna i nenasilna, sigurno i u procesu medijacije i u procesu pregovaranja dovodi do rjeavanja konikta na zadovoljstvo obje strane u pregovorima ili medijaciji.

Sluanje moe biti: PASIVNO pokazujemo da sluamo ali ... mi to ne radimo (npr.uenici kojima je gradovo nezanimljivo sjede mirno u klupama i pokazuju da sluaju, a oni su u svojim mislima, neverbalno komuniciraju izmeu sebe) SELEKTIVNO sluamo samo ono to nas zanima (npr. kada roditelj slua samo kakvu je ocjenu uenik dobio, a ne zanima ga ta je prethodilo tome niti ta je bilo nakon toga) AKTIVNO sluamo i usvajamo znanje i vjetine (npr. uenici sluaju predavanja, pokazuju interes neverbalno, ali i verbalno postavljanjem pitanja, interakcijom) S obzirom na cilj i situaciju sluanje moe biti: sluanje sadraja (predavanje) cilj: razumjeti i zapamtiti poruku kritiko sluanje (odluivanje) cilj: razumjeti i ocijeniti poruku empatijsko sluanje (podrka) cilj: shvatiti govornikove osjeaje, potrebe

36

Za uspjenu komunikaciju i izbjegavanje konikata neophodno je sluati sa empatijom. Samo na ovaj nain se razumiju potrebe i emocije osobe koja govori. Za razliku od sluanja koje vodi sukobima i nezadovoljstvu, aktivno sluanje vodi povezivanju i nastavku komunikacije. Neko vas slua kada: - POSTOJI GOVOR TIJELA - POSTOJI ISKRENA ZAINTERESIRANOST - NEMA SELEKCIJE PODATAKA - POSTOJI POMO U RAZUMIJEVANJU - POSTOJI PARAFRAZIRANJE I SUMIRANJE - POSTAVLJA PITANJA - PRUA KONSTRUKTIVNU PODRKU Aktivno sluanje se ui i vjeba. Da biste pravilno razumjeli svog sagovornika ili pak kao medijator u procesu medijacije pravilno obavljali svoje zadatke, neophodno je da posjedujete kako vjetinu komunikacije tako i aktivnog sluanja (sluanja sa empatijom - jasno razumjeti osjeanja, potrebe, misli i elje druge strane). Za takvo sluanje potrebno je imati i neke uvjete kao to su: vlastita smirenost, udobno i sigurno okruenje, koritenje govora tijela, nepokazivanje sopstvenih emocija, sluanje osobe do kraja izlaganja, koritenje pauze kada je potrebno i dr.

U situaciji kada uenici doive: izrugivanje drugih, zastraivanje, omalovaavanje, iskljuivanje i dr. najee roditelji reagiraju agresivno, ali sline reakcije imaju i uenici i nastavnici i drugi i reagirajui agresivno, samo jo vie doprinose eskalaciji konikta. Kako je cilj medijacije rjeavati konikte ali preventivno djelovati na nasilje i razvijanje agresivnosti kod uenika, lanovi tima za medijaciju moraju uloiti dodatni napor da vjebaju asertivno komunicirati. Koje su to razlike izmeu asertivne i agresivne komunikacije? ta to treba uiti a ta treba eliminirati kako bi se postalo profesionalnim lanom tima za medijaciju? ASERTIVNO: Asertivna osoba ne ostvaruje svoja prava i interese tako to teti drugim ljudima, AGRESIVNO: dok agresivna osoba upravo to ini. ASERTIVNO: Asertivna osoba shvata da e uspjeti ostvariti ono to eli i da e biti zadovoljna, ali ne tako to e druge uiniti nezadovoljnima jer i drugi ele ostvariti svoje interese AGRESIVNO: dok agresivna osoba svoja prava i interese ostvaruju stvarajui nezadovoljstvo kod drugih. ASERTIVNO: Asertivnost je dugorono ekasna, AGRESIVNO: agresivnost moe izgledati ekasna, ali samo na kratki rok. ASERTIVNO:Asertivna osoba stavlja sebi u obavezu da postigne svoj cilj, ali ne po svaku cijenu, AGRESIVNO: agresivna osoba stavlja pred sebe obavezu da pod svaku cijenu mora dobiti ono to eli, da zna stvari bolje nego drugi, da je vrednija i pametnija od drugih. ASERTIVNO: Asertivna osoba smatra da svako ima pravo na svoje miljenje, AGRESIVNO: dok agresivna osoba smatra da je njeno miljenje jedino ispravno. ASERTIVNO: Asertivna osoba ne shvata stvari lino, AGRESIVNO: za razliku od agresivne osobe koja je sumnjiava i emocionalno se vie ukljuuje jer smatra da je ono to se dogaa usmjereno ba na nju. ASERTVINO: Ako ne uspije u onome to je eljela, asertivna se osoba osjea razoarano, tuno, nezadovoljno, a AGRESIVNO: agresivna osoba osjea ljutnju, neprijateljstvo i okrivljuje druge. ASERTIVNO: Asertivna osoba stavlja pred sebe ostvarive ciljeve, sklonija je kompromisima, otvorenim izraavanjima stavova i potreba, AGRESIVNO: agresivna osoba ponaa se osvetoljubivo, nije sklona kompromisima, vie, prijeti, sklona je manipulacijama. Kao veina ljudskog ponaanja i asertivnost se ui. Od roenja dijete tei zadovoljenju svojih potreba i to eli odmah i neposredno. Kako se s vremenom potrebe dopunjuju,

2.5. Asertivna komunikacija

Pored injenice da posjedujete vjetinu komuniciranja i aktivnog sluanja od vas kao medijatora trai se da posjedujete i vjetinu asertivnosti. Asertivnost je rije koja na engleskom znai upornost, samosvjesnost, zastupanje. Asertivnost znai zastupanje i ostvarivanje vlastitih potreba i interesa na neagresivan nain i ne na tetu drugih osoba. Asertivno komuniciranje pomae ovjeku da bude ekasniji u zauzimanju za sebe i da razvije kvalitetne odnose s drugim ljudima. Asertivnost u koli (bez obzira da li se radi o uenicima, nastavnicima, roditeljima, pedagozima ili psiholozima) generalno znai: - pokuavati ostvariti svoja prava bez ugroavanja prava drugih - biti spreman na razgovor biti spreman komunicirati - utjecati na druge koristei svoje sposobnosti - potovati sebe bez poniavanja drugih - nastojati otkriti ta je dobro a ne ko je u pravu.

37

mijenjaju, dopunjuju se i mijenjaju naini na koje dijete izraava te potrebe i naini na koje ih zadovoljava. Odreena kulturna i drutvena pravila, porodica i dr. uestvuju u odreivanju ta je dobro eljeti, kako to ostvariti, ta je pristojno, ta je agresivno, kako nekoga ne/ povrijediti i slino. Asertivna osoba svoje misli i stavove izraava jasno, glasno i bez dvoumljenja, a zahvaljujui naelima asertivne komunikacije, vjeto izbjegava sukob. Da bi se osoba uspjeno preobrazila u asertivnu osobu, potrebno je da promijeni miljenje i odnos prema onima s kojima ima problem u komunikaciji. Moete li promijeniti svoj odnos prema ueniku, nastavniku, roditelju, prijatelju, jer s njima imate probleme u komunikaciji i konikte? Asertivna komunikacija se provodi u sedam koraka: 1. Opisuj ponaanje, a ne osobu (kada zakasni na poetak asa, ja zbog razgovora s tobom ometam ostale da rade svoje zadatke) 2. Izrazi osjeaj (osjeam se pod pritiskom) 3. Opii efekt (zato to onda i ja mijenjam strukturu asa) 4. Izrazi zahtjev (elim da ubudue ne kasni i doe ranije) 5. Pitaj osobu kako to doivljava (ta ti misli o tome) 6. Saekati odgovor druge osobe (to je uredu ) 7. Zahvaliti (hvala) Poznate dvije asertivne tehnike i to: Pokvarena ploa Sastoji se u tome da kao pokvarena ploa ponavljamo zahtjev. Odbijanje tueg zahtjeva Kada elimo odbiti neki zahtjev, u tome treba biti odluan. Dovoljno je rei ne, objasniti svoje razloge (vrlo kratko) i zatim ponavljati odluno: Ne. Dakle, asertivnost ukljuuje: izraavanje vlastitog miljenja izraavanje vlastitih osjeaja naglaavanje posljedica neeljenog ponaanja (ako se ponaanje nastavi tada..) izraavanje razumijevanja za drugu osobu ponavljanje jasnog zahtjeva.

Uvijek se odnose na onoga ko govori, kroz njih govorimo o sebi i iz sebe. Govorimo drugima, a istovremeno se povezujemo sa sopstvenim osjeanjima, potrebama i ciljevima. Pomau nam da izrazimo sebe, bez optuivanja, kritike i etiketiranja druge osobe. Njima se izraava lini doivljaj onoga to je druga osoba rekla ili uradila i tako spreavamo da osoba kojoj se obraamo ono to nam smeta uje kao napad na nju. TI-poruke - poruke koje vode nerazumijevanju i sukobima Uvijek se odnose na drugog i govore o njemu/ njoj, nisu jasan izraz onoga to elimo rei. JA-poruke imaju etiri komponente. 1. Opaanje (ono to opaamo da druga osoba kae, ili radi, a to nam smeta), Kada JA (vidim, ujem, sjetim se). 2. Osjeanja (osjeanja u odnosu na ono to opaamo). JA se (sada) osjeam . 3. Potrebe (potrebe, elje, vrijednosti, koje dovode do iskazanih osjeanja). Zato to JA (imam potrebu, elim, cijenim) Potrebno mi je/volio bih ___________ i zbog toga se osjeam____________ . 4. Zahtjev (konkretne akcije koje bismo eljeli da budu poduzete). Zahtjev mora biti: - izraen jezikom pozitivne akcije, tj. da kaete ta elite, a ne ta ne elite, - formuliran sada i ovdje, - konkretan, izraen kroz konkretno ponaanje. Sada bih eljela da ti . Primjer TI-govora: Ana, hoe li ve jednom prestati da pria, ti si stvarno nekulturna! Primjer MI-govora: Mi svi znamo da je Ana nekulturna i da nikad ne slua dok drugi govore! Primjer JA-govora: Ana, meni smeta kada mi upada u rije, tada imam utisak da me ne potuje, a volio bih da me saslua, jer mi je vano tvoje miljenje. Stvorite povjerenje tako to se u koli neete stavljati ni na jednu stranu, to neete stavljajati sebe u centar panje; povezujte sagovornike tako to ete im pomagati da se uju i razumiju. Iz svega spomenutog zakljuujemo da je asertivnost nuna za uspjeno funkcioniranje pojedinca i grupe. Nikada ne moemo udovoljiti zahtjevima svih ljudi i nerealno je misliti da e nas svi voljeti i imati lijepo miljenje o nama ako inimo ono to oni trae od nas. Asertivno komuniciranje pomae pojedincu da bude ekasniji u zauzimanju za sebe i da razvije kvalitetne odnose s drugim ljudima.

Najei problem u komunikaciji jeste da osobe ne znaju izraziti svoje miljenje, osjeanja i zahtjeve ili govorimo o drugim u pokuaju da objasnimo ta mislimo i ta osjeamo. Zato je korisno vjebati koritenje tzv. JAporuke, jer su to poruke koje vode razmijevanju i povezivanju.

38

2.6. Nenasilna komunikacija

Haim Ginott, psiholog i nastavnik, rekao je: Doao sam do zakljuka koji me je uplaio - da sam ja odluujui element u uionici. Moj lini pristup stvara klimu. Moje dnevno raspoloenje stvara vrijeme. Kao nastavnik, ja posjedujem ogromnu mo da uinim djeiji ivot jadnim ili radosnim. Mogu biti alat za torturu ili instrument inspiracije. Mogu poniziti ili oraspoloiti, povrijediti ili izlijeiti. Mogu produbiti probleme ili od djeteta dobiti ono najbolje i najljepe to ima. Komunikacija koja navodi da reagiramo iskreno i na taj nain se poveemo s nama samima, naom vlastitom saosjeajnosti, kao i s drugima naziva se nenasilna komunikacija. Nenasilna komunikacija nas usmjerava na jasno i iskreno izraavanje, te obraanje panje na drugog s potovanjem i empatijom. Proces nenasilne komunikacije moe se jednostavno predstaviti u etiri komponente: 1. Konkretni postupci koje opaamo a koji utjeu na nas; 2. Kako se osjeamo u vezi s naim opaanjem; 3. Potrebe, vrijednosti, elje i sl. koje pobuuju nae osjeaje; 4. Konkretni postupci koje traimo kako bismo obogatili svoje ivote. Proces moemo poeti ili izraavajui sebe kroz ove etiri komponente ili empatijski primajui od drugih informacije iz ista etiri podruja. Vrlo je vano naglasiti da nenasilna komunikacija ne daje gotove recepte nego da se prilagoava razliitim situacijama, razliitim linim ili kulturalnim stilovima. Naa saosjeanja prema drugima blokiraju poruke kao to su: Omalovaavajue2 - etikete (Glup si... ); - dijagnoze (S tobom neto nije uredu...); - poreenja (Zato nisi pismena kao tvoja sestra...); - odbijanje (Nemam ja ta s tobom da razgovaram...); - osuivanje, kritika (Ba si djetinjast...); - prijetnje (Bolje bi ti bilo da me poslua...). Kontrolirajue - zabrane (Ne smije!); - sputavanje (Ne moete vi to sami, sve ete upropastiti); - naredbe (Odmah da ste to uradili...); - savjeti (Bilo bi najbolje kada bi ti...).
2

Zbunjujue - zahtjevi bez jasnog smisla (Uradi to, zato to tako treba...); - zahtjevi koje je nemogue ispuniti (Obeaj da vie nikada nee plakati kada si tuan...); - zahtjevi izreeni jezikom negativne akcije (Nemoj vie da te ujem da tako razgovara sa mnom!); - dvostruke poruke (nastavnik kae Ba me zanima ta misli o ovom problemu, a pri tome gleda kroz prozor - ne postoji sklad izmeu verbalnog i neverbalnog dijela poruke); - openite i povrne pohvale i kritike (super, divno, propast, katastrofa...). Ove poruke u koli obeshrabruju, raaju bijes i elju za osvetom, ali i strah i zabrinutost. Poto je nenasilna komunikacija zasnovana na prirodnom stanju saosjeanja, ona se moe primijeniti na svim nivoima komunikacije i u razliitim situacijama: lini odnosi, porodica, kola, organizacije i institucije, terapija i savjetovanje, diplomatski i poslovni pregovori, te sporovi i sukobi bilo koje prirode i unaprijediti: aktivnim sluanjem, parafraziranjem, opisivanjem bez procjene, neverbalnom komunikacijom, uvaavanjem neijih potreba i osjeanja, jasnim izraavanjem linih stavova, davanjem povratne informacije i dr.

Zorica Triki i Dragana Koruga Vrnjaka medijacija od svae slae tekst Konikti, Kancelarija njemake agencije za tehniku saradnju GTZ, Beograd, 2003.

39

NEVERBALNA KOMUNIKACIJA VIE OD RIJEI

Prikladno upotrebljavaj geste!

Upotrebljavaj otvoreni stav tijela kada se eli ukljuiti u interakciju s drugima ili zatvoreni stav tijela kada se ne eli ukljuiti u interakciju s drugima!

Uskladi svoj stav tijela sa stavom druge osobe kada se slae s njezinim vjerovanjima, osjeajima, stavovima i vrijednostima ili imaj suprotan stav tijela kada se ne slae!

Uspostavi kontakt oima i odri ga kada eli komunicirati s osobom ili krui pogledom po prostoriji i ne uspostavljaj kontakt oima kada ne eli komunicirati s osobom!

40

Uspostavi jasne prostorne granice koje su u skladu s tvojim potrebama i budi na pristojnoj udaljenosti kada razgovara s drugima! Edward Hall, ameriki antropolog kae da je: Intimna zona (0 - 45 cm) Lina zona (45 - 120 cm) Socijalna zona (120 - 360 cm) Javna zona (360 cm -)

Koristi se dodirom kako bi pokazao toplinu, zabrinutost, sklonost ili otvorenost prema drugima!

Mijenjaj visinu, brzinu, intonaciju i glasnou kako bi prikladno iskazao svoje namjere i nadopunio svoju verbalnu poruku te izbjegavaj potapalice!

Upotrebljavaj prikladnu brzinu, glasnou, kvalitet i izgovor!

41

Prikladno se odijevaj i upotrebljavaj prikladne dodatke odjei!

Izbjegavaj ekstremna ponaanja!

Pokuaj prilagoditi kontekstu!

svoju

neverbalnu

komunikaciju

42

Nauili smo:
Komunikacija se denira kao proces razmjene poruka (verbalnih ili neverbalnih), izmeu najmanje dviju osoba, koji se odvija sa odreenim ciljem i namjerom. Komunikacijski proces obuhvata: poiljaoca, prijenos poruke kroz izabrani kanal i primaoca. Decentracija je spremnost i sposobnost da uemo u svijet druge osobe i tako razumijemo njene probleme i postupke. Aktivno sluanje je vjetina sluanja druge osobe s panjom i potovanjem, uz jasno (verbalno i neverbalno) stavljanje do znanja da osobu sluamo. Svrha aktivnog sluanja je da pomogne da razumijemo ta je sagovornik elio rei, kao i da mu jasno stavite do znanja da ste ga razumjeli. U procesu aktivnog sluanja obraamo panju i na sadraj poruke i na osjeanja koja prate poruku sagovornika. Asertivnost znai zastupanje i ostvarivanje vlastitih potreba i interesa na neagresivan nain i ne na tetu drugih osoba. Asertivno komuniciranje pomae ovjeku da bude ekasniji u zauzimanju za sebe i da razvije kvalitetne odnose s drugim ljudima. JA poruke su poruke koje vode razumijevanju i povezivanju Uvijek se odnose na onoga ko govori, kroz njih govorimo o sebi i iz sebe. Govorimo drugima, a u istovremeno se povezujemo sa sopstvenim osjeanjima i potrebama, i ciljevima. Njima se izraava lini doivljaj onoga to je druga osoba rekla ili uradila. Na taj nain spreavamo da osoba kojoj se obraamo ono to nam smeta uje kao napad na nju. TI poruke poruke koje vode nerazumijevanju i sukobima Uvijek se odnose na drugog i govore o njemu/ njoj, nisu jasan izraz onoga to elimo rei. Komunikacija koja navodi da reagiramo iskreno i na taj nain se poveemo s nama samima, naom vlastitom saosjeajnosti, kao i s drugima naziva se nenasilna komunikacija. Nenasilna komunikacija usmjerava nas na jasno i iskreno izraavanje, te obraanje panje na drugog s potovanjem i empatijom.

43

Radionica 1 - KOMUNIKACIJA

Ciljevi radionice
- Uvesti uesnike u komunikaciju kao interakciju - Nauiti razlikovati uspjenu od neuspjene komunikacije i analizirati faktore koji dovode do uspjenog sporazumijevanja meu ljudima.

Vrijeme izvoenja radionice

90 minuta

Uesnici u radionici
Roditelji i nastavnici

Struktura radionice
1. Uvodna aktivnost VIDIM TE U BOJI (10) 2. Glavna aktivnost KOMUNIKACIJA I KONFLIKT (55)

3. Zavrna aktivnost MOJE EMOCIJE/LOVAC, BAKA, LAV (25)

Materijal za radionicu
hamer papiri omasteri kartice u bojama materijal za uesnike Boja

44

1 2

UVODNA AKTIVNOST
Vidim te u boji... Voditelji podijele svim uesnicima radni list Napii ime osobe koja ima tu boju na sebi. Svi se eu po prostoru i pronalaze boje na ostalim uesnicima. Ukoliko ne znaju ime, trebaju upitati ili proitati na bedu, te upisati ime uz boju koju su zapazili.

(Matereijal za uesnike 1 Boje)

Voditelj radionice kae da su nae percepcije razliite i da su esto uzrokom konikta u komunikaciji.

GLAVNA AKTIVNOST
Komunikacija i konikt Voditelj formira etiri grupe i daje im zadatak da osmisle scenario za jednu od sljedeih koniktnih situacija: kasni dolazak kui sa zabave svaa izmeu djece/uenika zbog etnikih stereotipija uniteni namjetaj u uionici razliite elje za mjesto odlaska na ekskurziju

Koniktna situacija mora imati svoje rjeenje. Svaka grupa ima na raspolaganju pripremu od 10 minuta, a samo izvoenje scene ne treba trajati due od 10 minuta. Svaka grupa mora svakom lanu dodijeliti odgovarajuu ulogu, u ije igranje mora ukljuiti i verbalnu i neverbalnu komunikaciju i komunikaciju sa svakim lanom grupe. Nakon odigravanja svake scene slijedi diskusija: - Da li su svi uesnici komunicirali jedni s drugima? - Da li su svi koristitili i verbalnu i neverbalnu komunikaciju? - Iz koje ste komunikacije (verbalne ili neverbalne) vie saznali o koniktu (da postoji, uzrok, rjeenje)?

Napomena za voditelja radionice Voditelj treba sugerirati uesnicima da u scenario ukljue sve uesnike, da svaki uesnik ima jasno deniranu ulogu u komunikaciji, da je neophodno da rijee konikt prilagoavanjem komunikacije i da u potpunosti oslobode svoje emocije odnosno da se u potpunosti ponaaju spontano (onako kako bi se oni inae ponaali).

45

ZAVRNA AKTIVNOST
Moje emocije Voditelj trai od uesnika da napiu na kartici po jedan primjer izjave (reenice) prema zahtjevima iz tabele.

(Materijal za uesnike 2 Moje izjave) Kartice su u razliitim bojama i svaki uesnik svoju izjavu postavlja na hamer papir koji je oznaen odgovarajuom bojom. Nakon to svi ispiu i polijepe kartice voditelj analizira sa uesnicima svaku reenicu i zajedno utvruju da li su reenice napisane na traeni nain. Lovac, baka, lav Lovca se plai lav (lovac puca iz puke), lava se plai baka (lav podie prednje ape i rikne), bake se plai lovac (baka prijeti kaiprstom). Uesnici se podijele u dvije gupe. lanovi obje grupe neovisno se dogovore koju ulogu e igrati, cijela grupa ima istu ulogu (lovca, bake ili lava). Zatim stanu u red, jedni nasuprot drugima i na znak voditelja odigraju ulogu koju su izabrali. Grupa koja pobijedi (uplai drugu grupu) dobija poen. Igraju se tri kruga.

Voditelj zakljuuje radionicu konstatacijama da su emocije odnosno njihova kontrola u komunikaciji izuzetno vana za ekasnu i beskoniktnu komunikaciju, te da se kontrola emocija moe vjebati. Takoer, podstie uesnike da se ne plae komunikacije sa osobama koje su drugaije po: spolu, starosti, etnikoj pripadnosti, poloaju u drutvu i dr.

46

Materijal za uesnike 1

BOJE
NAPII IME OSOBE KOJA IMA TU BOJU

UTA

PLAVA

CRVENA

SMEA

LJUBIASTA

BIJELA

SIVA

RUIASTA

INDIGO

TRULA VINJA

STARO ZLATO

CRNA

ZELENA

SVIJETLOPLAVA

MODRA

TAMNOZELENA

OKER

LILA

47

Materijal za uesnike 2

Moje izjave
Traenje pojanjenja: Reeksija: Spoznaja i priznanje tuih osjeaja i potreba: Postavljanje otvorenih pitanja: Ohrabrivanje daljnje diskusije: Nareenje: Prijetnja: Propovijedanje: Jednostrano rjeenje: Osuda: Negiranje tuih osjeaja i potreba:

48

Radionica 2 - AKTIVNO SLUANJE

Ciljevi radionice
- Upoznati uesnike s razliitim nainima sluanja i posebno aktivnim sluanjem, a koje doprinosi uspjenijoj komunikaciji i povezivanju s drugim osobama, odnosno nastavku komunikacije - Nauiti razlikovati sluanje i nesluanje; razliite vrste sluanja i karakteristike sluanja sa empatijom

Vrijeme izvoenja radionice

90 minuta

Uesnici u radionici
Roditelji i nastavnici

Struktura radionice
1. Uvodna aktivnost KO KAKO SLUA (10) 2. Glavna aktivnost SLUAM/NE SLUAM (55) 3. Zavrna aktivnost POSJEDUJETE LI SPOSOBNOST SLUANJA/ZEMLJOTRES (25)

Materijal za radionicu
hamer papiri omasteri stikeri Test za uesnike - Posjedujete li sposobnost sluanja?

49

1
Slijedi diskusija.

UVODNA AKTIVNOST
Ko kako slua Voditelj kae uesnicima: NA FOTOGRAFIJI POKUAJTE PRONAI ZNAKOVE SLUANJA I/ILI NESLUANJA I ZAPIITE IH.

Voditelj podsjea ta je aktivno sluanje, koja je njegova svrha i koji su to znaci nesluanja.

50

2
Sluam a u stvari

GLAVNA AKTIVNOST
Sluam/ne sluam Uesnici se podijele u parove. Osoba A ima zadatak da pria o neemu to misli da je vano i zanimljivo, a osoba B da je slua na razliite naine.

U prvoj situaciji, dok osoba A govori, verbalno alje poruku da slua, a svim neverbalnim znacima pokazuje da ne slua; u drugoj da slua, ali usput reagira; i u treoj samo uti i paljivo slua. U sljedeem krugu osobe A i B mijenjaju uloge. Nakon vjebe voditelj postavlja pitanja uesnicima: Kako ste se osjeali tokom vjebe? ta vam je najvie prijalo? Koje ste sutinske razlike primijetili u sve tri situacije? Kako se osjeamo kad nas drugi ljudi sluaju, a kako kad nas ne sluaju?

Poslije diskusije nesluanja.

voditelj

pojasni

karakteristike

sluanja

Svi sjednu u dva koncentrina kruga, okrenuti jedni prema drugima. Oni koji sjede u spoljanjem krugu su SLUAOCI a u unutranjem PRIPOVJEDAI. Sluaoci, svako za sebe, bira nain na koji e sluati (npr. sa analizom, dajui savjete, optuujui i sl.) Pripovjedai priaju u prvom krugu s prvim sluaocem, svako sa svojim, na znak voditelja unutranji krug se pomjera za jedno mjesto ulijevo, tako da se prave novi parovi. Pripovjedai pamte nain na koji su sluani u prvoj razmjeni, pa poinju razgovor sa sljedeim sluaocem. Igra se zavrava kada se cijeli krug zavri. Razmjenjuju miljenje o tome da li su pogodili kako ih je ko sluao. Nakon zavrenog kruga, voditelj pita uesnike da li su pogodili i napravili razliku izmeu razliitih naina sluanja? Zatim ih pita kako im je bilo tokom aktivnosti?

Voditelj komentarie kako kada sluamo ne znai i da ujemo, da se nekada vie bavimo sobom nego drugima.

51

3
Zemljotres

ZAVRNA AKTIVNOST
Posjedujete li sposobnost sluanja? Voditelj podijeli uesnicima test Posjedujete li sposobnost sluanja za iju izradu imaju na raspolaganju 5 minuta.

(Materijal za uesnike 1 Posjedujete li sposobnost sluanja?)

Uesnici su podijeljeni u grupe od po troje, jedna osoba je viak. U svakoj grupi dva uesnika ine kuu (okrenuti jedan ka drugom i drei se za ruke, formirajui ispred sebe zatvoren prostor), a trei uesnik je stanovnik (nalazi se u zatvorenom prostoru, u kui). Uesnik koji je viak daje jednu od tri naredbe: Kue mijenjaju stanare (znai da stanari ostaju na svom mjestu, a kue trae novog stanara), Stanari mijenjaju kue (kue ostaju na istom mjestu, a stanari trae nove kue) i Zemljotres (sve formacije se rasture i formiraju se nove). Pri svakoj od naredbi viak uestvuje u igri, pa moe doi do promjene vika koji daje novu naredbu.

Napomena za voditelja radionice Aktivnost Zemljotres ja namijenjena za oputanje uesnika.

Voditelj zakljuuje da je aktivno sluanje vjetina sluanja druge osobe s panjom i potovanjem, uz jasno (verbalno i neverbalno) stavljanje do znanja da osobu sluamo.

52

Materijal za uesnike 1

Test Posjedujete li sposobnost sluanja?

Ova ek lista pomae vam da vidite da li imate sposobnost sluanja. Odgovorite na sljedea pitanja i saberite poene koje ste dobili odgovarajui na njih. Zatim razmislite da li biste neki dio sposobnosti sluanja mogli poboljati. uvijek 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. Volite li sluati kada drugi ljudi priaju? Podstiete li druge na razgovor? Sluate li i one osobe koje vam se ne sviaju? Da li podjednako paljivo sluate i mlade i stare, mukarce i ene? Utjee li na vae sluanje to da li vam je sagovornik prijatelj, poznanik ili stranac? Da li u sagovornika direktno gledate, povremeno se smijeite i klimate glavom? Putate li da va sagovornik zavri reenicu, prije nego to vi ponete da priate? Da li za vrijeme nekog predavanja mislite o tome to je bilo reeno, ak i kad predavanje nije najinteresantnije? Moete li ignorisati razliite stvari koje vas ometaju dok neto sluate? Zaboravljate li to to su vam rekli? Pokuavate li razumjeti poruke koje stoje iza stvarnih rijei i reenica? Pokuavate li otkriti motive koji se kriju iza odreene poruke? Ako sagovornik zastane i oklijeva, da li ga ohrabrujete da nastavi? Da li ponovite i rezimirate neiju ideju i pitate da li ste ono to je reeno dobro razumjeli? Suzdravate li se od zakljuaka dok ne sasluate sve? Da li sluate bez obzira na stil neijeg izlaganja (manir prianja, ton, izbor rijei i sl.)? Sluate li i onda kad su vam stvari unaprijed poznate? Postavljate li pitanja da bi vam stvari detaljnije objasnili? Traite li da vam se neke rijei i pojmovi, koji vam nisu dobro poznati, razjasne? Da li na osobu s kojom komunicirate obraate punu panju, ak i kada za to vrijeme radite neto drugo? uvijek skoro uvijek obino skoro nikad nikad Kada ste sabrali sve poene, pogledajte svoje rezultate: ako imate 75 ili vie poena, moete smatrati da ste dobar slualac; od 60 do 75 sasvim ste prosjeni; ispod 50 poena, nemojte gubiti vrijeme, nego ponite da radite na poboljanju svojih sposobnosti sluanja! skoro uvijek obino skoro nikad nikad

8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20.

Svoje odgovore saberite na sljedei nain: 5 4 3 2 1

53

Radionica 3 - NENASILNA KOMUNIKACIJA

Ciljevi radionice
Upoznati uesnike sa znaenjem JA poruka Upoznati uesnike s vjetinom jasnog izraavanja sebe bez interpretacije i optuivanja drugog Nauiti razlikovati JA poruke od TI poruka Upoznati uesnike s tehnikama nenasilne komunikacije

Vrijeme izvoenja radionice

60 minuta

Uesnici u radionici
Roditelji i nastavnici Tim za medijaciju

Struktura radionice
1. Uvodna aktivnost S NAMA JE SVE OK, A S VAMA NIJE (10) 2. Glavna aktivnost ZIDOVI I MOSTOVI (40)

3. Zavrna aktivnost UZEMLJENJE (10)

Materijal za radionicu
hamer papiri, veliki papir - jedan s nacrtanim zidom, a drugi s mostom omasteri stikeri

54

Uesnici se podijele u dvije grupe. Jedni stanu na jedan kraj prostorije, a drugi u drugi, kao palir. Prva grupa napravi korak ka drugoj izgovarajui uglas tiho i ljubazno: S nama je sve OK, a s vama nije. Mi smo u pravu, vi uvijek grijeite. Zatim druga grupa uini isto ka prvoj samo malo glasnije. I tako naizmjenino, grupe iskorauju, isto izgovaraju, svaki put glasnije i glasnije, manje ljubazno i no. Igra se zavrava kada dou jedni do drugih dok im se nosevi ne dodirnu i kada ve viu jedni na druge. Voditelj tada zaustavlja igru i svaki par koji je u direktnom kontaktu treba da se rukuje, zagrli, poljubi, ta god ele, samo da je in dobre volje. Poslije igre voditelj pita kako su se osjeali, je li nekome bilo neprijatno, i koje su njihove reakcije na igru.

1 2

UVODNA AKTIVNOST
S nama je sve OK, a s vama nije...

Voditelj komentarie kako je ovo bila samo igra, ali da ilustrira nain kako raste tenzija kad optuujemo druge, kad smatramo da su drugi krivi za naa osjeanja, da smo bolji od drugih i sl.

GLAVNA AKTIVNOST
Zidovi i mostovi

Zidovi Na zid se okae 2 velika papira, na jednom su nacrtani pravougaonici kao cigle koje ine zid, a na drugom je most. Svaki uesnik se sjeti nekog svog konikta iz prolosti i ta su tada izgovorili. Ispiu te svoje poruke na stikere (jedan stiker-jedna poruka). Kad zavre, lijepe stikere na prvi papir - zid. Voditelj ita poruke, komentarie i, ako moe, svrstava ih u kategorije (npr. dijagnoze i sl.) i rezimira da su to TI poruke i ta su njihove karakteristike. (Uesnici mogu i sami pogledati zid i prokomentarisati) Mostovi Uesnici se dijele u grupe po troje (nain podjele po izboru voditelja), svaka grupa odlazi do zida i uzima po nekoliko poruka (vano je da sve poruke budu skinute). U malim grupama, poruke koje su izabrali prevode u Ja-poruke, jasno izraavajui sebe, svoje miljenje, osjeanja i potrebe. Uesnicima prethodno objasnimo formulu po kojoj se izraavamo Ja-porukama. Kada zavre, po grupama dolaze do zida, izgovaraju ta su napisali i ako se grupa slae, lijepe poruku na sliku mosta.

Voditelj rezimira ta se dobilo. Objanjava razliku izmeu Ja i Ti-poruka s naglaskom na karakteristike Ja-poruka i njihovog znaaja u procesu nenasilne, konstruktivne komunikacije.

55

Uesnici se podijele u parove. Jedna je osoba A, a druga je osoba B. U prvoj situaciji osoba A ima zadatak da zamisli da je vrsta kao drvo ili stub i da je neto snano vee za zemlju. Osoba B pokuava da je izbaci iz ravnotee i pomjeri. U drugoj situaciji osoba A vrsto stoji na podlozi ne pomjerajui donji dio tijela dok je gornji dio tijela oputen i pokretljliv. Osoba B pokuava da je izbaci iz ravnotee i pomjeri. U treoj situaciji osoba A stoji potpuno oputeno. Osoba B pokuava da je izbaci iz ravnotee i pomjeri. Kada prou sve tri situacije, mijenjaju se uloge. Nakon ove aktivnosti voditelj podstie diskusiju pitanjima: Kako vam je bilo tokom aktivnosti, kako ste se osjeali? Da li ste primijetili neke razlike izmeu prve, druge i tree situacije? ta vam je najvie prijalo, u kojem poloaju (stojei vrsto na zemlji ili oputeno)? ta vam se najvie dopalo?

ZAVRNA AKTIVNOST
Uzemljenje

Nadovezujui se na zavrnu diskusiju, voditelj pravi razlike u pristupu u koniktu, ili ire gledano bilo kojoj ivotnoj situaciji: Kada smo suvie vrsti i rigidni, bivamo lako izbaeni iz ravnotee, kada smo previe oputeni (kao trea situacija), onda ne znamo ta hoemo, preputamo se situaciji i nosi nas stihija, a kada smo jasni u tome ta elimo, dovoljno eksibilni da govorimo o sebi i sluamo druge, imamo najvie anse da nas uju, da se poveemo s drugima i da doemo do onoga ta elimo na obostrano zadovoljstvo(druga situacija).

56

III
Konikt
- Je li vae dijete/uenik sklon izazivanju konikta? - Jeste li analizirali koji su uzorci konikta izmeu djece/uenika i vas? - Kako ste vi, a kako djeca/uenici reagirali u koniktnoj situaciji? - Jesu li nekada koikti poboljali odnose izmeu vas i vae djece/ uenika? - Ja li Malo dijete mala briga, a veliko dijete...KONFLIKT?

3.1. Pojam konikta

Moe li se ivjeti bez konikta? Mogu li djeca i roditelji ili uenici i nastavnici naroito u periodu adolescencije uope funkcionirati bez konikta? Ovo poglavlje nee uiniti da konikti nestanu, ali ima za cilj da pomogne da se njihovi negativni utjecaji smanje, lake prihvate i moda ih, ak, pretvore u pozitivno iskustvo. Konikt je i svaa dvoje djece oko igrake, ali i rat izmeu dviju drava. Moe li kola bez konikta? KONFLIKT je oblik sueljavanja dviju ili vie strana koje doivljavaju prijetnje linim potrebama, interesima, vrijednostima ili ciljevima. Konikt se denira i kao sukob nespojivih tendencija i djelovanja u pojedincu, grupi i narodu ili izmeu pojedinaca, grupa i naroda. Najee se konikti kod djece/uenika raaju samo zato to se stvari ine potpuno drugaijim od onoga to stvarno jesu: Vi i ja ne vidimo stvari onakvima kakve one jesu. Mi vidimo stvari onakvima kakvi smo mi. (HERB COHEN) Odnosi meu ljudima (koji su dodatno optereeni predrasudama i stereotipima, agresivnom komunikacijom, pasivnim sluanjem, TIporukama itd.) predstavljaju izvor razliitih otpora, sukoba, nesporazuma. Kako konikt ne bi preao u otvoreni sukob, potrebno ga je pravovremeno rjeavati, tj. potrebno je spoznati uzroke konikta i njihove oblike. Ako nema pravovremene spoznaje o uzrocima i oblicima konikta, izostat e i spoznaja o njihovom eventualnom konstruktivnom/ destruktivnom utjecaju. Moemo razlikovati tri tipa situacija u kojima nastaje konikt: 1. kada jedna strana uoi da se druga ne pridrava pravila (uenici ne piu lektire a duni su; nastavnici stalno pismeno ispituju uenike; roditelji ne dolaze na roditeljske sastanke; imovina u koli se unitava) 2. kad se jedna strana odupire drugoj (uenici ne ele nekog nastavnika jer je vulgaran; nastavnici ne ele suraivati s roditeljima) 3. kada otpor jedne strane izaziva reakciju druge strane (bjeanje s asa i reakcija nastavnika koji je trebao da odri as) Konikt je proces koji nastaje, razvija se i prevladava u meuodnosu neslaganja najmanje dvaju subjekata koji pokazuju interes za iste vrijednosti. Nepodudarnost ciljeva, potreba i elja, razlike u interpretaciji injenica i neslaganja u vezi s praktinim oekivanjima mogu dovesti do konikta.

3.2. Uzroci konikata u koli

Uzroci konikata u koli su mnogobrojni i vrlo teko ih je precizno grupisati po odreenim karakteristikama. Pokuat emo navesti najee uzroke konikta u koli: slaba komunikacija izmeu uenika, izmeu uenika i nastavnika, izmeu uenika i roditelja, izmeu roditelja i nastavnika; razliite vrijednosti koje se potuju u porodici i koli (npr. religijske vrijednosti nain oblaenja, ishrana), nejasna kolska zaduenja i za uenike i za nastavnike (npr. nejasne upute koje nastavnici daju uenicima za obavljanje nekih zadataka na asu) ogranieni resursi (ljudski, tehniki) u koli i u porodici (npr. kada nastavnici zahtijevaju da uenici imaju odgovarajuu sportsku opremu, a roditelji nemaju novca da je kupe) razliiti interesi uenika, nastavnika i roditelja (npr. prilikom izbora mjesta kamo otii na ekskurziju) ovisnost o jednoj strani (osobi), nerijeeni raniji sukobi ljubavne veze u koli. Bez obzira o kojoj vrsti uzroka konikata u koli se radi svi su jednako opasni za naruavanje komunikacije u koli, intenzivno nastajanje stereotipa i predrasuda i pojavu nasilja, kao jednog odgovora na uzroke i nastanak konikta.

58

3.3. Vrste konikata u koli

Postoji vie podjela konikata u koli te emo ukazati na neke podjele po odgovarajuim kriterijima. a) prema UZROKU konikta Konikt informacija - nastaje usljed nedostatka komunikacije ili selekcije informacija u komunikaciji (npr. nastavnik ne eli komunicirati s nekim uenikom jer ga je ovaj uvrijedio; uenici dobijaju samo informacije za koje nastavnici ili roditelji smatraju da im trebaju dati a pri tome skrivaju cjelovitu informaciju). Konikt interesa - javlja se zbog suprotstavljenih naina zadovoljenja istih potreba. (npr. ocjenjivanje ako jedna strana eli pismeno (nastavnik) a druga usmeno provjeriti znanje (uenici). Konikt u odnosima - nastaje kada neka od strana ili obje strane posjeduju predrasude i stereotipe o drugoj strani i ponaaju se u skladu s tim (npr. ako uenici iz grada smatraju da su djeca sa sela loiji uenici i ne ele s njima komunicirati, biti u istoj ekipi na asu tjelesnog odgoja). Konikt resursa - nastaje kada dvije ili vie osoba ele neto ega ima malo (npr. ako i vi i vaa sestra elite nove torbe, a roditelji imaju novca da kupe samo jednu torbu). Konikt vrijednosti - nastaje u situacijama u kojima se meu sagovornicima suprotstavljaju sistem vrijednosti i uvjerenja (npr. kada se pojavi sukob vrijednosti koje njeguje porodica i kola npr. nain oblaenja). Strukturalni konikt - kada su u jednoj grupi nedovoljno denirane uloge i procedure (npr. kada u jednom odjeljenju svi ele ranije otii s asa, jer uenici koji putuju autobusom do kole ranije naputaju as da bi stigli na vrijeme polaska autobusa). b) prema PLANU DEAVANJA Unutranji / intrapersonalni - konikt je lociran na linom planu: konikt izmeu dviju podjednako neprijatnih mogunosti (npr. napustiti as ili ostati kao izdajnik) konikt izmeu podjednako privlanih opcija (npr. ili dobiti novu jaknu ili dobiti novi mobitel) konikt istovremenog privlaenja i odbijanja (npr. naklonost prema prijateljici, ali i injenica da ona pripada drugoj etnikoj grupi) konikt uloga (npr. kada je uenik i predsjednik odjeljenske zajednice, pa u istoj

situaciji reagira as kao uenik, as kao predsjednik odjeljenja) Spoljanji interpersonalni - izmeu dviju ili vie osoba (npr. svaa izmeu prijateljica) socijalni - izmeu dviju ili vie grupa (npr. grupa u odjeljenju) c) prema FUNKCIONALNOSTI Po efektima do kojih dovode, konikti se mogu podijeliti na: Funkcionalne - konikti koji dovode do konstruktivnih promjena u odnosima meu pojedincima/ grupama. Nefunkcionalne - konikti koji dovode do pogoranja odnosa, nasilja. d) prema DUINI TRAJANJA kratkotrajni nastaju kao rezultat meusobnog nesporazuma, ili uinjenih greaka koje se brzo uoavaju i razrjeavaju. dugotrajni uvjetovani i praeni poremeajem meuljudskih odnosa. Oni se sporo prevazilaze i razrjeavaju.

e) prema POSLJEDICAMA Oni koji ostavljaju posljedice (npr. opadanje motivacije za uenjem, masovno odsustvo iz kole). Oni koji ne ostavljaju posljedice (npr. sitni sukobi koji proizilaze iz razliitih osobina uenika ili nastavnika; ne ostavljaju posljedice na ivot uenika i nastavnika i rad kolske ustanove; poslije razrjeavanja sukoba uspostavljaju se zdravi odnosi, nema osjeanja uvrijeenosti ni potrebe za osvetom). f) prema MANIFESTACIJI VIDLJIVI - ispoljavaju se u obliku verbalnih, kritikih sukoba na nastavi i drugim skupovima, a ogledaju se i u sukobu interesa pojedinih grupa ili njihovih predstavnika. Ispoljavaju se u obliku albe. NEVIDLJIVI - tee ih je otkriti, jer su akcije sukobljenih strana meusobno prikrivene. g) prema AKCIJI STVARALAKI - stvaraju pozitivne vrijednosti u koli, koje se ogledaju u razbijanju i naputanju zastarjelih ablona i metoda, ime se dolazi do boljih rjeenja. RUILAKI - zastupa ih kola meuljudskih odnosa na elu sa Eltonom Mejom. Ta kola smatra da su konikti u principu negativni, jer su praeni neizvjesnostima, razoarenjem, padom uenja, pa ak i rasturanjem razreda. Konikti u sebi nose karakteristike veeg broja navedenih vrsta konikata.

59

Neki konikti mogu biti istovremeno: konikt vrijednosti, dugotrajan, s dugoronim posljedicama za kolu, spoljanji, vidljiv i ruilaki (npr. ako je u jednoj koli izbio sukob meu uenicima razliitih nacionalnosti rije je o koniktu vrijednosti, koji moe dugo da trajati, sukob izmeu dvije grupe uenika, vidljiv je svakodnevno, ostavlja posljedice i za uenike i za kolu, ako uenici koji su u manjini prestanu dolaziti u kolu, slijedi razoarenje uenika, pad uenja i potencijalno rasputanje razreda.) Neki konikti mogu biti i pozitivni konikt interesa, spoljanji, kratkotrajan, uspostavlja zdravije odnose, vidljiv i stvaralaki (npr. sukob uenika i nastavnika, jer nastavnik stalno uenike ispituje pismeno rije je o koniktu interesa, jer uenici smatraju da su uspjeniji u usmenom izraavanju, a nastavnik mora imati odgovarajui broj ocjena i zato ih ispituje na taj nain; rije je o koniktu izmeu jedne osobe i grupe; svakodnevno vidljivom, jer se uenici bune kada imaju pisanu provjeru znanja; kratkotrajan je, jer nakon to su iskazali svoj protest nastavnik je prihvatio da ih pismeno ispituje i to je najvanije nakon toga su uspostavljeni dugotrajno zdraviji odnosi izmeu nastavnika i uenika). Dakle, struktura konikta je izuzetno sloena i prilikom njegovog rjeavanja nuno je napraviti analizu strukture konikta, kako bi se utvrdile sve njegove karakteristike odnosno vrsta konikta.

3.4. Funkcije konikata

Svaki konikt ima potencijal da bude bilo funkcionalan /svrsishodan bilo nefunkcionalan / nesvrsishodan to ne ovisi o samoj koniktnoj situaciji, ve, prije svega, o ponaanju pojedinaca u njoj. Kada je konikt funkcionalan, on dovodi do pozitivnih ishoda kao to su: - stvaranje pozitivnih tenzija - pranjenje emocija - homogenizacija grupe opredijeljene za rjeavanje zajednikog problema - uspostavljanje mehanizama prevencije konikata i njihovog razrjeavanja. Kada je konikt nefunkcionalan, on dovodi do negativnih ishoda kao to su: - negativne tenzije - negativno pranjenje emocija - naruavanje jedinstva grupe - iskljuivanje mogunosti pozitivnih promjena. Da bismo mogli konstruktivno rjeavati konikte, najprije je potrebno da ih razumijemo, da znamo njihove uzroke i vrstu. Pravi problem svih konikata je u stalnoj opasnost od njihove eskalacije, pri emu obje strane u koniktu sve vie pribjegavaju upotrebi sile. Konikt se sve manje da kontolirati, dok potpuno ne izmakne kontroli, pree prag upotrebe nasilja i pone nanositi tetu i jednoj i drugoj strani. Na taj nain onemoguuje se daljnji suivot strana u koniktu.

60

PODSJETNIK ZA ODRASLE3

KAKO KREIRATI UIONICU /KOLU/ GRUPU U KOJOJ VLADA POTOVANJE

1. SLUAJTE PALJIVO KADA VAI UENICI GOVORE Ne primajte to to govore lino. Ne prekidajte ih. Izbjegavajte davanje savjeta prije nego to ih od vas zatrae. Izbjegavajte da ih kritizirate, osuujete, analizirate.

2. KORISTITE PRIJATELJSKE GESTE Kada im se obraate, gledajte ih u oi. Neka vam ruke budu rairene s dlanovima nagore. Izbjegavajte prijetnje prstom, unoenje u lice, ruke prekrtene na leima.

3. ZOVITE IH IMENOM KOJE VOLE Pitajte uenike kojim bi imenom voljeli da ih zovete. Pitajte kako bi voljeli da im se obraate.

4. BUDITE U ISTOM FIZIKOM NIVOU Ako sjede, sjedite i vi, ili se nagnite nad njih. Izbjegavajte da se nad njih nadnosite ukoliko to nije neophodno.

5. POSTAVLJAJTE PITANJA UMJESTO DA OPTUUJUTE I KRITIZIRATE To podrazumijeva da su uenici odgovorni za svoje ponaanje, npr. recite Jeste li spremni da ponemo s asom? umjesto Ostavite te gluposti, as poinje! Govorite tiho i ljubazno.

6. KAITE IM NASAMO TA BISTE VOLJELI DA PROMIJENE U SVOM PONAANJU Stavljanje na znanje uenicima da rade neto to nam ne odgovara, komentari o njihovom ponaanju, stavovima, uenju ili izgledu pred vrnjacima najee izaziva kod njih bijes i nesigurnost. Kada im se obratite nasamo, to moe rezultirati boljim razumijevanjem i odravati samopotovanje kod obje strane.

Zorica Triki i Dragana Koruga Vrnjaka medijacija od svae slae tekst Konikti, Kancelarija njemake agencije za tehniku saradnju GTZ, Beograd, 2003.

61

KAKO KREIRATI KOLU/UIONICU/ GRUPU U KOJOJ SE NA KONFLIKT GLEDA KONSTRUKTIVNO

1. POKAITE AUTENTINO INTERESIRANJE ZA SVOJE UENIKE Pozdravite ih ljubazno na vratima. Nauite njihov jezik. Tretirajte ih kao individue, ne kao jednog/jednu iz grupe.

2. JASNO DEFINIRAJTE PRAVILA ZAJEDNO SA UENICIMA Objasnite im zatitnu funkciju pravila. Neka pravila budu to specinija, da bi postojala jasnoa i da bi se lake potovala. Kada postavite pravila, pridravajte ih se, ukoliko ih zajedno ne promijenite.

3. BUDITE OBJEKTIVNI, NE SUDITE Pokuajte da sagledate svaki problem iz vie uglova, posebno iz ugla vaeg/ vaih uenika.

4. POKAITE DA STE LJUDSKO BIE Priznajte kada ste pogrijeili, kada neto ne znate. Koristite humor kad god je primjereno, ne alite se na raun svojih uenika.

5. MO KOJA PROIZILAZI IZ VAE ULOGE SVEDITE NA MINIMUM Razvijajte autoritet koji e se temeljiti na znanju, vjetinama, razumijevanju problema koje imaju vai uenici. Izbjegavajte naglaavati da imate pravo zato to ste profesor i sl. Neka vas potuju umjesto to vas se plae.

6. RJEAVAJTE PROBLEME IM SE POJAVE Svako odlaganje problema dovodi do njihovog kompliciranja. Suoavanje s problemom dovodi do razrjeenja.

7. RAZVIJAJTE TIMSKI RAD I PARTNERSKE ODNOSE Uvaavajte miljenje i prijedloge svojih uenika. Dajte im mogunost da biraju ta e, kako i s kim da rade. Neka uionica/kola bude zajednika a ne vaa.

62

Nauili smo:
KONFLIKT je oblik sueljavanja dviju ili vie strana koje doivljavaju prijetnje linim potrebama, interesima, vrijednostima ili ciljevima. Konikt se denira i kao sukob nespojivih tendencija i djelovanja u pojedincu, grupi i narodu ili izmeu pojedinaca, grupa i naroda. Meuljudski odnosi predstavljaju izvor razliitih otpora, sukoba, nesporazuma, nametanja linih interesa i interesa razliitih grupa. Najei uzroci konikta u koli su: - slaba komunikacija izmeu uenika, izmeu uenika i nastavnika, izmeu uenika i roditelja, izmeu roditelja i nastavnika; - razliite vrijednosti u porodici i koli, - nejasna kolska zaduenja i za uenike i za nastavnike, - ogranieni resursi (ljudski, tehniki) u koli, - razliiti interesi uenika, nastavnika i roditelja, - ovisnost o jednoj strani (osobi), - nejasna pravila i norme, - nerijeeni raniji sukobi - ljubavne veze u koli. Postoji vie razliitih podjela konikata u koli: 1. prema UZROKU konikta konikt informacija, konikt interesa, konikt u odnosima, konikt resursa, konikt vrijednosti i strukturalni konikt. 2. prema PLANU DEAVANJA Unutranji / intrapersonalni konikt je lociran na linom planu: Spoljanji (interpersonalni i socijalni). 3. prema FUNKCIONALNOSTI funkcionalni i nefunkcionalni, 4. prema DUINI TRAJANJA kratkotrajni i dugotrajni, 5. prema POSLJEDICAMA oni koji ostavljaju i oni koji ne ostavljaju posljedice, 6. prema MANIFESTACIJI vidljivi i nevidljivi, 7. prema AKCIJI stvaralaki i ruilaki. Pravi problem svih konikata je u stalnoj opasnost od njihove eskalacije, pri emu obje strane u koniktu sve vie pribjegavaju upotrebi sile. Konikt se sve manje da kontolirati, dok potpuno ne izmakne kontroli, pree prag upotrebe nasilja i pone nanositi tetu i jednoj i drugoj strani. Na taj nain onemoguuje se daljnji suivot strana u koniktu.

63

Radionica 1 - KONFLIKT

Ciljevi radionice
Upoznati uesnike s pojmom konikta, uzrocima, vrstama i funkcijama konikata Upoznati se sa znaajem emocija u vlastitom pristupu koniktu

Vrijeme izvoenja radionice

90 minuta

Uesnici u radionici
Roditelji i nastavnici

Struktura radionice
1. Uvodna aktivnost IZ LINOG UGLA (20) 2. Glavna aktivnost MOJA REAKCIJA NA KONFLIKT (60)

3. Zavrna aktivnost EMOCIJE (10)

Materijal za radionicu
hamer papiri, omasteri radni list za uesnike Asocijacije na pojam konikt radni list za uesnike Lista emocija radni list za uesnike Moja reakcija na konikt listii sa emocijama papiri A4

64

UVODNA AKTIVNOST
Iz linog ugla 1. Voditelj pita uesnike: ta konikt znai za vas? Kad se kae konikt u koli/odjeljenju, uope u ivotu, koje to asocijacije, slike, uspomene izaziva kod vas?, i zamoli da u radnom listu napiu to vie asocijacija na pojam KONFLIKT.

(Materijal za uesnike 1 Asocijacije na pojam konikt)

Voditelj podstie uesnike da napiu to vie asocijacija na pojam konikt. 2. Slijedi diskusija o asocijacijama na konikt. Voditelj ih razdvaja na pozitivne i negativne. Zajedno sa uesnicima sainjava deniciju konikta.

Napomena za voditelja radionice Moe se oekivati da uesnici napiu asocijacije nabijene emocijama, ali i asocijacije koje su zasnovane na stereotipima i predrasudama. 3. Nakon toga uesnici ispisuju pet najjaih emocija koje odlikuju konikt. (Materijal za uesnike 2 Lista emocija) 4. Slijedi usaglaavanje u plenumu kojih pet najjaih emocija odlikuje konikt.

Voditelj podsjea na deniciju KONFLIKTA napominjui da konikt uvijek prate emocije, koje, ako su negativne, esto spreavaju konstruktivno rjeavanje sukoba.

65

Uputstvo: Sjetite se svoje reakcije u situaciji u kojoj su se vae elje razlikovale od elja drugih osoba. Prvi dio upitnika (od A do J) odnosi se na vau inicijalnu / poetnu reakciju na neslaganje, a drugi dio (od K do T) na reakcije poto je neslaganje pojaano. Moda e vam biti lake da izaberete jednu konkretnu koniktnu situaciju i na osnovu nje odgovorite na sva pitanja. (Materijal za uesnike 3 Moja reakcija na konikt) Slijedi diskusija o rezultatima Upitnika.

2 3

GLAVNA AKTIVNOST
Moja reakcija na konikt Voditelj kae uesnicima: Popunite upitnik i provjerite koji stil ponaanja u koniktu kod vas preovlauje.

S vremena na vrijeme svaki od ovih pristupa je adekvatan. Postoje situacije, naprimjer, kada je ignoriranje konikta najbolja reakcija.

ZAVRNA AKTIVNOST
Emocije U korpicu se stave ceduljice s nazivima pojedinih emocija. Svako izvue jedan listi i proita emociju koja je napisana, a zatim treba pokretom prikazati tu emociju, npr. strah, stid, oduevljenje ili sreu. Ostali nastoje prepoznati o kojoj se emociji radi.

Voditelj zakljuuje da kada mladi u komunikaciji ne znaju kako da izraze svoje potrebe ili elje ili nemaju kome da izraze svoja osjeanja i potrebe, ili se boje da to uine, esto dolazi do konikta.

66

Materijal za uesnike 1

Radni list Asocijacije na pojam KONFLIKT 1. ________________________________________________________ 2. ________________________________________________________ 3. ________________________________________________________ 4. ________________________________________________________ 5. ________________________________________________________ 6. ________________________________________________________ 7. ________________________________________________________ 8. ________________________________________________________ 9. ________________________________________________________ 10. ______________________________________________________________________

Materijal za uesnike 2

Radni list - Lista emocija 1. ________________________________________________________ 2. ________________________________________________________ 3. ________________________________________________________ 4. ________________________________________________________ 5. _______________________________________________________________________

67

Materijal za uesnike 3

Moja reakcija na konikt

Popunite upitnik i provjerite koji stil ponaanja u koniktu kod vas preovlauje. Uputstvo: Sjetite se svoje reakcije u situaciji u kojoj su se vae elje razlikovale od elja drugih osoba. Prvi dio upitnika (od A do J) odnosi se na vau inicijalnu / poetnu reakciju na neslaganje, a drugi dio (od K do T) na reakcije poto je neslaganje pojaano. Moda e vam biti lake da izaberete jednu konkretnu koniktnu situaciju i na osnovu nje odgovorite na sva pitanja. PRVI DIO: Inicijalne reakcije na neslaganje Zaokruite jedan broj na liniji ispod svake reenice. A. KADA PRVI PUT SHVATIM DA POSTOJE RAZLIKE Postaram se da se sva vienja iznesu i razmotre s podjednakom panjom, ak i ako postoji znatno neslaganje. Nimalo karakteristino 1-2-3-4-5-6 B. KADA PRVI PUT SHVATIM DA POSTOJE RAZLIKE Posveujem vie panje tome da objasnim drugima logiku i prednosti moje pozicije nego da im udovoljim. Nimalo karakteristino 1-2-3-4-5-6 C. KADA PRVI PUT SHVATIM DA POSTOJE RAZLIKE Objasnim svoje potrebe, ali ih stavljam u drugi plan i traim kompromisna rjeenja. Nimalo karakteristino 1-2-3-4-5-6 D. KADA PRVI PUT SHVATIM DA POSTOJE RAZLIKE Povlaim se iz diskusije na odreeno vrijeme, kako bih izbjegao/la napetost. Nimalo karakteristino 1-2-3-4-5-6 E. KADA PRVI PUT SHVATIM DA POSTOJE RAZLIKE Posveujem vie panje tuim osjeanjima nego svojim ciljevima. Nimalo karakteristino 1-2-3-4-5-6 F. KADA PRVI PUT SHVATIM DA POSTOJE RAZLIKE Trudim se da moji zahtjevi ne dovedu u pitanje odnos koji imam s tom osobom/a. Nimalo karakteristino 1-2-3-4-5-6 G. KADA PRVI PUT SHVATIM DA POSTOJE RAZLIKE Aktivno objanjavam svoje ideje i isto toliko aktivno se trudim da razumijem druge. Nimalo karakteristino 1-2-3-4-5-6 Vrlo karakteristino Vrlo karakteristino Vrlo karakteristino Vrlo karakteristino Vrlo karakteristino Vrlo karakteristino Vrlo karakteristino

68

H. KADA PRVI PUT SHVATIM DA POSTOJE RAZLIKE Vie se brinem o onome to je meni vano nego o tome kako se drugi osjeaju. Nimalo karakteristino 1-2-3-4-5-6 I. KADA PRVI PUT SHVATIM DA POSTOJE RAZLIKE Odluujem da razlike nisu vrijedne pretjerane brige. Nimalo karakteristino 1-2-3-4-5-6 J. KADA PRVI PUT SHVATIM DA POSTOJE RAZLIKE Odriem se odreenih stvari da bih dobio/la druge. Nimalo karakteristino 1-2-3-4-5-6 DRUGI DIO: Reakcija nakon to je neslaganje pojaano K. UKOLIKO RAZLIKE OSTANU, A OSJEANJA SE POJAAJU Aktivno se ukljuujem u raspravu i traim naine da zadovoljim svoje i potrebe drugih. Nimalo karakteristino 1-2-3-4-5-6 L. UKOLIKO RAZLIKE OSTANU, A OSJEANJA SE POJAAJU Ulaem vie truda u to da se moje vienje istine prihvati nego u to da izaem u susret drugima. Nimalo karakteristino 1-2-3-4-5-6 M. UKOLIKO RAZLIKE OSTANU, A OSJEANJA SE POJAAJU Pokuavam da budem razuman/na i ne traim ba sve to bih elio/la, vodei rauna da dobijem bar neto od onoga to elim. Nimalo karakteristino 1-2-3-4-5-6 N. UKOLIKO RAZLIKE OSTANU, A OSJEANJA SE POJAAJU Ne zahtijevam da se sve uradi po mome i utjeem da se smanji dio zahtjeva koje postavljaju drugi. Nimalo karakteristino 1-2-3-4-5-6 O. UKOLIKO RAZLIKE OSTANU, A OSJEANJA SE POJAAJU Svoje elje stavljam u drugi plan i trudim se, prije svega, da sauvam dobre odnose. Nimalo karakteristino 1-2-3-4-5-6 P. UKOLIKO RAZLIKE OSTANU, A OSJEANJA SE POJAAJU Manje priam sa ostalima i pokuavam da zauzmem sigurnu distancu. Nimalo karakteristino 1-2-3-4-5-6 Vrlo karakteristino Vrlo karakteristino Vrlo karakteristino Vrlo karakteristino Vrlo karakteristino Vrlo karakteristino Vrlo karakteristino Vrlo karakteristino Vrlo karakteristino

69

Q. UKOLIKO RAZLIKE OSTANU, A OSJEANJA SE POJAAJU Radim ono to se mora uraditi i nadam se da emo kasnije popraviti odnose. Nimalo karakteristino 1-2-3-4-5-6 R. UKOLIKO RAZLIKE OSTANU, A OSJEANJA SE POJAAJU inim sve to treba kako bih izgladio/la situaciju. Nimalo karakteristino 1-2-3-4-5-6 S. UKOLIKO RAZLIKE OSTANU, A OSJEANJA SE POJAAJU Vodim rauna o onome to drugi ele, ali i traim da oni obrate isto toliko panje na moje elje. Nimalo karakteristino 1-2-3-4-5-6 T. UKOLIKO RAZLIKE OSTANU, A OSJEANJA SE POJAAJU Zahtijevam umjerenost i kompromis kako bi donijeli odluku i produili dalje. Nimalo karakteristino 1-2-3-4-5-6 Bodovanje i tumaenje Unesite rezultat sa svakog odgovora u odgovarajuu jednainu. Naprimjer, kod reenice pod A, ukoliko ste izabrali broj 6, upiite broj 6 u jednainu. Zatim saberite brojeve. Primjer: B1 + H 4 = 5 Stil ponaanja u koniktu: Suradnja A ______ + G ______ = _______ Zagrijavanje K ______ + S ______ = _______ Razbuktavanje Kompromis C ______ + J ______ = _______ Zagrijavanje Vrlo karakteristino Vrlo karakteristino Vrlo karakteristino Vrlo karakteristino

M ______ + T ______ = _______ Razbuktavanje Prilagoavanje / Poputanje E ______ + F ______ = _______ Zagrijavanje O ______ + R ______ = _______ Razbuktavanje Izbjegavanje / Povlaenje D ______ + I ______ = _______ Zagrijavanje

N ______ + P ______ = _______ Razbuktavanje Nadmetanje / Prisiljavanje B ______ + H ______ = _______ Zagrijavanje L ______ + Q ______ = _______ Razbuktavanje Koristei se rezultatima s prethodne strane, upiite svoje zbirove i nazive stilova koje koristite tako to ete ih poredati od najvieg do najnieg skora. Stil koji je dobio najvii skor u svakoj od kolona Zagrijavanja i Razbuktavanja upuuje na preferirani ili primarni stil ponaanja u koniktu. Ukoliko dva ili vie stilova imaju isti zbir, znai da su za vas podjednako bitni. Sljedei zbir po veliini ukazuje na rezervni stil ukoliko su brojevi blizu jedan drugome.

70

Radionica 2 - KONFLIKT
Ciljevi radionice
Upoznati uesnike s pojmom konikta, uzrocima, vrstama i funkcijama konikata Upoznati se sa ulogom emocija u vlastitom pristupu koniktu

Vrijeme izvoenja radionice

60 minuta

Uesnici u radionici
Roditelji i nastavnici

Struktura radionice
1. Uvodna aktivnost KAKO REAGIRAM NA KONFLIKT (10) 2. Glavna aktivnost BIJES (40)

3. Zavrna aktivnost CRTAKA BITKA (10)

Materijal za radionicu
hamer papiri za igru BIJES omasteri radni list za uesnike Moja reakcija na konikt uti, crveni, plavi, narandasti i bijeli stikeri papiri za crtee

71

UVODNA AKTIVNOST
Kako reagiram na konikt u koli/porodici Voditelj govori uesnicima da e roditelji raditi svoj upitnik, a nastavnici svoj upitnik. Mini upitnici su tako oblikovani da pomognu roditeljima i nastavnicima da jasnije sagledaju nain na koji reagiraju u koniktima. U uptinicima nema trik - pitanja i apsolutno tanih ili pogrenih odgovora.

Proitajte ponuene reenice. Ukoliko neka reenica opisuje njihovu najeu reakciju u koniktnoj situaciji, ubiljee 3 u odgovarajui prostor za odgovore. Ukoliko se navedena reakcija odnosi na povremenu reakciju, zapiu 2; ukoliko rijetko ili nikada ne reagiraju na taj nain, upiu 1. (Materijal za uesnike 1 Kako reagiram na konikt u koli?- za nastavnike) (Materijal za uesnike 2 Kako reagiram na konikt meu djecom u mojoj porodici?- za roditelje)

Ova vjeba prua dvije vrste podataka: rezultati koji se odnose na vau inicijalnu reakciju kada se neslaganje prvi put javi nazivaju se Zagrijavanje. Rezultati koji se odnose na vau reakciju nakon to je dolo do rasta neslaganja, nazivaju se Razbuktavanje. Rezultati pokazuju vau sklonost da koristite neki od navedenih stilova. to je zbir vei, to je vjerovatnije da e to biti va dominantni stil reakcije u koniktu.

Priblino ujednaen broj bodova za sve stilove upuuje na to da je osoba u mogunosti da bez problema bira izmeu razliitih reakcija na konikt.

72

GLAVNA AKTIVNOST
Bijes Dobrovoljac iz grupe legne na veliki komad papira, ostali ili voditelj opcrtavaju konturu tijela. Taj papir se okai na zid.

(1) Odakle bijes? Svako za sebe razmisli o tome koje su to situacije koje nas razbjesne. Svako za sebe zapie jednu situaciju na uti stiker. Kada zavre, odlaze do ctrea i lijepe stikere oko konture tijela. Nakon ovoga voditelj objanjava da su to sve situacije koje dovode do bijesa, ali da emo se sada baviti primjerima koji govore o tome ta je to to nas stvarno razbjesni. (2) Bijesne misli! Svako za sebe zapie misli koje mu u toj situaciji prolaze kroz glavu, ta misli o sebi i drugima u situaciji bijesa, na crvene stikere i njih lijepi u glavu velikog crtea. Kada uesnici zavre sa itanjem stikera, komentarie se da su misli to to nas svarno razbjesni. (3) Bijesne gliste! Svako za sebe zapie ta radi u bijesu na narandaste stikere. To lijepe na ruke i noge crtea. Zatim voditelj ukratko objanjava kako to sve bijes moe biti destruktivan. (4) Bjesnim, a treba mi!!! Svako za sebe pokua odrediti koje mu potrebe nisu zadovoljene u bijesu i to zapie na plave stikere i lijepi u stomani dio crtea. Potom voditelj objanjava kako u bijesu izgubimo kontakt sa svojim potrebama, sa ivotom i zato nas bijes plai i zato u bijesu radimo sve ono to nam se ne dopada. (5) Kamo ode bijes?? Svako za sebe, razmiljajui o potrebama, pokuava denirati koja osjeanja su se javila umjesto bijesa. To zapisuje na bijele stikere i stavlja u grudi crtea. Voditelj komentarie kako, kada se poveemo s potrebama, nestaje bijes, ali ostaje njegova snaga i energija koju moemo iskoristiti da se poveemo s drugima i rijeimo problem koji imamo. Postavlja se pitanje da li bi sad kad vidimo da se osjeaju, naprimjer, bespomono, i dalje vikali i lupali ili bismo pokuali uraditi neto to bi smanjilo taj doivljaj bespomonosti.

Voditelj objanjava uesnicima da uvijek moemo birati, povezati se sa sobom ili napadati druge i sebe. Vano je napomenuti da je bijes esto prisutan u sukobima i da oteava njihovo rjeavanje.

73

Svi u grupi se podijele u parove, tako to e u svakom paru jedna osoba biti A, a druga osoba B. Uesnici se zamole da tokom vjebe ne razgovaraju. Osobe A se pozovu i kae im se da im je zadatak da nacrtaju grad u smiraj dana. Osobama B se kae da im je zadatak da nacrtaju plau s kupaima. Vrijeme trajanja vjebe se ogranii na 5 minuta. Potom parovi sjedaju zajedno i da im se jedna olovka, uz uputstvo da drei olovku zajedno treba da nacrtaju svako svoju sliku (grad u smiraj dana i plaa s kupaima). Evaluaciona pitanja: Kako vam je bilo dok ste crtali? ta ste osjeali i razmiljali? Kako ste se ponaali kada je postalo jasno da vam se zadaci sukobljavaju?

ZAVRNA AKTIVNOST
Crtaka bitka

Voditelj zakljuuje da je za konikte tipino:

Komunikacija

Komunikacija nije otvorena i jasna. Informacije su nedovoljne ili se namjerno podmeu pogrene informacije. Potajno djelovanje na tetu druge strane raste. Prijetnje i pritisci zamjenjuju otvorenu diskusiju i argumentaciju.

Shvatanje

Na scenu stupaju razliiti interesi i miljenja. Ono to razdvaja vidi se jasnije od onoga to bi moglo spajati dvije strane u koniktu. Geste pomirenja koje napravi suprotna strana tumae se kao pokuaji prevare, namjere suprotne strane ocjenjuju se kao neprijateljske, vlastito ponaanje se posmatra kao jedino ispravno.

Stavovi

Povjerenje opada, nepovjerenje raste. Razvija se prikriveno i otvoreno neprijateljstvo. Opada spremnost da se drugome pomogne savjetom ili djelom. Raste spremnost da se drugima uini neto to e biti na njihovu tetu.

Zadatak

Zadatak da se doe do rjeenja vie se ne shvata kao zajedniki, tokom kojeg bi se snage trebale podijeliti tako da svako pridonese pronalasku rjeenja onoliko koliko moe i umije. Svaka strana pokuava sve sama napraviti, jer ako se ne oslanjaju jedni na druge, onda nisu jedni o drugima ovisni, pa tako ne dolaze ni u opasnost da ih ona druga strana na bilo koji nain iskoristi.

74

Materijal za uesnike (nastavnike) 1

Kako reagiram na konikt u koli?

Proitajte ponuene reenice. Ukoliko neka reenica opisuje vau najeu reakciju u koniktnoj situaciji, ubiljeite 3 u odgovarajui prostor za odgovore. Ukoliko se navedena reakcija odnosi na povremenu reakciju, zapiite 2; ukoliko rijetko ili nikada ne reagirate na taj nain, upiite 1. Kada doe do konikta u koli/odjeljenju, ja: 1. kaem uenicima/cama da prestanu, 2. trudim se da svima bude bolje, lake, 3. pomaem uenicima da sagledaju tuu taku gledita, 4. razdvojim uenike i drim ih neko vrijeme dalje jedne od drugih, 5. prepustim direktoru (strunom suradniku ili nekom drugom) da razrijei problem, 6. utvrdim ko je prvi poeo, 7. trudim se da saznam u emu je zapravo problem, 8. trudim se da napravim kompromis, 9. preokreem sve u alu, 10. kaem im da prestanu praviti problem gdje ga nema, 11. navedem ih da se pomire, uinim da neko popusti i izvini se, 12. ohrabrujem uenike da pronau alternativna rjeenja, 13. pomaem im da odlue od ega da odustanu, ega da se odreknu, 14. trudim se da im odvratim panju s konikta, 15. putam ih da se sami izbore, sve dok se neko ne povrijedi 16. prijetim da u ih poslati kod direktora, 17. predstavim im neke alternative za koje se mogu odluiti, 18. pomaem da se svi osjeamo udobno, 19. zaposlim svakoga neim drugim, 20. kaem im da taj problem razrijee van kole.

Sada zabiljeite poene. Svaka od kolona oznaava pristup i stav u odnosu na konikt u koli/ odjeljenju. U kojoj vam je koloni broj poena najvei? Pronaite odgovarajui zbir i pogledajte ta pie, kakav je va pristup koniktu.

I
1 _________ 6 _________ 11_________ 16_________

II
2 _________ 7 _________ 12_________ 17_________ ___________

III
3 _________ 8 _________ 13_________ 18_________ ___________

IV
4 _________ 9 _________ 14_________ 19_________ ___________

V
5 _________ 10_________ 15_________ 20_________ ___________

Ukupno

___________

PRISTUPI: I Bez gluposti! Ja ne poputam. Trudim se da budem fer i poten/a s djecom, ali je njima potrebna vrsta ruka i moraju nauiti ta je prihvatljivo, a ta neprihvatljivo ponaanje. Ukoliko postoji konikt, postoji i problem. Umjesto borbe sa uenicima, trudim se da postavim situaciju u kojoj svi zajedno moemo rijeiti problem. To rezultira kreativnim idejama i jaa uzajamne odnose. Sluam uenike i pomaem im da se i oni meusobno sasluaju. Zatim ih podstiem da procijene situaciju i vide ega se mogu odrei. Ne moemo imati sve to bismo eljeli. Bolje ita nego nita. Volim da stvari budu mirne i prou glatko kada je god to mogue. Najvei broj konikata izmeu uenika je relativno beznaajan, tako da samo treba da preusmjerim njihovu panju na druge stvari. Postavljam granice i putam uenike da se sami izbore za sebe. To je dobro za njih i treba da naue snositi posljedice svog ponaanja. Ionako nema puno toga to moete uraditi u vezi s koniktnim situacijama.

II Rjeavanje problema

III Pravljenje kompromisa

IV Glatko

Ignoriranje

75

Materijal za uesnike (roditelje) 2

Kako reagiram na konikt meu djecom u mojoj porodici?

Proitajte ponuene reenice. Ukoliko neka reenica opisuje vau najeu reakciju u koniktnoj situaciji, ubiljeite 3 u odgovarajui prostor za odgovore. Ukoliko se navedena reakcija odnosi na povremenu reakciju, zapiite 2; ukoliko rijetko ili nikada ne reagirate na taj nain, upiite 1. Kada doe do konikta meu djecom u mojoj porodici, ja: 1. kaem svima da se prestanu svaati, 12. ohrabrujem djecu da pronau alternativna 2. trudim se da svima bude bolje, lake, rjeenja, 3. pomaem da svi sagledaju kako bi postupili 13. pomaem im da odlue od ega da da su u poziciji onog drugog djeteta, odustanu, ega da se odreknu, 4. razdvojim djecu i drim ih neko vrijeme 14. trudim se da im odvratim panju s dalje jedne od drugih, konikta, 5. prepustim suprugu/supruzi da razrijei 15. putam ih da se sami izbore, sve dok se problem, neko ne povrijedi, 6. utvrdim ko je prvi poeo, 16. prijetim da u se aliti suprugu/supruzi, 7. trudim se da saznam u emu je zapravo 17. predstavim im neke alternative za koje se problem, mogu odluiti, 8. trudim se da napravim kompromis, 18. pomaem da se svi osjeamo udobno, 9. preokreem sve u alu, 19. zaposlim svakoga neim drugim, 10. kaem im da prestanu praviti problem gdje 20. kaem im da taj problem razrijee sami. ga nema, 11. navedem ih da se pomire, uinim da neko popusti i izvini se, Sada zabiljeite poene. Svaka od kolona oznaava pristup i stav u odnosu na konikt meu djecom u porodici. U kojoj vam je koloni broj poena najvei? Pronaite odgovarajui zbir i pogledajte ta pie, kakav je va pristup koniktu.

I
1 _________ 6 _________ 11_________ 16_________

II
2 _________ 7 _________ 12_________ 17_________ ___________

III
3 _________ 8 _________ 13_________ 18_________ ___________

IV
4 _________ 9 _________ 14_________ 19_________ ___________

V
5 _________ 10_________ 15_________ 20_________ ___________

Ukupno

___________

PRISTUPI: I Bez gluposti! Ja ne poputam. Trudim se da budem fer i poten/a s djecom, ali je njima potrebna vrsta ruka i moraju nauiti ta je prihvatljivo, a ta neprihvatljivo ponaanje. Ukoliko postoji konikt, postoji i problem. Umjesto borbe s djecom, trudim se da postavim situaciju u kojoj svi zajedno moemo rijeiti problem. To rezultira kreativnim idejama i jaa uzajamne odnose. Sluam djecu i pomaem im da se i oni meusobno sasluaju. Zatim ih podstiem da procijene situaciju i vide ega se mogu odrei. Ne moemo imati sve to bismo eljeli. Bolje ita nego nita. Volim da stvari budu mirne i prou glatko kada je god to mogue. Najvei broj konikata izmeu djece je relativno beznaajan, tako da samo treba da preusmjerim njihovu panju na druge stvari. Postavljam granice i putam djecu da se sami izbore za sebe. To je dobro za njih i treba da naue snositi posljedice svog ponaanja. Ionako nema puno toga to moete uraditi u vezi s koniktnim situacijama.

II Rjeavanje problema

III Pravljenje kompromisa

IV Glatko

Ignoriranje

76

Radionica 3 - KONFLIKT

Ciljevi radionice
Sagledati utjecaj okidaa na pojavu konikta Uoiti ljudske postupke koji dovode do konikta Uoiti naine ponaanja ljudi u koniktu

Vrijeme izvoenja radionice

60 minuta

Uesnici u radionici
Pedagozi /psiholozi Tim za medijaciju

Struktura radionice
1. Uvodna aktivnost OKIDAI (15) 2. Glavna aktivnost IVOT NA OSTRVU (35)

3. Zavrna aktivnost TVRAVA (10)

Materijal za radionicu
omasteri papir radni list Okidai

77

1
-

UVODNA AKTIVNOST
Okidai Voditelj kae uesnicima da u radnom listu (Okidai) odgovore na postavljena pitanja.

(Materijal za uesnike 1 - Okidai) Nakon popunjavanja radnog lista voditelj zamoli da uesnici proitaju svoje odgovore na pitanja iz radnog lista, a nakon toga slijedi diskusija o: rijeima koje su naveli kao okidae govoru tijela koji djeluje na njih kao okida tome kako reagiraju nakon djelovanja okidaa.

Voditelj govori da su okidai vidljivi i neposredni uzroci koniktne situacije koji mogu biti u formi verbalnog ili neverbalnog ponaanja i dogaaja koji dovode do jakih emocionalnih reakcija kod ukljuenih strana (ljutnje) ili vode do nasilnog ispoljavanja neslaganja. Oni se vrlo esto brkaju sa stvarnim uzrocima konikata do kojih je mnogo tee doi i koji nekada i poslije dugotrajnih analiza ostaju skriveni i nerazumljivi.

2
-

GLAVNA AKTIVNOST
ivot na ostrvu Uesnici se podijele u male grupe (5 - 6 osoba). Kae im se da se nalaze na pustom ostrvu i da nema naina da ga napuste. Radi organiziranja zajednikog ivota treba da se dogovore i uspostave zajedniki sistem pravila.

Svaka mala grupa ima 5 minuta vremena da se dogovori o svojim pravilima, koja se potom prezentiraju pred svima. U sljedeem koraku se zamoli da iz svake grupe jedna osoba volontira. Volonteri se izvedu van prostorije i obavijeste se da e svako od njih biti poslan u civilizaciju ako uspiju promijeniti pravila koja je grupa usvojila. Volonteri se vraaju u grupe i poinje komunikacija s grupom. Za ubjeivanje grupe da promijeni pravila volonteri imaju 20 minuta. Nakon okonanja aktivnosti voditelj pita: Kako se svaka grupa nosila s koniktom koji je nastao? Kako su se pridolice osjeale u svojoj ulozi kritelja pravila, a kako starosjedioci kada je dolo do nepotovanja njihovog sistema? Ko je bio u ulozi rtve, a ko u ulozi nasilnika? Kakve veze ovo ima sa stvarnim ivotom?

78

3
Dodatna uputstva za grupe: -

ZAVRNA AKTIVNOST
Tvrava Uesnici se podijele u dvije grupe. Jedna grupa e biti u tvravi a druga grupa e biti van tvrave i pokuat e ui u nju. Obje grupe imaju 5 minuta za pripremu i dogovor, koji se obavljaju u dvjema odvojenim prostorijama.

Za grupu u tvravi: Sami odreujete gdje vam je tvrava i kako ona izgleda. Cilj vam je ne dozvoliti drugoj grupi da ue u tvravu u prvih 3 minuta. Nakon tog vremena druga grupa moe ui u tvravu ukoliko ispuni uvjete koje vi sami treba da utvrdite. Za grupu van tvrave: Vi se nalazite u velikoj nudi i neophodno vam je da uete u tvravu. Imate pet minuta vremena da to postignete. Napomena za voditelja radionice Voditelj mora voditi rauna da ne bude pokuaja nasilnog ulaska u tvravu, vrijeanja i dr. to esto prati ovu aktivnost.

Voditelj zakljuuje radionicu konstatacijama da tokom konikta se treba suzdrati od: radnji koje bi mogle povrijediti nekog rijei koje bi mogle nekog povrijediti ili nanijeti tetu unitavanja imovine suparnika.

79

Materijal za uesnike 1

Radni list Okidai

1. KOJE SU RIJEI OKIDAI ZA VAS?

______________________________________________________________ ______________________________________________________________ ______________________________________________________________

2. KAKO GOVOR TIJELA DJELUJE KAO OKIDA NA VAS?

______________________________________________________________ ______________________________________________________________ ______________________________________________________________ ______________________________________________________________

3. KAKO SE VAE PONAANJE MIJENJA NAKON DJELOVANJA OKIDAA?

______________________________________________________________ ______________________________________________________________ ______________________________________________________________ ______________________________________________________________ ______________________________________________________________

80

IV
Tehnike i procedure rjeavanja konikata
- I konikt se raa, raste i nestaje - Ponaate li se uvijek isto u koniktu sa svojom djecom/ uenicima? - Zato uglavnom vi pobjeujete u koniktu s vaom djecom/ uenicima? Je li to uvijek najbolje rjeenje? - Ajkula, irafa, kornjaa, lisica ili kameleon? - Postoji li porodica ili kola bez konikata?

4.1. Faze nastanka konikta

Jeste li umorni od konikata? Nastali su i valja ih rjeavati, ali da vidimo i kako. Svaki konikt prolazi kroz nekoliko faza odnosno nivoa eskalacije (rasplamsavanja) i to: NEPRIJATNOST Osjeamo da neto nije uredu, moda je teko identicirati problem, ali nismo sigurni zbog ega. INCIDENT Dogodila se kratkotrajna otra razmjena informacija (izmeu nas i druge osobe) to nas ini uznemirenim. NESPORAZUM Namjere i injenice su zbrkane i pogreno protumaene. Misli nam se esto vraaju na problem. NAPETOST Poinjemo jedni druge da opaamo u najgorem svjetlu. KRIZA Emotivni naboj utjee na nae ponaanje, ne moemo normalno funkcionirati. Pomiljamo da napustimo kolu, raskinemo vezu ili nekoga povrijedimo. Takoer, neki autori faze kroz koje konikt prolazi deniraju na sljedei nain: IZBIJANJE - osobe nisu svjesne ta se deava - osobe imaju suprotstavljene ciljeve - u komunikaciji meu sukobljenim osobama se spominje JA i TI /MI i ONI - nagomilava se agresija sukobljenih strana ESKALACIJA - sukobljene osobe ne mogu nai konstruktivan odgovor na konikt i javno izraavaju neprijateljstvo - poetni zahtjevi sukobljenih osoba rastu, - koikt postaje javan - sukobljene strane su sklone nasilju TRAJANJE - poinje otvoreni konikt, - sukobljene strane okrivljuju jedna drugu i stiu utisak da nema izlaza iz konikta - zbog pogrenog opaanja pojaava se nasilje - konikt se nastavlja na uobiajen nain/prelazi u nasilje/sukobljene strane povreuju jedna drugu

SMIRIVANJE: - sukobljene strane su svjesne da iz konikta nema izlaza ako nastave da se svaaju - pojavljuje se posrednik koji poinje pregovore u cilju rjeavanja konikta - zajedno se trae i deniraju rjeenja za rjeavanje konikta DOGOVOR ILI RJEENJE: - otklonjeni su uzroci konikta i pronaeno je rjeenje za konikt Podsjeamo na uobiajene korake u rjeavanju konikta: 1. direktan kontakt saglasni ste oko neeg ili niste saglasni 2. prihvatate pokuaj da se razrijei vor sukoba - postajete svjesni da svako ima svoj udio i da ste svi odgovorni 3. obje strane iznose svoje vienje sukoba vano je osigurati direktnu komunikaciju i aktivno sluanje svih uesnika 4. odreivanje osnovnog predmeta sukoba - u emu je problem 5. odreivanje potreba i interesa koji lee u osnovi sukoba - ide se dublje u razloge, interese i potrebe koji stoje u osnovi neslaganja i nastajanja sukoba, imamo mogunost da preformuliramo postojei problem i vidimo ga kao zajedniki. a) Identicirati potrebe ta ti treba (ili ta eli)? Svaka osoba koja uestvuje u koniktu trebala bi odgovoriti na ovo pitanje, a da pri tome ne pripisuje krivnju drugoj osobi ili da je ne optuuje. b) Denirati problem ta ti misli u emu je problem u ovom sluaju? Da bi se denicija problema prihvatila, osobe kojih se konikt tie moraju se saglasiti s njom. 6. umnoavanje moguih rjeenja - vano je da obje strane u sukobu shvate da predlaganje moguih rjeenja jo uvijek ne znai njihovo prihvatanje. Prihvatit e se samo ono rjeenje kojim su obje strane zadovoljene. a) Provesti brainstorming (razmatranje razliitih rjeenja) i ponuditi razliite mogunosti rjeenja Ko ima neki prijedlog kako bi se ovaj problem mogao rijeiti? Cilj ovog koraka je sakupiti to vie prijedloga za rjeenje konikta. 7. odabir rjeenja kojim su zadovoljni svi uesnici sukoba - osigurajte da svi uesnici sukoba izau kao POBJEDNICI. a) Ocijeniti rjeenja Bi li ti bio zadovoljan ovakvim rjeenjem? Svaka od strana u koniktu pregleda listu s ponuenim rjeenjima i

82

kae koje bi od rjeenja za nju bilo prihvatljivo. b) Odluiti se za najbolje rjeenje Jeste li saglasni oboje sa ovim rjeenjem? Je li problem time rijeen? Potrebno je utvrditi slau li se obje strane s ponuenim rjeenjem i priznaju li takvo rjeenje konikta. 8. konkretizacija dogovora - provjerite da li je odabrano rjeenje realno i ostvarivo a) Ispitati funkcionira li rjeenje Hajde da se dogovorimo da u skoroj budunosti opet razgovaramo o ovom problemu, da vidimo je li zaista rijeen. Trebalo bi napraviti plan ocjenjivanja rjeenja do kojeg se dolo. 9. rezervna procedura - napraviti jos jednu opciju rjeenja ukoliko iz nekog razloga doe do zastoja u realizaciji dogovora. U tom rjeavanju konikta bez obzira da li je rije o pregovaranju ili medijaciji - poseban znaaj imaju vjetine komunikacije, o kojima smo ve govorili, i naini na koji se ona vodi sa osobom, stranom u sukobu. Rije je o komunikaciji koja vodi do eskalacije sukoba ili komunikaciji koja vodi ka njegovom smirivanju.

4.2. Pristupi koniktima

Pristup rjeavanju konikta moe biti konstruktivan (pronai rjeenje prihvatljivo za sve sukobljene strane) ili destruktivno (produbiti sukob meu sukobljenim stranama). Za konstruktivni pristup rjeavaju konikta medijacijom ili pregovaranjem neophodno je: - decentrirati staviti se u poloaj osoba (ili osobe) u koniktu - iskljuiti emocije, - jasno izraziti osjeanja, - precizno formulirati zahtjeve ili oekivanja, - traiti alternativne naine za zadovoljenje potreba strana u koniktu. Konstruktivno ete rjeavati problem ako: sluate sa empatijom, koristite JA-govor, potujete i sebe i svog protivnika, ako se fokusirate na problem a ne na vaeg protivnika, asertivno komunicirate i preuzmete odgovornost za sopstveno ponaanje.

KOMUNIKACIJA KOJA VODI KA ESKALACIJI KONFLIKTA - prekidanje i nesluanje - ignoriranje - TI govor - fokus na osobu (okrivljivanje) KOMUNIKACIJA KOJA VODI KA SMIRIVANJU KONFLIKTA - aktivno sluanje - pokazivanje interesiranja - JA govor - fokus na problem

4.3. Ishodi i stilovi ponaanja u koniktu

Konikt moe imati etiri (a neki autori spominju i pet) ishoda i to: 1. pobjednik/gubitnik jedan dobija, drugi gubi 2. gubitnik/pobjednik jedan gubi, drugi dobija 3. kompromis niko ne gubi, niko ne dobija strane odustaju od nekih svojih zahtjeva 4. gubitnik/gubitnik obje strane gube 5. pobjednik/pobjednik obje strane dobijaju rjeenje kojem teimo u koniktu i koje je cilj naeg pristupa koniktu. Dobar je samo onaj postupak s koniktom koji dovodi do pobjeda pobjeda rjeenja. Simboliki, u koniktu se moemo ponaati kao: ajkula, irafa, lisica, kornjaa i kameleon.

83

AJKULA (takmienje) POBJEDA/PORAZ - bit e po mome ili nikako, nema razgovora o tome

JA+,TIJa sam OK, ali ti nisi. Ja u ti rei gdje ti je mjesto. Problemi su zbog tebe i ti si kriv, a ne ja. Da tebe nema, ja ne bih imao problema. Pokuat u da te se rijeim. Bie po mome ili nikako.

IRAFA (suradnja) POBJEDA/POBJEDA - meni odgovara, ta tvoj izbor, hajde da dogovorimo je se

JA+, TI+ Ja sam OK i kad bolje pogledam nema razloga da i tebe ne gledam tako. Uredu je da ima drugaije miljenje. Zajedniki emo rijeiti probleme. Nismo ti i ja jedno protiv drugog, ve smo ti i ja zajedno protiv problema.

LISICA (kompromis) KOMPROMIS - MALO JA MALO TI - hajde da vidimo ta je sredina, svako mora neeg da se odrekne

JA+, TI+/JA-, TI Ja sam OK, i ti si OK. Rijeit emo konikt ako se oboje odreknemo nekih zahtjeva. Nema pobjednika, nema poraenih.

KORNJAA (povlaenje) - NEMA POJAVNOG KONFLIKTA - sukob, kakav sukob? Ne vrijedi da se nerviram zbog toga.

JA-, TIJa nisam OK, ti nisi OK. I poto tako neemo nita postii, svejedno mi je ta e ispasti iz ovoga. Zato bismo se trudili kad i onako nema smisla? Sukob, kakav sukob?.

KAMELEON (prilagoavanje) POPUTANJE (POTISKIVANJE I NEGIRANJE) - NEMA POJAVNOG KONFLIKTA - ta god ti kae, diem ruke

JA-, TI+ Ja nisam OK, ti jesi.Vidim da si jai i zato uradi kako ti kae. Bit e najbolje ako se ja povuem sa svojim zahtjevima, eljama. Samo mi reci ta treba da radim. Kako ti kae.

Ne treba da konikt izbjegavamo, ve da ga prihvatamo kao sastavni dio realnosti, koji nam pomae da funkcioniramo u skladu sa sobom i s drugima, da razvijamo svoje socijalne vjetine kao to su: tolerancija na razliitosti, uzajamnost, razumijevanje i prihvatanje bez ograniavanja i uvjetovanja, suradnja, komunikacija, rjeavanje problema, demokratinost, pregovaranje i sl.

84

Kada je koji stil kada prikladan ili neprikladan? Prikladno kada... Neprikladno kada... - nije ni pokuano sa suradnjom, - je suradnja s drugima neophodna i znaajna, - se koristi rutinski u veini sluajeva, - se bespotrebno naruava samopotovanje drugih. Neprikladno kada... - nema dovoljno vremena, - pitanje nije znaajno, - je osoba preoptereena procesom, - su ciljevi druge osobe u neskladu sa opim ljudskim vrijednostima. Neprikladno kada...

TAKMIENJE

- je alarmantna situacija, - je osoba sigurna da je u pravu i kada je to bitnije od ouvanja odnosa.

Prikladno kada... - su i rjeavanje problema i odnosi podjednako znaajni, - je znaajan kreativan ishod, - su na raspolaganju vrijeme i energija za dogovor i raspravu, - postoji razumna nada da se svima moe izai u susret. Prikladno kada... - je suradnja bitna, ali su vrijeme ili resursi ogranieni, - je pronalaenje bilo kakvog rjeenja bolje nego potpuna blokada.

SURADNJA

KOMPROMIS

- je bitno pronai najkreativnije rjeenje, - osoba ne moe ivjeti sa posljedicama.

Prikladno kada...

POVLAENJE

- je pitanje trivijalno, - je odnos nevaan, - je kratko vrijeme i nije neophodno donijeti odluku.

Neprikladno kada... - je osobi stalo i do problema i do odnosa, - se po navici koristi za veinu situacija (vodi eksplozijama ili blokadama), - nagomilana negativna osjeanja nee nestati, - bi drugi protirali iz konfrontacije. Neprikladno kada... - je vjerovatno da e izazvati ogorenost, - se koristi po navici kako bi se zadobilo prihvatanje (ishod moe biti nedostatak samopotovanja).

Prikladno kada...

PRILAGOAVANJE

- osobi nije stalo do problema, - je osoba bespomona a ne eli da blokira drugu osobu.

Prilikom odabira stila ili kombinacijom stilova rjeavanja sukoba vano je denirati cilj djelovanja elimo li pobijediti, i poraenoga vidjeti na podu ili nam je cilj da se obje strane u sukobu osjeaju kao pobjednici. Sukob je neizbjean; premalo sukoba jednako je tako problematino kao i previe, ne postoji idealan nain rjeavanja sukoba.

85

4.4. Reakcije na konikt

U koniktnim situacijama javljaju se tri velike grupe reakcija: 1. Zajedniko traenje rjeenja: Sukobljene strane meusobno komuniciraju ne bi li pronale pozitivan ishod sukoba za obje strane. 2. Poduzimanje odvojenih akcija: Sukobljene strane samostalno donose odluke o akcijama koje e poduzeti i postupaju u skladu s odlukama. 3. Arbitriranje tree strane: Podrazumijeva ukljuivanje strunih osoba (sud, direktor, nastavnik, roditelj), koje tee da objema stranama nametnu svoje vienje rjeenja sukoba i izlaska iz krize. Teko je razdvojiti u koniktu jer se kombiniraju. ove oblike ponaanja oni stalno prepliu i

4.5. Kako pravilno razumjeti konikt u koli

Konikt u koli po pravilu nastaje spontano. U poetku se nalazi u prikrivenom stanju i karakterizira ga traenje podrke od jo drugih strana (npr. traimo podrku drugih prijatelja), kako bi se suprotna strana bre porazila i odustala od svojih zahtjeva. Odbija se druenje i suradnja sa sukobljenom stranom, poinje ogovaranje i poveava se stres kod obje sukobljene strane. Da bismo mogli konstruktivno rjeavati konikte u koli, najprije je potrebno da ih razumijemo. Iskustva govore da e se nakon razumijevanja konikti i uspjeno rjeavati ako: smo spremni pronai zajedniki interes meu sukobljenim stranama iskreno elimo otkloniti nesporazume odluimo sluati sagovornike nastupamo otvoreno uvaavamo tue potrebe prihvatamo promjene iskazujemo poruke u prvom licu - JA govor pokazujemo vrstinu i elastinost, odlunost i strpljivost jasno formuliramo izvor konikta jasno iznesemo zato je vano da prekinemo konikt drimo se teme i ne pozivamo se na stare nerijeene situacije ne traimo ko je kriv, ve ko je odgovoran

Ako smo prihvatili ova pravila, onda nam ostaje da odaberemo i jednu od tehnika rjeavanja konikata u koli pregovaranje ili medijaciju. Pregovaranje je tehnika rjeavanja konikta u kojem strane u sukobu pregovaraju, bez posrednika, dok tehnika medijacije podrazumijeva uee tree strane (medijatora) o emu emo govoriti u nastavku Prirunika.

86

Nauili smo:
Svaki konikt prolazi kroz nekoliko faza odnosno nivoa eskalacije (rasplamsavanja) i to: NEPRIJATNOST - Osjeamo da neto nije uredu, moda je teko identicirati problem, ali nismo sigurni zbog ega. INCIDENT Dogodila se kratkotrajna otra razmjena informacija koja nas ini uznemirenim. NESPORAZUM - Namjere i injenice su zbrkane i pogreno protumaene. Misli nam se esto vraaju na problem. NAPETOST - Poinjemo jedni druge da opaamo u najgorem svjetlu. KRIZA - Emotivni naboj utjee na nae ponaanje, ne moemo normalno funkcionirati. Pomiljamo da napustimo kolu, raskinemo vezu ili nekoga povrijedimo. Konikt moe imati etiri (a neki autori spominju i pet) ishoda i to: 1. 2. 3. 4. 5. pobjednik/gubitnik gubitnik/pobjednik kompromis gubitnik/gubitnik pobjednik/pobjednik rjeenje kojem teimo u koniktu i koje je cilj ovog naeg uenja. Iskustva govore da e se nakon razumijevanja konikti i uspjeno rjeavati ako osobe: posjedujemo spremnost nalaenja zajednikog interesa iskreno elimo otkloniti nesporazume odluimo sluati sagovornike nastupamo otvoreno uvaavamo tue potrebe prihvatamo novine i promjene iskazujemo poruke u prvom licu - JA govor pokazujemo vrstinu i elastinost, odlunost i strpljivost jasno formuliramo izvor konikta jasno iznesemo zato je vano da prekinemo konikt drimo se teme i ne pozivamo se na stare nerijeene situacije ne traimo ko je kriv, ve ko je odgovoran

Ako smo prihvatili ova pravila, onda nam ostaje da odaberemo i jednu od tehnika rjeavanja konikata u koli pregovaranje ili medijaciju. Pregovaranje je tehnika rjeavanja konikta u kojem strane u sukobu pregovaraju, bez posrednika, dok tehnika medijacije podrazumijeva uee tree strane (medijatora).

87

Radionica 1 - RJEAVANJE KONFLIKTA

Ciljevi radionice
Upoznati i vjebati proces, stilove i ishode rjeavanja konikata

Vrijeme izvoenja radionice

90 minuta

Uesnici u radionici
Roditelji i nastavnici Tim za medijaciju

Struktura radionice
1. Uvodna aktivnost MIRNA IGRA (15) 2. Glavna aktivnost PAVO (60)

3. Zavrna aktivnost OVJEULJCI (15)

Materijal za radionicu
omasteri papir tekst za uesnike Pavo radni list ovjeuljci

88

1 2 3

UVODNA AKTIVNOST
Mirna igra Uesnici stoje u irokom krugu meusobno udaljeni oko jedan metar. Svaki uesnik, redom, kae jedno iskustvo u koniktu za koje misli da je jedinstveno. Ako niko u grupi nema isto iskustvo, uesnik se pomjeri korak prema centru kruga. Ako neko drugi ima isto iskustvo, ostaje gdje jeste. Igra se nastavlja dok neko ne stigne u sami centar kruga. Voditelj zakljuuje da su i naa iskustva s koniktima jedinstvena, zbog ega ih ne moemo rjeavati po ablonu.

GLAVNA AKTIVNOST
Pavo Voditelj formira manje grupe i podijeli uesnicima tekst Pavo. Uesnici treba da unutar grupe podijele uloge navedene u tekstu, utvrde sve faze rjeavanja konikta, izaberu stil rjeavanja i pripreme mogue rjeenje konikta. (Materijal za uesnike 1 - Pavo)

Voditelj kae da tokom rjeavanja konikta treba insistirati na bitnim, a ne na nebitnim stvarima; posmatrati sebe kao nekog ko moe pogrijeiti; pokazati se velikodunim u odnosu sa suparnikom i insistirati na promjeni stanja bez upotrebe sile.

ZAVRNA AKTIVNOST
ovjeuljci Voditelj podijeli uesnicima sliku sa ovjeuljcima i trai od svakog uesnika da odabere ovjeuljka ili vie njih (odaberu poloaj) koji odslikava/ju njihovo raspoloenje nakon glavne aktivnosti radionice (aktivnost Pavo). Takoer, ovjeuljka treba obojiti. Uesnici jedan po jedan pojanjavaju zato su izabrali i zato su u toj boji obojili ovjeuljka. (Materijal za uesnike 2 - ovjeuljci)

Voditelj zakljuuje da je rjeavanje konikta sloena i misaono i emotivno iscrpljujua aktivnost. Zbog toga treba u postignutom sporazumu ili rjeenju konikta uivati.

89

Materijal za uesnike 1

Pavo
Tvoje pravo ime je Martin i sve do ove kolske godine ivio si na selu. Tamo si imao dobre prijatelje. Otac ti se iznenada razbolio i nakon kratkog vremena umro. Tada ti se sruio svijet i sve je krenulo nizbrdo. Majka je s jednim svojim prijateljem pola u grad u nadi da e nai posao, ali nije uspjela. Povremeno nalazi neke poslove po kuama, ali to nije dovoljno za ivot pa svi ivite od male plae koju prima njen prijatelj. Njega ne voli jer te, kad se napije, vrijea, a poniava i tvoju mamu. Ovdje u razredu nisi dobro prihvaen. Ima tu neki Robert koji ti je dao nadimak Pavo i sad te niko ni ne zove pravim imenom. Ti se nisi ljutio samo si elio da te prihvate i da ti bar u koli bude lijepo kad ve nije kod kue. Vidio si da svi djeaci uivaju u tim alama koje s tobom izvodi Robert pa si pristao da bude rtva nadajui se da e to prestati. Meutim, nije. Robert je stalno smiljao sve nove i nove naine tvog zlostavljanja i sad je to ve postalo neizdrivo. Posebno te uvrijedilo kad su traili da im lie cipele i kad su te skidali pa ti pantalone mazali kremom za cipele. Poslije su jo danima okolo pokazivali slike koje su snimili mobitelom i smijali se. Jednom si se pobunio i rekao da je sad dosta, ali ti je Robert zaprijetio nekakvom britvicom. Njega si se inae bojao. Kad su te neki dan zajedno s jaknom objesili na vjealicu u uionici, pobunio se Bruno i skinuo te. On se ne boji Roberta, iako je i on u svemu uestvovao pa te ak i snimao mobitelom. Izgleda, ipak, da je tvojim patnjama doao kraj. Cure koje je Robert slao da dre strau sve su ispriale razrednici. Danas je nekoliko vas pozvano pedagogu. Odluio si sve ispriati jer ovo vie ne moe podnositi.

90

Materijal za uesnike 2

91

Radionica 2 - RJEAVANJE KONFLIKTA

Ciljevi radionice
Upoznati i vjebati proces, stilove i ishode rjeavanja konikata

Vrijeme izvoenja radionice

60 minuta

Uesnici u radionici
Roditelji i nastavnici Tim za medijaciju

Struktura radionice
1. Uvodna aktivnost SITUACIJA KORNJAA (15) 2. Glavna aktivnost ROBERT (30)

3. Zavrna aktivnost OSVAJANJE DVORCA (15)

Materijal za radionicu
omasteri papir tekst sa situacijama Kornjaa tekst za uesnike Robert

92

1 2

UVODNA AKTIVNOST
Situacija KORNJAA Voditelj podijeli uesnike u dvije grupe. Grupe imaju zadataka da po jednom od sluajeva navedenih u Situacijama za stil KORNJAA naprave scenario i odigraju uloge tako da se u koniktu ponaaju u stilu Kornjaa.

(Materijal za uesnike 1 - Situacije za stil KORNJAA)

Voditelj podsjea da je stil KORNJAA u rjeavanju konikta stil povlaenja.

GLAVNA AKTIVNOST
Robert Voditelj formira manje grupe i podijeli uesnicima tekst Robert. Uesnici treba da unutar grupe podijele uloge navedene u tekstu, utvrde sve faze rjeavanja konikta, izaberu stil rjeavanja i pripreme mogue rjeenje konikta.

(Materijal za uesnike 2 Robert)

Voditelj kae da tokom rjeavanja konikta treba postaviti jasno svoje cljeve; pokuati shvatiti ciljeve svog suparnika; naglasiti zajednike ciljeve i objektivno predstaviti injenice koje su presudno vane za konikt.

93

3
Igra traje 10 minuta.

ZAVRNA AKTIVNOST
Osvajanje dvorca Uesnici se vrsto zagrle i formiraju zatvoren krug. Njihova tijela predstavljaju zidine dvorca. U drugu prostoriju voditelj poalje nekoliko dobrovoljaca koji zatim jedan po jedan ulaze u prostoriju i pokuavaju ui u unutranjost dvorca. Grupa u prvoj prostoriji se dogovori ta e biti klju za ulazak u tvravu (npr. rije : Molim; neki drugi postupak itd.).

Nakon isteka vremena voditelj pita: Kako ste se osjeali kad vas nisu htjeli pustiti u dvorac? Jeste li bili iznenaeni ta je bio klju za ulazak u tvravu?

Napomena za voditelja radionice Moe se desiti da po isteku 10 minuta niko ne ue u tvravu, jer nije otkrio ta je klju za ulazak u tvravu. To ne treba biti prepreka da se postave gore navedena pitanja.

Voditelj kae da tokom rjeavanja konikta treba voditi rauna o komunikaciji izraavati se jasno u JA-formi; sprijeiti uvredljive poruke; aktivno sluati i prepoznati prepreke u komunikaciji te ih prevladati i izraziti svoja osjeanja ne vrijeajui nikog.

94

Materijal za uesnike 1

Situacije za stil KORNJAA

1. Na kolskoj zabavi uenici se podijele u dvije odvojene grupe. Mario je voa jedne, a Dino druge grupe. Svaka se grupa smije i dobro zabavlja, ali i ignorira uenike druge grupe. 2. Tvoja porodica te upozoravala da ne razgovara s djeakom s druge strane ulice. Tvoja porodica ti kae da se on razlikuje od tebe te da je veoma zao. Kada si se vraao kui, priao ti je djeak s druge strane ulice. Suznih oiju te je zamolio da mu pomogne u rjeavanju zadae. Rekao je da nema nikog drugog ko bi mu mogao pomoi...

Materijal za uesnike 2

Robert
Ti si uenik sedmog razreda. U koli ti ba i nije zanimljivo jer ne postie neki uspjeh. Dodue, tvoji roditelji su i tako suvie zaposleni pa te malo kad i pitaju za kolu. Oni ni inae nemaju vremena za tebe i misle da e se ve u ivotu nekako snai. Ima raunar i bezbroj igrica, televizor ima u svojoj sobi i moe ga gledati do mile volje. Uvijek ti daju novaca koliko treba, a ti se uvijek na kraju provue s nekom pozitivnom ocjenom i svi su zadovoljni. U posljednje vrijeme u koli ti je postalo zanimljivo. U va razred je doao jedan seljai. Ime mu je Martin, ali ti si mu dao nadimak Pavo. On nekako udno govori i tako je smijean, a i manji je od vas pa je kao stvoren za zabavu. Kad s onim svojim plavim uplaenim okicama pogleda u tebe, ti se kida od smijeha. Neki od vaih nastavnika uredno kasne na nastavu. Kad dolazi njihov as, vi djeaci poaljete djevojice, a njih je samo etiri, pred vrata da dre strau i da jave im vide da nastavnik dolazi. Vi tada poinjete zabavu s Pavom. To bude zaista ludo. Jednom si smislio da vam Pavo lie cipele, drugi put da se skine pa ste mu pantalone namazali kremom za cipele. Bruno je to sve snimao mobitelom pa ste se jo danima zabavljali gledajui ove slike. Najzanimljivije je bilo kad ste njegovu jaknu zajedno s njim objesili na vjealicu, a on onako mahao bespomono rukama i nogama. No, tada je Bruno rekao da to nema smisla pa ga je skinuo. No, posljednjih dana sve se zakompliciralo. Iako si djevojicama zaprijetio da ne smiju gledati ta vi radite, one su izgleda virile dok su drale strau. Tea je neki dan otila razrednici i sve ispriala. Tuibaba. Sad je nekoliko vas pozvano kod pedagoga kako bi se sve ovo raspravilo. Bit e pozvani i tvoji roditelji. Najgore je to sad svi svaljuju krivnju na tebe iako ste se svi zajedno lijepo zabavljali. Bila je to samo ala, iako se i tebi sad ini da ste ipak pomalo pretjerali.

95

Radionica 3 - RJEAVANJE KONFLIKTA

Ciljevi radionice
Upoznati i vjebati proces, stilove i ishode rjeavanja konikata

Vrijeme izvoenja radionice

60 minuta

Uesnici u radionici
Roditelji i nastavnici

Struktura radionice
1. Uvodna aktivnost SITUACIJA LISICA (15) 2. Glavna aktivnost RAZREDNICA (35)

3. Zavrna aktivnost

ATOM (10)

Materijal za radionicu
omasteri tekst za uesnike Razrednica tekst sa situacijama Lisica papir

96

1 2 3

UVODNA AKTIVNOST
Situacija LISICA Voditelj podijeli uesnike u dvije grupe. Grupe imaju zadatak da po jednom od sluajeva navedenih u Situacijama za stil LISICA naprave scenario i odigraju uloge tako da se u koniktu ponaaju u stilu Lisica. (Materijal za uesnike 1 Situacije za stil LISICA) Voditelj podsjea da je stil LISICA u rjeavanju konikta stil postizanja kompromisa.

GLAVNA AKTIVNOST
Razrednica Voditelj formira manje grupe i podijeli uesnicima tekst Razrednica. Uesnici treba da unutar grupe podijele uloge navedene u tekstu, obavezno vode rauna o JA govoru u igranju uloga, utvrde sve faze rjeavanja konikta, izaberu stil rjeavanja i pripreme mogue rjeenje konikta.

(Materijal za uesnike 2 - Razrednica)

Voditelj naglaava da izraavati se u JA-formi znai preuzeti odgovornost za ono to kaemo, tj. biti direktan i konkretan. Ne okrivljuje se suparnik (Ti ....!), ve je teite komunikacije na djelovanju njegovih radnji na mene. Izraavati se u JA-formi znai govoriti o vlastitim shvatanjima situacije, vlastitim eljama, potrebama i interesima.

ZAVRNA AKTIVNOST
Atom

Uesnici se slobodno kreu prostorijom na nain kako im odgovara (brzo, lagano, skakuui, lijeno etajui). Kada voditelj kae:ATOM!, uesnici se zaustavljaju. Kada kae:ATOM 3!, uesnik se zaustavlja i uhvati se za ruke s dvjema najbliim osobama. Na: ATOM 5! formiraju se grupe od pet. Svaki put kada neko ostane viak, on ispada i tako se igra dok ne ostane samo jedan uesnik.

Voditelj zakljuuje da je u rjeavanju konikata uvijek potrebno objasniti utjecaj ponaanja drugih na nae osjeaje, koji su vrlo esto od presudnog znaaja za mirno rjeavanje konikata.

97

Materijal za uesnike 1

Situacije za stil LISICA

1. Nalazi se na pijaci i kupuje voe i povre za svoju porodicu. Prodavaica stavlja voe na vagu. Primjeuje da prstom pritie vagu i zbog toga je voe skuplje nego to bi trebalo biti. Nisi siguran hoe li te prevariti ili... 2. I mu i ena trebaju automobil na dva dana. On ide na slubeno putovanje, a ona na seminar u Sarajevo. Nijedno ne odstupa od svog zahtjeva.

Materijal za uesnike 2

Razrednica
Vi ste razrednica sedmog razreda. To je preteno muki razred i ima samo etiri djevojice. Dominantna osoba u tom razredu je Robert koji ima velik utjecaj na ostale. Nedavno je u va razred doao jedan povueni djeak malog rasta koji je ranije ivio na selu. Kad mu je umro otac, majka je sa svojim prijateljem dola u grad u nadi da se zaposli, ali, koliko znate, jo u tome nije uspjela. S djeakom vam je teko uspostaviti kontakt, a majka se rijetko pojavljuje. Djeak se zove Martin, ali uli ste da ga uenici zovu Pavo. To mu je izgleda nadimak. Do njegovog dolaska niste imali u svom razredu nekih ozbiljnijih problema. Njegov dolazak je sve promijenio i to vas brine. Djeak nekako izgleda tuno i uplaeno i odluili ste se malo s njim pozabaviti. Prava prilika za to pruila se ovih dana jer vam je dola uenica Tea i ispriala kako ve due vrijeme djeaci zlostavljaju tog Martina. Obino to ine kad neki nastavnici kasne na nastavu. Vi ste ve upozoravali neke kolege da na nastavu treba ii na vrijeme, a ne drati politike rasprave u zbornici, ali niko vas nije posluao. Tea je ispriala da to sve organizira Robert. To vas je iznenadilo jer je Robert ranije, kad je trebalo, pozitivno utjecao na cijeli razred. Kad ste ili na ekskurziju prole godine, njega ste zaduili da organizira sportske aktivnosti i on je to dobro napravio. Istaknuo se i u ureenju uionice kad je ak doveo i neke majstore koje ste trebali. Dogovorili ste s pedagogom da zajedno porazgovarate s Robertom, Martinom i Teom o tome ta se to dogaa u razredu u posljednje vrijeme. Oito je da imate ozbiljnih odgojnih problema koje e trebati rijeiti.

98

V
Pregovaranje
- Pregovarate li sa svojom djecom ili uenicima? - Moe li se konikt izmeu djece/uenika i vas rijeiti pregovaranjem? - Koji su to elementi pregovaranja? - Koji je va pregovaraki stil? - Kako se odvija proces pregovaranja? - Pobjednik/gubitnik - mogui ishodi pregovaranja - Kako postupiti s tekim pregovaraima?

5.1. Pojam pregovaranja

Ve smo rekli da se konikt moe rijeiti koristei jednu od triju tehnika: pregovaranjem medijacijom arbitraom Zato dravnici pregovaraju? Zato trgovci pregovaraju? Zato politiari pregovaraju? ta je pregovaranje? Krenimo zajedno uiti o pregovaranju. Pregovaranje je poseban oblik socijalne interakcije, kontolirani komunikacijski proces, iji je cilj rjeavanje sukoba interesa dviju ili vie pregovarakih strana. Ono to razlikuje pregovaranje od drugih tehnika rjeavanja konikta jeste da svaka strana moe blokirati postizanje cilja druge strane. Ukoliko jedna strana ne moe blokirati postizanje ciljeva druge strane, tada nije rije o pregovaranju. Dakle, a) b) c) kljune odrednice pregovaranja su: socijalna interakcija, kontrolirani komunikacijski proces, uee dviju ili vie strana u rjeavanju sukoba interesa, d) svaka strana moe blokirati postizanje cilja druge strane.

5.2. Elementi pregovaranja

esto ujemo da su pregovori prekinuti, bili neuspjeni, nisu dovedeni do kraja (rjeenja prihvatljivog za sve pregovarake strane), da su pregovarai odustali od svojih zahtjeva itd. Pregovarati nije lako, a pregovarai moraju znati svoje ciljeve i mogunosti da bi mogli znati i mogui ishod pregovora hoe li biti uspjeni ili neuspjeni. Pregovori se mogu smatrati uspjenim samo onda kada su pregovarake strane zadovoljne ishodom i zato je vano dobro pripremiti strategiju u kojoj su jasno razdvojeni ciljevi koji se ele postii, odrediti pojedinosti koje se mogu rtvovati suprotnoj strani i pokazati spremnost za prihvatanje kompromisa. Pregovor nije nametanje svoje volje, cilj pregovaranja nije iskljuivo ispunjenje vlastitih ciljeva, nego cilj treba biti zajedniki dogovor. Do ovog dogovora uesnici pregovaranja mogu doi samo suradnjom i kompromisom. Predrasude u vezi sa spolom, religijom, nacionalnosti, zikim izgledom, drutvenim poloajem i imovinskim stanjem mogu ograniiti vae mogunosti uspjene komunikacije sa sagovornicima, a time i uspjenog pregovaranja. Zato, ako niste eksibilna osoba, nemojte sjedati za pregovaraki sto, naroito ako mislite da su invalidi manje sposobni, da su bogati uspjeniji pregovarai, da su lijepe ene glupe itd. Samo eksibilna osoba uvijek nae nain da odbaci predrasudu koja se tokom pregovaranja potvrdi kao pogrena.

Pregovaranje ima svoja tri elementa: 1. pregovarae, odnosno dvije (ili vie) strane (koje imaju svoje razlike, interese) (npr. uenike i nastavnike, uenike i roditelje, roditelje i nastavnike izmeu kojih je izbio sukob) 2. rezultat koji elimo postii pregovorima (prihvatljiv svim stranama u pregovorima) (npr. sukob uenici nastavnici/da uenici koriste sportsku dvoranu tokom vikenda uz obavezu da je oiste; da nastavnici ipak vode uenike na ekskurziju u paniju umjesto u Njemaku) 3. proces kontolirane (pravilima odreene) komunikacije u kojoj strane diskutiraju o moguim rjeenjima, pokuavajui da pojasne svoje razlike i postignu zadovoljavajui rezultat (npr. da shodno pravilima pregovaranja sve strane (uenici i nastavnici) iznesu svoje interese zato uenici ele koristiti sportsku dvoranu tokom vikenda, a zato nastavnici smatraju da to ne treba dozvoliti; da sluajui jedni druge pronau oblasti u kojim su saglasni a u kojim nisu; da predloe rjeenja i prihvate ono koje smatraju prihvatljivim i napiu sporazum).

100

5.3. Tipovi i principi pregovaranja

Pregovori zasnovani na pozicijama su proces na ijem poetku je dato rjeenje. Pregovarai predlau jedan drugom rjeenja s ponudama i protivponudama a u cilju postizanja rjeenja prihvatljivog za sve pregovarake strane. (Npr. djeca iz grada su predloila da idu u paniju, a djeca sa sela Austriju, te su i jedni i drugi nudili vei broj dana boravka u paniji/ jeftiniji prijevoz do Austrije; odlazak jo nekoliko razreda u paniju/vei broj uenika iz razreda bi zbog nie cijene putovao u Austriju itd. Nude razloge ZA i PROTIV kako bi postigli prihvatljivo rjeenje (npr. da vei broj uenika ide u paniju, ali e ekskurzija krae trajati)). Pregovori zasnovani na interesima poinju analizom potreba. Pregovarake strane deniraju i iznose svoje potrebe. Cilj je da se zajedniki ukljue u rjeavanje problema kako bi se zadovoljile potrebe svih pregovarakih strana. (Npr. djeca sa sela iznose svoje potrebe za odlazak na ekskurziju u Austriju, potrebu da manje plate odlazak na ekskurziju, s obzirom da je vei broj roditelja slabog imovnog stanja; potrebu da posjete vei broj gradova, jer moda kasnije u ivotu nee imati prilike; zainteresiranost za austrijsku poljoprivredu, jer ele da se bave poljoprivredom; potrebu za kraim putovanjem, jer ne mogu due odsustvovati od kue zbog pruanja pomoi roditeljima itd.). Djeca iz grada iznose svoje potrebe za odlazak na ekskurziju u paniju (odlazak na stadion Nogometnog kluba Barcelona, boravak na plai zbog istog zraka itd.). Rjeenje pregovora moe biti da idu u paniju, jer su prvo uvaili neke zajednike potrebe (da e vidjeti nogometni stadion Barcelone, putovati kroz Sloveniju, Italiju, Francusku do panije i vidjeti vei broj gradova a to su uili iz geograje itd.)

Pregovori mogu biti zasnovani na pozicijama i interesima. Npr. u razredu se desio sukob. Uenici su trebali tokom sedmice odluiti kamo ele ii na ekskurziju. Uenici iz grada su eljeli ii u paniju, a djeca sa sela u Austriju. Kako nisu donijeli odluku, svakodnevno su se prepirali, vrijeali, a onda i meusobno potukli. Pedagog je odluio da pregovaraju. Prikazat emo na ovom primjeru pojednostavljeno ta su pregovori zasnovani na pozicijama a ta na interesima.

101

PREGOVARANJE NA OSNOVU POZICIJE4

Odredite pitanja/probleme Provedite istraivanja Odredite svoju poziciju Odaberite glavnog pregovaraa (Pregovaraki tim) Izaberite lanove pregovarakog tima (Pregovaraki tim) Pripremite najbolji sluaj kojim ete podrati svoju poziciju Poelite dobrodolicu i zamolite prisutne da se predstave Budite sigurni i drite sve pod kontrolom Navedite svrhu pregovora Utvrdite osnovna pravila i razgovarajte o drugim proceduralnim pitanjima

PRIPREMA ZA PREGOVARANJE

ODREIVANJE TONA SASTANKA

UVODNA IZLAGANJA

- Utvrdite pitanja (teme za razgovor) - Rezimirajte svoj sluaj i podrite ga pravnim i/ili osnovnim podacima - Navedite da imate pravo na eljeni ishod - Traite vie nego to oekujete da dobijete

IZRADA PROGRAMA RADA

- Navedite redom pitanja ili probleme o kojima strane treba da razgovaraju - Formulirajte pitanja u kontekstu onoga na ta imate pravo

POKUAJTE DA DOBIJETE SVE TO MOETE

Odaberite prvo pitanje/problem, Budite agresivni kada predstavljate svoj najbolji sluaj Izbjegnite da priznate svoje slabosti Naglasite slabosti druge strane Nevoljno dajte pristanke Traite ustupke od druge strane Stvorite stanje uznemirenosti

FINALNO PREGOVARANJE

- Uzmite u obzir objektivne standarde - Dajte realne ponude i kontra ponude - Saglasite se o uvjetima i odredbama nalnog sporazuma

REVIZIJA SPORAZUMA I PLANA REALIZACIJE

- Napravite nacrt nalnog sporazuma - Poaljite nalni sporazum odgovarajuim osobama, organima ili lanovima na reviziju/odobrenje, ako je potrebno - Pregovarajte o izmjenama ako je potrebno nakon pregleda - Osigurajte zakonsko provoenje nalnog sporazuma

POTPISIVANJE ZVANINOG SPORAZUMA

- Potpiite zvanini sporazum - Ispunite novane ili druge uvjete sporazuma

Carr, Swanson, and Randolph

102

PREGOVARANJE NA OSNOVU INTERESA5

Odrediti pitanje/problem Provesti istraivanje Utvrditi u emu je va interes Odabrati glavnog pregovaraa (Pregovaraki tim) Izabrati lanove pregovarakog tima (Pregovaraki tim) Jasno odrediti ta su vae potrebe Poeljeti dobrodolicu i zamoliti prisutne da se predstave Uspostaviti dobre odnose i pozitivnu atmosferu Utvrditi svrhu pregovora Ustanoviti osnovna pravila i razgovarati o drugim proceduralnim pitanjima

PRIPREMA ZA PREGOVARANJE

ODREIVANJE TONA SASTANKA

UVODNA IZLAGANJA

- Utvrditi pitanja (teme za razgovor) - Denirati interes (vaan, proceduralan i psiholoki interes) - Utvrditi eljene potrebe/rezultate

IZRADA PROGRAMA RADA

- Navesti redom pitanja ili probleme o kojima strane treba da razgovaraju - Formulirati pitanja tako da se zadovolje zajedniki interesi

RJEAVANJE PROBLEMA

- Odabrati prvo pitanje/problem, - Razmijeniti informacije -openite ili o posebnim pitanjima - Detaljnije opisati problem; dodati ta vas interesuje i brine, odgovoriti na pitanja - Dati vie opcija - Ocijeniti opcije (Koliko one zadovoljavaju interes/potrebe?) - Ocijeniti najbolju alternativu - Nastojati da se sauvaju dobri odnosi - Modicirati opcije, napraviti konane ustupke/kompromise, razmjene/izmjene, i postii konsenzus - Dogovoriti se o uvjetima i odredbama konanog sporazuma - Sainiti plan realizacije - Sainiti usklaeni monitoring plan (po izboru) - Dostaviti nalne sporazume odgovarajuim osobama, organima ili lanovima na reviziju/odobrenje - Izvriti izmjene ukoliko je potrebno - Poslati plan realizacije i plan usaglaavanja na reviziju/ odobrenje i procjenu potrebnih sredstava

FINALNO PREGOVARANJE

REVIDIRANJE SPORAZUMA I PLANA REALIZACIJE

ZAVRETAK

- Postizanje nalnog sporazuma - Iniciranje aktivnosti kako bi se zavrile proceduralne i psiholoke aktivnosti - Proslavljanje zajednikog uspjeha

Carr, Swanson, and Randolph

103

5.4. Pregovaraki stilovi

Osobu s kojom stupamo u pregovore zvat emo konkurent. Uspjean pregovara prilagoava svoj pristup pregovarakom stilu svog konkurenta i njegovim potrebama. Zato je vano identicirati stil pregovaranja konkurenta i prilagoditi svoj stil njegovom. Samo na ovaj nain moete sebi pomoi da izgradite uspjene odnose sa svojim konkurentom. Shodno orijentiranosti pregovaraa (da li su prvenstveno orijentirani na ljude ili na zadatak) i da li lako ili teko uspostavljaju komunikaciju s drugima u pregovaranju su poznati stilovi: slualac, stvaralac, aktivista, mislilac.

Pregovaraki stil Slualac

Osnovne karakteristike - Teko uspostavljaju komunikaciju s drugima - Orijentirani na ljude - Lako uspostavljaju komunikaciju s drugima - Orijentirani na ljude - Lako uspostavljaju komunikaciju s drugima - Orijentirani na zadatke - Teko uspostavljaju komunikaciju s drugima - Orijentirani na zadatke

Stvaralac

Aktivista

Mislilac

Zato je vano moi identicirati, razumjeti i prihvatiti stil konkurenta i prilagoditi svoje ponaanje tom stilu, jer se na ovaj nain uspostavlja bolja suradnja s ljudima s kojima ste u komunikaciji. Postoji sedam tipova pregovaraa. Kojem tipu vi pripadate? nastoje dominirati u pregovorima, skloni zapovijedanju, grubi, inferiorni, galamdije slini dominantnim, ali povrno, brzo i kratko nastupaju, poklanjaju panju izgledu i okruenju nemaju povjerenja ni u koga, teko pristaju na pregovore, zatvorene osobe, zahtijevaju puno panje ugodni, ele pregovor okonati u miru, opasni pregovarai

DOMINANTNI

EKSTROVERTNI

INTROVERTNI

NEVINACA

GLUMCI

koriste sve vrste glume, od forme drai su im ciljevi nepredvidivi, izgledaju kao da ne znaju ta hoe, potrebno im je nametnuti jasne argumente i ciljeve konzervativni, vjeruju u tradicionalne vrijednosti, cilj im je da rezultat bude pozitivan za obje strane u pregovorima.

FILOZOFI

UVARI

104

5.5. Procedura pregovaranja

Pregovaranje se odvija u nekoliko faza. Faza 1: Prije pregovora Za pregovore je potrebno dobro se pripremiti odnosno odgovoriti na pitanja ta elim postii pregovorima (elim postii to vie mogu) i ta to mogu pruiti konkurentu. Zatim je neophodno upoznati konkurenta to bolje, otkriti njegov pregovaraki stil i pretpostaviti ta konkurent eli. Cilj pregovora mora biti pobjeda-pobjeda rjeenje. Naravno, moete oekivati da e va konkurent pokuati nametnuti neka druga pravila. Da biste to sprijeili, neophodno je da odredite svoju najbolju alternativu tzv. BATNA (The Best Alternative To a Negotiated Agreement). BATNA predstavlja vau odstupnicu, vau drugu najbolju odluku. Odrediti svoju BATNA prije pregovarakog procesa znai da ete biti sigurniji tokom pregovora, ali bilo bi korisno da procijenite i ta je BATNA vaeg konkurenta. Najkrae prije pregovora: - utvrditi svoj cilj pregovora - utvrditi ta se moe pruiti konkurentu - zalagati se za rjeenje pobjeda-pobjeda - odrediti svoju BATNA - odrediti BATNA svog konkurenta Faza 2: U toku pregovora Korak 1: Jasno predoite sopstvene elje. (Potrebna vjetina: asertivnost) - objektivno opisati situaciju, - izostaviti optuivanje, nametanje stavova, - izbjegavati ti govor, koristiti ja govor, - pokazati kako odreena radnja ili ponaanje utjeu na vas, - izbjegavati uopavanja, - izloiti ideju kako problem rijeiti. Korak 2: Sasluajte i shvatite elje drugih. (Potrebna vjetina: aktivno sluanje) - istraite potrebe konkurenta (i kada nisu jasno iskazane). Za uspjenu komunikaciju i shvatanje potreba konkurenta vano je savladati vjetine aktivnog sluanja: sluanje, decentraciju, neverbalnu komunikaciju, razumijevanje, reeksiju (koritenje tehnike parafraziranja u kojoj ponovite najvanije misli konkurenta, a on ocijeni da li ste ga dobro shvatili).

Parafraziranje se vri tako da saekate da konkurent zavri izlaganje, a ako je preopiran, uljudno ga prekinete, ponovite ta ste uli i pitate konkurenta da vam potvrdi da li ste dobro razumjeli. Ako je sve uredu, razgovor se nastavlja, a ako ne, zahtijevajte dodatna pojanjenja. Kod parafraziranja je vano zapamtiti dvije stvari: ne upotrebljavajte ti govor i ne upotrebljavajte parafraziranje esto. Za efektivnu komunikaciju je, pored sluanja, potrebno ovladati i tehnikama postavljanja pitanja. Pitanja se najee dijele na zatvorena i otvorena. Zatvorena pitanja obino poinju sa Da li...? i Je li...? Hoe li...? Odgovori na zatvorena pitanja su Da i Ne (prihvatate ili ne prihvatate neto). Otvorena pitanja poinju rijeima ta...?, Ko...?, Kako...?, Gdje...?, Kada...? i Zato...? i ostavljaju sagovorniku da jasnije izrazi svoje miljenje o odreenom problemu. Korak 3: Identicirajte oblasti u kojima ste saglasni s konkurentom i oblasti u kojima postoji razlika i potvrdite oboje. (Potrebna vjetina: podrka i suprotstavljanje) Prvo se mora jasno naglasiti ta je pregovaraima zajedniko, a onda ta su razlike izmeu pregovaraa. Korak 4: Izaberite, denirajte i piite sporazum. (Potrebna vjetina: rjeavanje problema/ pregovori) U ovoj fazi svaka pregovaraka strana daje prijedlog za rjeenje, razmilja o datim i novim idejama. Na kraju se zajedniki dolazi do rjeenja koje odgovara, koliko je god to mogue, potrebama svih pregovarakih strana. U ovoj fazi se i saglaavate s drugom stranom o nainu djelovanja i piete sporazum koji bi trebalo da potuju svi. Faza 3: Poslije pregovora Uvijek je nakon zavretka pregovarakog procesa dobro ponovo ga razmotriti. Postavite sebi pitanja: ta je bilo dobro? ta mogu poboljati sljedei put? Tako se sami uimo kako da drugi put postupimo mudrije i postignemo bolji rezultat.

105

5.6. Mogui ishodi pregovaranja

Iako je rjeenje koje donosi najveu dobrobit za sve pregovarae ono u kome sve strane pobjeuju - pobjeda pobjeda, postoje i drugi ishodi pregovora i to: 1. Pobjeda poraz / poraz - pobjeda: takmienje Samo jedna od pregovarakih strana postie svoje ciljeve, bilo verbalnim putem ili zikim nasiljem i dominacijom, dok druga strana gubi. Do ovog ishoda moe se doi ako: - jedna (dominantnija) strana ostvaruje svoj cilj nameui svoju volju - jedna od strana dobrovoljno odustaje od svoga cilja - arbitraom kada trea strana odluuje na osnovu pravnog okvira ili sluajnih kriterija ko e pobijediti, a ko izgubiti 2. Poraz poraz: povlaenje Konikti se izbjegavaju tako to obje strane odustaju od svojih ciljeva ili odgaaju rjeenje koniktne situacije za kasnije, jer obje strane gube neto u toku ovih pregovora. Do ovoga se moe doi ako: - obje strane odustaju ili trenutno naputaju koniktnu situaciju - jedna ili obje strane unite mogunost dostizanja cilja - obje strane samo pasivno posmatraju tok dogaaja 3. Pobjeda/poraz - pobjeda/poraz: kompromis Obje strane odustaju od neega i dobijaju neto u toku pregovora. Obje strane postiu kompromis, koji podrazumijeva podjelu interesa, potragu za neutralnim terenom, a rjeenje djelimino zadovoljava interese obje strane. Iako pregovori tee postizanju kompromisa, ipak ovo rjeenje podrazumijeva da svaka od strana mora odustati od neega i samim tim i gubiti. Kompromisi su, ipak, samo privremena rjeenja do budueg ishoda koji e zadovoljiti sve strane, pobjeda-pobjeda. 4. Pobjeda - pobjeda: suradnja Poto zadovoljava interese svih ukljuenih strana odnosno svi dobijaju vie nego to gube, ovo rjeenje sa smatra najprihvatljivijim. Rjeenje pobjeda-pobjeda je ono za kojim treba da tragate u toku pregovarakog procesa. Postizanje ovog ishoda zahtijeva da razumijete sve one razliite potrebe, opaanja, resurse, vrste pritisaka kojima ste izloeni vi i vai konkurenti, tako ete prepoznati ta je ono ega se vi moete lako odrei, a to bi druga strana veoma cijenila, kao i ta je ono ega se ona moe lako odrei u vau korist. Ovo rjeenje se postie kada pregovarake strane zauzmu odmah na poetku pregovaranja jedan otvoreni i pozitivan stav. Suradnja koja vodi pobjeda-pobjeda rjeenju podrazumijeva zajedniki rad na istraivanju razlika, stvaranju alternativa i traenje rjeenja koja zadovoljavaju potrebe obje strane.

106

5.7. Teki pregovarai

Teorija pregovaranja poznaje deset tipova tekih pregovaraa. Tenk pokuava kontrolirati proces i zavriti sve to se da zavriti; ponaanje ovakve osobe varira od blagog navaljivanja do otvorene agresivnosti. Snajper je strateg koji pokuava kontrolirati ruganjem i poniavanjem. Sveznalica posjeduje znanje i kompetenciju po mnogim pitanjima i pokuava rijeiti pregovore na nain koji je unaprijed utvrdio kao najbolji. Onaj to misli da sve zna je specijalista u pretjerivanju, poluistinama, argonu, beskorisnim savjetima i davanju miljenja onda kada to niko ne trai jednom rijeju, takva osoba je harizmatina i oajniki trai panju. Granata misli da je niko ne cijeni i ne uvaava i njeno buntovniko ponaanje je teko ignorirati. Da osoba eli da se sa svima slae, ali moe vrlo lako preuzeti na sebe vie obaveza nego to moe obaviti, ne razumijevajui pravu prirodu zadataka koje preuzima na sebe. Moda osoba nije u stanju izabrati najbolju odluku poto je plae negativne posljedice svake od moguih odluka. Nita osoba je pasivna i moe biti usmjerena na zadatke ili na ljude. Ako je usmjerena na zadatke, onda je perfekcionista u svijetu u kome nita nije dovoljno dobro. Ako je usmjerena na ljude, ona se povlai prije nego to e povrijediti bilo ija osjeanja. Ne osoba je orijentirana na zadatke i mora ih obaviti kako treba izbjegavajui greke. Ovakva osoba vidi negativno u svima i svemu. Osoba koja se prenemae pati od izraene nemogunosti da vidi ta bi moglo i ta bi trebalo biti, ali to nadoknauje mogunou da vidi ta nije uredu sa onim to je bilo i to jeste. Razliite strategije i tehnike treba koristiti ovisno o tome s kojim od ovih tipova pregovaraa morate pregovarati. Kod pregovaranja nikad nemojte raditi neke stvari elite li korektne pregovore koji e donijeti dugorono dobre rezultate vama i sagovorniku: nemojte emotivno reagirati, nemojte pretjerivati, nemojte izgubiti strpljenje, nemojte biti neugodni, provocirati i nemojte vrijeati; nikada nemojte pristati na neto to ne elite; imajte na umu uvijek ono to smatrate minimumom dogovora koji vas ini zadovoljnim.

107

Nauili smo:
Pregovaranje je poseban oblik socijalne interakcije, kontolirani komunikacijski proces, iji je cilj rjeavanje sukoba interesa dviju ili vie pregovarakih strana. Ono to razlikuje pregovaranje od drugih tehnika rjeavanja konikta jeste da svaka strana moe blokirati postizanje cilja druge strane. Ukoliko jedna strana ne moe blokirati postizanje ciljeva druge strane, tada nije rije o pregovaranju. Pregovaranje ima svoja tri elementa: 1. pregovarae, odnosno dvije (ili vie) strane (koje imaju svoje razlike, interese) 2. rezultat koji elimo postii pregovorima (prihvatljiv svim stranama u pregovorima) 3. proces kontolirane (pravilima odreene) komunikacije u kojoj strane diskutiraju o moguim rjeenjima, pokuavajui da pojasne svoje razlike i postignu zadovoljavajui rezultat. Pregovori mogu biti zasnovani na pozicijama i interesima. Shodno orijentiranosti pregovaraa (da li su prvenstveno orijentirani na ljude ili na zadatak) i da li lako ili teko uspostavljaju komunikaciju s drugima u pregovaranju, stilovi mogu biti: slualac, stvaralac, aktivista, mislilac. Pregovaranje se odvija u nekoliko faza. Faza 1: Prije pregovora - utvrditi svoj cilj pregovora - utvrditi ta se moe pruiti konkurentu - zalagati se za rjeenje pobjeda-pobjeda - odrediti svoju BATNA - odrediti BATNA svog konkurenta Faza 2: U toku pregovora Korak 1: Jasno predoite sopstvene elje. Korak 2: Sasluajte i shvatite elje drugih. Korak 3: Identicirajte oblasti u kojima ste saglasni s konkurentom i oblasti u kojima postoji razlika i potvrdite oboje. Korak 4: Izaberite, redenirajte i piite sporazum. Faza 3: Poslije pregovora Uvijek je nakon zavretka pregovarakog procesa dobro ponovo ga razmotriti. Postavite sebi pitanja: ta je bilo dobro? ta mogu poboljati sljedeeg puta? Tako se sami uimo kako da drugi put postupimo mudrije i postignemo bolji rezultat. Iako je rjeenje koje donosi najveu dobrobit za sve pregovarae ono u kome sve strane pobjeuju - pobjeda pobjeda, postoje i drugi ishodi pregovora i to: 1. Pobjeda poraz / poraz - pobjeda: takmienje Samo jedna od pregovarakih strana postie svoje ciljeve, bilo verbalnim putem ili zikim nasiljem i dominacijom, dok druga strana gubi. 2. Poraz poraz: povlaenje Konikti se izbjegavaju tako to obje strane odustaju od svojih ciljeva ili odgaaju rjeenje koniktne situacije za kasnije, jer obje strane gube neto u toku ovih pregovora. 3. Pobjeda/poraz - pobjeda/poraz: kompromis Obje strane odustaju od neega i dobijaju neto u toku pregovora. Obje strane postiu kompromis, koji podrazumijeva podjelu interesa, potragu za neutralnim terenom, a rjeenje djelimino zadovoljava interese obje strane. 4. Pobjeda - pobjeda: suradnja Poto zadovoljava interese svih ukljuenih strana odnosno svi dobijaju vie nego to gube, ovo rjeenje se smatra najprihvatljivijim. Rjeenje pobjeda-pobjeda je ono za kojim treba da tragate u toku pregovarakog procesa. Suradnja koja vodi pobjeda-pobjeda rjeenju podrazumijeva zajedniki rad na istraivanju razlika, stvaranju alternativa i traenje rjeenja koja zadovoljavaju potrebe obje strane. Teorija pregovaranja poznaje deset tipova tekih pregovaraa. Razliite strategije i tehnike treba koristiti ovisno o tome s kojim od deset tipova pregovaraa morate pregovarati.

108

Radionica 1 - PREGOVARANJE

Ciljevi radionice
- Razumjeti proces pregovaranja i ishode pregovora - Poboljati svoju pregovaraku komunikaciju

Vrijeme izvoenja radionice

90 minuta

Uesnici u radionici
Roditelji i nastavnici

Struktura radionice
1. Uvodna aktivnost MOJ PREGOVARAKI STIL (20) 2. Glavna aktivnost ISHODI PREGOVORA (60)

3. Zavrna aktivnost DO MOG ZIDA (10)

Materijal za radionicu
omasteri test za uesnike Moj pregovaraki stil obrasci za uesnike Ishodi pregovora

109

UVODNA AKTIVNOST
Moj pregovaraki stil Voditelj podijeli tekst uesnicima Moj pregovaraki stil. Paljivo proitajte nedovrene reenice u lijevoj koloni i dopunite ih odgovorom koji na najbolji mogui nain opisuje vae ponaanje. Cilj je da to iskrenije odgovorite, a ne da se trudite da izaberete one odgovore koje biste eljeli, ali koji ne opisuju vae uobiajeno ponaanje.

(Materijal za uesnike 1 Moj pregovaraki stil)

Voditelj zakljuuje aktivnost konstatacijom da oni sa nekoliko srednjih rezultata i s jednim ili dva vrlo niska rezultata vjerovatno imaju najvie problema u komunikaciji s ljudima koji su jaki tamo gdje su oni slabi.

110

GLAVNA AKTIVNOST
Ishodi pregovora Pokuajte se sada prisjetiti situacija u koli u kojima ste pregovarali i koje su se zavrile na jedan od dolje navednih naina. Na obrascima upiite svoje odgovore.

(Materijal za uesnike 2, 3, 4, 5, 6 Ishodi pregovora)

Napomena za voditelja radionice Voditelj trai da se to vie situacije veu za kolu i porodicu, a samo u sluaju da neko nije imao u koli i u porodici ishod pregovaranja na navedene naine pie drugo (neije) iskustvo. Posebno je vano da voditelj podstakne uenike da to preciznije odgovore na pitanja.

Voditelj zakljuuje aktivnost konstatacijama da ishod pregovaranja moe biti: 1. Pobjeda poraz / poraz - pobjeda: takmienje Osnovna karakteristika: samo jedna strana prevladava. 2. Poraz poraz: povlaenje U ovom sluaju neslaganja ili konikti se izbjegavaju tako to obje strane odustaju od svojih ciljeva ili odgaaju rjeenje koniktne situacije za kasnije. Obje strane gube neto u toku ovih pregovora. 3. Pobjeda/poraz - pobjeda/poraz: kompromis U ovom sluaju obje strane odustaju od neega i dobijaju neto u toku pregovora. 4. Pobjeda - pobjeda: suradnja Ovo rjeenje se smatra najboljim moguim, poto zadovoljava interese svih ukljuenih strana.

111

ZAVRNA AKTIVNOST
Do mog zida Voditelj podijeli uesnike u dvije grupe. Obje grupe stoje u vrsti jedna nasuprot drugoj, tako da svaka osoba iz jedne grupe ima svog para iz druge. Parovi stoje sa ispruenim rukama ispred sebe, ali tako da im se dlanovi ne dodiruju, ve da postoji odreeni mali prostor izmeu njih.

Voditelj kae da je ovo neverbalna vjeba. Zadatak svakoga je da doe do svog zida (zid uesnika je onaj u koji trenutno gleda), ali tako da razmak izmeu dlanova uesnika i njegovog para nonstop bude isti.

Uglavnom se ova vjeba odvija tako da neki parovi ostanu u sredini nepomjereni i ljuti, a drugi parovi ili dou do jednog zida i tu ostanu ili proetaju od jednog pa do drugog zida. Vjeba nudi materijala za pokazivanje uobiajenog naina razmiljanja da ispunjenje sopstve elje nije u saglasnosti sa ispunjenjem elje druge osobe, te da se one nalaze u konkurenciji - esto ak i ne razmislimo kako bismo mogli ispuniti elje obje strane.

112

Materijal za uesnike 1

Moj pregovaraki stil

Paljivo proitajte nedovrene reenice u lijevoj koloni i dopunite ih odgovorom koji na najbolji mogui nain opisuje vae ponaanje. Cilj je da to iskrenije odgovorite, a ne da se trudite da izaberete one odgovore koje biste eljeli, ali koji ne opisuju vae uobiajeno ponaanje.

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14.

Va nain ponaanja je u osnovi Kada donosite odluke, vi ste Obino volite da govorite o Va generalni odnos prema vremenu je U odnosu na druge, vi se trudite da Mislite da su vae geste Va stil odijevanja biste opisali kao Na radnom mjestu ste Kada sluate druge, uglavnom ste Va radni prostor je ukraen Mislite da ste orijentirani ka U osnovi, vi ste Kad komunicirate, vi ste Vaa reakcija na druge je generalno UKUPNO

Prihvatajui Spori Privatnim stvarima Usporen Prihvatite Sporadine Udoban Pouzdani Zainteresirani Suvenirima Pruanju podrke Jednostavni Minimalista

Prijateljski Emotivni Ljudima Ne kasnite Empatiete Otvorene Elegantan Entuzijastini Zbunjeni Slikama Ljudima Drueljubivi Animirani

Kontrolirajui Impulsivni Postignuima Ubrzan Nareujete Nestrpljive Formalan Brzi Nestrpljivi Nagradama Rezultatima Dominantni Direktni

Ocjenjivaki Oslanjate se na injenice Organizaciji Kasnite Procjenjujete Zatvorene Konzervativan Kontrolirani Selektivni Mapama injenicama Pragmatini Rezervirani

Pouzdana

Prijateljska

Nespokojna

Distancirana

Slualac Rezultati:

Stvaralac

Aktivista

Mislilac

Ako imate 7 ili vie poena: jaka preferenca za taj stil; 5-6 srednja preferenca za taj stil; 0-2 slaba preferenca za taj stil. ta ako nemate jasno izraenu preferencu ni za jedan od stilova? Koji je onda va dominantni pregovaraki stil? Ako imate tri ili etiri poena u svakom od ova etiri stila, znai da vi lake nego mnogi drugi komunicirate s ljudima.

113

Materijal za uesnike 2

Obrazac - Pobjednik/gubitnik
Primjer pregovaranja u kome ste vi dobili, a druga strana izgubila. Kako je teklo pregovaranje?

_________________________________________________________________ _________________________________________________________________ _________________________________________________________________ _________________________________________________________________

Kakvi su odnosi s drugom stranom bili prije, tokom i poslije pregovora?

_________________________________________________________________ _________________________________________________________________ _________________________________________________________________

Koliko ste bili zadovoljni rezultatom pregovora?

_________________________________________________________________ _________________________________________________________________ _________________________________________________________________

Ako biste neto promijenili, ta bi to bilo?

_________________________________________________________________ _________________________________________________________________ _________________________________________________________________

114

Materijal za uesnike 3

Obrazac - Gubitnik/pobjednik
Primjer pregovaranja u kome ste vi izgubili, a druga strana dobila. Kako je teklo pregovaranje?

_________________________________________________________________ _________________________________________________________________ _________________________________________________________________ _________________________________________________________________

Kakvi su odnosi s drugom stranom bili prije, tokom i poslije pregovora?

_________________________________________________________________ _________________________________________________________________ _________________________________________________________________

Koliko ste bili zadovoljni rezultatom pregovora?

_________________________________________________________________ _________________________________________________________________ _________________________________________________________________

Ako biste neto promijenili, ta bi to bilo?

_________________________________________________________________ _________________________________________________________________ _________________________________________________________________

115

Materijal za uesnike 4

Obrazac - Gubitnik/gubitnik
Pokuajte se sjetiti neke situacije pregovaranja u kojoj ste uestvovali, a ni jedna strana nije dobila. Primjer pregovaranja u kome su obje strane izgubile. Kako je teklo pregovaranje?

_________________________________________________________________ _________________________________________________________________ _________________________________________________________________ _________________________________________________________________

Kakvi su odnosi s drugom stranom bili prije, tokom i poslije pregovora?

_________________________________________________________________ _________________________________________________________________ _________________________________________________________________

Koliko ste bili zadovoljni rezultatom pregovora?

_________________________________________________________________ _________________________________________________________________ _________________________________________________________________

Ako biste neto promijenili, ta bi to bilo?

_________________________________________________________________ _________________________________________________________________ _________________________________________________________________

116

Materijal za uesnike 5

Obrazac - Kompromis
Primjer pregovaranja u kome ste postigli kompromis s drugom stranom. Kako je teklo pregovaranje?

_________________________________________________________________ _________________________________________________________________ _________________________________________________________________ _________________________________________________________________

Kakvi su odnosi s drugom stranom bili prije, tokom i poslije pregovora?

_________________________________________________________________ _________________________________________________________________ _________________________________________________________________

Koliko ste bili zadovoljni rezultatom pregovora?

_________________________________________________________________ _________________________________________________________________ _________________________________________________________________

Ako biste neto promijenili, ta bi to bilo?

_________________________________________________________________ _________________________________________________________________ _________________________________________________________________

117

Materijal za uesnike 6

Obrazac - Pobjednik/pobjednik
Primjer pregovaranja u kome su sve strane dobile, pobjeda-pobjeda. Kako je teklo to pregovaranje?

_________________________________________________________________ _________________________________________________________________ _________________________________________________________________ _________________________________________________________________

Kakvi su odnosi s drugom stranom bili prije, tokom i poslije pregovora?

_________________________________________________________________ _________________________________________________________________ _________________________________________________________________

Koliko ste bili zadovoljni rezultatom pregovora?

_________________________________________________________________ _________________________________________________________________ _________________________________________________________________

Ako biste neto promijenili, ta bi to bilo?

_________________________________________________________________ _________________________________________________________________ _________________________________________________________________

118

Radionica 2 - PREGOVARANJE

Ciljevi radionice
- Razumjeti proces pregovaranja i uvjeta za postizanje prihvatljivog sporazuma za obje strane - Upoznati svoj pregovaraki prol, te poboljati svoju pregovaraku komunikaciju

Vrijeme izvoenja radionice

60 minuta

Uesnici u radionici
Roditelji i nastavnici Tim za medijaciju

Struktura radionice
1. Uvodna aktivnost SLIKA (10) 2. Glavna aktivnost IZGRADNJA CENTRA ZA LIJEENJE OVISNOSTI (45)

3. Zavrna aktivnost ZMAJ (5)

Materijal za radionicu
omasteri hamer papir papir za biljeke tekst za uesnike Izgradnja Centra za lijeenje ovisnosti slika

119

Jedna osoba stoji izvan kruga sa slikom u ruci koju ostali ne mogu vidjeti. Svi uesnici ove aktivnosti imaju boje i papir s podlokom i trebaju nacrtati tu sliku koju ne vide. Da bi to vie doznali o toj slici, postavljaju otvorena pitanja i sugestije na koje im igra izvan kruga odgovara. Pitanja i sugestije mogu biti: to je sve prikazano na slici?, Opii mi boje na slici Gdje se nalazi objekat na slici? Opii mi izgled objekta na slici. itd. Na kraju svi postave svoje slike ispred sebe i priaju o svojoj slici i iskustvu koje su imali u ovoj aktivnosti. Razgovara se i o razliitosti percepcije, o pitanjima i sugestijama na koje smo dobili najvie informacija.

1 2

UVODNA AKTIVNOST
Slika

GLAVNA AKTIVNOST
Izgradnja Centra za lijeenje ovisnosti U ovoj aktivnosti voditelj e uesnike podijeliti u tri grupe, i to dvije grupe uestvuju u pregovorima, a treu ine posmatrai koji e objektivno posmatrati pregovaraki proces i na kraju pregovaranja dati svoj sud.

Obje grupe dobijaju opis situacije o kojoj e pregovarati. Zadatak obje grupe je sljedei: - odrediti svoju pregovaraku poziciju - odrediti ta ele postii (ishod pregovora) - denirati problem kroz interese i potrebe - napraviti scenario koraka u pregovarakom procesu - odrediti po dva pregovaraa koji e uestvovati u pregovorima. (Oni se ne mogu mijenjati tokom pregovora, ali se u svakom trenutku mogu konsultirati s grupom traenjem pauze, ali ne vie od tri puta). Uesnici sjede u krugu, a pregovarai su unutar kruga. Pregovarai izlau svoje vienje problema, te interese/potrebe koje grupa eli zadovoljiti, pregovaraju. (Materijal za uesnike 1 Izgradnja centra za lijeenje ovisnosti) Nakon 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. okonanog procesa pregovaranja slijedi diskusija: ta su posmatrai primijetili u toku pregovarakog procesa? Kako su se osjeali pregovarai? ta je pregovaraima bilo najtee? Jesu li pregovarai imali podrku grupe? Jesu li pregovarai zadovoljni ishodom pregovaranja? Kako su se osjeali lanovi grupe? Da li su pregovarai slijedili upute grupe? Jesu li lanovi grupe zadovoljni ishodom pregovora? ta bi u ovom pregovarakom procesu promijenili: pregovarai, lanovi grupe i posmatrai, a kako bi proces bio uspjeniji? 10. Da li je ovaj model primjenjiv u stvarnoj situaciji?

Voditelj rezimira ta je pregovaranje, ko su uesnici u pregovorima, koje su faze i ishodi pregovaranja.

120

3
Materijal za uesnike 1 Opis situacije:

ZAVRNA AKTIVNOST
Zmaj Svi se poreaju u vozi, drei osobu ispred sebe oko struka i predstavljaju Zmaja. Prva osoba u nizu je glava, a posljednja rep. Na dati znak glava ima zadatak da uhvat rep dok ostali pomau ili glavi ili repu.

Napomena za voditelja radionice Aktivnost se provodi dok uesnici imaju interes, a cilj aktivnosti jeste oputanje nakon aktivnosti pregovaranja.

Izgradnja centra za lijeenje ovisnosti

Vaa opina je odluila da izgradi centar za lijeenje ovisnosti (droge, alkohola), ali jedino slobodno zemljite za izgradnju ovakvog centra nalazi se u dijelu grada gdje se nalazi vaa kola. Istina, centar bi bio udaljen od kole oko jedan kilometar. Odluku da se centar izgradi na ovoj lokaciji opina obrazlae injenicom da je to jedina slobodna lokacija, a da e izgradnja centra preventivno djelovati na uenike, jer e im biti omoguena posjeta centru ako budu eljeli, te e ove posjete biti i u funkciji prevencije od ovisnosti. Meutim, ni roditelji ni nastavnici ne ele da se centar gradi na lokaciji za koju se opina opredijelila i zato imaju svoje argumente. Napisali su protestno pismo opini i gradonaelnik i njegovi suradnici su pozvali roditelje i nastavnike da pregovore...

121

Radionica 3 - PREGOVARANJE

Ciljevi radionice
- Razumjeti proces pregovaranja i uvjeta za postizanje prihvatljivog sporazuma za obje strane - Poboljati svoju pregovaraku komunikaciju

Vrijeme izvoenja radionice

60 minuta

Uesnici u radionici
Pedagozi/psiholozi Tim za medijaciju

Struktura radionice
1. Uvodna aktivnost TA JE PREGOVARANJE? (10) 2. Glavna aktivnost IV3, IV2 PUTUJE EKSKURZIJA (45)

3. Zavrna aktivnost CIP-CEP-BOING (5)

Materijal za radionicu
omasteri kartice za uesnike tekst za uesnike Ekskurzija radni list za direktora i pedagoge

122

UVODNA AKTIVNOST
ta je pregovaranje? Voditelj podijeli uesnike u tri grupe koje na znak voditelja uzimaju kartice, ispisuju asocijacije na termin PREGOVARANJE i kae ih na papir na zidu. Cilj je napisati to vie asocijacija.

Nakon toga voditelj daje zadatak svakoj grupi da kartice razvrstaju u grupe: - denicija pregovaranja - elementi pregovara - faze pregovaranja - ishodi pregovaranja - pregovaraki stilovi - ostalo vezano za pregovaranje Nakon to svaka grupa razvrsta svoje asocijacije po gore navedenim grupama po jedan predstavnik svake grupe predstavi rezultat grupe.

Uesnici treba da rezimiraju ta je pregovaranje, ko su uesnici u pregovorima, koje su faze i ishodi pregovaranja, koji su pregovaraki stilovi.

123

GLAVNA AKTIVNOST
IV 3, IV 2 putuje ekskurzija U ovoj aktivnosti voditelj e uesnike podijeliti u tri grupe i to dvije grupe uestvuju u pregovorima, a treu ine direktor i dva pedagoga koji e objektivno posmatrati pregovaraki proces i to tome na kraju pregovaranja dati svoje miljenje.

Obje grupe dobijaju opis situacije o kojoj e pregovarati. Zadatak obje grupe je sljedei: - odrediti svoju pregovaraku poziciju - odrediti ta ele postii (ishod pregovora) - denirati probleme kroz interese i potrebe - napraviti scenario koraka u pregovarakom procesu - odrediti po dva pregovaraa koji e uestvovati u pregovorima. Uesnici sjede u krugu, a pregovarai su unutar kruga. Pregovarai izlau svoje vienje problema, te interese/potrebe koje grupa eli zadovoljiti, teku pregovori. (Materijal za uesnike 1 - Ekskurzija) Napomena za voditelja radionice ako aktivnost provodi tim za medijaciju Voditelj daje uputu roditeljima i nastavnicima koji ne podravaju uenike da ne smiju promijeniti svoju odluku. Voditelj daje upute uenicima i dijelu nastavnika koji podravaju uenike da se prisjete naina pregovaranja i da osmisle kako ete pristupiti rjeavanju problema. Tokom pregovora pregovarai se ne smiju mijenjati niti traiti dodatne informacije ili miljenja ostatka grupe. Direktor i pedagozi su duni popuniti i obrazloiti podatke iz tabele. (Materijal za uesnike 2 Tabela za direktora i pedagoge) Diskusija: 1. ta su direktor i pedagozi primijetili u toku pregovarakog procesa? 2. Kako su se osjeali pregovarai? 3. ta je pregovaraima bilo najtee? 4. Jesu li pregovarai zadovoljni ishodom pregovaranja? 5. Kako su se osjeali lanovi grupe? 6. Jesu li lanovi grupe zadovoljni ishodom pregovora? 7. ta bi u ovom pregovarakom procesu promijenili: pregovarai, lanovi grupe i posmatrai, a kako bi proces bio uspjeniji? 8. Da li je ovaj model primjenjiv u stvarnoj situaciji?

Uesnici treba da naue da shodno projiciranom ishodu pregovora odaberu i odgovarajui stil pregovaranja.

124

ZAVRNA AKTIVNOST
Cip-cep-boing U ovoj igri koriste se samo tri instrukcije: cip, cep i boing. Svi stoje u krugu. Jedna osoba poinje izgovorivi jednu od instrukcija.

Ukoliko kae: cip: osoba sa njegove/njene lijeve strane dalje daje jednu od instrukcija; cep: osoba sa njegove/njene desne strane dalje daje jednu od instrukcija; boing: mora da pokae na neku osobu koja se nalazi prekoputa, pa tada ta osoba daje daljnju instrukciju. Igra se igra brzo i unosi zabune, a time i smijeh. Ko pogrijei, ispada.

Napomena za voditelja radionice Aktivnost se provodi dok uesnici imaju interes, a cilj aktivnosti jeste oputanje nakon aktivnosti pregovaranja.

125

Materijal za uesnike 1

Ekskurzija

Opis situacije: Poetak je kolske godine. Uenici zavrnih razreda ve priaju o svojoj maturskoj ekskurziji. uli su da je to doivljaj koji se pamti cijeli ivot, ali da je pored dobre organizacije u razredu vano i kamo otii na ekskurziju. elja je mnogo. Treba odabrati kamo otii. Poslije debata u razredu opredijelili su se da to bude London. Razrednica je pozvala roditelje na sastanak a povodom odabira mjesta za ekskurziju. Predoila im je vie ponuda Italiju, Tursku, paniju, Egipat, ali im je rekla da uenici ele putovati iskljuivo u London. Za putovanje u London podrku su im dali i neki nastavnici, koji su ve vodili ekskurzije u Italiju, Tursku, paniju ili Egipat i pri tome imali loih iskustava. Ovo bi i nastavnicima i uenicima kole bilo prvi put da putuju u London na ekskurziju. Roditelji i dio nastavnika, koji nije dao podrku putovanju u London, svjesni su da trokovi putovanja moraju biti prihvatljivi da bi to vei broj uenika iao na ekskurziju, te da je odlazak u London previe skup. I poslije razgovora s roditeljima uenici nisu odustali od izbora Londona za ekskurziju. Kako bi donijeli odluku o tome kamo putovati na ekskurziju, razrednica je pozvala direktora i oba pedagoga kole, a oni su rekli da uenici, roditelji i obje grupe nastavnika (oni koji daju podrku za putovanje u London i oni koji ne daju podrku) moraju pregovarati. I direktor i oba pedagoga e prisustvovati pregovorima i pratiti da li se pregovaraki proces odvija objektivno.

Materijal za uesnike 2

Tabela za direktora i pedagoge

Rezultat pregovaranja

Vrsta pregovaranja

Stil pregovaranja

Faze pregovaranja

126

VI
Tehnike i procedure medijacije
- ta biste sve ponekad dali da ne posredujete u rjeavanju sukoba izmeu djece? - Moe li trea osoba stvarno pomoi u rjeavanju konikta? - Jeste li esto medijator u porodici ili koli? - Moe li se postati uspjean medijator? - Kakav je bio daljnji meusobni odnos strana koje su bile u koniktu? - Vie mira u kui ili... kao posljedica uspjene medijacije

6.1. Pojam medijacije

Svakodnevno se naemo u nizu sukoba, ili kao uesnici ili kao svjedoci. Najee su to sukobi s ljudima s kojima ivimo, suraujemo, druimo se, a ponekad smo u sukobu i sa samim sobom. I u koli se svakodnevno javljaju sukobi. Oni mogu nastati izmeu raznih aktera - nastavnika, uenika, uenika i nastavnika, nekih grupa u koli i sl. Sukobi postoje zbog injenice da su svi ljudi razliiti i imaju razliite potrebe i elje. Sukob je injenica s kojom se suoava svako drutvo i nije ni pozitivan ni negativan ve je sastavni dio naeg svakodnevnog ivota. Pozitivne ili negativne mogu biti njegove posljedice, ovisno o nainu na koji ga razrijeimo ili ga uope ne rijeimo. Do negativnih posljedica dolazi kada sukob ne rjeavamo i time se poveava napetost, naruava odnos i pogorava naa slika o nama samima, ali i o drugima. Zbog toga esto dolazi i do najgorih posljedica psihikog ili zikog nasilja. Pozitivne posljedice sukoba su situacije u kojima on uzrokuje pozitivnu promjenu situacije, osoba koje su u njemu, kada potakne na razmiljanje i uenje o sebi i drugima te na razvoj odnosa. Ako je objema stranama stalo do ciljeva koje ele postii, ali i do njihovog meusobnog odnosa, jedini prihvatljiv nain da postignu oboje (da postignu cilj i zadre dobar odnos) bit e da sukob razrijee. Tu im dosta moe pomoi proces medijacije. Medijacija, engl. mediation, znai posredovanje. To je tehnika razrjeenja konikta i podrazumijeva uee tree strane (medijatora) koja je neutralna, povjerljiva i prihvatljiva za strane u koniktu. Cilj medijacije je da se na konstruktivan nain prie koniktu i da doe do zajednikog rjeenja. U toku procesa medijacije svaka strana u sporu moe iznijeti svoje stavove, pojasniti kako trenutni spor utjee na nju, te kakve bi opcije zadovoljile njene interese. Medijator e paljivo sluati, usmjeravati stranke da razgovaraju o kljunim pitanjima, uoavati zajednika stanovita i interese stranaka i pomagati strankama da na njima baziraju svoj dogovor. Medijator vodi rauna o procesu dok su strane odgovorne za donoenje odluke o konanom rjeenju. Medijator uspostavlja i olakava razgovor izmeu stranaka, kako bi one postigle ovaj cilj, ali ne donosi odluke o tome kako e spor biti rijeen. Zato je medijacija poeljna tehnika rjeavanja sukoba u koli? Zato to: - uesnici u medijaciji sami dolaze do rjeenja, to poveava opredijeljenost za provoenje dogovora, - miljenja i vrijednosti uesnika u medijaciji se uvaavaju, - medijacija stvara pozitivnu atmosferu i pomae izgradnji odnosa meu uesnicima u medijaciji, - medijacija je brza i ekasna tehnika rjeavanja sukoba, - medijacija je jeftinija u odnosu na druge postupke rjeavanja sukoba, - su informacije iznesene u postupku medijacije povjerljive, - se gradi kultura sluanja, dijaloga i kreativnoga rjeavanja sukoba, jer sukobljene strane, pouene iskustvom pronalaska kvalitetnog rjeenja, mijenjaju svoj stav prema sukobu, te se prolaenjem kroz proces ue nositi sa sukobima u budunosti, pa ak i bez pomoi tree strane Medijacija ima sve bitne karakteristike procesa rjeavanja problema: - deniranje problema, - izlistavanje moguih rjeenja, - izbor rjeenja, - donoenje odluke, - provoenje odluke i - procjena uspjenosti odluke/rjeenja. Kada se obratiti timu za medijaciju? Timu se moete javiti u trenutku kada: su vae emocije i emocije druge strane intenzivne i kada spreavaju dogovor, je komunikacija izmeu vas i druge strane slaba ili kada strane ne mogu same izmijeniti situaciju, pogrena tumaenja i stereotipi odmau rjeavanju sukoba, negativna ponaanja stvaraju barijere izmeu vas i druge strane, postoje interesi koji se tumae na razliite naine, a vi i strana u sukobu imate potekoe kako da ih zadovoljite, protumaene ili stvarne razlike u vrijednostima razdvajaju strane, strane nemaju procedure za pregovore, koriste pogrenu proceduru, ili ne koriste proceduru na najbolji nain, strane imaju tekoe da zaponu pregovore ili su doli do orsokaka u pokuaju da razrijee sukob.

128

6.2. Principi medijacije

Principi medijacije su: Dobrovoljnost - Strane u sukobu dobrovoljno pokreu postupak medijacije i uestvuju u postizanju sporazuma. Povjerljivost - Postupak medijacije je povjerljive prirode. Izjave stranaka iznesene u postupku medijacije ne mogu se bez odobrenja stranaka koristiti kao dokaz u bilo kojem drugom postupku. Jednakost stranaka - Stranke u postupku medijacije imaju jednaka prava.

6.3. Tipovi medijacije

Sukobi pogodni za medijaciju su svi sluajevi koji se mogu rijeiti dogovorom izmeu sukobljenih strana: vrnjaka i kolska medijacija porodina i medijacija razvoda medijacija u poslovnim odnosima medijacija u lokalnoj zajednici medijacija u radnim sporovima medijacija izmeu maloljetnog poinioca i rtve krivinog djela

129

6.4. Faze medijacije

Iako postoji vie teorija koliko koraka ima medijacija, mi emo primjenjivati model medijacije u est koraka i to: 1. Jasno deniranje problema O deniciji problema ovisi koliko emo ga uspjeno rijeiti. Pomozite stranama u sukobu da jasno deniraju situaciju; - Pomozite stranama u sukobu da izraze svoje potrebe i naprave razliku izmeu potreba i elja (naina zadovoljenja potreba), Ovu aktivnost zavravate kada su potrebe obje strane jasno denirane. 2. Smiljanje (izlistavanje) moguih rjeenja Podstiite strane u sukobu da smisle (izlistaju) razliita rjeenja koja bi mogla zadovoljiti i jednu i drugu stranu. 3. Procjenjivanje rjeenja Pomozite stranama u sukobu da izlistana rjeenja podijele na: rjeenja koja se eliminiraju i rjeenja oko kojih e se dogovarati ili koja doprinose razrjeavanju konikta. 4. Donoenje odluke Ako su prethodni koraci provedeni na pravilan nain, pravo rjeenje se nametne. Ako se pojavi nekoliko prihvatljivih rjeenja, potrebno je ponovo razmotriti svako od njih. Medijator se mora truditi da strane u medijaciji postignu potpunu saglasnost da e doneseno rjeenje zadovoljiti potrebe obje strane. Mogue je nakon postizanja saglasnosti potpisivanje ugovora koji e obavezati strane da isprobaju rjeenje s kojim su se usaglasili. 5. Odreivanje naina provoenja rjeenja Kako bi donesena odluka bila u potpunosti provedena (ko, ta, kada i kako radi na provoenju oduke), odreuje se nain provoenja rjeenja. 6. Procjena uspjenosti rjeenja Neophodno je procijeniti ekasnost postignutog dogovora i omoguiti da svi uesnici u medijaciji, kao i medijator, kau svoje miljenje. -

6.5. Uloga medijatora

Medijator (vi) je osoba (ili osobe) koja je obuena da vodi proces medijacije, pomno saslua strane u koniktu, omoguava korisnu razmjenu informacija, pomae u razvoju moguih rjeenja, nalazi izlaz iz bezizlaznih situacija, pregovara o dogovoru koji mogu prihvatiti obje strane i koji zadovoljava najvanije interese obje strane.

Medijator mora biti prihvaen od sukobljenih strana; ne smije biti direktno umijean u konikt; mora biti nepristrasan; ne smije donositi sudove; je odgovoran za proces, a sukobljene strane za sadraj nije odgovoran za rjeenje; treba pomoi da se iskau interesi i osjeanja sukobljenih strana; treba paziti na odravanje ravnotee moi izmeu sukobljenih strana; mora biti povjerljiv Medijator mora posjedovati osobine

aktivnog sluanja, izraavanja svojih potreba bez optuivanja drugih (asertivnost), pregovaranja kojima proces usmjerava ka pozitivnom ishodu uz ponovno uspostavljanje povjerenja, utvrivanja procedura i pravila kojima se uvodi red u ponaanje i odnose meu stranama u procesu medijacije.

130

6.6. Medijacija u koli

Razliiti sukobi sastavni su dio porodice ili kole (roditelji djeca, djeca djeca, uenik uenik, nastavnik-uenik, nastavnik-nastavnik, nastavnik direktor, roditelj nastavnik itd.). Kao i u drugim sredinama, on moe djelovati pozitivno ili negativno, odnosno moe oslabiti ili ojaati odnose u porodici ili koli. Sukobi su sve ei, sa sve intenzivnijim emocijama, a imaju i sve ozbiljnije posljedice pa tako sve ee vode nasilju. Medijacija u koli predstavlja alternativu, ali i dopunu poznatim metodama u rjeavanju sukoba. Vrnjaka medijacija predstavlja medijaciju u kojoj djeca/uenici uzimaju ulogu medijatora. Naime, uenici koji se obue za primjenu medijacijskih vjetina mogu uspjeno posredovati u sukobima koji se javljaju u njihovoj kako kolskoj tako i iroj sredini ili pak porodici. Mlade osobe mogu biti vrlo produktivne kao posrednici u sukobu, mogu uspjeno razumjeti konikt i pribliiti razliite stavove strana koje su u sukobu. Dobre strane vrnjake medijacije su brojne. Naprimjer, djeca/uenici postaju aktivni u rjeavanju problema koji se javljaju u njihovom okruenju, ue se pozitivnim nainima rjeavanja koniktnih situacija i spremnije preuzimaju odgovornost, tenzija izmeu djece i roditelja odnosno uenika i nastavnika se smanjuje a sam odnos poboljava, roditelji i nastavnici vie nisu toliko zaokupljeni rjeavanjem svakodnevnih problema, posebno onih koji se javljaju izmeu djece/uenika. Ono to je svakako cilj ovog poglavlja jest insistirati na primjeni vrnjake medijacije u odgojno-obrazovnim ustanovama te na taj nain potaknuti i nauiti uenike kako svakodnevene sukobe mogu, pomou medijacije, rjeavati sami i to na miran i nenasilan nain.

MEDIJACIJA U KOLI PRIMJER

Izgladiti konikt uz pomo uenika znai da oni sami preuzimaju odgovornost za svoje ivotno okruenje. Ovaj model sastoji se od etiri dijela:

1. Uvod
1. Pozdrav: Medijator se predstavi i zamoli ostale uesnike da se predstave. 2. Pojasniti ciljeve: Objasni se cilj razgovora kojim se pokuava rijeiti konikt. Sukobljene strane trebaju samostalno potraiti rjeenja koja e ih zadovoljiti. Medijator nudi svoju pomo tokom ovog procesa. 3. Imenuju se osnovni principi: Medijator garantira da je neutralan. 4. Objasni se proces tokom kojeg se pokuava izgladiti konikt: Medijator objanjava sljedee korake procesa: - prvo, obje strane iznose svoje stavove - drugo, obje strane trae zajednike take i rjeenja - tree, obje strane pismeno potvruju dogovor. 5. Objasne se pravila razgovora: Medijator objanjava najvanija pravila kojih se obje strane moraju pridravati tokom razgovora: - ne prekidati suparnika dok govori, - zapisivati ono to elimo parafrazirati (provjeriti da li smo dobro razumjeli) - ne vrijeati suparnika Medijator bi trebao dobiti potvrdu od uesnika u razgovoru da: - prihvataju predloena pravila - e se pridravati pravila - e ih medijator uvijek podsjetiti na njihovo pridravanje (ako budu odstupili od njih). 6. Dogovori se poetak razgovora: Dogovori se ko e prvi izloiti svoje vienje konikta. Ako se koniktne strane ne dogovore o tome ko bi prvi trebao izloiti svoje stavove, onda medijator odreuje koja strana poinje prva.

2. Objanjenja
1. Izvjetaji: Koniktne strane jedna po jedna iznose svoje vienje konikta i trenutnu situaciju. 2. Saetak: Medijator ponavlja najvanije take izlaganja obje strane i napravi saetak predstavljene koniktne situacije. 3. Pitanja: Ako je mogue, potrebno je da se u igru uvedu emocije i motivi sukobljenih strana koji su vezani za konkretan konikt. Zato si ...? ili ta si mislio kada si ...? 4. Izraziti osjeaje: S obzirom na to da je veoma korisno izraziti emocije, medijator pita za emotivno stanje i raspoloenje koniktnih strana nakon iznoenja njihovih

131

vienja konikta. To je na neki nain i pitanje koje otkriva odnos sukobljenih strana prema onome to su upravo uli od svog suparnika. Vjerojatno emo napraviti korak naprijed ako mi sada moete rei kako se osjeate nakon ovoga to ste uli. 5. Izraziti udio u koniktu: Razgovor o udjelu u koniktu moe se lake voditi ako se sprijee meusobna vrijeanja. Moe li rei kako si ti i u kojoj mjeri pridonio nastanku i razvijanju konikta? Moda neim to si rekao, moda zbog smijeha u nekoj odreenoj situaciji, prijetnji ili slino? 6. Prelazak: Na kraju ove faze postoji mogunost da se opet postavi pitanje o tome kako se koniktne strane osjeaju nakon onoga to su ule. Najvanije take trebao bi saeti medijator u svom izlaganju. Nakon toga uesnicima treba skrenuti panju na sljedei korak - potragu za rjeenjima. Sada trebate razmisliti kako se moe popraviti nanesena teta i kako bi se va odnos mogao poboljati u budunosti. Uputa: U ovoj fazi postoji mogunost da eventualno bude neophodno organiziranje pojedinanih razgovora sa stranama u koniktu, naprimjer kada: - diskusija postane neugodna - nema pribliavanja stavova (miljenja) - neka od strana ne eli govoriti otvoreno - se uesnici ne dre dogovorenih pravila. Medijator treba prekinuti razgovor svaki put kada se stekne utisak da sukobljene strane u tom trenutku ne mogu pronai nikakvo zajedniko rjeenje. U ovakvim sluajevima medijator moe napraviti pauzu, dogovoriti nastavak medijacije ili traiti pomo kolege medijatora (jer se medijacija moe raditi i u paru medijatora).

3. Rjeenja
1. Razmisliti o moguim rjeenjima: Strane u koniktu sakupljaju prijedloge rjeenja. Svaka strana zapisuje svoje prijedloge. Razmislite o tome to ste vi lino spremni uiniti i to oekujete od druge strane. 2. Zapisati mogua rjeenja: Svi prijedlozi rjeenja se proitaju i sasluaju. Medijator ih zapisuje na odvojene kartice. 3. Odabrati rjeenja: Prijedlozi rjeenja se zajedniki ocjenjuju. Dobri prijedlozi su: realni, ujednaeni i jasni! Koji je prijedlog najbolji? Postoji li mogunost da kombiniramo dva ili vie prijedloga? 4. Dogovoriti se oko rjeenja: Mogui dogovori se ponude usmeno i diskutuje se o tome da li se sukobljene strane slau s njima.

4. Dogovor
1. Zapisati dogovor: Napravi se pismeni zapis dogovora. Rjeenje mora biti jasno formulirano: ko e kad i ta uiniti da bi se prevladao konikt i nadoknadila teta. Koriste se jednostavne i jasne rijei (bez okrivljavanja jedne ili druge strane). Moe se navesti i to e se dogoditi ako jedna od strana ne provede dogovoreno. 2. Potpisati dogovor: Kada se formulira dogovor, on se proita (reenicu po reenicu) i jo jednom ga potvrde strane u koniktu. Ako se uesnici saglase sa svim pojedinostima, medijator pita je li cjelokupan dogovor prihvaen ili postoje jo neka otvorena pitanja. Dogovor se potpisuje. 3. Zavretak: Na samom kraju mogue je postaviti pitanje o tome kako su uesnici doivjeli cjelokupan proces i kako sada vide svoje meusobne odnose u budunosti.

132

Koraci u posredovanju6
UVOD
Predstavi se kao medijator. Pitaj uesnike u koniktu da li bi eljeli pomo u rjeavanju problema. Pronai mirno mjesto za odravanje medijacije. Trai od njih da se sloe sa sljedeim: - da e pokuati da rijee problem - da ne smiju da se vrijeaju - da uvijek saekaju da druga osoba zavri s priom - da imaju povjerenja u tebe.

SLUANJE
Pitaj Pitaj Pitaj Pitaj prvu osobu ta se dogodilo. Prepriaj. prvu osobu kako se osjea. Razmisli o njenim osjeanjima. drugu osobu ta se dogodilo. Prepriaj. drugu osobu kako se osjea. Razmisli o njenim osjeanjima.

TRAGANJE ZA RJEENJIMA
Pitaj prvu osobu ta je mogla da uradi drugaije. Prepriaj. Pitaj drugu osobu ta je mogla da uradi drugaije. Prepriaj. Pitaj prvu osobu ta moe odmah uraditi kako bi pomogla da se problem rijei. Prepriaj. Pitaj drugu osobu ta moe odmah uraditi kako bi pomogla da se problem rijei. Prepriaj. Postavljaj kreativna pitanja da bi zavaene strane pribliio rjeenju.

PRONALAENJE RJEENJA
Pomozi objema stranama da pronau rjeenje kojim e biti zadovoljni. Ponovi rjeenje i sve njegove dijelove i jednom i drugom protivniku, pitaj ih da li se slau. estitaj i jednom i drugom zbog uspjeha koji su postigli zahvaljujui posredovanju.

Ovaj model medijacije e se primjenjivati u svim radionicama.

133

Nauili smo:
Medijacija, engl. mediation znai posredovanje. To je tehnika razrjeenja konikta i podrazumijeva uee tree strane (medijatora) koja je neutralna, povjerljiva i prihvatljva za strane u koniktu. Cilj medijacije je da se na konstruktivan nain prie koniktu i doe do zajednikog rjeenja. Principi medijacije su: dobrovoljnost, povjerljivost i jednakost stranaka. Tipovi medijacije: vrnjaka i kolska medijacija porodina i medijacija razvoda medijacija u poslovnim odnosima medijacija u lokalnoj zajednici medijacija u radnim sporovima medijacija izmeu maloljetnog poinioca i rtve krivinog djela. Koraci u medijaciji: 1. Jasno deniranje problema O deniciji problema ovisi koliko emo ga uspjeno rijeiti. 2. Smiljanje (izlistavanje) moguih rjeenja Medijator podstie obje strane u sukobu da smisle (izlistaju) razliita rjeenja koja bi mogla zadovoljiti i jednu i drugu stranu. 3. Procjenjivanje rjeenja Procjenjujemo mogua rjeenja, neka odmah eliminiramo, oko nekih se dogovara imajui u vidu koliko doprinose rjeenju problema ili rjeavaju problem. 4. Donoenje odluke Najbolje rjeenje samo se nametne, ako su prethodni koraci provedeni na pravilan nain. Ako svi prihvate ovo rjeenje, aktivnost se okonava. 5. Odreivanje naina provoenja rjeenja Kako bi donesena odluka bila u potpunosti provedena (ko, ta, kada i kako radi na provoenju oduke), odreuje se nain provoenja rjeenja. 6. Procjena uspjenosti rjeenja Neophodno je procijeniti ekasnost postignutog dogovora i da svi uesnici u medijaciji, kao i medijator, kau svoje miljenje. Vrnjaka medijacija predstavlja medijaciju u kojoj sami uenici uzimaju ulogu medijatora. Naime, uenici koji se obue za primjenu medijacijskih vjetina mogu uspjeno posredovati u sukobima koji se javljaju u njihovoj kako kolskoj tako i iroj sredini. Mlade osobe mogu biti vrlo produktivne kao posrednici u sukobu, da mogu uspjeno razumjeti konikt i da priblie razliite stavove strana koje su u sukobu.

134

Radionica 1 - MEDIJACIJA

Ciljevi radionice
- Osposobiti uesnike za ulogu medijatora

Vrijeme izvoenja radionice

90 minuta

Uesnici u radionici
Roditelji i nastavnici

Struktura radionice
1. Uvodna aktivnost DLANOVI U PLESU (10) 2. Glavna aktivnost MEDIJATORI U AKCIJI (70)

3. Zavrna aktivnost AUTOMOBILI (10)

Materijal za radionicu
omasteri tekst za uesnike Kolege papiri za biljeke posmatraa

135

1 2
136

UVODNA AKTIVNOST
Dlanovi u plesu Svako nae sebi para, zatim se podijele na uloge A i B. A vodi, B prati, potom se zamijene. A i B isprue ispred sebe dlanove, primaknu ih toliko blizu da mogu osjetiti energiju onog drugog, ali se ne dodiruju. Zatim A pone da pomjera dlanove zamiljajui da plee, B ga slijedi dlanovima. Tako pleu dok se ne usklade:

Bitan je ritam kao okosnica za sklad.

Voditelj komentarie kako je prijatan osjeaj sigurnosti kad se uskladimo s drugim i kad znamo da na to moemo raunati.

GLAVNA AKTIVNOST
Medijatori u akciji Voditelj razvrsta uesnike po ulogama (uesnici u medijaciji, medijator i posmatra) izvlaenjem ceduljica sa nazivima uloga koje e igrati.

Uesnici medijatori, uesnici u medijaciji i posmatrai shodno obavezi koju imaju u procesu medijacije imaju za pripremu 15 minuta, a onda slijedi proces medijacije shodno principima i fazama medijacije. (Materijal za uesnike 1 Kolege) Nakon okonanog medijacijskog procesa slijedi diskusija u velikoj grupi - razmjena miljenja, utisaka, osjeanja.

Voditelj podsjea ta je medijacija, koje su faze medijacije i koje osobine treba da ima medijator.

Formiraju se trojke i stanu u kolonu drei se rukama za ramena. Prva dva igraa zatvore oi, a posljednji otvorenih oiju upravlja automobilom pazei da se ne sudare s ostalim igraima. Svi automobili moraju napraviti tri kruga vodei rauna o preprekama koje je voditelj postavio u prostoriji. Voditelj topericom prati vrijeme izvravanja zadatka. Nakon igre razgovara se o iskustvima.

ZAVRNA AKTIVNOST
Automobili

Voditelj zakljuuje da je u situaciji medijacije vrlo vano imati osposobljenog medijatora, koji nas kao stranu zainteresiranu za rjeenje sukoba, uspjeno vodi ka prihvatljivom ishodu medijacije, uprkos brojnim preprekama na koje nailazimo.

Materijal za uesnike 1

Kolege

Kolega 1: Ve godinama ivim u jednom malom selu. Radim u gradskoj koli u kojoj je veina i uenika i nastavnika, takoer, iz grada. Aktiv nastavnika mi je dodijelio zadatak da napiem radionicu o nenasilnoj komunikaciji sa Kolegom 2, koji je prije nekoliko dana pri oputenom razgovoru u zbornici izjavio da su ljudi sa sela loi nastavnici. Znam da to nije bilo upueno meni, ali ipak to je diskriminacija! Izbjegavam ga, ne mogu da radim s njim. Uprkos tome to je sklon nepromiljenim izjavama, mislim da je jednostavan i dobroudan ovjek.Trebalo bi poeti sa radom na radionici, ali... ne mogu s njim!

Kolega 2: Prije nekoliko dana aktiv nastavnika mi je dodijelio zadatak da napiem radionicu o nenasilnoj komunikaciji sa Kolegom 1. Meutim, Kolega 1 je poeo da me izbjegava. Ne pozdravlja me ujutru, samo uti. Jure je ak, kada sam ga zapitao hoemo li poeti s poslom, okrenuo glavu, neto promrmljao i izaao iz zbornice. Ne znam ta mu je. Ne bih da se alim direktoru ili pedagogu, ne znam ta da radim. injenica je da bih vie volio da trebam radionicu napisati s mojim kumom, s njim je lake raditi.

137

Radionica 2 - MEDIJACIJA

Ciljevi radionice
- Osposobiti uesnike za ulogu medijatora

Vrijeme izvoenja radionice

90 minuta

Uesnici u radionici
Roditelji i nastavnici Tim za medijaciju

Struktura radionice
1. Uvodna aktivnost ZATVORENIH OIJU (10) 2. Glavna aktivnost MEDIJATORI U AKCIJI (70)

3. Zavrna aktivnost 1, 2, 3 (10)

Materijal za radionicu
omasteri tekst za uesnike Petar i Marko papiri za biljeke posmatraa papiri za crtee

138

1 2 3

UVODNA AKTIVNOST
Zatvorenih oiju Uesnici imaju povezane oi. Zadatak je da u roku od 3 minute na papiru nacrtaju ribu, okean i amac. Nakon tri minute voditelj im kae da dodaju jo jednu stvar i to: osmijeh na lice ribe, sidro koje visi iz amca, sunce koje zalazi. I za ovaj zadatak imaju 3 minute.

Nakon skidanja poveza slijedi izloba slika.

GLAVNA AKTIVNOST
Medijatori u akciji Voditelj razvrsta uesnike po ulogama (uesnici u medijaciji, medijator i posmatra) izvlaenjem ceduljica s nazivima uloga koje e igrati.

Sve grupe medijatori, uesnici u medijaciji i posmatrai shodno obavezi koju imaju u procesu medijacije imaju za pripremu 15 minuta, a onda slijedi proces medijacije shodno principima i fazama medijacije. (Materijal za uesnike 1 Petar i Marko)

ZAVRNA AKTIVNOST
1, 2, 3

Cijela grupa stane u dva reda, jedni nasuprot drugima, tako da svako ima svog para. Na znak voditelja pokazuju prstima 1, 2 ili 3. Prije toga se dogovore ta koji broj znai, odnosno koja aktivnost se preuzima za koji broj. Npr. 1 rukovanje, 2 tapanje po ramenu, 3 zagrljaj. Uesnici treba da rade ono to pokae manji broj. Onda se jedan red pomjeri za jedno mjesto tako da uesnik iz drugog reda sada ima novog partnera i tako redom dok se svi uesnici ne pozdrave jedan s drugim.

Napomena za voditelja radionice Aktivnost se provodi dok uesnici imaju interes, a cilj aktivnosti jeste oputanje nakon aktivnosti medijacije.

139

Materijal za uesnike 1

Petar i Marko
Marko se vratio kui iz kole. Ovaj dolazak je izgledao drugaije. Razbijenog nosa i sa modricama ispod oka. Majka se uzrujala i pitala ko mu je to uinio. Marko je samo tiho rekao da je to uinio Petar. Majka nije postavila vie niti jedno pitanje, ali je glasno vikala otkud nekome pravo da tue njeno dijete, otila do razrednice, a onda i do policije, i prijavila nasilje nad sinom. Petrovi i Markovi roditelji su godinama dobri prijatelji. Zajedno su ili u srednju kolu. Meutim, djeca se nikada nisu dobro slagala. Razliitog su imovinskog stanja. Petrovi roditelji su ugledni ljekari, a Markovi su radnici i majka je nedavno ostala bez posla. Niko od roditelja nema nasilniku prolost. Vidjevi majku uzrujanu, Marko se vratio u kolu, pronaao Petra i poela je ponovna svaa. Marko: Petar: Marko: Petar: Marko: Petar: Marko: Petar: Udario si me pesnicom u lice i neu se smiriti dok i ti ne dobije batine. Ti si sve poeo. Htio sam da ti kaem da je runo to to si uradio na asu... to se to tebe tie? Ti ne razumije, Marko... Mrzi me ve odavno... I prole godine si mi uzeo sat... Ti si bogata... A tvoju majku su otpustili, jer je lijena...

Svaa je podijelila roditelje, djecu, prijatelje iz razreda, pa ak i nastavnike. kolski tim za medijaciju je pozvan, jer su sve strane pristale na njihovo posredovanje u rjeavanju ovog konikta.

140

Radionica 3 - MEDIJACIJA

Ciljevi radionice
- Osposobiti uesnike za ulogu medijatora

Vrijeme izvoenja radionice

90 minuta

Uesnici u radionici
Roditelji i nastavnici Tim za medijaciju

Struktura radionice
1. Uvodna aktivnost GRUPNI IZLET (10) 2. Glavna aktivnost MEDIJATORI U AKCIJI (70)

3. Zavrna aktivnost BALON (10)

Materijal za radionicu
omasteri tekst za uesnike Provala u kabinet papiri za biljeke posmatraa radni list Balon

141

Voditelj govori uesnicima da se udobno smjeste u svojim stolicama, zatvore oi, prisjete mjesta na kojem su se veoma dobro osjeali, koje im je ostalo u lijepom sjeanju. Sugerira im da se malo zadre na tom mjestu da se to bolje prisjete tog mjesta i osjeaja koji su uz njega vezani. Nakon to ih ostavi minut dva sa svojim sjeanjima sugerira im da organiziraju izlet na to mjesto sa ovom grupom. Imaju potpunu slobodu oko organizacije, putovanja, vremena boravka i aktivnosti, a kada se vrate s grupom, neka otvore oi. Kada otvore oi, svi kau kamo su vodili grupu, ta se zanimljivo desilo.

1 2

UVODNA AKTIVNOST
Grupni izlet

Voditelj trai da uesnici navedu to vie razloga zato je bilo ljepe ii sam na ovo mjesto ili s grupom.

GLAVNA AKTIVNOST
Medijatori u akciji Voditelj razvrsta uesnike po ulogama (uesnici u medijaciji, medijator i posmatra) izvlaenjem ceduljica s nazivima uloga koje e igrati.

Sve grupe medijatori, uesnici u medijaciji i posmatrai, shodno obavezi koju imaju u procesu medijacije, imaju za pripremu 15 minuta, a onda slijedi proces medijacije shodno principima i fazama medijacije. (Materijal za uesnike 1 Provala u kabinet)

Voditelj podstie diskusiju u velikoj grupi - razmjena miljenja, utisaka, osjeanja.

142

ZAVRNA AKTIVNOST
Balon Voditelj podijeli uesnicima crte s balonom Uesnici zamisle jedan od svojih konikata. Daju mu ime, kao naslov prie. Takoer, oboje ga u boji koju oni ele (ili ih ta boja asocira na taj konikt). Uesnici zatim predstave svoj konikt naslov i boju uz kratko pojanjenje konikta.

Voditelj pita ta balon dri za tlo? To su: ljutnja, tuga i osveta. Razliitim bojama oboje svaki kamen koji dri svaku emociju za tlo i zato balon ne moe poletjeti. Voditelj kae: Zatvorite oi. Idemo na livadu. Dan je vedar. Proljee je. Zamislite da se ue ljutnje polake odvezuje i pada u travu, a balon je privezan jo samo s dva kraja. Sljedee ue je osveta i ono se odvezuje i pada u travu. Zadnje ue koje se odvezuje je ue tuge. Kada je ono palo na zemlju, balon se poeao dizati, sve vie prema nebu. Gledate balon kako se ljulja i odlazi u oblake. Voditelj pita uesnike kako se osjeaju, sada kada je balon nestao u oblacima? (Materijal za uesnike 2 Balon)

Napomena za voditelja radionice Cilj aktivnosti jeste oputanje nakon aktivnosti medijacije, pranjenje emocija. Balone treba pustiti u isto vrijeme, kako bi se ukazalo da je vano i grupno pranjenje emocija nakon medijacijskog procesa.

143

Materijal za uesnike 1

Situacija Provala u kabinet

Jo jedno dosadno nedjeljno popodne. U koli se ve dugo nita ne dogaa, a uskoro e jo jedna generacija zavriti kolovanje. Grupa prijatelja ide u isti razred. Dosauju se pred zgradom. Kraj je kolovanja, a mi nismo uinili nita da nas pamte! ree Sanjin A ta da uradimo? Ima li ko kakvu ideju? upita Maja. Provalimo u kolu i napravimo malo nereda unutra ree Vanja. Pa, ne znam. ta ako nas uhvate, tada emo stvarno imati problem? upita Damir. Ma daj, Damire, nee nas uhvatiti, ta ti je. ta si se uplaio? Neemo pretjerivati. Nee valjda biti izuzetak? dodao je Vanja ironino. Pa, dobro, ali ne znam... - opet e Damir. Idemo u kabinet hemije. On je s druge strane dvorita, gornji prozor je otvoren i niko nee vidjeti da smo uli. Uostalom, profesorica hemije nam je nadavno svima podijelila loe ocjene. A tebe je, Damire, jo i izvrijeala da si neuredan kao...- ree Sanjin. Pa, idemo, pokazat emo mi njoj ljutito e Damir.

Grupa se uputila prema kolskom dvoritu, spretno ula u kabinet i poela unitavati stvari. Skinuli su sijalice, ispreturali stvari u ormaru, iarali zidove, a onda je naiao domar. Dok je domar vikao da stanu i da e zvati policiju, uspjeli su pobjei kroz prozor. Domar je pozvao pedagoga, njihovog razrednika i njihove roditelje. Kada su roditelji pitali svakog od njih zato su to uinili, svaki je rekao da ga je nagovorio onaj drugi. Pedagog je pozvao kolski tim za medijaciju. Imali su novi zadatak.

Materijal za uesnike 2 - Balon

144

VII
Strategije izgradnje mira unutar grupe
- Kako sruiti bedeme rata i izgraditi bedeme mira? - Moe li se nasilje sprijeiti i pobijediti? - Jeste li spremni da se prihvatite svoje uloge u timu za medijaciju?

Meu pojedincima, grupama i narodima neizbjeno nastaju sukobi. Razvoj ovjeanstva dokazuje kako je uzaludno pokuavati iskorijeniti nasilje ako se ono samo kanjava zakonom, a ne uini nita na njegovoj prevenciji. Meutim, nauimo li rjeavati sukobe mirnim putem, nauit emo i kako eliminirati razlike meu nama, umanjiti stereotipe i predrasude u naim slojevima identiteta, ivjeti u sigurnom okruenju. Ve smo nauili i tehnike rjeavanja sukoba pregovaranje i medijaciju. Osjeate li se spremno da nenasilno rjeavate sukobe? Konikti nastaju kad neslaganje, razlike, smetnje, konkurencije i nepravde ugroze neto vano u naim ivotima i sistemima vrijednosti. Npr. u situacijama:

Razlike u ciljevima koje elimo ostvariti. Vjerovanja Deniranja uloga Preklapajue uloge Posjed ili teritorija Nedostatak informacija Poricanje Potreba za kontrolom Nedostatak komunikacijskih vjetina Razliiti temperamenti Ogranieni resursi (novac, zemlja, oprema, ljudi) Procedure Vremenske prepreke Sebinost Zle namjere Vrijednosti Pogrene percepcije

Ja elim pobijediti u ovoj utakmici. Mi vjerujemo u ovo, vi vjerujete u to. Mislio sam da si ti odgovoran za red u uionici. Mislio sam da si ti trebao zakljuati vrata (nakon to su iz kabineta nestale neke stvari). Odlazi iz moje klupe. Da si mi rekao ta da uradim... Spreman sam da te udarim, a ti porie da je neto pogreno u naem druenju. Niko vie ne potuje moju ocjenu. Ona nikad ne slua Ti si najnekreativniji uenik u razredu. Ne mogu kupiti torbu i tebi i bratu. Zato si uradio na taj nain? Nemam vremena da se brinem za tvoju zadau. Ko je pojeo moj komad torte? Mi emo po svaku cijenu drati ovog novog uenika to dalje od nas. Ja mislim da treba biti poten, a ti ne. Ja sam vidio da je on prvi udario uenika, a ti kae da je ona.

Razmislite o moguim daljnjim razvojima dogaaja u svim ovim situacijama! Sve ove reakcije nose mogunost produbljavanja sukoba i prijetnju da, iako niste direktno ukljueni, postanete jedna od strana u koniktu. Sukob se moe rjeavati konstruktivno i destruktivno.

146

Pod konstruktivnim pristupom sukobima podrazumijevamo mirno rjeavanje, a posljedice su obino pozitivne pa se poveava kreativnost, smanjuje napetost meu pojedincima i sl. Kod destruktivnog pristupa sukobima dolazi do smanjene komunikacije i poveanog nepovjerenja meu ljudima, smanjene suradnje i brige za zajednike ciljeve, usljed ega se smanjuje ekasnost pojedinca, grupe i organizacije. Konstruktivan pristup sukobu podrazumijeva da: se problemi razmatraju otvoreno se aktivno trae rjeenja se izbjegava vrijeanje ljudi sluaju jedni druge svako ima priliku dati svoj doprinos se niko se ne povlai se problemi rijeeni.

Naa strategija (nain kako postii cilj koji smo odredili) rjeavanja sukoba zasnovana je na konstruktivnom - nenasilnom rjeavanju sukoba, a kroz metode medijacije i pregovaranja koje su se pokazale ekasnim u radu s pojedincima i grupama i unutar grupa. Nenasilno rjeavanje sukoba je usmjereno na izbjegavanje stvaranja pobjednika i gubitnika. Nasilje je svaki postupak koji razara, ugroava i poniava ljudsko bie. Nenasilje je postupak koji poiva na potivanju svakog ljudskog bia. Kako vam zvui: - ivjeti u skladu, harmoniji, ravnotei sa sobom, drugim ljudima i prirodom, - izbjegavati nasilje, - konstruktivno rjeavati probleme u koli, pri emu se uva ljudsko dostojanstvo protivnika i nas samih? Vjerujem u lijepo, jer nenasilje je upravo to. Strategija nenasilnog rjeavanja sukoba daje bolje i stabilnije rezultate nego oni koji se baziraju na metodama gubitnika i pobjednika. Do rjeenja se dolazi postepeno, uei kako rijeiti problem putem kompromisa i bez sukobljavanja. Na taj nain olakava se donoenje odluka i smanjuje potreba da nae sukobe rjeavaju autoriteti (nastavnici, pedagozi, direktor, roditelji i dr.). Moemo uesnicima u sukobu pomoi da situaciju sagledaju iz razliitih uglova, smire emocije, uoe svoje interese, pronau neto zajedniko i dogovore se oko rjeenja, koje e donijeti kreativnost i poboljanje, a eliminirati destrukcije i ponienja. A istovremeno da se pri tome ne uvuemo u problem, da nas i jedna i druga strana doivljavaju neutralnim pomagaem. Suradnja je najbolji nain rjeavanja konikta, ali primjena zahtijeva dobru pripremu i strpljenje. Suradnja zahtijeva odreeno odustajanje od vlastite prednosti i zato je nije lako postii. Prvi uvjet je pristajanje na suradnju svakog pojedinca, a drugi je kvalitetna komunikacija i sposobnost usklaivanja s drugima. Najbolja suradnja se u grupi postie ako postoji: razvoj verbalne i neverbalne komunikacije razvijanje mate i stvaralatva iskazivanje osjeanja, stavova, sklonosti i sposobnosti, ali i problema razvoj samokritinosti i odgovornosti bolje razumijevanje meuljudskih odnosa i ponaanja sticanje sigurnosti i samopouzdanja samopotovanje i potovanje drugih.

Strategije izradnje mira unutar grupe podrazumijevaju pozitivnu strategiju kojom se u situaciji sukoba nee razviti u napad na drugu osobu nego u zajedniki napad na problem. Sukob se moe uiniti pozitivnim (za izgradnju i poboljanje meusobnih odnosa unutar grupe) uz sljedee radnje, ponaanja i vjetine: 1. borba ZA odnos osnovni je stav pozitivnog sukoba. Cilj sukoba je unaprijediti odnos unutar lanova grupe, a ne boriti se protiv njih. 2. usmjeravanje na glavni predmet sukoba u sukob ne unositi stare sukobe i uvrede, jer se udaljujemo od glavne teme i mogunosti pozitivnog rjeenja. 3. asertivnost umjesto optuivanja potrebno je govoriti o osjeajima i biti to konkretniji. 4. sluanje suprotstavljene strane dati osobi priliku da objasni svoje postupke i rijei kojim nas je uvrijedila. U svom obrazlaganju treba biti jasan i kratak i vano je sluati partnera, a ne smiljati odgovor i propustiti uti neto bitno. 5. isticanje pozitivnih osjeaja 6. smiren govor treba govoriti prirodno i polako, a ne visokim tonom i osobu s kojom smo u sukobu treba gledati u oi. 7. odgoditi razgovor ako je situacija prenapeta, dobro je odgoditi razgovor i odrediti vrijeme kada e se on nastaviti. 8. donoenje zajednikih zakljuaka nakon rasprave, dobro je donijeti neke zajednike odluke u vezi s buduim ponaanjem i djelovanjem. 9. sukob bez pobjednika i gubitnika ako se borimo za odnos, onda nema pobjednika ili gubitnika.

147

Koje to prednosti donosi nenasilno rjeavanje konikata?7 DJECI/UENICIMA - postiu bolje rezultate u uenju, redovnije ispunjavaju svoje obaveze i manje izostaju s nastave - razvijaju pozitivnije socijalne stavove i ponaanje - lake prihvataju kolu kao mjesto gdje grade svoj identitet i samopotovanje te se ue samostalnosti izvan svoje porodice - od odraslih ue kako razgovarati i izraziti svoje miljenje u razliitim kolskim aktivnostima, sekcijama i tijelima - lake se prepoznaju i zadovoljavaju posebne potrebe djeteta. NASTAVNICIMA - kroz dobre odnose s roditeljima i njihovu prisutnost u koli primaju stvarnu pomo jer su oni partneri u obrazovanju djeteta - jaaju svoju profesionalnost kroz uvaavanje razliitosti porodice i djeteta kao dijela porodice - dobivaju u roditeljima saveznike u rjeavanju problema i tekoa kroz postizanje kompromisa pri emu su obje strane ravnopravne, spreavajui sukobe i frustracije - postiu pozitivniju sliku u oima roditelja te njihovo razumijevanje za sloenost i teinu uiteljskog posla - postaju motiviraniji i zadovoljniji poslom - postiu vee povjerenje roditelja u kolu i njezina nastojanja - imaju bolji ugled u drutvenoj zajednici RODITELJIMA roditelje - jaaju svoje samopouzdanje i sigurnost u pruanju pomoi djetetu u uenju kod kue - bolje su informirani o onome to se dogaa u koli - postiu pozitivniju sliku u oima uitelja - daju svoj glas i doprinos kvalitetnijem radu kole - njihove se potrebe bolje uvaavaju u svrhu boljitka djeteta - imaju podrku u ispunjavanju svoje roditeljske uloge i pomo u razumijevanju obrazovnog sistema i onoga to kola oekuje od njih kao roditelja - kao partneri postaju uesnici, a ne pasivni posmatrai kolskog ivota svoga djeteta.
7

Najei ciljevi obrazovanja za mir su: podizanje svijesti o vrstama nasilja, nepravdi, diskriminaciji podizanje nivoa znanja i jaanje kapaciteta uesnika za nenasilno djelovanje i rad na razumijevanju nasilja i vjetinama nenasilja poticanje i osnaivanje uenika za promjenu odnosa i nenasilno djelovanje u svom okruenju ispitivanje vlastitih identiteta osvjetavanje predrasuda i stereotipa osvjetavanje vlastitog ophoenja u nasilnim situacijama osvjetavanje o krenjima i podizanje znanja o zatiti ljudskih prava.

Vjerujemo da su vas i ovi argumenti dodatno motivirali da se obrazujete za mir i ukljuite u rad kolskog tima za medijaciju. Odlino! Sada nas je sve vie u borbi protiv nasilja, u njegovoj prevenciji i u borbi za mir i suivot u Bosni i Hercegovini.

Adaptirano - Udruga roditelja Korak po korak kola otvorena roditeljima Zagreb, 2006.

148

Nauili smo:
Sukob se moe destruktivno. rijeiti konstruktivno i Kod destruktivnog pristupa sukobima dolazi do smanjene komunikacije i poveanog nepovjerenja meu ljudima, smanjene suradnje i brige za zajednike ciljeve, usljed ega se smanjuje ekasnost pojedinca, grupe i organizacije. Naa strategija rjeavanja sukoba zasnovana je na konstruktivnom - nenasilnom rjeavanju sukoba, a kroz metode medijacije i pregovaranja koje su se pokazale ekasnim u radu s pojedincima i grupama i unutar grupa. Nenasilno rjeavanje sukoba je usmjereno na izbjegavanje stvaranja pobjednika i gubitnika. Strategija nenasilnog rjeavanja sukoba daje bolje i stabilnije rezultate.

Pod konstruktivnim pristupom sukobima podrazumijevamo mirno rjeavanje, a posljedice su obino pozitivne pa se poveava kreativnost, smanjuje napetost meu pojedincima i sl. Konstruktivan pristup sukobu podrazumijeva da: - se problemi razmatraju otvoreno - se aktivno trae rjeenja - se izbjegava vrijeanje - ljudi sluaju jedni druge - svako ima priliku dati svoj doprinos - se niko se ne povlai - su problemi rijeeni.

149

Radionica 1 - STRATEGIJE IZGRADNJE MIRA UNUTAR GRUPE

Ciljevi radionice
- Vjebati koritenja strategija izgradnje mira unutar grupe nenasilno rjeavanje konikata, prevenciju nasilja i obrazovanje za mir

Vrijeme izvoenja radionice

60 minuta

Uesnici u radionici
Roditelji i nastavnici Tim za medijaciju

Struktura radionice
1. Uvodna aktivnost VANA OSOBA U MOM IVOTU (10) 2. Glavna aktivnost PREVENCIJA NASILJA (40)

3. Zavrna aktivnost ZAGRLJAJI (10)

Materijal za radionicu
omasteri papiri A 4 radni list Vrste nasilja

150

UVODNA AKTIVNOST
Vana osoba u mom ivotu Voditelji predlau da se svako sjeti neke vane osobe iz svog ivota, osobe koja je na nas snano utjecala i koju na neki nain nosimo u sebi. Svako nacrta tu osobu ili neku situaciju koja je vezana za nas i tu osobu. Svi redom predstave sliku.

Diskusija: Koje smo svoje emocije prepoznali? Kako smo se osjeali kad smo sluali druge kako govore o svojim slikama? Koje smo emocije prepoznali kod njih?

Napomena za voditelja radionice Kako slijede radionice koje su namijenjene za tim za medijaciju odnosno za njegovo osnaivanje, vano je utvrditi ko su autoriteti za osobe u timu, jer potencijalne negativne identikacije nekog lana tima mogu biti problem za rad tima.

151

2
Svaka -

GLAVNA AKTIVNOST
Prevencija nasilja Voditelj formira pet grupa i podijeli uesnicima Radni list s vrstama nasilja. (Materijal za uesnike 1 Vrste nasilja)

grupa ima zadatak da za po jednu vrstu nasilja utvrdi sljedee: Da li su im poznati sluajevi navedenog nasilja u njihovoj ili nekoj drugoj koli? ta su bili uzroci konikta koji je doveo do nasilja? Kakve su bile reakcije uenika, nastavnika, roditelja, pedagoga u koli na navedenu vrstu nasilja? Da li su to bile najekasnije metode? Kako su se ovi konikti mogli nenasilno rijeiti?

S obzirom da su se u ovim sluajevima ublaavale posljedice nasilja, koje preventivne mjere mogu poduzeti: a) uenici b) nastavnici c) roditelji d) pedagozi e) tim za medijaciju kako bi se navedena vrsta nasilja mogla smanjiti ili eliminirati u koli.

Voditelj upoznaje uesnike s vrstama nasilja, koje mogu biti uzrok konikta, a koji e rjeavati tim za medijaciju.

Napomena za voditelja radionice U ovoj aktivnosti pedagozi i psiholozi treba da budu voditelji grupa.

152

3
Materijal za uesnike 1 Fiziko nasilje Verbalno nasilje

ZAVRNA AKTIVNOST
Zagrljaji 1. Svako za sebe smilja jedan razlog zato mu je drago biti lan tima za medijaciju koristei JA-poruke. Zapiu ih i onda svako kae ta je napisao. 2. Voditelj podijeli uesnike u 5 grupa i svaka grupa dobije zadatak da smisli jednu vrstu zagrljaja.

Zadatak je da pokau drugima svoju vrstu zagrljaja, da je objasne, a da ih zatim cijela grupa isproba.

Vrste nasilja

udaranje, utiranje, guranje, davljenje, upanje, zatvaranje i zakljuavanje, otimanje i unitavanje stvari...

vrijeanje (kada neko nekome kae da je glup, ruan, naziva ga pogrdnim imenima), posramljivanje (kada se neko nekome ruga zbog visine, teine, porijekla, ocjena...), omalovaavanje (kada neko nekome kae da ne vrijedi, da ga niko ne voli...), kada se neko okrivljuje za neto to nije uradio, ili mu se prijeti.

Socijalno nasilje

kada neko nekoga iskljuuje iz grupnih aktivnosti, ogovara ga, kada se priaju lai o nekoj osobi, ili nagovaraju drugi da se s tom osobom ne drue.

Seksualno nasilje

kada se neko protiv njegove volje dodiruje po intimnim dijelovima tijela, upuuju bezobrazne rijei, pokazuju bezobrazne slike, tjera na seksualne odnose.

Nasilje putem mobilnih telefona i Interneta

kada neko, bez dozvole, snima telefonom druge i to alje dalje, ili ih uznemirava pozivima, SMS i e-mail porukama

153

Radionica 2 - STRATEGIJE IZGRADNJE MIRA UNUTAR GRUPE

Ciljevi radionice
- Vjebati koritenje strategija izgradnje mira unutar grupe nenasilno rjeavanje konikata, prevenciju nasilja i obrazovanje za mir

Vrijeme izvoenja radionice

90 minuta

Uesnici u radionici
Roditelji i nastavnici Tim za medijaciju

Struktura radionice
1. Uvodna aktivnost PIRAMIDA VRIJEDNOSTI I POTREBA (20) 2. Glavna aktivnost POBJEI ILI NE (60)

3. Zavrna aktivnost RUKA ELJA (10)

Materijal za radionicu
omasteri papiri A 4 radni list Piramida hamer s Piramidama

154

UVODNA AKTIVNOST
Piramida vrijednosti i potreba Voditelj kae uesnicima da na posebnom papiru napiu ono bez ega ne mogu ivjeti, razvijati se i biti sretni. Te vrijednosti i potrebe uesnici upiu u Piramidu, ali tako da potrebe koje smatraju osnovnim upiu u osnovu piramide, a one koje su vie u vrh piramide.

(Materijal za uesnike 1 Piramida) Voditelj podijeli uesnike u 3 4 grupe koje treba da se usaglase o potrebama bez kojih kao grupa ne mogu funkcionirati i naprave piramidu vrijednosti grupe.

Voditelj zakljuuje da su nae potrebe i vrijednosti kako po strukturi tako i po znaaju (gdje su line vrijednosti esto u sukobu s grupnim vrijednostima), te naini njihovog zadovoljavanja najei uzrok konikata.

155

GLAVNA AKTIVNOST
Pobjei ili ne Voditelj kae uesnicima da shodno nauenim pravilima iz prethodnih modula i radionica imaju zadatak da razrijee ovaj konikt, te uesnike podijeli u dvije grupe.

Napomena za voditelja radionice Jedna grupa e ovaj konikt rjeavati pregovaranjem. Druga grupa e ovaj konikt rjeavati medijacijom. Za pripremu prva i druga grupa imaju 15 minuta. Situacija: Profesor matematike, koji vrlo drsko komunicira sa uenicima, na posljednjem testu podijelio je negativne ocjene skoro cijelom razredu. Uenici su odluili da se pobune. Jedan dio razreda eli pobjei s njegovog narednog asa, drugi dio razreda smatra da e to samo jo vie pogorati situaciju izmeu njih i profesora. Nakon to sve grupe rijee konikt na zadane naine slijedi diskusija: 1. Kako su grupe doivjele svaki nain rjeavanja konikta? 2. Koji nain rjeavanja konikta se pokazao najekasnijim i zato? 3. ta biste promijenili u svojim grupama?

Voditelj kae da se konikti mogu rjeavati na razliite naine, a da tim za medijaciju treba vjebati razliite naine (spontano rjeavanje konikata, medijaciju, pregovaranje i dr.) kako bi utvrdili koji nain donosi najbolje rezultate.

156

ZAVRNA AKTIVNOST
Ruka elja Svaki uesnik uzme jedan papir u boji i omasterom nacrta svoju aku s rairenim prstima. U sredinu upie jednu svoju elju u vezi s radom u timu za medijaciju. Papiri se postave u sredinu kruga, a uesnici upisuju u prste ruke svoje sugestije za ostvarenje svake pojedine elje.

Aktivnost je zavrena kad su svi prsti na nacrtanim rukama popunjeni prijedlozima. Svako uzme svoju sliku i prokomentarie je u razgovoru u krugu koji slijedi.

157

Materijal za uesnike 1

158

Radionica 3 - STRATEGIJE IZGRADNJE MIRA UNUTAR GRUPE

Ciljevi radionice
- Vjebati koritenje strategija izgradnje mira unutar grupe nenasilno rjeavanje konikata, prevenciju nasilja i obrazovanje za mir

Vrijeme izvoenja radionice

60 minuta

Uesnici u radionici
Roditelji i nastavnici Tim za medijaciju

Struktura radionice
1. Uvodna aktivnost TA JE NENASILNA KOMUNIKACIJA? (5) 2. Glavna aktivnost TUNI DJEAK (45)

3. Zavrna aktivnost PISMO RIJE PO RIJE (10)

Materijal za radionicu
omasteri papiri A 4 tekst sa ulogama za aktivnost Tuni djeak

159

1 2
8

UVODNA AKTIVNOST
ta je nenasilna komunikacija? Brainstorming: ta je nenasilna komunikacija? Voditelj kae: ta NENASILNA KOMUNIKACIJA znai za vas? Kad se kae NENASILNA KOMUNIKACIJA u koli/odjeljenju, uope u ivotu, koje to asocijacije, slike, uspomene izaziva kod vas? Uesnici ispisuju na hamer papir svoje asocijacije.

Nakon ispisanih asocijacija voditelj zajedno sa uesnicima denira nenasilnu komunikaciju.

GLAVNA AKTIVNOST
Tuni djeak8 Voditelj kae uesnicima da shodno nauenim pravilima iz prethodnih modula i radionica imaju zadatak da razrijee ovaj konikt.

Napomena za voditelja radionice Grupa mora odabrati nain rjeavanja konikta (pregovaranje, medijacija) i podijeliti uloge u grupi. Ostali su posmatrai koji piu zabiljeke o svim zapaanjima u vezi s procesom nenasilnog rjeavanja konikta. Za pripremu grupa ima 15 minuta. Nakon to grupa rijei konikt slijedi diskusija: 1. Kako su lanovi grupe i ostali doivjeli nain rjeavanja konikta? 2. Da li se odabrani nain rjeavanja konikta pokazao najboljim i zato? 3. ta biste promijenili u grupi?

Voditelj ukazuje uesnicima da je vrlo vano problem razumjeti i denirati da bi se odabrala odgovarajua tehnika rjeavanja konikata.

Adaptirano prema Leimdorfer 1992. str. 20-22.

160

Uesnici su podijeljeni u parove. Svaki par ima papir i dvije olovke. Kada voditelj da znak, parovi poinju da piu zajedniko pismo o vrnjakoj medijaciji tako to svako dodaje po jednu rije. Treba da piu to je bre mogue, ne vraajui se ponovo da proitaju ili provjere tekst. Znaci interpunkcije dodaju se samo ako je neophodno da se pismo razumije. Nakon pet minuta pisanje prestaje i uesnici naglas itaju svoja pisma.

ZAVRNA AKTIVNOST
Pismo rije po rije

Iako e sigurno biti zabavno proitati ta su napisali parovi, voditelj ukazuje da su i na ovaj nain uesnici rezimirali svoje znanje o vrnjakoj medijaciji.

161

Materijal za uesnike 1

Tuni djeak

DJEAK

Ti si usvojeni petnaestogodinji djeak. Odrastao si u selu u kojem su bili dobri prema tebi kako tvoji sadanji roditelji, tako i mnogo stariji brat i sestre, ali i seoska djeca koja su ila u kolu s tobom. Kad bi poeo mucati u govoru, oni bi bili paljivi i nisu ti se smijali. Uvijek si bio dobar u svemu u koli, a posebno u matematici koju si jako volio. Ove godine poao si u srednju kolu u gradu kamo ide svakodnevno autobusom. Jedno vrijeme bilo je sve uredu, no posljednjih dana nastao je pakao. Prvo su neki uenici poeli oponaati tvoje mucanje. Ti si se i sam tome smijao, ali oni nisu prestajali i primijetio si da se tvoje mucanje pogorava. Zatim su poeli za tobom govoriti kroz nos. Jedan od njih uzeo je tvoje knjige da prepie domau zadau i jednu od njih nije vratio. Nisi to htio rei profesorici jer si se uplaio da bi to jo vie pogoralo odnos prema tebi. Rekao si da si knjigu izgubio. U poetku neki od tvojih ranijih prijatelja iz sela stali su u tvoju odbranu, ali sada se plae da bi mogli postati nepopularni u razredu. Jedan ili dvojica od njih ak su se ukljuili u grupu protiv tebe. Prole sedmice onaj djeak iz grada zatraio je od tebe novac. Ti si pobjegao, ali te je on s jo dvojicom bivih prijatelja doekao poslije kole. Tukli su te i udarali nogama i zaprijetili da e proi jo mnogo gore ako ne donese novac. Sljedei dan si uzeo majci novac iz kuhinje i poslije slagao da ti je trebalo za knjigu. Zbog toga si se osjeao uasno. U ponedjeljak su ponovno od tebe traili novac. Posljednja dva dana nisi ni iao u kolu nego si lutao gradom. Danas si kod kue i ali se da te boli stomak. Ne eli vie ii ni blizu kole.

MAJKA

Vaa djeca ve su napustila kolu. Zapravo, Va najstariji sin ve je oenjen i Vi ete uskoro postati baka. Kako su djeca odrasla i Vaa kua ostala prazna, Vi i Va suprug usvojili ste jednog djeaka. On je draestan i bistar djeai kojeg su zavoljele sve Vae komije. I pored svoje govorne mane (mucanje), on je bio veoma dobar u osnovnoj koli, a posebno iz matematike. Ove godine poao je u srednju kolu u oblinjem gradu kamo putuje autobusom s ostalom djecom. U posljednje vrijeme postali ste zabrinuti.Va marljivi djeak postao je drukiji i vrlo razdraljivo reagira na svako pitanje o koli. Izgubio je i neke knjige i nalivpero, iako je obino bio vrlo paljiv prema svojim stvarima. Njegovo mucanje postalo je jae nego prije. Prole sedmice nestao Vam je novac iz kuhinje, za koji je rekao kasnije da mu je trebao za knjigu, ali knjigu Vam nije pokazao. Vi ste poeli osjeati da neto nije uredu. Danas je rekao da ga boli stomak. Nazvali ste kolu da im kaete da nee moi doi i saznali da nije bio u koli ni prethodna dva dana iako je iao na autobus. Oni nisu znali u emu je problem. Samo je rekao da ponovo nee doi. Odluili ste poi na razgovor s razrednicom.

162

DJEAK IZ GRADA

Ti si petnaestogodinjak koji ivi u gradu u dravnom stanu sa svojim starijim bratom i roditeljima. Preko dana svoje roditelje ne via ba esto. Oni su ili na poslu ili u restoranu. Poslije kole luta gradom s drutvom svog brata. Oni te prihvataju, ali esto s tobom postupaju vrlo grubo. kola ti ba ne ide najbolje. Posebno mrzi matematiku. Profesorica stalno pokazuje na tebe i govori da si neto pogrijeio i da nije dobro, a za mucavog usvojenog djeaka nikad ne govori da neto nije uredu. Poeo si ga stvarno mrziti, a posebno kad si primijetio da se smije dok je profesorica govorila o tvojim pogrekama. Naravno, ti si samo jedan od onih koji su mu se rugali i govorili za njim kroz nos. Uostalom, to je samo ala. Bilo je posebno smijeno kad je profesorici lagao da je izgubio knjigu, a svi su znali ko ju je uzeo. Ti i dvojica iz razreda malo ste ga zaplaili poslije kole i traili da donese novac. Njegovi uvijek imaju novaca! To nije bilo nita ozbiljno, uostalom, ti svakodnevno prolazi mnogo loije s prijateljima tvog brata! Nee mu nita smetati da malo ovrsne i bude manje pekmezast. Uostalom, on je donio neto novca pa si pomislio da e donijeti ponovno i traio si i ove sedmice. Posljednja dva dana nije bio u koli iako su ga vidjeli u autobusu. Mali doljo! On je ipak samo stranac i nikako tu ne pripada.

RAZREDNICA

Vi ste razrednica prvog razreda srednje kole u gradu koju polaze i djeca iz okolnih sela. Nije jednostavno u razredu imati pomijeanu djecu iz sela i djecu iz grada, koja ive u dravnim stanovima. Vi ste nastojali da sjede zajedno djeca iz sela i djeca iz grada, ali ipak razred nije ba najbolji. Meutim, Vae kolege kau da je razred miran i paljiv na nastavi, a da je normalno da su buni i nestani za vrijeme odmora. Zapazili ste neko podmuklo smijanje kad bi govorio jedan usvojeni djeak. On, naalost, muca, ali je inae dobar uenik, a posebno je dobar u matematici. Vi niste mislili da je to neto ozbiljno, ali ste ipak, kad ste vidjeli da jedan djeak proizvodi neke zvukove sline gukanju, rekli da to vie ne ini. Sad je dolo do male krize. Usvojeni djeak je bio u ponedjeljak u koli, ali posljednja dva dana nije ga bilo. Djeaci iz njegova sela rekli su da ima jaku prehladu i nije bilo razloga da im ne vjerujete. Danas je etvrtak. Nazvala je njegova majka i rekla da nee doi u kolu jer ga boli stomak. Tad se ispostavilo da je on protekla dva dana odlazio na autobus, a nije dolazio u kolu. Njegova majka je vrlo zabrinuta i misli da se on neega u koli plai. Djeaci iz razreda kau da su Vam lagali da ga zatite. Majka poslije kole dolazi k Vama na razgovor.

163

Radionica 4 - STRATEGIJE IZGRADNJE MIRA UNUTAR GRUPE

Ciljevi radionice
- Vjebati koritenje strategija izgradnje mira unutar grupe nenasilno rjeavanje konikata, prevenciju nasilja i obrazovanje za mir

Vrijeme izvoenja radionice

60 minuta

Uesnici u radionici
Roditelji i nastavnici Tim za medijaciju

Struktura radionice
1. Uvodna aktivnost POZDRAVI (10) 2. Glavna aktivnost MAJA (45)

3. Zavrna aktivnost MOJ NAJSNANIJI UTISAK O OVOM DANU (5)

Materijal za radionicu
omasteri papiri A 4 stikeri Tekst za aktivnost Maja Radni list Naini pozdravljanja

164

Voditelj podijeli papirie s nainima pozdrava svakom uesniku. Svi uesnici se uz muziku kreu u prostoriji i na zaustavljanje muzike treba da stanu pored onog koga sretnu i pozdrave na nain ispisan na svom papiriu. Zadatak je nai svog para, osobu koja se pozdravlja isto, ali bez razgovora samo na osnovu geste pozdravljanja. Prije poetka vjebe voditelj pojanjava svaki nain pozdravljanja.

UVODNA AKTIVNOST
Pozdravi U razliitim dijelovima svijeta ljudi se razliito pozdravljaju.

(Materijal za uesnike 1 Pozdravi) Nakon zavretka aktivnosti voditelj pita: Kako ste doivjeli ovu aktivnost? Kako vam izgledaju pozdravi u drugim zemljama? Kako bi njima izgledao na nain pozdravljanja?

Voditelj ukazuje uesnicima da se u prvom kontaktu s ljudima iz razliitih dijelova svijeta i kultura (kroz pozdrav) moe javiti i empatija i sukob.

165

2 3
166

GLAVNA AKTIVNOST
Maja Voditelj kae uesnicima da shodno nauenim pravilima iz prethodnih modula i radionica imaju zadatak da razrijee ovaj konikt, te uesnike podijeli u dvije grupe. Jedna grupa e ovaj konikt rjeavati pregovaranjem. Druga grupa e ovaj konikt rjeavati medijacijom. Za pripremu prva i druga grupa imaju 15 minuta.

Situacija: Maja se oblai drugaije, upadljivo, neuobiajeno. Roditelji joj odobravaju takav nain oblaenja, ali profesorica engleskog jezika, koja je i njena razrednica, stalno je udaljava s asa. Posljednji put kada ju je udaljila s asa, Maja je opsovala.... Nakon to sve grupe rijee konikt na zadane naine slijedi diskusija: 1. Kako su grupe doivjele svaki nain rjeavanja konikta? 2. Koji nain rjeavanja konikta se pokazao najekasnijim i zato? 3. ta biste promijenili u svojim grupama?

Voditelj ukazuje uesnicima da je vrlo vano problem razumjeti i denirati da bi se odabrala odgovarajua tehnika rjeavanja konikata.

ZAVRNA AKTIVNOST
Moj najsnaniji utisak o ovom danu Cilj aktivnosti je da uesnici razmisle o aktivnostima tokom dana i da ih verbaliziraju. Prvi uesnik koji od voditelja dobije loptu treba da izabere jednu stvar koja je na njega ostavila najvei utisak tog dana i tu situaciju verbalno doara. Zatim loptu baca sljedeem uesniku i tako redom dok svi ne kau utiske o danu.

Voditelj ukazuje da je korisno nakon svakog procesa medijacije da lanovi tima oslobode svoje emocije, posebno ako su neki podaci ili situacije tokom procesa medijacije djelovali na njihove emocije (a u radu tima sa stranama u medijaciji ih moraju potpuno skriti).

Materijal za uesnike 1

Pozdravi

Kina Eskimi Haiti panija Meksiko Tibet Rusija Islam Koreja Indija Njemaka Engleska Pariz Japan

Pokloniti se s rukama prekrienim preko prsa Trljati nos o nos Vrlo dugo rukovanje s tresenjem ruku i istovremeno se vie puta nakloniti Poljubac u obraze Zagrliti se i lupkati po leima Isplaziti jezik i zvidei uvui zrak Zagrljaj i bratski poljubac Desnom rukom proi od ela do pupka Klimnuti glavom i nakloniti se Sa skupljenim dlanovima ruku (kao za molbu) nakloniti se Pozdrav s jako vrstim stiskom ruke Pozdrav s razmakom od dva koraka i lagan stisak ruke Grljenje i ljubljenje etiri puta u obraz Pozdrav s rukama u stavu molitve i klanjanje

167

Radionica 5 - STRATEGIJE IZGRADNJE MIRA UNUTAR GRUPE

Ciljevi radionice
- Upoznati uesnike sa mogunou primjene vrnjake medijacije u njihovoj svakodnevnoj, kolskoj sredini. - Suoavanje s brigama u vezi s buduim radom medijatora.

Vrijeme izvoenja radionice

60 minuta

Uesnici u radionici
Roditelji i nastavnici Tim za medijaciju

Struktura radionice
1. Uvodna aktivnost OKOVI (10) 2. Glavna aktivnost PUTOVANJE KROZ MEDIJACIJU (40)

3. Zavrna aktivnost BINGO (10)

Materijal za radionicu
omasteri papiri A 4 radni list Bingo baloni, po dva za svakog uesnika, kanapi, po dva za svakog uesnika

168

1 2

UVODNA AKTIVNOST
Okovi ta me brine? Svaki uesnik dobije po dva balona i po dva kanapa oko 30 cm duine. Svako za sebe napue balone i na njima napie dvije najvee brige koje ima u vezi s buduim radom u timu za medijaciju. Zatim zaveu balone oko nonih lanaka tako da mogu hodati kao sa okovima. Svako u krugu kae ta su mu/joj najvee brige. Podijele se u grupe po slinosti briga.

Voditelj ukazuje uesnicima da je vrlo vano utvrditi probleme s kojim e se tim za medijaciju susretati u radu. Baloni ostaju vezani na nogama uesnika.

GLAVNA AKTIVNOST
Putovanje kroz medijaciju 1. Voditelj uesnike podijeli u manje grupe i svaka grupa crta liniju radionica, putovanja kroz edukaciju kroz koju su proli, crtaju oblike koje ele, obiljeavaju za njih vana mjesta, kad im se uinilo da su najvie nauili, najmanje nauili, saznali neto o sebi, o drugima. Mogu zabiljeiti sve to im se ini da je vano.

Nakon ovoga, predstavnik svake grupe kae po pet reenica o svom crteu. 2. U nastavku rada grupe pokuavaju da poveu brige s potrebama i da dou do ideja za njihovo prevazilaenje. Poslije ovoga, voditelj posmatra reakcije uesnika i pita ih da li im je bilo teko da se poveu s potrebama i da dou do ideja za njihovo prevazilaenje, da li svako ima ideju kako da prevazie svoje brige i strahove i dr.

Nakon diskusije, voditelj komentarie da je vano da se brige podijele i da se prevedu s linog miljenja na konkretne korake i akcije.

3. Svi ustaju i etaju sa svojim okovima. Na znak voditelja skidaju okove tako to sami gaze svoje balone, ili gaze balone jedni drugima dok ne popucaju. Igra se zavrava kada su svi slobodni i kada zajedno pokupe ostatke balona i bace ih.

169

Voditelj podijeli uesnicima radni list Bingo. Imaju tri minute da se sjete i upiu imena ostalih uesnika koji imaju jednu ili vie navedenih osobina. Tvrdnje se stvarno moraju odnositi na nekog od uesnika. Onaj ko prvi zavri popunjavanje radnog lista i ima sve tane odgovore dobija BINGO, dar koji mu urui voditelj (npr. okoladu, bombone i dr. to moe podijeliti sa ostalim uesnicima). (Materijal za uesnike 1 Bingo)

ZAVRNA AKTIVNOST
Bingo

Voditelj ukazuje uesnicima da je neophodno uvijek dodatno upoznavati lanove tima za medijaciju, neke nove osobine, ponaanja, promjene, koje se deavaju pod utjecajem razliitih subjekata.

Materijal za uesnike 1

BINGO
Upii ime osobe iz grupe koja:

je prvo dijete u porodici dobro igra nogomet je imala 5 iz matematike ima brata dobro plee voli ljubiastu boju voli kolae pie pjesme voli putovati zna puno viceva ima sina dobro kuha ima kunog ljubimca slua rep muziku ima plave oi

170

Radionica 6 - STRATEGIJE IZGRADNJE MIRA UNUTAR GRUPE

Ciljevi radionice
- Upoznati se s nainima za prevenciju nasilja - Vjebati timski rad u medijacijskom timu

Vrijeme izvoenja radionice

60 minuta

Uesnici u radionici
Roditelji i nastavnici Tim za medijaciju

Struktura radionice
1. Uvodna aktivnost TIM I JA (10) 2. Glavna aktivnost STUBOVI AKCIJE (30)

3. Zavrna aktivnost BUDUNOST (20)

Materijal za radionicu
hamer papir omasteri test Tim i ja radni list Stubovi akcije

171

1 2

UVODNA AKTIVNOST
Tim i ja Voditelj kae uesnicima da u roku od 5 minuta popune test Tim i ja. Slijedi analiza rezultata testa u plenumu.

(Materijal za uesnike 1 Tim i ja)

Voditelj ukazuje uesnicima da je neophodno stalno procjenjivati funkcioniranje tima za medijaciju.

GLAVNA AKTIVNOST
Stubovi akcije

Voditelj podijeli uesnike u tri grupe. Grupe imaju zadatak da razmisle o nasilju s kojim se treba nositi odnosno na koje treba preventivno djelovati. Taj problem bi trebalo da zapiu u iscrtanom trouglu. Na stubovima koji odravaju ovaj trougao trebalo bi zapisati stvari, organizacije i institucije, ljude, pojave koje podravaju ili omoguavaju nasilje. Na linijama koje vode od stubova trebalo bi zapisati ideje, akcije koje bi mogle biti poduzete da se utjee na te stubove. Npr. kakvi kontakti bi se mogli ostvariti, ko ili ta bi trebalo biti kontaktirano, ta bi se moglo uraditi Nakon to su grupe pripremile svoje stubove akcije - prezentacija u plenumu i rad na moguim pitanjima. (Materijal za uesnike 2 Stubovi akcije)

Voditelj ukazuje uesnicima da je neophodno identicirati ta to doprinosi jaanju nasilja u koli, porodici i dr.

172

ZAVRNA AKTIVNOST
Budunost Uesnici na listu papira povuku jednu ravnu liniju, liniju ivota, i na njoj ispiu brojeve (u ovisnosti koliko godina imaju). Iznad tih brojeva upisuju ili crtaju najvanije dogaaje iz ivota i konikte koji su pratili te dogaaje. Zatim zajedno u plenumu izdvoje najvanije dogaaje i konikte koji su pratili te dogaaje.

Produe liniju ivota i napiu ta e se dogoditi za godinu, pet, deset, petnaest i koji konikti ih oekuju, te kako ih planiraju rijeiti.

Voditelj ukazuje uesnicima da je neophodno da uvijek pretpostave da e se sukob meu stranama ponovo javiti, intenzivirati, ali i inicirati i neke nove, te je poeljno pretpostaviti i naine na koje bi se mogli rijeiti.

173

Materijal za uesnike 1

TEST - Tim i ja
Zaokruite (1 najslabije, 6 najjae)

Moje ideje i sugestije nikad ne dobijaju odgovarajuu panju.

Moje ideje i sugestije uvijek dobiju adekvatnu panju. Osjeam da je voa tima veoma zainteresiran za moje ideje. Tim dobro surauje i pravi razumne dogovore. lanovi tima su ukljueni u donoenje odluka koje se njih tiu. Toliko se dobro osjeam u ovom timu da mogu govoriti o grekama koje sam napravio. Na tim je u stanju da se otvoreno bavi koniktima i da ui iz njih. Dobijam dovoljno zaduenja i mogunosti da se razvijam. Diskusije tokom naih timskih sastanaka uvijek se zavre zadovoljavajuim ishodom. esto razgovaramo o tome kako se osjeamo u vezi sa suradnjom u timu. Redovno procjenjujemo timski rad.

Imam osjeaj da je voa tima nezainteresiran za moje ideje. U ovom timu nema dovoljno prave suradnje i razumnih dogovora. lanovi tima nisu ukljueni u donoenje odluka koje se njih tiu. Osjeam se neugodno kada u timu ne mogu otvoreno govoriti o grekama koje sam napravio. Na tim nije u stanju da se otvoreno bavi koniktima i da ui iz njih. Ne dobijam dovoljno zaduenja i mogunosti da se razvijam. Diskusije tokom naih timskih sastanaka uvijek se zavre bez zadovoljavajueg ishoda. Nikada ne razgovaramo o tome kako se osjeamo u vezi sa suradnjom u timu. Nikada ne procjenjujemo timski rad.

Nivo kvaliteta naeg rada je nizak. lanovi tima nikad ne razmjenjuju materijal iz kojeg se pripremaju za rad. Ova organizacija namee suvie pravila i ogranienja.

Nivo kvaliteta naeg rada je visok. lanovi tima esto razmjenjuju materijal iz koga se pripremaju za rad. Ova organizacija ima odgovarajua pravila i ogranienja. Kontrola tima je adekvatna i omoguava mi da se orijentiram na rad.

Vostvo tima suvie kontrolira moj rad.

174

Materijal za uesnike 2

STUBOVI AKCIJE

175

Radionica 7 - STRATEGIJE IZGRADNJE MIRA UNUTAR GRUPE

Ciljevi radionice
- Izrada promotivnog plana tima za medijaciju - Vjebati timski rad u medijacijskom timu

Vrijeme izvoenja radionice

60 minuta

Uesnici u radionici
Roditelji i nastavnici Tim za medijaciju

Struktura radionice
1. Uvodna aktivnost ELEMENTI DOBRE KOLE (15) 2. Glavna aktivnost PROMOCIJA TIMA ZA MEDIJACIJU (35)

3. Zavrna aktivnost PUTNA TORBA (10)

Materijal za radionicu
omasteri papiri A 4 hamer papir

176

1
Uenici Nastavnici Roditelji Pedagog Direktor Aktivnosti Imovina kole Ostalo

UVODNA AKTIVNOST
Elementi dobre kole? Svaki uesnik tokom pet minuta odredi pet elemenata to je u njegovoj koli dobro i ispie ih na stikere. Zatim voditelj trai da svi uesnici naprave zajedniku listu odnosno razvrstavaju sve ideje u kolone (zalijepe svoje stikere):

Voditelj zajedno sa uesnicima pregleda sve kolone i predstavi elemente dobre kole.

177

2 3
Slijedi prezentacija u plenumu.

GLAVNA AKTIVNOST
Promocija tima za medijaciju Voditelj podijeli uesnike u tri grupe. Svaka grupa ima zadatak da napie plan promocije tima za medijaciju (npr. u koli, gradu, u medijima, u omladinskim organizacijama i dr.).

Plan treba da sadri: - gdje e se obaviti promocija (kola, mediji, omladinske organizacije i dr.) - nain na koji e se obaviti promocija - ko e biti ukljuen u promociju - kojim ciljnim grupama e biti predstavljen tim za medijaciju - slogan tima za medijaciju

Voditelj ukazuje uesnicima da je neophodno da uenici, nastavnici, roditelji, mediji, udruenja graana znaju da u koli postoji tim za medijaciju odnosno da razviju plan njegove promocije.

ZAVRNA AKTIVNOST
Putna torba Uesnici na papiru nacrtaju simbolinu putnu torbu podijeljenu na dva priblino jednaka dijela gdje u jednom dijelu piu: ta sam donio na ovu obuku? a u drugom: ta odnosim sa ove obuke?

Voditelj zakljuuje radionicu svojevrsnom evaluacijom - ta je svaki uesnik donio na obuku i ta odnosi sa obuke, dakle, torba ulaznih i izlaznih impresija, emocija, stavova, moda i predrasuda i stereotipa.

178

VJEBE ZA ZAGRIJAVANJE

Pomakni se udesno: Svi sjede u krugu, a voditelj govori razliite emocije, npr. Svi koji su veseli neka se pomaknu jedno mjesto udesno. Oni koji prepoznaju kod sebe tu emociju trebaju sjesti jedno mjesto udesno ako je stolica prazna na stolicu, a ako nije, sjedaju u krilo toj osobi. Voditelj dalje govori npr. Svi koji su neraspoloeni neka se pomaknu dva mjesta udesno. U igri nastaju smijene situacije kad ve dvoje ili troje nekom sjedi u krilu. Piloti: Na slobodnom prostoru obiljei se stolicama ili nekim znacima pista za slijetanje aviona. Na pistu se postave neki sitniji predmeti (torbe, kutije, papiri...). Svi se igrai podijele u parove. Jedan lan para je pilot, a drugi kontrolor leta. Pilot zatvori oi, a kontrolor leta mu daje upute kako da proe pistom, a da ne zapne za postavljene prepreke. Ogledalo: U igri uestvuju parovi. Jedan lan para je kupac koji isprobava eir (kravatu, cipele ili neki odjevni predmet), a drugi je ogledalo i pokretima tano ponavlja pokrete kupca. Nakon nekog vremena uloge se zamijene. Po zavretku igre vodi se razgovor o tome kako su se osjeali kao kupac, a kako kao ogledalo. Loptice: Svi igrai stanu u krug. Voditelj baci nekom od igraa jednu lopticu, a ovaj baci sljedeem. Svako pri tome treba zapamtiti od koga je dobio lopticu i kome je bacio. Da bi znali ko jo nije dobio lopticu, ti igrai dre dignutu ruku, a kad su primili lopticu, spuste je. Nakon to su svi igrai dobili i bacili lopticu i nakon to je svako siguran od koga prima i kome daje lopticu voditelj baca ponovno lopticu po istom obrascu, ali nakon nekog vremena ubacuje i drugu, treu, etvrtu, petu i estu lopticu. Sve loptice se primaju od istog igraa i bacaju istom igrau. ik-pogodi: Voditelj svakom od uesnika zalijepi na leima papir sa imenom neke poznate linosti. Svaka od osoba ima zadatak da pogodi koju to linost predstavlja, ali tako to bilo kome od uesnika postavlja pitanja, a on odgovara samo sa DA i NE. Ko pogodi, zalijepi papir na grudi i ide dalje da pomogne drugima. Igra se zavrava kada svi pogode koje su ime imali na leima. Draga, da li me voli?: Uesnik postavlja pitanje osobi do sebe: Draga, da li me voli?, a on odgovara Da, draga, volim te, ali nikako ne mogu da ti se nasmijeim, pri emu ne smije da se nasmije, jer onda ispada. Ukoliko se ne nasmije, on postavlja pitanje dalje, a ukoliko ispadne, dalje postavlja pitanje osoba koja je njega pitala.

179

POJMOVNIK
(POJMOVI RAZVRSTANI PO MODULIMA)

IDENTITET

je na doivljaj naeg vlastitog JA tokom dueg perioda , bez obzira na promjene perioda i okolnosti koje se deavaju oko nas. Identitet je odgovor na pitanje KO SAM JA?, odnosno kako sami sebe doivljavamo u vremenu i prostoru i kako nas opaaju drugi. su previe pojednostavljeni naini razmiljanja o odreenim pojavama ili grupama ljudi (prema zanimanju, nacionalnosti, vjeri, rasi, drutvenoj klasi, seksualnoj orijentaciji i svim drugim podjelama koje vrijede za ljude).

STEREOTIPI

PREDRASUDE

su negativni sudovi ili miljenja o nekoj osobi, grupi ili pojavi stvoreni prije realnog, direktnog iskustva s tom osobom, grupom ili pojavom, ili bez poznavanja ili istraivanja injenica o tome.

KOMUNIKACIJA

je sredstvo pomou kojeg stvaramo prijatelje, razgovaramo s drugim ljudima, izraavamo svoja miljenja, stavove, molimo za pomo i mnogo drugih stvari. je prijenos informacija od poiljaoca k primaocu uz uvjet da primalac razumije informaciju.

JA PORUKE

su poruke koje se odnose na nas, kada govorimo o sebi povezujui se sa vlastitim mislima, osjeanjima, potrebama i dr.

TI PORUKE

su poruke koje se odnose na drugu osobu i njima izraavamo svoje procjene inei osobu odgovornom za naa osjeanja, misli i potrebe.

EMPATIJA

je jasno razumijevanje osjeanja, potreba, misli i elja druge strane, bez osuivanja.

AKTIVNO SLUANJE

je vjetina sluanja druge osobe s panjom i potovanjem, uz jasno (verbalno i neverbalno) stavljanje do znanja da osobu sluamo.

CENTRACIJA

je usmjerenost na sebe, nesposobnost da se stavimo u poziciju druge osobe i da razumijemo njene postupke i probleme.

DECENTRACIJA

je spremnost i sposobnost da uemo u svijet druge osobe i tako razumijemo njene probleme i postupke.

180

ASERTIVNOST

je zastupanje i ostvarivanje vlastitih potreba i interesa na neagresivan nain i ne na tetu drugih osoba.

PREGOVARANJE

je kontolirani komunikacijski proces s ciljem rjeavanja sukoba interesa dviju ili vie pregovarakih strana (kad svaka strana moe blokirati postizanje cilja druge strane).

KONFLIKT

je oblik sueljavanja dviju ili vie strana koje doivljavaju prijetnje linim potrebama, interesima, vrijednostima ili ciljevima.

KOMPROMIS

je vrsta rjeenja konikta u kojem su obje strane djelimino ili polovino zadovoljne rjeenjem.

ARBITRAA

je postupak u kojem trea strana u sukobu preuzima ulogu glavnog procjenjivaa situacije, nudi ili namee svoja rjeenja.

MEDIJACIJA

je jedna od strategija razjeenja konikta i podrazumijeva uee tree strane koja je neutralna, povjerljiva i prihvatljva za strane u koniktu.

MEDIJATOR

je osoba (ili osobe) koji je obuen da vodi pregovaraki proces, pomno saslua strane u koniktu, pomjera strane s pozicija na interese, omoguava korisnu razmjenu informacija, pomae u razvoju moguih rjeenja, nalazi izlaz iz bezizlaznih situacija, pregovara za dogovor koji mogu prihvatiti obje strane i koji zadovoljava najvanije interese obje strane.

VRNJAKA MEDIJACIJA

je medijacija koja se bavi nastajanjem i razvojem konikta u kolskoj sredini kao i procedurama i metodama njihovog rjeavanja.

PARAFRAZIRANJE

je ponavljanje onog to je reeno uz zadravanje autentinosti (izvornosti) dogaaja.

POTREBA

je pojam koji oznaava motive i vrijednosti svakog pojedinca.

181

PRILOZI

Nasilje

Zlostavljanje je namjerno i svjesno negativno postupanje s namjerom da se drugi povrijedi ili zastrai pri emu je esto izrazita nesrazmjera moi rtve i nasilnika, te se takvo ponaanje ne moe opravdati. Faktori koji poveavaju rizik za zlostavljanje su: - novo dijete u razredu - emocionalno i ziki zaostalo dijete - dijete s kongenitalnim abnormalnostima - dijete razvedenih roditelja - dijete druge vjerske, etnike ili rasne pripadnosti - dijete koje je izuzetno nadareno ili dijete koje je ispodprosjenih sposobnosti - dijete koje ivi u siromatvu pa pokazuje znakove zanemarivanja - pretilna djeca - dijete koje je u dobrim odnosima s nastavnikom - dijete koje je rtva porodinog nasilja Karakteristike zlostavljaa: djeca dolaze iz porodica gdje se nesuglasice rjeavaju agresivno i nasiljem loe su panje i koncentracije imaju lo uspjeh u koli na kritike reagiraju ljutnjom i osvetom esto gledaju nasilne lmove imaju malo prijatelja ili ih uope nemaju frustrirani su suprotstavaljaju se odraslima okrutni su prema ivotinjama pokazuju nedostatak empatije

182

Lov na vjetice Progon neistomiljenika9

Svi smo mi skloni da osuujemo ljude bez prethodnog upoznavanja, a stvaranje pretpostavki je lako i uobiajeno. No, da li ste se ikad zapitali koliko je lako procijeniti prijatelje ili koliko je lako krivo prosuditi strance? Sudovi doneseni bez prethodnog rasuivanja, logiki neosnovani, praeni intenzivnim emocijama nazivaju se predrasudama. Predrasude su vrsta stavova kojima nedostaje opravdanost, a koje se bez obzira na to uporno odravaju i otporne su na promjene. To su eme pomou kojih bolje razumijevamo stvarnost. Tamo gdje stvarnost ne odgovara predrasudi naem umu je lake izmijeniti pravo stanje stvari nego predrasudu. (ene loe voze). Ponekad ih nesvjesno upijamo, ali one su odnekud proizale i imaju mnoge namjene. One nam takoer pomau kod nepotpunih informacija: Jelena je ugledala kamion sa sladoledom, sjetila se novca koji je dobila za roendan i otrala je kui. Da li e vaa pretpostavka ostati ista ako rije novac zamijenimo s pitolj? Iznoenje tvrdnji i uvjerenost u njihovu tanost iako nisu potkrijepljene injenicama niti zasnovane na argumentima, nego su donesene bez prethodnog provjeravanja njihove tanosti i bez prethodnog razmiljanja o tome nejee ima negativan odnos. Kako predrasude uz to prate i ekstremno negativna osjeanja, tako djeluju i na ponaanje koje pojaava osuivanje, potcjenjivanje, neprijateljski stav i podstie na aktivnosti protiv pripadnika prema kojima postoji predrasuda. Isto tako vrlo je lako stvaranje zatvorenog kruga, jer budui da se stvaraju prije ili mimo posjedovanja objektivnih podataka o objektu stava, a potkrijepljene ponaajnom komponentom, naravno da e prouzrokovati svoju potvrdu pri emu e na stav ak biti pojaan. Naprimjer, ukoliko se vi prema nekome koga ne poznajete, a za koga vjerujete da je ovakav ili onakav ponaate u skladu sa svojim uvjerenjem da takva osoba npr. nije uope vrijedna da boravi u vaem prisustvu, a kamoli da razgovara s vama i sl., naravno da e se ta ista osoba, vjerovatno zbunjena, ponaati hladno, prgavo, odbrambeno, tj. onako kako vi oekujete to e onda samo opravdati vae miljenje o njoj, koje e se potom odrati i moda manifestirati u nekom gorem vidu. Predrasude su rezultat pogrene i generalizirane ocjene, a uz sve to prilino su krute, neeksibilne, otporne prema podacima. Steene socijalnim uenjem, odravaju dosljednost, ekstremnost, usklaenost, snagu. Ohrabruju diskriminatorske postupke to opet predstavlja drutvenu
9

tetnost. Usljed odstupanja od racionalnosti, predrasude kre pravednost, negiraju humanost, ne potuju ljudsko dostojanstvo. Najopasnije su rasne i etnike predrasude (Bosanci su glupi. Crnogorci su lijeni. Crnci su prljavi.). Iako su teko promjenljive i gotovo ih je nemogue iskorijeniti, vano je biti svjestan da ih posjedujemo. Uporedo s predrasudama javljaju se i stereotipije. Stereotipije su rasprostranjena uvjerenja ili misli o odreenoj ljudskoj zajednici kojima isto tako pojednostavljujemo stvarnost. Oni su takvi i taka! (npr. ovi su lijeni, oni opasni, i sl). Upotrebljavamo ih da bismo opravdali svoje greke. Ili, s druge strane, pomou njih jaamo sebe, istiemo superiornost koristei predrasude o vlastitoj grupi. Pomau nam za dobar osjeaj o sebi ili omalovaavanje drugih u kojima vidimo opasnost i prijetnju. Stereotipije se temelje na predodbama usvojenim u koli, kroz masovne medije ili kod kue, a odravaju se generaliziranjem svih onih koji bi s tim mogli biti povezani. U Sjevernoj Irskoj, npr., nenaklonosti izmeu katolika i protestanata su jo s majinim mlijekom posisane. Drugi su razliiti i samim tim neprijatelji - informacije su koje dijete upija jo u ranoj dobi to moe zaeti lanac mrnje, i miljenje da su to bia nie vrste, neljudskija od njih samih. Stereotipije su rigidni i pristrasni stavovi o nekim osobama i grupama: Svi profesori su rasijani. Plavue/policajci su glupe/i. Stereotipije su vjerovanja povezana s odreenom grupom ljudi za koje smatramo da imaju odreeni niz karakteristika i osobina, s tim da mogu biti i pozitivna: Talijani su sjajni umjetnici. Crnci su odlini koarkai. Postoji vie vrsta predrasuda: predrasude kao posljedica usvajanja proirenog pogrenog shvatanja zbog slaganja sa sredinom (Djevojke koje izlaze u Kajak su sponzorue), predrasude kao posljedica tradicionalnih shvatanja, ponaanja i reagiranja (ena treba da raa, kuha i bude domaica), kao produkt intenzivne negativne emocije u linim osobinama pojedinca, njihovoj nesigurnosti i nagomilanoj agresivnosti (iptari samo prave djecu). Uzroci javljanja predrasuda su drutvenoekonomski i kulturni inioci, kao i neizbjeni psiholoki faktori. Najee ih izazivaju ekonomska eksploatacija, konkurentnost, tekoe. Potencijalni i aktuelni konikti, odravanje lojalnosti kroz historiju (jezik, obiaji, kultura), vezanost za grupu su jo neki uzroci nastajanja predrasuda. Sklonost generalizacijama i uproavanjima, kao i agresivnost kao prirodna reakcija na nezadovoljenje razliitih potreba i motiva, naroito pomau njihovom odravanju. Socijalna psihologija navodi vie teorija o porijeklu predrasuda, ali bilo da su zasnovane

Copyright 2006 Centar za informativnu dekontaminaciju Banja Luka. Sva prava zadrana.

183

na stvarnim razlikama i realnim suprotnostima osobina, nenaklonostima, neprijateljskom stavu, unutranjoj dinamikoj snazi onih koji imaju predrasude, uroenoj agresivnosti ljudi, fundamentalnoj ljudskoj tenji za moi, frustracijama, tipovima ljudi (anksioznim, nesigurnim, tzv. autoritarnim linostima), aktuelnoj situaciji, socijalnim normama i vrijednostima, tradicionalnim grupnim shvatanjima i sl. sutina je u tome da ih treba posmatrati kao drutvene pojave i karakteristike pojedinca, tanije kao rezultat borbe za vlast i ostvarivanje razliitih elja, ili ublaenja stvorenog osjeanja nesigurnosti i tenzije. Posljedice predrasuda su srodni fenomeni: diskriminacija, ksenofobija, netolerancija, antisemitizam, rasizam, a naroito ih podstie i odrava etnocentrizam. Diskriminacija je predrasuda u djelovanju koja se oituje u ograniavanju prava najee nacionalnim manjinama. Uperena je protiv svake grupe koja je drugaija, iji su pripadnici uglavnom izolirani, iji se nain ivota smatra ilegalnim, koji su prinueni da ive u nezdravim uvjetima, lieni politikog izjanjavanja, rade najgore poslove ili su nezaposleni, koji se neprestano vrijeaju i sl. Ksenofobija je strah od stranaca: bojim se onih koji su drugaiji jer ih ne znam, a ne znam ih jer ih se bojim. Hrani se predrasudama i stereotipima, premda proizlazi iz nesigurnosti i umiljenog straha koji prelazi u odbacivanje, neprijateljstvo ili nasilje protiv osoba iz drugih zemalja ili pripadnika manjine. Netolerancija (netrpeljivost) je nedostatak potovanja za tue navike i vjerovanja. Oituje se kroz iskljuenje ili obacivanje ljudi zbog vjere, seksualnosti, pa ak i frizure ili odjee, i nije im doputeno djelovati na drugaiji nain ili imati drugaija miljenja. Antisemitizam je kombinacija moi, predrasude, ksenofobije i netolerancije prema Jevrejima. Ovaj oblik vjerske nesnoljivosti vodi do diskriminacije pojedinaca kao i progona Jevreja kao grupe. Najstranija manifestacija antisemitizma dola je s Hitlerom i nacistikom ideologijom o rasnoj istoi. Rasizam se temelji na povezanim uvjerenjima da su ljudske karakteristike, sposobnosti itd. odreene rasom i da postoje superiornije i inferiornije rase. Prihvatanjem ovoga morate vjerovati da postoje razliite ljudske rase. Koncept faistike teorije rasizma naroito je opasan, a posljedice zastraujue. Etnocentrizam - vjerovanje da je naa kultura pravi odgovor svijetu - svi ostali nekako nisu normalni. Nae vrijednosti i nain ivota su univerzalni, ispravni za sve, drugi su previe glupi da bi razumjeli oite injenice. Susreti s pripadnicima drugih kultura mogu pojaati predrasude, etnocentriki pogledi nas zasljepljuju i ograniavaju da vidimo samo ono to oekujemo i elimo. Druge kulture nam se mogu uiniti i egzotine i atraktivne, ali naa obojenost negativnim predrasudama i stereotipima ih odbacuje kao manje vrijedne.

Etnike predrasude do punog izraaja dolaze u ideologiji zvanoj nacionalizam. Inae, treba razlikovati nacionalizam od drugih oblika nacionalne vezanosti. Naime, iskljuiva vezanost za vlastitu naciju naziva se etnocentriki nacionalizam ili nacionalistiki ovinizam. Istaknuta vezanost i nacionalna idealizacija zapravo je umjereni nacionalizam ili patriotizam, dok internacionalizam znai lojalnost cjelokupnom ovjeanstvu. Nacionalizam i etnike predrasude manifestiraju se u etnikim stereotipijama. Nije lako boriti se protiv predrasuda, pa ipak vrijedi pokuati, ako ni zbog eg drugog onda bar zbog toga da ne budete dio mase kojom se lako manipulira. Meutim, mnogo je prepreka u ovom ozbiljnom, zahtjevnom i osjetljivom poduhvatu. Donoenje zakonskih propisa protiv manifestiranja predrasuda moglo bi dati pozitivne rezultate. Ali, kako i gdje? U pojedinim amerikim dravama zakon protiv diskriminacije crnaca uspjeno je funkcionirao, dok bi u susjednim isti taj zakon imao svoje nedostatke. Sistematsko informiranje o neopravdanosti predrasuda takoer je jedan od uspjenih naina borbe, ali i on ima svoje propuste. Naime, predrasude najlake usvajaju djeca u koli, ali i putem sredstava informiranja, uspjene medijske propagande aktuelne politike i sl. Naalost, kad bi se sve to pokualo odjednom radikalno promijeniti, nailo bi se na posebno snaan otpor pogotovo od onih kojima je sve to upueno. Jer, odbrambeni mehanizam i visok stepen nezainteresiranosti najizraeniji je upravo kod onih tvrdoglavih pojedinaca koji posjeduju najvie predrasuda. Neposredni kontakt s grupama prema kojima postoje predrasude moe biti dvosjekli ma, ali i jedan od najubjedljivijih i najefektivnijih rjeenja. Pri ovome samo treba biti dosta paljiv, oprezan, spreman na sve i nikako ovako neto raditi nasumice ili po svaku cijenu. Odgajanje od autoriteta je jo jedan od metoda koji se preporuuju u borbi protiv predrasuda jer djeca vjeruju svojim roditeljima, i to naue u kui nose sa sobom i van kruga porodice. Druge odgojne i obrazovne institucije takoer imaju veoma mnogo udjela u formiranju linosti, a one predrasude usvojene u ovoj dobi vrlo teko se iskorjenjuju. Bez obzira koji nain odaberete, ipak je najbolje krenuti od sebe, jer samo ako ste zadovoljni sobom, imat ete dovoljno razumijevanja i za druge. Prema tome, radite na sopstvenom usavravanju, jer jednom pronaene ljubav i mir nije teko uputiti ostalima. Sretno! I ne zaboravite da Iste stvari ponekad samo izgledaju drugaije!

184

Govor nenasilja10
Thomas Gordon uoio je da je vaan oblik nasilja govorno nasilje. Ono je esto manifestacija destruktivnosti ljudi koji nisu uspjeli ostvariti svoju ljudskost, ali i stvar ope kulture. Ponekad ljudi ele biti nenasilni, prvenstveno u odnosu sa svojim najbliim, ali to ne znaju, pa naglaava vanost edukacije. Radei s roditeljima i uiteljima, on sugerira JA-poruke umjesto TIporuka. JA-poruke su autentine i omoguuju da nam drugi ljudi vjeruju. Mi najbolje moemo govoriti o sebi. TI-poruke optuuju ili dijagnosticiraju i obino nisu dobro prihvaene od osoba kojima su upuene pa su izvor sukoba i nasilja. JA- poruke omoguuju dijalog i bolje razumijevanje meu ljudima. Gordon zagovora i aktivno sluanje koje je vaan oblik dijaloga i moe pomoi kako pri rjeavanju nekih sukoba interesa, pogleda, potreba, ali i pojedincima koji imaju neki lini problem, da se dublje s njim suoe i krenu ka pozitivnoj akciji. Marshall Rosenberg JA-poruke nazvao je irafskim govorom, a TI-poruke zmijskim govorom elei ovom personikacijom naglasiti da je prvi govor - govor srca (irafa je ivotinja s velikim srcem), a drugi hladan i racionalan. Rosemberg inae smatra da mi naim racionaliziranjem elimo prikriti pravo stanje stvari, a kad je rije o emocijama i potrebama, tu se najee ne uspijevamo maskirati. Zato komuniciranje na nivou osjeanja i potreba smatra iskrenim i otvorenim, a na nivou racionalnog neiskrenim i zatvorenim komuniciranjem. On je u detalje razradio elemente zmijskog i irafskog govora i stalno radi na edukaciji ljudi irom svijeta za irafski nain komuniciranja. No, najznaajnija stvar u Rosenbergovom pristupu je vjerovanje da i za zmiju ima nade. Ako neko govori zmijski, to ne znai da on/ona ima zmiju u srcu. Zmija je za Rosenberga isto to i irafa, ali s govornom manom. On nas zato ui da zmiju sluamo irafskim uima, odnosno, da u tom govoru prepoznajemo osjeanja i potrebe i da ih iskaemo. Tako i osobu koja govori zmijski stalno okreemo njenoj ljudskoj sutini i pomaemo joj da prepozna svoje osjeaje kao i potrebe koje ih izazivaju. Tako postepeno osobi pomaemo da uzroke svog nezadovoljstva ili ljutnje npr. ne trai u drugima, nego u sebi. Kad se to dogodi, zmija se povlai, osoba se otvara, postaje iskrena i nenasilna. Taj arobni obrat je mogu ako smo ovladali nenasilnim irafskim govorom, ali i ako smo spremni dati empatiju osobi koja govori bez
10

obzira na to to govori. Naravno, mi ne dajemo empatiku podrku njenoj destruktivnosti, mrnji ili nasilju koje zagovara. Mi dajemo empatiju osobnoj nesrei koju prepoznajemo, dajemo podrku izraavanju i pranjenju emocija, jer je to proces ozdravljenja i pretpostavka da osoba postane manje destruktivna i sposobna za konstruktivnu akciju. Govor nenasilja svakako je jedan od vanih aspekata nenasilja. On nije svemogu i ne moe biti odgovor na sva pitanja koja se postavljaju u vezi s nasiljem, ali on nam moe pomoi da nas ljudi uju i jasnije razumiju, ali i da mi ujemo njih. On nam moe nae svakodnevno komuniciranje u obitelji, na poslu, sa sluajnim prolaznicima na ulici uiniti prijatnijim, a time i ivot sretnijim i ljepim... irafski govor: Zapaanja Osjeaji Potrebe elje Zmijski govor: Dijagnoza Poricanje odgovornosti Zahtjev

Primjer: - Va razred, kolegice, vrlo slabo zna matematiku. - A otkud Vi to znate? - Pa, malo sam ih provjerila dok sam Vas zamjenjivala. - Provjeravali ste moje ake? - Htjela sam malo provjeriti jer se stalno hvalite kako su Vai najbolji. - Ja? Ja se ne hvalim. To moda roditelji govore jer je poznato da iz mog razreda uvijek izlaze dobri matematiari. ZMIJSKI: Uiteljice, Vi pitate samo svoje miljenike. IRAFSKI: Uiteljice, ja bih eljela da i mene pitate. ZMIJSKI: Danas ste veoma zloesti. IRAFSKI: Ne volim kada je galama u razredu. Vidim (ujem) ________ i osjeam se ________ jer imam potrebu (stalo mi je) _____________ I elio bih/eljela bih __________.

Ladislav Bognar Govor nenasilja, Osijek, 1998.

185

Karakteristike pregovarakih stilova11

Slualac
Osnovne karakteristike: Teko uspostavljaju komunikaciju s drugima Orijentirani na ljude

Sluaoci su osobe koje su orijentirane na ljude i veoma cijene odnose s ljudima. esto poinju pregovore razgovorom o opim drutvenim temama. Oni ele da govore o problemima i da vas bolje upoznaju kao osobu. Za njih je pregovaranje koje gradi povjerenje i meusobno razumijevanje mnogo vie od posla. 1. Ne vole da govore javno. Oni mogu biti i vrlo spori u procesu donoenja odluka, ali su povjerljivi, optimistini i posveeni rezultatu koji e biti dobar za obje strane. Ne vole preuzimanje rizika i vole sigurnost u poslu. Ako ste slualac, svoje odnose s drugima moete poboljati tako to ete biti vie asertivni, fokusirani na zadatak i donositi zakljuke na osnovu injenica, a ne subjektivnih procjena. U pregovaranju, sluaoci se trude da zadovolje obje strane. Ako pregovarate sa sluaocem, pomoi e vam ako prvo jasno pokaete potovanje i brigu. Pokuajte biti neformalni i prisni s njima, pokaite da vas interesiraju kao osobe. Identicirajte njihov cilj. Budite iskreni i orijentirani ka cilju. Nemojte ii na konfrontaciju jer kad su pod stresom, sluaoci su esto submisivni i neodluni i mogu odustati od pregovora. Nikad im ne recite: Ne shvataj to lino. 2. Sluaoci imaju najee konikte sa aktivistima.

Stvaraoci su eksibilni, kreativni i otvoreni za promjene. Razmiljaju o velikim stvarima i nisu usmjereni na detalje. Oni su entuzuijastini ljudi koje pokree uzbuenje koje je esto zarazno. Oni ne preu od prekidanja pregovora i zbijanja ale. Vole biti priznati, priati pred publikom, bez obzira to moda nemaju pojma o temi.

Stvaralac
Osnovne karakteristike: Lako uspostavljaju komunikaciju s drugima Orijentirani na ljude

Nekada se ne mogu zaustaviti. Mogu biti impulsivni i donijeti odluku napreac. Kako im i ime kae, vrlo su kreativni. Pravi izazov za njih je nai pravu ideju, kasnije gube interes. Kad su pod stresom, esto mjenjaju temu. Ako malo uspore i smanje nivo svog entuzijazma, stvaraoci mogu mnogo bolje komunicirati s drugima. Ako vam je oponent u pregovorima stvaralac, pokuajte prvo da mu iskaete potovanje. Budite kreativni i spremni na mnotvo razliitih opcija. Pustite ih da iskau oduevljenje na poetku i budite spremni na brzo donoenje odluke, ali uvjerite se da su take pregovora do kraja razjanjene. Stvaraoci imaju najvie konikata s misliocima.

11

Ranka arenac, Nevenka Pavlii i Bego Begu Pregovaranje i pregovarake vjetine, Podgorica, 2006.

186

Aktivista
Osnovne karakteristike: Lako uspostavljaju komunikaciju s drugima Orijentirani na zadatke

Aktivisti su praktini, sigurni u sebe, takmiarski raspoloeni i kompetentni. Odlino rjeavaju probleme i na sebe preuzimaju najvei rizik i odgovornost. Na drugoj strani mogu biti arogantni, dominantni, nepovjerljivi, nametljivi, pravi ulini borci. Ne obaziru se mnogo na potrebe drugih ljudi, nestrpljivi su i loi su sluaoci. Njihov imperativ je pobjeda. Aktivisti mogu poboljati svoju komunikaciju s drugima ako malo uspore i sluaju. Brojanje do 10 prije davanja bilo kakvog odgovora, prijedloga ili primjedbe je vrlo dobra tehnika. Treba da budu otvoreniji i da pokau vei interes za odnose. Kada pregovarate sa aktivistom, brzo preite na stvar, nemojte gubiti njihovo vrijeme, budite fokusirani na rezultat i preskoite detalje. Pitajte radije nego da predlaete. Oekujte brzo, logino rjeenje. Imajte u vidu da, ma kako nemogu u pregovorima bio, za aktivistu je to samo biznis, nita lino. Aktivisti imaju najvie konikata sa sluaocima.

Mislioci misle da su vrlo mudri. Oni metodino istrauju svaku mogunost ne ostavljajui ni jedan milimetar neobraen. Imaju stranu potrebu za injenicama i detaljima i nee se pomjeriti ukoliko ne analiziraju svaku stvar do u detalje. Oni trae fer i ekonomino rjeenje za obje strane, i to rade sporo jer tee perfekciji. Zato u pregovorima mogu biti povueni i bezosjeajni. Ne vole da preuzimaju rizike. Jedno po jedno je njihovo pravilo.

Mislilac
Osnovne karakteristike: Teko uspostavljaju komunikaciju s drugima Orijentirani na zadatke

Mislioci mogu poboljati svoju komunikaciju s drugima ako se malo ubrzaju, prestanu s beskonanim detaljisanjem, preuzmu vie rizika i pokau malo vie brige za ljude. Prije pregovaranja s misliocima, uradite va domai zadatak, detaljno i sveobuhvatno istraivanje. U toku pregovaranja slijedite njihov - korak po korak - pristup i pokuajte ih ubijediti u vae gledite. Neka vaa diskusija bude funkcionalna i vezana za posao. Upotreba slikovitih prikaza pomae (mape, grake, i sl.). Pokaite im kako predloeno rjeenje ima prednosti u pogledu novca, vremena i resursa. Zapamtite da mislioce motivie tanost, logika i podaci. Imajte strpljenja za njihovu dugu analizu. Mislioci imaju najvie konikata sa stvaraocima.

187

Karakteristike tekih pregovaraa12

Tenk pokuava da kontrolie proces i da zavri sve to se zavriti da; ponaanje ovakve osobe varira od blagog navaljivanja do otvorene agresivnosti. U pregovorima sa ovakvom osobom, va cilj je da uspostavite meusobno potovanje: - drite se na zemlji; - prekidajte napade; - pratite njihove glavne take; - ciljajte na donju granicu i pucajte; - uspostavite mir, uz uzajamno potovanje jer ipak morate raditi zajedno. Ako pogrijeite, priznajte svoju greku, iznesite ta ste nauili iz iskustva i recite ta ete uraditi u budunosti da biste izbjegli greke.

Snajper je strateg koji pokuava da kontrolie ruganjem i poniavanjem. U pregovorima sa ovakvom osobom va cilj je da ga razotkrijete: - zastanite, gledajte, ponovite; - koristite istrana pitanja: stvarne namjere, relevantnost; - koristite tenk strategiju ako je neophodno; - predloite civiliziranu budunost. Uinite da se osjea neprijatno zbog svog ponaanja.

Sveznalica posjeduje znanje i kompetenciju po mnogim pitanjima i pokuava da rijei pregovore na nain koji je unaprijed utvrdio kao najbolji. Va cilj je da ga uinite prijemivim za nove ideje: - budite spremni i znajte o emu govorite; - ponavljajte s potovanjem; - nadovezujte se na njihove ideje i elje; - predstavite vae miljenje na indirektan nain; - preobratite ih u vae mentore. Prepoznajui njihovu ekspertizu, djelovat ete manje prijetei.

Onaj to misli da sve zna je specijalista u pretjerivanju, poluistinama, argonu, beskorisnim savjetima i davanju miljenja onda kada to niko ne trai jednom rijeju, takva osoba je harizmatina i oajniki trai panju. Va cilj je da njegovim loim idejama date osnova: - dajte im malo panje; - razjasnite detalje; - predstavite stvari onakvim kakve jesu; - dajte im pauzu; - prekinite ciklus; ljubazna konfrontacija da bi se utvrdile posljedice negativnog ponaanja; pohvalite ono to urade kako treba.

Granata misli da je niko ne cijeni i ne uvaava, i njeno buntovniko ponaanje je teko ignorirati. Va cilj je da uspostavite kontrolu nad situacijom: - pridobijte njihovu panju; potrudite se da va glas i jezik budu prijateljski; - ciljajte na srce i pokaite vau iskrenu brigu; - smanjite intenzitet; - dozvolite period da se smire strasti; - nemojte im dozvoliti da eksplodiraju!

Da osoba eli da se sa svima slae, ali moe vrlo lako preuzeti na sebe vie obaveza nego to moe da obavi, ne razumijevajui pravu prirodu zadataka koje preuzima na sebe. Va cilj je da se obaveu na ono to i stvarno mogu ostvariti: - napravite takvu atmosferu da bude sigurno biti iskren; - govorite otvoreno i uvaite njihovu iskrenost; - pomozite im da naue da planiraju; - osnaite va odnos s tom osobom; - omoguite posveenost; uzmite ih za rije i ponovite ukratko na ta su se obavezali; opiite koje mogu biti negativne posljedice.

12

Ranka arenac, Nevenka Pavlii i Bego Begu Pregovaranje i pregovarake vjetine, Podgorica, 2006.

188

Moda osoba nije u stanju da izabere najbolju odluku poto je plae negativne posljedice svake od moguih odluka. Va cilj je da im pomognete da naue misliti odluno: - utvrdite prihvatljivi stepen rizika; - identicirajte konikte i razjasnite sva pitanja; - koristite sistem donoenja odluka; - ohrabrite i osigurajte da ispotuju dogovor; - ojaajte lini odnos.

Nita osoba je pasivna i moe biti usmjerena na zadatke ili na ljude. Ako je usmjerena na zadatke, onda je perfekcionista u svijetu u kome nita nije dovoljno dobro. Ako je usmjerena na ljude, ona se povlai prije nego to e povrijediti bilo ija osjeanja. Va cilj je da ubijedite ovu osobu da razgovara: - planirajte dovoljno vremena; - postavljajte otvorena pitanja, uz puno nade da ete dobiti odgovor; - budite i duhoviti; - pogaajte, ako vam nita drugo ne bude polo za rukom; - ukaite na budue posljedice, ako se ne ukljui u pregovore.

Ne osoba je orijentirana na zadatke i mora ih obaviti kako treba izbjegavajui greke. Ovakva osoba vidi negativno u svima i svemu. Va cilj je da ih preusmjerite s traenja greki na rjeavanje problema: - idite niz rijeku dozvolite im da budu negativni; - koristite ih kao resurs i sistem za rana upozorenja; - ostavite otvorena vrata nemojte navaljivati da se odluka odmah donese; - prepoznajte njihove dobre namjere; - pokuajte sa suprotnim odgovorima obrnuta psihologija.

Osoba koja se prenemae pati od izraene nemogunosti da vidi ta bi moglo i ta bi trebalo biti, ali to nadoknauje mogunou da vidi ta nije uredu sa onim to je bilo i to jeste. Va cilj je da uspostavite savez za rjeavanje problema: - sluajte glavne take; - prekidajte i budite konkretni; - pomjerite fokus na rjeenja; - pokaite im budunost; - povucite crtu govorite o rjeenjima ili prestanite da govorite na momenat;

189

Dvanaest faza poteza medijatora

Faza 1: Uspostavljanje veze sa stranama u raspravi Inicijalni kontakti sa stranama Izgradnja povjerenja Promocija dobrih odnosa Edukacija strana o procesu Poveanje posveenosti proceduri

Faza 2: Izbor strategije za voenje medijacije Pomo stranama da procijene razne pristupe upravljanja i rjeavanja konikta Pomo stranama da izaberu pristup Koordinacija pristupa stranama

Faza 3: Sakupljanje i analiza bazinih informacija Sakupljanje i analiza relevantnih podataka o ljudima, dinamici i prirodi konikta Verikacija tanosti podataka Minimaliziranje utjecaja netanih i nedostupnih podataka

Faza 4: Dizajniranje detaljnog plana medijacije Identikacija strategija i posljedinih nezavisnih poteza koji e omoguiti da strane krenu prema dogovoru Identikacija ovisnih poteza radi odgovora na specine situacije u specinom sukobu

Faza 5: Izgradnja povjerenja i suradnje Psiholoki pripremite strane u sukobu da uestvuju u pregovorima o ozbiljnim pitanjima Izaite na kraj s jakim emocijama Provjerite shvatanja i minimalizirajte stereotipe Gradite priznanje legitimnosti strana i pitanja Gradite povjerenje Pojasnite komunikaciju

Faza 6: Poetak sesije medijacije Otvorite pregovore meu stranama Uspostavite otvoren i pozitivan ton Utvrdite osnovna pravila i "linije vodilje" u ponaanju Pomozite stranama u ispoljavanju emocija Uklonite granice temama i pitanjima za diskusiju Pomozite stranama u istraivanju obaveza, najupadljivijih pitanja i utjecaja

190

Faza 7: Deniranje pitanja i postavljanje dnevnog reda Identicirajte iroki krug tema od znaaja za strane Osigurajte dogovor o pitanjimaa o kojima e se diskutirati Odredite redoslijed za bavljenje pitanjima

Faza 8: Otkrivanje skrivenih interesa strana u raspravi Identicirajte substantivne, proceduralne i psiholoke interese strana Educirajte strane o meusobnim interesima

Faza 9: Stvaranje opcija za dogovor Razvijte svijest meu stranama o potrebi viestrukih opcija Spustite predanost do pozicija ili samih alternativa Generirajte opcije koristei poziciono cjenjkanje ili cjenjkanje zasnovano na interesima

Faza 10: Procjenjivanje opcija za dogovor Razmotrite interese strana Procijenite kako se interesi mogu postii na osnovu raspoloivih opcija Procijenite koliko e biranje opcija odmoi ili doprinijeti

Faza 11: Finalno cjenjkanje Postignite dogovor ili kroz ubrzano pribliavanje pozicija, nalne "skokove" za "pakovanje" dogovora, razvoj formule konsenzusa, ili uspostavljanje proceduralnih sredstava da bi se postigao substantivan dogovor

Faza 12: Postizanje formalnog dogovora Identicirajte proceduralne korake da operacionalizirate dogovor Uspostavite procedure evaluacije i nadzora Formalizirajte dogovor i stvorite mehanizam prisile i obaveze

191

Medijacijski tim osnovne/srednje kole ______________________________________________

IZVJETAJ O MEDIJACIJI
Imena osoba koje uesvtuju u medijaciji /osoba u koniktu 1. ___________________________________________________________________________

2. ___________________________________________________________________________ Razred:_______________________________________________________________________ Godite: ______________________________________________________________________ Mjesto odravanja medijacije: _____________________________________________________ Do medijacije je dolo: 1. jer su strane u sukobu same zatraile pomo medijacijskog tima 2. jer je medijator uo za konikt i sam ponudio svoju pomo 3. jer su: a) b) c) d) kolege iz razreda, nastavnik, roditelj, pedagog,

preporuili stranama koje su u koniktu da zatrae pomo medijacijskog tima 4. jer_________________________________________________________________________ Osnovni problem strana u koniktu bio je:

Opis toka medijacije:

Ishod medijacije i dogovor koji je postignut:

Problemi u medijaciji:

Druga zapaanja medijatora:

192

Obrazac za ocjenu medijatora

Vjetine medijatora 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. Pokazuje empatiju prema stranama u sukobu Izgrauje povjerenje tokom procesa Pokazuje nepristrasnost Koristi aktivno sluanje Dobro prikuplja informacije Koristi tehnike sumiranja, parafraziranja i dr. Pomae stranama da razumiju pozicije, potrebe, interese i dr. Kontrolira proces Kontrolira emocije i omoguava njihovo ventiliranje Koristi pomona sredstva Obrazuje strane u sukobu Koristi izlistavanje to veeg broja moguih rjeenja Pomae stranama da se decentriraju Pomae stranama da pronau najbolje mogue rjeenje Pridrava se etikih standarda

193

VANO ZA VA RAD U TIMU ZA MEDIJACIJU

est misaonih eira (Edvard de Bono) De Bono govori o prednosti postojanja razliitih misaonih stilova u timu, a sluei se metodom raznobojnih eira. Bijeli eir Bavi se injenicama i brojevima, neutralan je i objektivan. Ima disciplinirano miljenje, razvijen osjeaj za direktnost, ne nudi interpretacije. Crveni eir To je eir za emocije. Taj misaoni pristup pokriva sve od jednostavnih emocija (strah, nedopadanje) do onih sloenijih (prosuivanje, intuicija, estetska osjeanja). uti eir Rije je o eiru koji pokriva pozitivno i konstruktivno, zainteresirano za dogaanje stvari. U situacijama i ljudima vidi prednost i vrijednost. Simbolizira optimizam, mogunosti. Zeleni eir Simbolizira plodnost, razvoj, kreativno miljenje i vrijednost posijane ideje. Stvara nove koncepte razbijajui tradicionalne obrasce miljenja. Nosilac ovog eira je koristan u traganju za alternativama. Plavi eir Denira probleme i oblikuje pitanja. Odgovoran je za zakljuke, uvid u cjelinu, vodi rauna o potovanju pravila. Crni eir Identicira greke, prepoznaje stvari koje nose opasnost. Ljudi ne tragaju za dokazima koji su protivni njihovim miljenjima, ali je ovaj lan neophodan u timu.

eiri se mogu mijenjati, odbacivati, razmjenjivati, vodei rauna da svako nosi odgovarajui eir u odreenoj fazi projekta, a u ovom sluaju nenasilnog rjeavanja konikata.

194

PEDESET RIJEI I IZRAZA KOJI OPISUJU OSJEANJA

srean uzbuen eljan veseo na sedmom nebu stidljiv smjeran bespomoan usamljen nesiguran

tuan potiten sumoran oajan plaan

zbunjen zauen pometen rastrojen umoran

nemiran uzrujan napet zabrinut nespokojan

iznerviran ljut bijesan uznemiren razjaren

miran zadovoljan raspoloen ponosan oputen

uplaen sputan kriv stidljiv posramljen

iznenaen zabezeknut preplaen okiran prestravljen

siguran pouzdan pun nade pun povjerenja

2004 Uionica bez nasilnitva. Dozvoljeno kopiranje za rad u nastavi. Kreativni centar.

195

BLAENO

PONOSNO

TUNO

LIJEPO

ZABRINUTO

ZAHVALNO

IRITIRANO

ZBUNJENO

SRDITO

NESTRPLJIVO

ODUEVLJENO

KONFUZNO

SRETNO

OHRABRENO

UPLAENO

UZBUENO

DOSADNO

IZNENAENO

ZNATIELJNO

NERVOZNO

196

PROCJENA USPJENOSTI (EVALUACIJA)

Procjena uspjenosti (evaluacija) prati sve faze obuke i iz tri razloga: da se utvrde snage i slabosti obuke, metodoloki pristup, korist za uesnike i opravdanost uloenih sredstava; da se rezultati evalucije upotrijebe za planiranje buduih obuka i njihovo podizanje na vii nivo, da se omogui uesnicima stalna mogunost komentarisanja, prilagoavanja i kontrole spostvenog procesa uenja.

Procjene uspjenosti (evaluacije) mogu se izvoditi tokom radnog dana i na kraju obuke.

Dnevne procjene Dnevne procjene uspjenosti (evaluacije) moete izvesti: a) Pitanjima 1. Kako se osjeate? 2. ta Vam se danas svidjelo na obuci? 3. ta Vam se nije svidjelo na obuci? 4. ta biste promijenili na dananoj obuci? Postavite pitanje jedno po jedno svim uesnicima/cama obuke ukrug i biljeite odgovore. b) Jednominutnim upitnikom Za sada, smatram da je ova obuka...... (zaokruiti odgovor 1 (najslabije) do 5 najbolje)

Nezanimljiva Previe spora Previe teka Beznaajna Neorganizirana Napeta

1 1 1 1 1 1

2 2 2 2 2 2

3 3 3 3 3 3

4 4 4 4 4 4

5 5 5 5 5 5

Zanimljiva Previe brza Previe laka Znaajna (za mene) Organizirana Oputena

Molimo Vas da napiete i kratak komentar kako ovu obuku unaprijediti:

197

Procjena obuke Za procjenu cjelokupne obuke moete napraviti kombinaciju predloenih dnevnih procjena, ali i obavezno imajte provjeru u vidu pitanja i odgovora u formi obrasca. Naprimjer:

Najloije

Najbolje

1.

U kojoj sam mjeri dopunio svoja znanja o vrnjakoj medijaciji?

2.

Koliko je ono to sam uo na obuci bitno za moj rad u timu za medijaciju?

3.

Koliko e obuka imati utjecaja na moje stavove prema nenaslinom rjeavanju konikata?

4.

Ocjena kvaliteta prezentacije (predavanja) i radionica tokom obuke

5.

Ocjena kvaliteta znanja i vjetina instruktora u radu s grupom.

198

KORITENA LITERATURA
1. Kancelarija Njemake agencije za tehniku suradnju (GTZ) Vrnjaka medijacija od svae slae, autorice teksta: Zorica Triki i Dragana Koruga, Beograd, 2003.

2. Ranka arenac, Nevenka Pavlii i Bego Begu Pregovaranje i pregovarake vjetine, Podgorica, 2006.

3. Centar za nenasilnu akciju Sarajevo Prirunik za treninge iz nenasilne razrade konikata za rad sa odraslima, Dom tampe, Zenica, 2000.

4. Ranka arenac i Bego Begu Rjeavanje koniktnih situacija, Monkarton, Podgorica, 2006.

5. Udruga roditelja Korak po korak kola otvorena roditeljima, Zagreb, 2006.

6. Carole Remboldt Educational Leadership September 1998, (lanak preuzet iz asopisa Dijete, kola, obitelj, broj 8, maj, 2002)

7. Centar za dokumentaciju i edukativnu inovaciju Tuzlanskog kantona Medijacija posredovanje u koniktu, Tuzla, 2007.

8. Grupa MOST Medijacija posredovanje izmeu strana u sukobu, Beograd, 2000.

9. Alan L. Bin Uionica bez nasilnitva, Kreativni centar, Beograd, 2004.

10. Ladislav Bognar Govor nenasilja, Osijek, 1998.

11. Emir Hadovi Psiholoki aspekti identiteta, Znakovi vremena, broj 6, 1999.

12. Kanadski institut za rjeavanje konikata Postati trea neutralna strana, Ottawa, 1995.

13. Centar za informativnu dekontaminaciju Lov na vjetice - Progon neistomiljenika, Banja

Luka, 2006.

199