Upravno tijelo za pripremu prijedloga strategije prelaska na obvezno devetogodinje osnovno obrazovanje u Federaciji Bosne i Hercegovine

Radni tekst

KONCEPCIJA DEVETOGODINJEG OSNOVNOG ODGOJA I OBRAZOVANJA

oujak 2004. godine

Uvod
U Bosni i Hercegovini prelazi se na devetogodinje obvezno osnovno obrazovanje u skladu sa iskustvima kvalitetne pedagoke prakse u zemljama Europe i svijeta. U Federaciji Bosne i Hercegovine taj prelazak treba poeti od kolske 2004./ 2005. godine i povezan je sa promjenama u strukturi i organizaciji osnovnog odgoja i obrazovanja. Spomenute promjene su neminovne, jer se svijet u kojem e ivjeti naa djeca mijenja etiri puta bre od naih kola. Promjene u sustavu odgoja i obrazovanja prilika su da se otklone uoene slabosti postojee osnovne kole i stvori temelj za njenu modernizaciju i poboljanje kvalitete, te vea demokratizacija i humanizacija naeg obrazovnog sustava openito. Jedan od nedostataka nae kole je njena zatvorenost u samu sebe. kola ne ivi dovoljno sa svojom okolinom i ne osposobljava uenike za svakodnevni ivot i ivot u budunosti. Suvie se insistira na razvoju pojedinih segmenata intelekta i racionalnosti, a malo se radi na razvoju socijalnih, moralnih i emocionalnih snaga uenika, te primjeni steenog znanja. Poseban naglasak bi morao biti na promjeni stila rada, komunikacije i ukupne klime u koli. Stavljanje nastavnog sadraja i nastavnika u prvi, a uenika u drugi plan, manifestira se kroz opterecenost nastavnih planova i programa, iskljuivo razredno-satni i predmetni sustav, iroko koritenje frontalnog rada i postojanje kola i odjeljenja sa velikim brojem uenika. Sve ovo skupa dovelo je do zanemarivanja odgojne funkcije kole. S druge strane, krupan nedostatak je i postojea kontrola rada nastavnika. Od nastavnika se zahtijeva da se pridrava operativnog plana i instrukcija pouavanja koje mu je ponudio kolski nadzornik ili savjetnik a time se gui kreativnost u nastavi. Potrebno je redefinirati koncepciju kole kako bismo u sklopu koncepcije "drutva koje ui" i " kole kao zajednice koja ui" mogli ostvariti razvoj pedagoke djelatnosti koja nam moe dati elemente oblikovanja optimalne sredine i strategije uenja kako bi se stvorili uvjeti za proaktivno djelovanje i poticanje razvoja svakog djeteta. S toga, novi model kole treba razvijati po konceptu kole kao zajednice koja je visoko profesionalizirana, otvorena za nove spoznaje I veoma fleksibilna. Da bi smo razvili koncept drutva koje ui nuno je izmeu ostaloga: ponuditi kvalitetne razvojne programe za svakoga, uvesti u kole programe za nadoknaivanje zaostatka u uenju, definirati individualne stilove uenja i spsobnosti svake osobe i na temelju toga prilagoditi uenje, svakoga nauiti kako treba uiti i kako treba misliti, redefinirati ono to bi trebalo uiti u koli, izraditi etverodijelni kurikulum, utvrditi trostruku svrhu uenja. U sredistu nove koncepcije je dijete, njegovi interesi i potrebe. Svakom ueniku treba osigurati jednake mogunosti obrazovanja i ostvariti uzajamnu suradnju uenika i nastavnika u procesu uenja i nastave, te u kontekstu toga nae osnovno obrazovanje uiniti to je vie mogue, usporedivim i kompatibilnim osnovnom obrazovanju sa razvijenim zemljama Europe i svijeta.

1. Pristup koncepciji
Razumijevanje procesa promjena u naoj osnovnoj koli prva je i osnovna pretpostavka ljudske sklonosti prema tim promjenama. Spremnost, otvorenost ka promjenama bitan je preduvjet uspjeha bilo koje promjene. Pored navedenih pretpostavki za uspjean proces promjena nune su jo i slijedee pretpostavke: Promjena od vrha prema dnu, i od dna prema vrhu (izaziva vie angamana i trajnija je od autokratskog, centraliziranog pristupa), Promjene malokad ukljuuju samo jednu inovaciju (ono to elite promijeniti tako je usaeno u sustav interaktivnih djelovanja da e, promijenite li jednu stvar, vjerojatno doi do drugih promjena), a fokus promjena je slijedei: 1. Individualizacija i bavljenje kompletnim djetetom. 2. Promjena odnosa nastavnik uenik. 3. Suvremene metode nastave. 4. Promjena atmosfere u uionici. 5. Institucionalne i sustavne promjene. 6. Izrada novog nastavnog plana i programa (etverodijelni kurikulum). 7. Ukljuivanje roditelja. Djelotvorna promjena iziskuje vremena, stoga je upornost nuna (ak i promjene umjerenog opsega mogu trajati tri-pet godina), Potrebna je mjeavina pritisaka i podrke (ljudima su potrebni pomo i poticaji kad se radi o ponovnom uenju; osobito su vani pomo, izobrazba u stjecanju novih umijea i pomo poslije izvrenih promjena),

Od onih koji e nositi te promjene, a to su nastavnici, ovisit e kojom brzinom e tei uspostavljeni proces promjene kole i procesa obrazovanja. Zato je itekako vano pitanje kako nastavnici razumiju devetogodinje obavezno osnovno kolovanje. Izmedu ostalog trebaju shvatiti da se deveta godina uvodi za estogodinjake, a ne za petnaestogodinjake. Populacija estogodinjaka je izuzetno heterogena (individualne razlike u tjelesnoj, mentalnoj, socijalnoj i emocionalnoj razvijenosti, razliita iskustva i predznanja itd.). No, bez obzira na veliku raznolikost kod svih je zajedniko da imaju znatne potencijale i mogunosti ranog uenja. Ovi potencijali se najbolje mogu iskoristiti sputanjem granice upisa u osnovnu kolu. Novom koncepcijom treba sauvati pozitivno iskustvo i tradiciju postojee organizacije kole, a unaprijediti njene najslabije toke.

2. Temeljni principi na kojima pociva koncepcija:

U skladu sa iskustvima Europskih zemalja I postignuca pedagoskih znanosti, utemeljenje koncepta zasnovali smo na slijedecem: Pravo sve djece na osnovno obrazovanje; Obaveznost i besplatnost osnovne kole; Demokratizacija i depolitizacija; Decentralizacija, autonomija i odgovornost Jaanje odgojne funkcije osnovne kole; Usklaenost sa modernim koncepcijama osnovne kole i kompatibilnost standarda u obrazovanju sa zemljama Europske unije; Aktivno sudjelovanje lokalne sredine u radu kole (roditelja, organizacija, udruenja); Cjelovitost razvoja individue: kognitivni, afektivni, psihomotorni i voljni; Sloboda, solidarnost i kompetencija u razvoju pojedinca, uvaavanje individualnih karakteristika i razliitosti, Ubrzano napredovanje ucenika; Opeoobrazovnost i cjelovitost znanja; Jednakost i pravinost u obrazovanju, inkluzivno obrazovanje; Zadravanje pozitivno dokazanih elemenata i vrijednosti "stare" osnovne kole, Orijentacija na ishode odgoja i obrazovanja znanstvene utemeljenosti, obrazovanja za potrebe informatiko- tehnolokog drutva i globalne ekonomije, obrazovanja kao doivotnog procesa (cjeloivotno uenje).

3. Svrha odgoja i obrazovanja

Svrha odgoja i obrazovanja u suvremenom drutvu je poticanje i ostvarivanje povoljnih prilika za razvoj ljudskog bia tijekom itavog ivota, a iji je smisao cjelovito osobno sudjelovanje u intelektualnom, osjeajnom, tjelesnom, moralnom i duhovnom djelovanju koje upuuje pojedinca na ostvarivanje visoke kvalitete ivota. Krajnja svrha obrazovanja je unapreenje kvalitete ivota. Zato promjene u odgoju i obrazovanju moraju biti orijentirane na demokratizaciju i humanizaciju obrazovnog sustava, s fokusom na osposobljavanje uenika da zadovolji vlastite potrebe (preivljavanje, ljubav, mo, zabava i sloboda) i potrebe suvremenog, demokratskog drutva. Znanje i vjetine stjeu se obrazovanjem, a vrijednosti, stavovi i navike odgojem. kole trebaju odgajati dobre ljude, a ne samo dobre uenike.

3.1. Globalni cilj:

Obrazovanje za ivot: stjecanje znanja, razvoj sposobnosti i vjetina, formiranje pozitivnih stavova i navika, usvajanje vrijednosti, razvoj punih potencijala svakog djeteta. Ovako postavljen cilj obrazovanja ima svoj civilizacijski i znanstveni smisao u:

a) Obrazovanju za biti Obrazovanje za biti, ili obrazovanje za ivot, je poznato jo pod nazivom Uiti za ivot. U podruju obrazovanja za ivot favoriziraju se znanja o vlastitom razvoju tijekom itavog ivota, planiranje vlastite karijere, uvanje zdravlja i okolia, brojna praktina znanja koja su svakog dana potrebna, od prehrane, higijene, slobodnog vremena, sitnih popravaka, odgovornosti i profesionalnog obnaanja bilo koje djelatnosti i sl. U njemu se prepliu humane, demokratske, graanske i ljudske vrijednosti bez kojih tradicionalna i suvremena europska kola nije mogua. Svaki ovjek je originalna, unikatna i neponovljiva vrijednost odreenog trajanja, a njegov ivot sasvim osobita pojava neke vjerojatno svrhovite namjene. Zato je poduavanje pojedinca za odgovorno i svrhovito upravlja sobom i vlastitim ivotom zadatak dostojan svakog truda. b) Obrazovanju za znati Obrazovanje za znati, odnosno obrazovanje za odabir vrijednih sadraja iz postojeeg ljudskog iskustva, obuhvata uglavnom kognitivni, emocionalni i konativni razvoj pojedinca. U sklopu kognitivnog razvoja poblie se misli na razvoj verbalnih, matematiko-logikih, prostornih, glazbenih, interpersonalnih i intrapersonalnih sposobnosti uz pomo kojih osoba upravlja sama sobom, izborom ciljeva i strategijama ostvarivanja postojeih ciljeva, sposobnou obnavljanja i nadogradnje vlastitog znanja, pravilnom selekcijom vrijednog znanja, uenjem uenja, primjenom znanja i inovacijama putem znanja. U vremenu u kojem ivimo, ovo je strateki najznaajnije podruje iako to ne znai da je i najvie zastupljeno. c) Obrazovanju za djelovati Suvremena kola treba kod uenika da razvije potrebu praktinog djelovanja i aktivnog odnosa prema gotovo svim pitanjima, problemima i izazovima iz njihove ivotne sredine. Pozitivan odnos prema svakom radu i sposobnost za izvoenje odreenog konkretnog djelovanja i poslovanja, primjena teorijskih znanja i zamisli u praksi, prosudba stvarnih dimenzija nae svakidanjice, izvediv je zadatak moderne kole. Djelovati, biti aktivan i poduzetan, imati viziju boljeg svijeta i drutva za koje se treba izboriti bez ekanja da to ostvare drugi. d) Obrazovanju za zajedniki ivot Globalizacija odnosa u svijetu gdje nacionalne granice predstavljaju samo administrativna podruja upravljanja i transfera kapitala, tehnologije i sve veih koliina roba, radne snage i kreativnosti, donosi sasvim nove potrebe zajednikog i odgovornog suivota. Najjednostavnija inaica te sloene situacije je interkulturalizam, multikulturalizam kao stvarnost tog pluraliteta kultura, vjera, jezika, tradicije, prehrane, odijevanja, ali i zajednikih ozonskih rupa, smanjenje koliina pitke vode, zagaenost tla, vode i zraka, terorizma i mogue prijetnje sueljavanja svjetskih sila, zajedniki ivot u globalnom svijetu, tolerancija prema nepoznatom i tuem, snoljivost svega to su duni i drugi podnositi, mirno rjeavanje problema i drugih drama svakidanjeg ivota.

3.2. Specifini ciljevi obrazovanja

Ovi ciljevi izraavaju potrebe koje u obrazovanju ima pojedinac i potrebe i interese koje u obrazovanju ima drutvo. Ova podjela je uvjetna jer su potrebe i interesi pojedinca i drutva meusobno povezani. a) Specificni ciljevi koji se odnose na uenika: omoguavanje razvoja svih aspekata linosti u skladu sa njegovim razvojnim potrebama, potencijalima i interesima, ostvarivanje mogucnosti za samo upoznavanje osposobljavanje za samostalno, promiljeno i odgovorno donosenje odluka koje se tiu njihovog razvoja i budueg ivota, osposobljavanje uenika za kontinuirano obrazovanje i uenje, omoguavanje poznavanja i razumijevanja prirodnog i drutvenog okruenja, njihove meusobne povezanosti i vlastitog mjesta u njima, osposobljavanje uenika za uspjeno suoavaju sa izazovima suvremenog svijeta i ivota te izazovima koje ih oekuju u budunosti, omogucavanje stjecanja znanja i stvaranja temelja za nove vjetine potrebne drutvu koje se stalno i brzo mijenja, osposobljavanje za nastavak kolovanja i izbor odgovarajuce profesije u skladu sa individualnim sposobnostima i interesima, uzimajui u obzir ekonomsko okruenje i mogucnost zaposljavanja i ostvarenja vlastitih prihoda. omogucavanje usvajanja znanja i vjetina neophodnih za ujednaen razvoj njihovih mentalnih i tjelesnih sposobnosti, pruanje uvjeta za ovladavanje maternjim i osnovama stranih jezika, matematike, prirodnih znanosti, umjetnosti, tehniko-informatikog i medijskog obrazovanja, te ekolokim i zdravstvenim odgojem, kao i drugim obrazovnim sadrajima u skladu sa potrebama i interesom uenika, osposobljavanje za selektivni pristup informacijama, omogucavanje uenja, kako uciti, pamtiti, pohranjivati, pretraivati i koristiti usvojeno znanje, osposobljavanje za uenje putem otkria, osposobljavanje za primjenu projekt metode, razvijanje, podravanje i koritenje oblika rada koji omoguava individualni prilaz nastavi i uenju, uz istovremeno stvaranje uvjeta za zajedniko uenje, razvijanje motivacije za stalnim uenjem.

b) Specificni ciljevi koji se odnose na nastavnike da: Osposobljavanje za ponudu relevantnih i uenicima izazovnije nastavne sadraje i za podizanje standarda u obrazovanju , Osposobljavanje za razumijevanje kompetencija potrebnih za obavljanje uloge nastavnika, kako bi ih stalno razvijali, Osposobljavanje za provoenje novih standarda ( u tu svrhu neophodna je dodatna obuka, tako da profesionalno usavravanje postane integralni dio njihovih poslova i radnih zadataka), Osposobljavanje za razumijevanje mehanizma razvoja unutarnje motivacije, samopouzdanja i samopotovanja kod ucenika.

c) Specifini ciljevi koji se odnose na kole: Autonomija koja ce osigurati fleksibilnost u kreiranju dijela programa, slobodu u izboru, primijeni metoda I postupaka rada, odgovornost i organizacija kontrole kvalitete, sredstva koja su im potrebna I njihovo fleksibilno koristenje, sobzirom na postignute rezultate, kako bi visoke rezultate realno nagraivale u odnosu na slab rad, zakonodavno reguliranje i njegova dosljedna primjena u osiguranju podrske osnivaa, opine, privrede, roditelja, javnih i privatnih agencija, suradnja sa lokalnim, zupanijskim i federalnim vlastima kako bi doivotno uenje, kao pretpostavka za sve zaposlene, bilo realno ostvarivo, zatita od droge,nasilja I svih oblika asocijalnog ponasanja, partnerstvo sa roditeljima I lokalnom zajednicom.

d) Specificni ciljevi koji se odnose na drutvo: omoguavanje razvoja osjeanja pripadnosti socijalnim grupama i drutva u cjelini, kao i osjeanja pripadnosti vlastitom i europskom prostoru, razvijanje meusobnog uvaavanja, suradnje i solidarnosti izmeu pripadnika razliitih socijalnih, etnikih i kulturnih grupa, podravanje procesa integracije zemlje u meunarodne tijekove, razvijanje svijesti o znaaju, zatite i ouvanja prirode i prirodnih resursa, djelovanje na formiranje osnovnih odrednica moralnog ponaanja osobe, stvaralatva, produktivnosti i suradnje sa drugima.

4. Rezultati uenja
Rezultati izucavanja svih programa u osnovnoj skoli bit ce:

ucenicka pismenost u sirem smislu rijeci (citanje I pisanje, numericka I informaticka pismenost, medijska kultura), posjedovanje osobnih vjestina (mogucnost donosenja odluka, sposbnost uspjesnog nosenja s teskocama u zivotu, briga o vlastitom zdravlju I zdravlju drugih, razvijenost pozitivnih navika, human odnos prema svakom zivom bicu), spremnost ucenika za prihvatanje uloge odgovornog gradanina (koliko cijeni kulturu I obicaje drugih ljudi, koliko zastupa jednakost I pravdu, koliko utice na atmosferu mira I tolerancije u zajednici, sposbnost kritickog misljenja I uspjesnog rjesavanja problema, razlike u razini postignuca na poctke I nakraju devetogodisnjeg osnovnog odgoja I obrazovnja. sposobnost pozitivne komunikacije, jasna predstava o znaaju znanosti i tehnologije u suvremenom ivotu, ovladavanje osnovnim znanjima dva strana jezika,

5. Vrste osnovnih kola

Djelatnost osnovnog odgoja i obrazovanja ostvaruje se kroz : redovne osnovne kole uporedne osnovne kole (muzika, baletna i druge) odjele i zavode za dodatnu i cjelovitu pomo djeci sa izrazitijim tekoama u razvoju osnovno obrazovanje odraslih.

6. Struktura i ciklusi devetogodinjeg odgoja i obrazovanja

6.1. Struktura Godine starosti 14 13 12 11 10 9 8 7 6 Razred Kratkorocna 9 8 7 6 5 4 3 2 1 Model 1. Struktura Srednjorona 1 3 2 2 3 1 2 3 1 1 6 Dugorona 3

6.1.1. Kratkorocna struktura 1+ 8

Transformacija postojeeg koncepta osnovnog obrazovanja kree uvoenjem devete godine za estogodinjake, a ne za petnaestogodinjake. Novine se odnose na uenike prvog razreda, a ostali uenici nastavljaju obrazovanje u jedinstvenoj osmogodinjoj koli. Na izgled ovaj model se moe predstaviti kao 1+8, s tim to e se sve budue promjene odvijati sukcesivno. 6.1.2. Srednjorocna struktura 3 3 3 Obvezni odgoj i obrazovanje traje devet godina i podijeljen je u tri ciklusa po tri godine. Strukturu ove koncepcije ine bazini odgojno-obrazovni ciklus (kojeg ine poetni i srednji), te vii opeobrazovni ciklus. Ciklusi su potpuno meusobno organizacijski, sadrajno i metodiki povezani i predstavljaju rjeenja koja u cijelosti zadovoljavaju kriterij da svaki prethodni ciklus ispunjava svoje zadae i slui za neometano i jednostavno ukljuenje uenika u vii ciklus. Posljednji ciklus tu naelnu funkciju mora zadovoljiti u odnosu na srednje obrazovanje. U okviru procesa obrazovanja struktura ciklusa moe se predoiti kao 1+21+22+1. Jedinicama su oznaena mjesta na kojim se neutraliziraju slabe toke postojee kole. Jedinicom iz prvog ciklusa oznaen je pripremni (prvi) razred (polazak u kolu sa est godina starosti). Drugom jedinicom oznaen je pripremni (etvrti) razred kako bi se otklonila druga slaba toka stare kole - prijelaz iz etvrtog u peti razred. Treom jedinicom oznaen je pripremni (deveti) razred kojim se omoguava laki prijelaz uenika u srednje obrazovanje. Ova posljednja jedinica ujedno ukazuje na injenicu da se osnovno i obvezno kolovanje poklapaju. Znak ( ) ukazuje na jedinstvenost osnovne kole. Ovo je didaktika struktura koncepcije. 6.1.3. Dugorocna struktura 6 + 3 Ukoliko bazini odgojno-obrazovni ciklus (poetni i srednji) uzmemo u cjelini, onda bi se struktura dugorone koncepcije mogla predoiti kao 6+3. Iz kuta kognitivnog razvoja linosti ova logika je sasvim ispravna, jer je razdoblje srednjeg djetinjstva (od 6 do 12 godina ivota) u psiholokom i razvojnom smislu jedna cjelina.

6.2. Ciklusi
6.2.1 Poetni ciklus: (uzrast djeteta 6 -8 godina) Prvi ciklus organizira se u trajanju od tri godine i izvodi se kao razredni oblik organizacije (sa izuzetkom stranog jezika). Temeljni obrazovni zadatak poetnog ciklusa je stjecanje standardizirane razine pisanja, itanja i raunanja. Sustavno obrazovanje oslanja se na iskustva, znanja i vjetine koje je dijete steklo i izgradilo u drugim kontekstima i u uvjetima svakodnevnog predkolskog i vankolskog ivota, uz razvoj komunikativnih i drugih vjetina kroz upoznavanje vlastitog identiteta, okruenja u kojem ono ivi i ire. Tijekom poetnog ciklusa sustavno e se usvajati i razgovarati o tome emu slui kola, to ona daje, zato uenici pohaaju kolu, kako uiti i to vrijedi ono to su nauili, kako tko ui i kako se ui djelotvorno.

Prosudbe uenikovih postignua vre se opisno na temelju definiranih ishoda pojedinih obrazovnih oblasti (nastavnih predmeta), s tim to se na kraju ciklusa izvodi brojana ocjena. Procjenjuje se uenikov razvoj, poduava ga se da sam vrednuje vlastiti rad i o svim elementima razvoja izvjetavaju se roditelji s njima se surauje u svim situacijama, a osobito u onim, u kojima je potrebna posebna skrb za razvoj uenika. Teite je na razvoju bazinih sposobnosti, znanja i vjetina. S toga se ovaj ciklus zajedno sa srednjim esto naziva i bazinim ciklusom prvog reda. 6.2.2. Srednji ciklus (uzrast djeteta 9 11) Drugi ili srednji ciklus osnovnog obrazovanja traje tri godine i obuhvata 4., 5. i 6. razred osnovne kole. Ciklus je organizacijski postavljen tako da dio sadraja pokrivaju predmeti, a dio tzv. interdisciplinarne dilatacije (kompleksne cjeline). Zastupljena je kombinacija razredno-predmetne nastave. Nastavnik razredne nastave moze izvoditi nastavu zakljucno sa petim razrednom. 6.2.3. Vii ciklus: (uzrast djeteta 12 14 godina) Trei ili vii ciklus osnovnog obrazovanja traje tri godine i obuhvata 7., 8. i 9. razred osnovne kole. U njemu se u potpunosti provodi predmetna nastava bez obzira na to jesu li predmeti disciplinarno ili interdisciplinarno izvedeni. Radi profesionalnog usmjeravanja i pripremanja uenika za srednjokolsko obrazovanje u ovaj ciklus se uvodi izborna nastava uz znatnije poveanje iste u devetom razredu. Vii ciklus moe se nazvati i bazinim ciklusom drugog reda. Godine starosti 14 13 12 11 10 9 8 7 6 razred Poetni izgled 9 8 7 6 5 4 3 2 1 Opisni izgled 1 2 8 2 ili 1 1 ili 2 3 1 9 Integralni izgled Model 2 Struktura

6.1. Struktura devetogodinjeg odgoja i obrazovanja

10

6.1.1. Kratkoroni izgled strukture 1+ 8 Transformacija postojeeg koncepta osnovnog obrazovanja kree uvoenjem devete godine za estogodinjake, a ne za petnaestogodinjake. Novine se odnose na uenike prvog razreda, a ostali uenici nastavljaju obrazovanje u jedinstvenoj osmogodinjoj koli. Na izgled ovaj model se moe predstaviti kao 1+8, s tim to e se sve budue promjene odvijati sukcesivno. 6.1.2. Struktura koncepcije 3 1+2 ili (2+1) 2+1 Obvezni odgoj i obrazovanje traje devet godina. Strukturu ove koncepcije ini poetni odgojno-obrazovni ciklus (koji je jedinstven i traje tri godine), srednji obrazovni ciklus koji je definiran kao 1+2 (ili 2+1) te zavrni obrazovni ciklus strukture 2+1. Ciklusi su potpuno meusobno organizacijski, sadrajno i metodiki povezani i predstavljaju rjeenja koja u cijelosti zadovoljavaju kriterij da svaki prethodni ciklus ispunjava svoje zadae i slui za neometano i jednostavno ukljuenje uenika u vii ciklus. Posljednji ciklus tu naelnu funkciju mora zadovoljiti u odnosu na srednje obrazovanje. Znak () ukazuje na jedinstvenost osnovne kole. 6.2. Ciklusi devetogodinjeg odgoja i obrazovanja 6.2.1. Poetni ciklus: (uzrast djeteta 6 - 8 godina) Prvi ciklus organizira se u trajanju od tri godine i izvodi se kao razredni oblik organizacije (sa izuzetkom izbornog predmeta religijskog odgoja koji se izborom roditelja uvrtava kao obvezni te stranog jezika u treoj godini poetnog ciklusa, odnosno razdoblja u kojem dijete uspije ovladati gradivom u mjeri da se moe ukljuiti u uenje stranog jezika). Temeljni obrazovni zadatak poetnog ciklusa je stjecanje standardizirane razine pisanja, itanja i raunanja. Sustavno obrazovanje oslanja se na iskustva, znanja i vjetine koje je dijete steklo i izgradilo u drugim kontekstima i u uvjetima svakodnevnog predkolskog i vankolskog ivota, uz razvoj komunikativnih i drugih vjetina kroz upoznavanje vlastitog identiteta, okruenja u kojem ono ivi i ire. Tijekom poetnog ciklusa sustavno e se usvajati i razgovarati o tome emu slui kola, to ona daje, zato uenici pohaaju kolu, kako uiti i to vrijedi ono to su nauili, kako tko ui i kako se ui djelotvorno. Prosudbe uenikovih postignua vre se opisno na temelju definiranih ishoda pojedinih obrazovnih oblasti (nastavnih predmeta), s tim to se na kraju ciklusa izvodi brojana ocjena. Procjenjuje se uenikov razvoj, poduava ga se da sam vrednuje vlastiti rad i o svim elementima razvoja izvjetavaju se roditelji, s njima se surauje u svim situacijama, a osobito u onim, u kojima je potrebna posebna skrb za razvoj uenika. Teite je na razvoju bazinih sposobnosti, znanja i vjetina. Karakteristike ovoga ciklusa da je on jedinstvena cjelina u kojoj se opisno ocjenjuje ueniki razvoj, te je darovitim uenicima mogue njegovo svladavanje i u kraem vremenskom roku ukoliko su uspjeli na zadovoljavajuoj razini ovladati gradivom svih obrazovnih podruja.

11

Na koncu uspjenog ovladavanja gradivom izvodi se brojana ocjena, bez obziru kom se to roku ostvarilo, no ukoliko pojedini uenici imaju potekoa s usvajanjem gradiva i ne uspiju postii zadovoljavajui rezultat oni se bez obzira na negativnu ocjenu prevode u vii razred. Ukoliko se radi o uenicima s izrazitim potekoama u uenju za njihovo daljnje kolovanje trai se dodatna struna pomo.

6.2.2. Srednji ciklus (uzrast djeteta 9 11) Drugi ili srednji ciklus osnovnog obrazovanja traje tri godine i obuhvaa 4. 5. i 6. razred osnovne kole. Ciklus je organizacijski postavljen tako da dio sadraja pokrivaju predmeti, a dio interdisciplinarno osmiljene cjeline. Nastava se izvodi u razrednopredmetnom obliku organizacije. U etvrtom razredu se provodi brojano ocjenjivanje tijekom cijele godine, ali nema popravnih ispita niti se bez obzira na konano izraenu negativnu ocjenu ponavlja razred. Od petog razreda uvodi se popravni ispit za uenike s jednom ili dvije negativne ocjene koji se obavlja u okviru od petnaest do dvadeset dana poslije svretka nastave. Uenici s vie negativnih ocjena se usmjeravaju u struno osposobljene ustanove za rad s djecom koja imaju ozbiljne potekoe u uenju ili ponavljaju razred. Ciklus se zamilja kao 1+2 ili 2+1 i kao mogunost izbora s obzirom na organizacijsko opredjeljenje u izvoenju nastave i s obzirom na drugog subjekta nastave hoe li se temeljna uloga uitelja zadrati samo u 4 ili u 4 i 5 razredu i s obzirom u kojim od tih dviju godina se eli osmisliti integrirana nastava u kojoj bi bila omogueno ubrzano napredovanje uenika. 6.2.3. Zavrni ciklus: (uzrast djeteta 12 14 godina) Trei ili vii ciklus osnovnog obrazovanja traje tri godine i obuhvaa 7. 8. i 9. razred osnovne kole. U njemu se u potpunosti provodi predmetna nastava. Radi profesionalnog usmjeravanja i pripremanja uenika za srednjokolsko obrazovanje u ovaj ciklus se uvodi izborna nastava uz znatnije poveanje iste u devetom razredu. Vii ciklus nastave osmiljava se kao 2+1, zbog nakane da se deveti razred osmisli na poseban nain s obzirom na njegovu ulogu postizanja potrebnih znanja za upis u srednju kolu, a 7 i 8 razred kao integralni dio unutar kojega postoji mogunost ubrzanog napredovanja uenika. U devetom razredu osim minimalnog broja obveznih i za sve jedinstvenih predmeta uvela bi se vea mogunost izbora izbornih predmeta kao i izbora veeg broja sati obveznih predmeta. Ovako razraeni ciklusi uvaavaju razvojnu psihologiju djeteta, ali i izraavaju odreene zahtjeve koji e onemoguiti zloporabu reforme kolstva te omoguava ubrzano napredovanje darovitih uenika.

7. Dinamika uvodenja promjena

kolska godina Tijek promjena

12

2012./13 2011./12. 2010./11. 2009./10. 2008./09. 2007./08. 2006./07. 2005./06. 2004./05.

1-8

2-8

3-8

4-8

5-8

6-8

7-8 7

8 8

6 5 4 3 2 1

8. Standardiziranje
Obrazovni standardi odnose se na sustav obrazovanja u cjelini i sve komponente obrazovnog procesa. Za uspjenu implementaciju strukture i strategije kvalitetnog osnovnog odgoja i obrazovanja nuno je pojedinano definirati: 1. standarde kvalitete ishoda. Ishode odgoja i obrazovanja; (okvir u kojem se odvija proces ocjenjivanja uenika i utvruje stupanj postignua uenika u ostvarivanju definiranih ishoda). 2. standarde kvalitete procesa u kojemu se realizira nastava, Planove i programe odgojno-obrazovnog rada Programe i izvoae obuke profesionalnog usavravanja nastavnika, direktora i strunih suradnika ; Napredovanje obrazovnih profesionalaca u struci; Vannastavne aktivnosti; 3. standarde kvalitete uvjeta u kojima se realizira nastava, Broj odjeljenja; Broj uenika u odjeljenju i grupi prema oblicima rada; kolski prostor i opremu ; Nastavna sredstva i didaktiki materijal, ukljuujui i koritenje IC tehnologije; Profile, broj, radnu normu i vrste poslova profesora, nastavnika, strunih suradnika i asistenata u nastavi i izvan nastave u okviru radnog tjedna; Profile, broj, radna norma i vrste poslova rukovodnog osoblja u okviru radnog tjedna; Profile, broj, radna norma i vrste poslova administrativno financijskog osoblja u okviru radnog tjedna; Profil, broj, radna norma i vrste poslova pomonog tehnikog osoblja u okviru radnog tjedna; Ueniki standard (prijevoz uenika, kolska kuhinja, besplatni obroci); Produeni boravak uenika u koli;

13

Cjelodnevni boravak uenika u koli, Drutvenu, javnu i kulturnu djelatnost;

9. Ucenici
U prvi razred osnovne kole upisuju se djeca koja e do polaska u prvi razred imati punih est godina. Roditelj ili staratelj moe zatraiti ranije pohaanje osnovne kole, samo, ako je dijete spremno i pripremljeno za pohaanje prvog razreda, pod uvjetom da do kraja te kalendarske godine navrava est godina ivota. Ukljuivanje djece sa posebnim potrebama u obrazovni sustav nuno je urediti kroz prilagoavanje samog sustava obrazovanja individualnim potrebama svakog djeteta. Kad se govori o djeci sa posebnim potrebama misli se na irok spektar djece koja zahtijevaju diferencirane i individualizirane oblike uenja i poduavanja. Svako dijete sa posebnim potrebama ima pravo da izrazi svoju zelju u vezi sa obrazovanjem. U cilju osnaivanja obitelji i zajednice za ukljuivanje njihove djece u redovno obrazovanje, nuno je obavezati obrazovne vlasti da: osiguraju ukljuivanje djece sa posebnim potrebama u svim razinama sustava odgoja i obrazovanja, izrade plan obrazovanja zajednice u pogledu ukljuivanja uenika s posebnim potrebama, osiguraju izradu novog sustava kategorizacije djece sa posebnim potrebama na dravnoj razini, osiguraju da svako dijete sa posebnim potrebama ima razvojni dosije, izraen u svrhu pruanja odgovarajueg obrazovanja i pripremanja djeteta za ivot nakon kole, osnuju strune timove unutar kole ili lokalne zajednice kako bi izradili individualne obrazovne programe, utemeljene na nastavnom planu i programu redovne nastave i pratili napredak djeteta, izrade program strune obuke i usavravanja nastavnika za rad sa djecom sa posebnim potrebama, omogue djeci, koja su iz opravdanih razloga sprijeena da redovno pohaaju nastavu, polaganje predmetnih odnosno razrednih ispita, omogue nadarenoj djeci kolsku akceleraciju kroz kolovanje, omogue djeci naih graana u inozemstvu dio nastave na materinjem jeziku.

10. Programi odgojno obrazovnog rada u osnovnoj koli

Programi odgojno-obrazovnog rada u osnovnoj koli temelji se na Koncepciji osnovnog odgoja i obrazovanja i sadre utvrdene ciljeve i zadatke koji ce se realizirati kroz pojedine programe. U sustavu osnovnog odgoja i obrazovanja cjelokupna programska struktura mora biti fleksibilna, vodoravno i uspravno povezana, kako bi se osigurala mobilnost uenika i diferencirani pristupi u odgoju i obrazovanju. U skladu sa suvremenim obrazovnim trendovima, potrebno je modernizirati pristup planiranju i programiranju odgojno obrazovnog rada u osnovnoj koli. Velik broj zemalja u

14

Europi i svijetu koristi i primjenjuje kurikularni pristup. Takav pristup obuhvata, osim sadraja, naina i uvjeta za izvoenje programa, i odgovarajue standarde koje treba dostii, te kriterije za vrednovanje kvaliteta i uspjenosti izvoenja programa. Programi mogu biti: redovite nastave, nadoknaivanja zaostatka u uenju, izborne nastave, fakultativne nastave, vannastavnih aktivnosti, odjeljenjske zajednice, partnerstva sa roditeljima, za djecu sa posebnim potrebama (sa tekoama u razvoju i obrazovanju, za darovite i dr. ).

11. Nastavni plan i program (kurikulum)

Kreiranje novog koncepta nastavnog plana i programa je kljuni element kreiranja nove devetogodinje osnovne kole. Pristup koncipiranja nastavnog plana i programa zahtijeva modeliranje etverodijelnog kurikuluma, a njegovi dijelovi su: 1. osobni rast i razvoj (samopotovanje i izgradnja samopouzdanja,) - tjelesna sigurnost, - emocionalna sigurnost, (odsutnost zastraivanja i strahova), - identitet, (pitanje, tko sam ja?) - pripadnost, (osjeaj pripadnosti), - kompetencija, (osjeaj da je osoba sposobna), - poslovnost (osjeaj da ivot neke osobe ima smisao i pravac), 2. razvoj sposobnosti vanih za ivot, (upravljanje samim sobom, kreativno rjeavanje problema, rjeavanje sukoba, planiranje karijere), 3. uenje o tome kako uiti i uenje o tome kako misliti, (kako bi uenje moglo biti cjeloivotno i zabavno), 4. sadrajni kurikulum s integriranim temama. Prije svega, nastavni plan i program osnovne kole mora omoguiti kvalitetno obrazovanje za sve. Kao takav, on prepoznaje, priznaje, uvaava i odgovara na obrazovne potrebe, iskustva i interese svih uenika, bez obzira na pol, uzrast, etniku, socijalnu i vjersku pripadnost, sposobnosti,mogunosti i ogranienja, uvaavajui, potujui i razvijajui ljudska, djeija i obrazovna prava, obaveze i odgovornosti. On je inkluzivan, otvoren za djecu i odrasle, sa posebnim i drugim potrebama. to se tie upravljanja nastavnim planovima i programima, odgovornost za njegovo kreiranje i razvoj se dijeli izmeu obrazovnih aktera svih nivoa, ukljuujui i nastavnike, uenike i njihove roditelje.

15

11.1. Nastavni planovi i programi upanija sastoji se od sljedecih dokumenata:

1. 2. 3. 4. Okvirni nastavni planovi i programi upanija, Programi zajednicke jezgre, Nastavnih planova i programa pojedinih predmeta (silabusa); Dokumenta podrke nastavnim planovima i programima;

Nastavni planovi i programi zupanija sastoje se od: a) Opceg dijela - zajednike jezgre b) Posebnog dijela - lokalne komponente

Lokalna komponenta Lokalna komponenta sadrzava ustavno pravo zupanija-kantona da osmisle okvire nastavnih planova i programa uz mogucnost opcina i skola da razvijaju vlastite programe birajuci sadrzaje i podrucja ucenja i poducavanja u skladu sa karakteristikama i potrebama sredine. Programi zajednike jezgre Zajednika jezgra nastavnih planova i programa sastoji se od svih nastavnih planova i programa, sa to je mogue irim zajednikim osnovama za sve nastavne aktivnosti. On jami koheziju sustava osnovnog odgoja i obrazovanja u Bosni i Hercegovini. Nastavni planovi i programi pojedinih predmeta (silabusa) Nastavni plani i programi predmeta trebaju reci nastavnicima: sto treba poduavati (koja podruja, oblasti treba poduavati), zato to treba poduavati (koji ciljevi i koncepti) kako to treba poduavati (koristei razliite metode i oblike prilagoene potrebama i interesima uenika) kada to treba poduavati (razvojna primjerenost uzrastu, ciklusima) Nastavni plan i program svakog predmeta sadri : argumentaciju uloge i znaaja predmeta, cilj i zadatke, rezultati uenja specificirani na predmet, sadraj, strategije uenja i nastave (didaktiko- metodike upute), smjernice za praenje i ocjenjivanje. Dokumenti podrke nastavnim planovima i programima;

16

Podrku ine svi materijali koji dopunjuju nastavne planove i programe predmeta, a koji daju nastavnicima specifine informacije, savjete i smjernice u vezi sa izvoenjem plana i programa (plan lekcija, operativni plan rada, iri opis nastavnih strategija i tehnika specifinih za predmet, upute za poduavanje uenika sa posebnim potrebama, izvore informacija za nastavnike i uenike, dokumenti i obrazovni materijali za obuku nastavnika, informativne broure za roditelje i iru javnost i dr. ).

12. Odgojno obrazovne oblasti

Nastavni plan i program u obaveznom osnovnom obrazovanju organizira se kroz est obrazovnih oblasti (podruja uenja): 1. Jezici; 2. Drutvene znanosti; 3. Prirodne znanosti i matematika; 4. Tehnika i informatike tehnologije; 5. Umjetnosti; 6. Tjelesni i zdravstveni odgoj. Uvoenjem obrazovnih oblasti sustavno se uspostavlja vodoravna i uspravna povezanost unutar kolskog programa, ime se: izbjegava nepotrebno ponavljanje i preklapanje nastavnih sadraja, omoguava da se srodni sadraji iz vie razliitih predmeta integriraju, uspostavljaju sutinske, sadrajne i druge veze meu predmetima iz iste obrazovne oblasti (to ne iskljuuje mogunost uspostavljanja veza izmeu sadraja iz razliitih obrazovnih oblasti), omoguava i podrava tematsko, projektno i problemsko koncipiranje nastavnih sadraja, omoguava upoznavanje i sagledavanje fenomena iz perspektive razliitih znanosti, odnosno umjetnikih disciplina omoguava da sloenost gradiva bude prilagoena uzrasnim karakteristikama i razvojnim potrebama uenika omoguava da uenik razvija i gradi konceptualni sustav pojmova, omoguava da uenici, znanja i vjetine razvijene unutar jednih predmeta, primjenjuju u kontekstima drugih, kao i da shvate njihovu meusobnu povezanost i sagledaju veze izmeu razliitih vrsta i oblika znanja (deklarativnih, proceduralnih, itd.).

13. Vrste nastavnih predmeta

Obvezni predmeti Izborni predmeti (tj. predmeti koje svaki uenik treba uiti) (tj. predmeti koje uenici biraju da ue, obino unutar propisane grupe predmeta) Fakultativni predmeti (tj. predmeti koje uenici mogu uiti ako to ele).

17

Za svaki predmet treba razraditi ope ishode nakon zavrenog osnovnog obrazovanja i za svaki ciklus ili razred posebno, po predmetima, kroz rezultate u domeni znanja, sposobnosti, razumijevanja, vrijednosti i stavova, odrediti rezultate/ishode uenja Znanje Sposobnosti Razumijevanje

14. Nastavni plan

Nastavne planove i programe ponudit ce posebna komisija a Koncepcijom se nudi samo pregled zastupljenosti odgojno obrazovnih oblasti, programa I ukupno tjedno opterecenje ucenika po ciklusima.

Pregled zastupljenosti odgojno obrazovnih oblasti, programa i ukupno tjedno opterecenje ucenika po ciklusima
0brazovne oblasti i programi Predmeti obvezni/izborni/ fakultativni Zastupljenost nastavnih sati tjedno po ciklusima I-III IV-VI VII -IX

Ukupno

Jezici

Drutve ne znanosti prirodne znanosti i matematika

Tehnika i informat ike tehnolog ije

18

Umjetno sti Tjelesni i zdravstveni odgoj Ukupno Izborni

Fakultativni Vannastavne aktivnosti Odjeljenjska zajednica Ukupno UKUPNO optereenje uenika

do 20

do 26

do 30

15. Okvirni nastavni kalendar i organizacija nastavnog sata

Nivo 1. 2. 3. Razredi 1 od 2. do 3. od 4. do 6. od 7. do 8. 9 tjedana 35 36 36 36 35 Godinji broj nastavnih dana 175 180 180 180 175 tjedni broj sati do 20 sati do 26 sati do 30 sati

Od I. do IV. razreda osnovne kole moe se organizirati fleksibilno trajanje nastavnog sata unutar zadanog dnevnog vremenskog okvira. Uitelj organizira rad na odreenoj temi onoliko vremena koliko je potrebno i razvojno primjereno. U realizaciji nastave od V. do IX. razreda nastavni sat traje 45 minuta, izuzev u onim predmetima ( temama ) kojima je potrebna fleksibilna organizacija nastave (kooperativno uenje, projektna nastava i dr.).

16. Meupredmetna povezanost

Obrazovne oblasti doputaju mogunost da se nastavni sadraji, izuzev u vidu predmeta, organiziraju i u vee cjeline- teme. Teme su srodni sadraji koji se mogu grupirati u jedinstvenu i misaonu cjelinu. One se obrazuju prema definiranim ciljevima i ishodima i predstavljaju temelj modela integriranog uenja u kome se jedna ideja ili problem prouava i sagledava kroz sadraje vie pojedinanih predmeta i obrazovnih oblasti. Tematski pristup nastavi zahtijeva suradnju

19

nastavnika u procesu planiranja nastave. koli se preputa izbor da organizira nastavne sadraje i realizira ih kroz integrativne teme (Primjer: Porodica; Svijet oko nas; Okoli, Voda, i druge)

17. Nastavnici i struni suradnici

U realizaciji razliitih programa osnovnog odgoja i obrazovanja u javnom i privatnom sektoru angairaju se nastavnici i struni suradnici kao i asistenti i volonteri odgovarajueg profila. Nastavnici su struna lica koja neposredno sa djecom realiziraju razliite programe osnovnog odgoja i obrazovanja. Funkcije nastavnika su: Planiranje, Programiranje, Pripremanje, Organizacija, Realizacija , Verifikacija efekata odgojno-obrazovnog rada. Uporedo s tim, oni moraju brinuti o svom profesionalnom razvoju tijekom cijelog radnog angamana. Funkcije nastavnika su neprenosive na bilo kojeg drugog sudionika u odgoju i obrazovanju. Nastavnik treba da posjeduje: odgovarajui stupanj obrazovanja, pedagoko-psiholoku i didaktiko-metodiku osposobljenost za realizaciju odgojno-obrazovnog rada u odgovarajuim podrujima / predmetima, sposobnost da identificira i uvaava potrebe, individualne razlike i stilove uenja; spsobnost da kreira uvjete i okruenje za aktivno uenje te inkluzivno obrazovanje, osposobljenost za evaluaciju rezultata uenja i razvoja uenika te postupaka, metoda i oblika koje koristi u odgoju i obrazovanju, sposobnost voditelja, fasilitatora, dijagnostiara, instruktora aktivne nastave, koordinatora, kreatora novih interpersonalnih odnosa, graditelja emocionalne klime u odjeljenju i menadera odgojno-obrazovnog procesa, motiviranost za stalno struno usavrsavanje i otvorenost za promjene u odgoju i obrazovanju, osposobljenost za rad u timu, kreativnost, odgovornost za kvalitetu i rezultate obrazovnog procesa, odgovornost za zastitu privatnosti djeteta i obitelji. Zbog odgovornosti i sloenosti posla kojim se bave, neophodno je insistirati na visokokolskom (fakultetskom) stupnju obrazovanja nastavnika osnovne kole. Razlozi su: Sloenost zadataka suvremeno koncipiranog osnovnog odgoja i obrazovanja utemeljenog na najnovijim znanstvenim teorijama;

20

Osiguranje kontinuitet u odgoju i obrazovanju djece od prvog do devetog razreda osnovne kole; Praenje dostignua u struci i znanosti, permanentno usavravanje i razvijanje vlastite prakse (samorefleksija); Osposobljavanje za razvoj projekata i pedagoko istraivanje .

Nastavnici i ostali struni suradnici moraju proi programe pripravnikog staa i poloiti struni ispit, kao uvjet za stjecanje licence za samostalan odgojno-obrazovni rad. Stalno struno usavrsavanje je uvjet za relicenciranje i opstanak u struci. Nastavnici i struni suradnici mogu napredovati u struci i stjecati struna, akademska i poloajna zvanja u osnovnom odgoju i obrazovanju. Licenciranje, akreditiranje i certificiranje vre ovlatene isnstitucije i pojedinci u skladu sa propisanim kriterijima i procedurama. Struni suradnici su lica koja obavljaju specificne odgojno obrazovne zadatke skole, pomazu nastavnicima u ostvarivanju njihovih funkcija, aktivno sudjeluju u rjesavanju razvojnih problema djece. Sudjeluju u unapredivanju odgojno obrazovno rada skole u cjelini. Strucni suradnici mogu biti razliitog profila: pedagozi, psiholozi, ljekari, specijalni pedagozi, socijalni radnici i dr.)

18. Roditelji
Jacanje roditeljskih kompetencija u oblasti razvoja, odgoja i obrazovanja djeteta zahtijeva kontinuiranu i intenzivnu afirmaciju roditeljske uloge, programiranu edukaciju roditelja i koristenje svih potencijala medu roditeljima. Ostavrivanje ciljeva na podrucju jacanja roditeljskih kompetencija moguce je na temelju unaprijed pripremljenih i osmisljenih programa. Spomenuti programi mogu biti u funkciji: razvoja svijeti o vaznosti roditeljske uloge u odgoju i obrazovanju, informiranja i strucne pomoci roditeljima u razvoju odgoja i obrazovanja vlastitog djeteta, stjecanje znanja i vjestina vaznih za pravovremeno i kvalitetno zadovoljavanje djecjih potreba, osposobljavanje roditelja za jace angaziranje u programima, drustvenim zbivanjima i akcijama te raspravama veznih za djecu i poticanje njihovog razvoja. Programi jacanja roditeljskih kompetencija mogu se odnositi na slijedece oblasti: zastitu i unapredivanje zdravlja djeteta, zastitu prava djeteta, obiteljskog i skolskog odgoja i obarzovanja, odogoja i razvoja talentirane djece, snalazenje i funkcioniranje djece sa posebnim potrebama u posebnim zivotnim situacijama, odgoja i poticanja djece sa faktorima rizika, rehabilitacije i integracije hospitalizirane djece u redovne tijekove odgoja i obrazovanja.

21

19. Organizacija nastave i strategije uenja

Organizacija nastave i strategije uenja Nastava proizilazi iz naprijed spomenutih ciljeva koncepcije osnovne kole. Temelji se na sljedeim nastavnim principima: individualizacije, racionalizacije, aktualnosti, znanstvenosti, sistematicnosti, postupnosti, povezanosti teorije sa praksom. Organizacione forme obuhvataju etape, oblike, metode, sredstva, tehniku i tehnologiju nastavnog rada. Od oblika e se dati prioritet individualiziranim oblicima rada (programirana nastava, algoritmizacija uenja, problemska nastava, nastava otkrivanja, doivljajna nastava...), grupnim oblicima rada (tandem, rad u malim grupama, rad u velikim grupama) i u manjoj mjeri frontalnom obliku. U primjeni metoda e dominirati polimetodizam i metode u kojima uenici aktivno sudjelovati u nastavnoj spoznaji. Tu se misli na interakciju razliitih metoda i metodikih postupaka te vrsta komunikacija. Naputaju se strategije uenja i pouavanja svojstvene frontalnom radu i jednosmjernom komuniciranju u razredu a u mjesto njih dolaze strategije problemskog uenja, uenja putem otkria, integrativnog uenja, akcelerativnog uenja, uenje softverskih paketa i istraiovako uenje. Sve strategije polaze od uenikovih specifinih sposobnosti i njegovih drugih bitnih kvaliteta znaajnih za razvoj u konkretnom nastavnom podruju. Strategije nastavnika trebaju da budu komplementarne sa spomenutim strategijama uenika i da se ogledaju u stvaranju demokratske klime za ugodno i efikasno uenje. Nastavnik naputa strategije predavanja, davanja gotovih znanja i razvija strategije koordiniranja, voenja , usmjeravanja, poticanja, motiviranja i davanja povratnih. informacija.

20. Otvorenost kole:

a) prema roditeljima, U novoj koncepciji kole pojaava se uloga roditelja, a kole se obvezuju da izrade programe partnerstva. Roditelji imaju znaajni udio u cjelokupnom javnom ivotu kole i njenom upravljanju. b) prema zajednici

22

Sobzirom da se dijete odgaja i obrazuje za zivot u zajednici nuzno je ukljucivanje skole u drustvene tijekove i zivot zajednice. Isto tako drustvena zajednica treba promisljati mjesto i ulogu skole te shvatiti da bez razumijevanja i ispravnog stava prema skoli ona gubi glavnu polugu vlastitog razvoja.

21. Vrednovanje odgojno obrazovnog rada

Vrednovanje odgojno obrazovnog rada obuhvata ocjenu rada: 1. skole, 2. nastavnika i 3. ucenika. Koncepcija insistira na jasnoci odgovora na slijedeca pitanja: Sto ce se ocjenjivati? Kako ce se ocjenjivati? Tko ce ocjenjivati? Takoder je potrebita racionalizacija vrednovanja koja ce ukljucivati internu i eksternu ocjenu.

21.1. Zahtjevi za ocjenjivanje ucenika

Objektivnost, Pouzdanost, Osjetljivost, Prognosticnost, Ekonomicnost, Kontinuiranost, Usporedivost.

Ocjenjivanje uenika je jedna od najdelikatnijih komponenti obrazovnog procesa koja u znaajnoj mjeri odreuje kvalitet obrazovanja. Za razvoj kvaliteta potrebno je: definirati kriterije ocjenjivanja (standarde obrazovnih postignua), razviti novu koncepciju ocjenjivanja, zasnovanu na obrazovnim standardima i na formativnom ocjenjivanju, u kojoj je naglasak na informativnoj, instruktivnoj i razvojno- motivacionoj funkciji ocjenjivanja, razviti razliite modele i tehnike ocjenjivanja (npr. analitiko, portfolio, participativno, projektivno, testovno, proizvodi i vjetine, usmena demonstracija, i sl.) , razvijati sposobnosti uenika za samoocjenjivanje.

23

Kvalitet nastavnog osoblja i nastavnog programa, kvalitet okoline u kojoj se izvodi uenje i kvalitet procesa uenja moraju dovesti do kvaliteta uenikih postignua. Kvalitet uenikih postignua podrazumijeva: garantirano usvajanje bazinih znanja , vjetina, kompetencija i vrijednosti; sposobnosti uenika da koriste ova postignua u nastavku svog obrazovanja, ali i u ivotu; relevantnost usvojenog znanja, vjetina, kompetencija i vrijednosti za sociokulturni kontekst u kome uenici ive. Uskladiti sistem ocjenjivanja sa najrelevantnijim postavkama koncepcije:

principi, ishodi uenja, standardi, organizacija nastave i strategije uenja.

21.2. Prelazak u naredni razred

Ukoliko uenik ne uspijeva zadovoljiti minimalne standarde, kola je duna sainiti individualni program nadoknaivanja zaostatka u uenju kako bi dijete ostvarilo definirani minimum. Uenik zakljuno sa petim razredom osnovne koli ne ponavlja razred. Poslije petog razreda ucenik ima mogucnost da polaze popravni ispit.

22. Institucije za podrku

Ministarstva odgoja i obrazovanja Pedagoki zavodi / Zavodi za kolstvo Centri za profesionalni razvoj i usavravanje Agencije Sveucilista

23. Financiranje
Osniva kole i zupanija ukoliko nije osnivac osiguravaju sredstva potrebna za rad kole. Finansiranje kole vri se po kriterijumima, koji u osnovici imaju model finansiranja po ueniku. kola moe sticati prihode i prodajom svojih usluga i proizvoda koje uenici proizvedu u okviru kolskih aktivnosti. Kako je osnovno obrazovanje obavezno i besplatno, na dravnom nivou bi trebalo financirati sljedee :

24

implementaciju standarda u obrazovanju, koji se tiu usvojene zajednike jezgre nastavnih planova i programa, rada tijela za njihovu uspostavu, praenje i razvoj, kao i obuku nastavnika; nesmetan pristup i uee u obrazovnom procesu djece sa posebnim potrebama ( invalidna i hendikepirana djeca, talentirana djeca , djeca povratnika i pripadnika nacionalnih manjina, programi na materinjem jeziku za djecu naih graana u inozemstvu ); obrazovne programe koji afirmiraju razliitosti i specifinosti kultura, jezika i religija u naoj zemlji; programe za borbu protiv svih oblika zlouporabe djece i omladine; programe prevencije ovisnosti kod djece i mladih, uspostavu informacionog sistema u obrazovanju.

25

Izvori
1. Dokument (2003.), 2. Marsh, J. C.(1994.), 3. Dokument (2001.), 4. Dokument (2003.), 5. Dokument ( 2003.), Zajednika strategija za modernizaciju osnovnog i opeg srednjeg obrazovanja u BiH, Bijeli papir, EC-TAER, Sarajevo, BiH Kurikulum, Educa, Zagreb Knjiga promjena; Ministarstvo prosvjete i nauke Republike Crne Gore Program obuke strunjaka za razvoj NPP: osnovno i ope srednje obrazovanje u BiH, Prirunik za obuku faza 1., UNESCO IBE seminar 1. Program obuke strunjaka za razvoj NPP: osnovno i ope srednje obrazovanje u BiH, Prirunik za obuku faza 1., UNESCO - IBE seminar 2. kolstvo u Evropi i svijetu Stanje i tendencije razvoja u nekim zemljama, FMONKS, Sarajevo Psihologija uenje i poduavanje, DSZ, Ljubljana Poarnik, B. Reforma obrazovanja- poruka graanima BiH, Ministarstva obrazovanja u BiH u suradnji sa Meunarodnom zajednicom Okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju u BiH, Slubeni glasnik BiH 18/03 Strategija i koncepcija promjena u sistemu vaspitanja i obrazovanja u Ministarstvo prosvjete, Banja Luka Nastavni plan i program za osnovnu kolu, Ministarstvo prosvjete RS, Banja Luka Srednjorona razvojna strategija BiH (PRSP) 2003-2007, Vijee ministara BiH, Vlada Federacije BiH, Vlada RS, Ured Koordinatora BiH za PRSP World data on education, International Bureau of Education, IV Ed., UNESCO Uenje blago u nama, Educa, Zagreb, Akceleracijom do "kole po mjeri uenika" (prilog razmiljanju novom modelu kole), Sarajevo Metode pouavanja i uenja, Educa, Zagreb

6. Informacija (2000), 7. Marenti, (2003.), 8. Dokument (2002.), 9. Dokument (2003.), 10. Dokument (1998.), 11. Dokument (2002.), 12. Dokument (2003.), 13. CD (2001.), 14. Delors, J. (1996.), 15. Slatina, M. ( 2003.), 16. Terhart, E. (1998. ),

26

Sadrzaj Uvod .3 1. Pristup koncepciji 4 2.Temeljni principi na kojima pociva koncepcija.4 3. Svrha odgoja i obrazovanja .5 4. Rezultati uenja .8 5. Vrste osnovnih kola .9 6. Struktura i strategija prelaska na devetogodinji odgoj i obrazovanje ..9 7. Dinamika uvoenja promjena ..11 8. Standardiziranje 11 9. Ucenici 12 10. Programi odgojno obrazovnog rada u osnovnoj koli 13 11. Nastavni plan i program (kurikulum) .13 12. Odgojno obrazovne oblasti 15 13. Vrste nastavnih predmeta 16 14. Nastavni plan 16 15. Okvirni nastavni kalendar i organizacija nastavnog sata 18 16. Meupredmetna povezanost 18 17. Nastavnici i struni suradnici 18 18. Roditelji 19 19. Organizacija nastave i strategije uenja . 20 20. Otvorenost kole . 21 21. Vrednovanje odgojno obrazovnog rada ..21 22. Institucije za podrku 23 23. Financiranje 23 Izvori ..25

27