8 PLATNA BILANCA

Prvu trgovinsku bilancu je procijenio E. Misselden za Englesku za razdoblje 25.12.1620 25.12.1621.

Platna bilanca statistiko izvjee o ekonomskim transakcijama rezidenata neke zemlje i njezinih nerezidenata. Rezidenti fizike i pravne osobe ako se nalaze na njenom teritoriju i ako u toj zemlji imaju centar interesa. Rezidenti su kuanstva, pojedinci (ukljuujui graane koji privremeno ive ili rade u inozemstvu), pravne osobe poduzea, neprofitne organizacije, dravne agencije i vlada, a iskljuene su lokalne pdorunice stranih korporacija kojenemaju centar interesa u dotinoj zemlji. Ekonomski teritorij neke zemlje se sastoji od geografskog teritorija, otoka, zranog prostora, teritorijalnih voda i kontitentalnog pojasa meunarodnih voda te enklava u inozemstvu (veleposlanstva npr.). Ekonomske transakcije ukljuuju razmjenu roba, usluga, dohodaka, transfera te financijska potraivanja i obveze prema inozemstvu. Transakcija ek.tijek koji odraava stvaranje, transformaciju, razmjenu, prijenos ili unitenje ek.vrijednosti i ukljuuje promjenu vlasnitva robe i financijskih sredstava te pruanej usluga. U BP se primjenjuje naelo dvostranog knjienja. Sve transakcije su kreditne ili debitne. Kreditne transakcije rezultiraju priljevom plaanja iz inozemstva:priljev po osnovi robnog izvoza, priljev po osnovi izvoza usluga (prijevoz robe i putnika, pedicija, turistike usluge), dohodak od investiranja u inozemstvu, pokloni od nerezidenata, pomo stranih vlada. Debitne transakcije dovode do plaanja inozemstvu po osnovi: uvoza robe, plaanja za usluge, dohotka plaenog na lokalne investicije stranaca, pokloni nerezidenitma, pomo. Svaka kreditna stavka ima uravnoteujuu debitnu stavku i obratno tako da je ukupna bilanca knjigovodstveno uvijek u ravnotei. Takoer svaka od navedenih stavki standardne bilance plaanja ukljuuje priljev i odljev sredstava i moe u odreenom razdoblju imati neto pozitivne ili neto negativne vrijednosti. Tako vrijednost izvoza robe moee biti vea i manja od vrijednosti uvoza robe; izvoz kapitala vei ili manji od njegova uvoza. Platna bilanca u cjelosti se moe prikazati: (X M) + (PK OK) + (FP FO) + R = BP
tekui raun kapitalni raun financijski raun rezerve platna bilanca

X-izvoz, M-uvoz, PK-priljev kapitala, OK.odljev kapitala, FP-financijski priljev, FOfinancijski odljev, R-raun deviznih rezervi Debitne stavke (-)
Uvoz robe Uvoz usluga Odljev dohotka od rada i investicija Jednostrani transferi odljev Odljev dugoronog kapitala u inozemstvo Odljev kratkoronog kapitala u inozem. Poveanje deviznih rezervi

Kreditne stavke (+)

Izvoz robe Izvoz usluga Priljev dohotka od rada i investicija Jednostrani transferi priljev Priljev dugoronog kapitala u zemlju Priljev kratkoronog kapitala u zemlju Smanjenje deviznih rezervi

Struktura platne bilance I. Tekui raun 1. Roba i usluge 1.1. Roba 1.1.1. Opa roba 1.1.2. Roba za preradu 1.1.3. Popravci na robi 1.1.4. Roba dobavljena u lukama 1.1.5. Nemonetarno zlato 1.2. Usluge 1.2.1. Prijevoz 1.2.2. Turizam 1.2.3. Komunikacijske usluge 1.2.4. Graevne usluge 1.2.5. Usluge osiguranja 1.2.6. Financijske usluge 1.2.7. Informacijske usluge 1.2.8. Osobne, kulturne i rekreacijske usluge 1.2.9. Vladine usluge 2. Dohodak 2.1. Naknade zaposlenima 2.2. Dohodak od investicija 3. Tekui transferi 3.1. Vladi 3.2. Radnike doznake II. Kapitalni i financijski raun 1. Kapitalni raun 1.1. Kapitalni transferi 2. Financijski raun 2.1. Izravne investicije 2.1.1. Dioniki kapital 2.1.2. Reinvestirana zarada 2.1.3. Ostali kapital 2.2. Portfolio investcije 2.2.1. Vrijednosnice 2.2.2. Zadunice 2.2.2.1. Obveznice 2.2.2.2. Instrumenti trita novca 2.2.2.3. Financijski derivati

2.3. Ostale investicije 2.3.1. Trgovinski krediti 2.3.2. Zajmovi 2.3.3. Gotovina i depoziti 2.4. Rezerve 2.4.1. Monetarno zlato 2.4.2. Specijalna prava vuenja (SDR) 2.4.3. Rezervna pozcija u IMF-u 2.4.4. Devize (strana novana sredstva) 2.4.5. Ostala potraivanja Postoji uska povezanost izmeu BP i nacionalnih rauna, a tokovi platne bilance u njima se prikazuju na sljedei nain: BDP = C + G + I + X M (X M) je bilanca trgovine robom i uslugama u platnoj bilanci TR = X M + NY + NCT Bilanca na tekuem raunu TR = bilanca trgovine robom i uslugama (X M) + neto dohodak iz inozemstva (NY) + neto tekui transferi (NCT) BNDY = C + G + I + TR Bruto nacionalni raspoloivi dohodak (BNDY) koji su ostvarili domai proizvodni faktori u zemlji i inozemstvu jednak je domaoj agregatnoj potronji i bilanci tekueg rauna BNDY C G = S S = I + TR Bruto nacionalna tednja je jednaka bruto nacionalnom raspoloivom dohotku umanjenom za domau privarnu i javnu potronju odnosno zbroju salda rauna tekuih transakcija i investicija. S I = TR Saldo rauna tekuih transakcija je jednak razlici bruto tednje i bruo investicija. Ako ukljuimo neto kapitalne transfere (NKT) i neto kupnje neproizvodne, nefinancijske aktive (NPNNA) moemo postai da je zbroj salnda bilance tekueg i kapitalnog rauna jednak neto stranim investicijama (NFI) ili neto posuivanje/zaduivanje prema inozemstvu: S I + NKT - NPNNA = TR + NKT NPNNA = NFI NKT NPNNA bilanca na kapitalnom raunu platne bilance Primjer. 1) domaa kompanija uvozi robu u vrijednosti $50.000 2) vlada alje humanitarnu pomo u inozemstvo $100.000 3) domai rezidenti kipuju inozemne obveznice $1.000 4) naplaene su kamate na kapital $100

5) student EFZG odlazi u inozemstvo i put je platio $500 Rbr. 1. 2. 3. 4. 5. Ukupno Roba -50.000 100.000 100 -500 -50.400 Usluge Dohodak Transferi -100.000 -1.000 1.000 -100 500 50.400 Kapitalni raun 50.000

Koncepti BP Machlupova 3 osnovna koncepta BP: - trina bilanca koja prikazuje ravnoteu ponude i potranje deviza to je koncept za ex ante analizu devizno trita, s velikim naglaskom na efekte koje promjene deviznog teaja mogu imati na iznose valuta koji se efektino trae i nude. Trina bilanca poiva na ponudi i potranji deviza i ravnotea na devizno tritu je povezana s kretanjima u odnosima s inozemstvom: vrijednost izvoza robe + uvoz kapitala + priljev transfera = vrijednost uvoza robe + izvoz kapitala + transferi u inozemstvo programirana bilanca koja pokazuje ravnoteu nada i elja ukljuuje plan i oekivanja, to je izvjetaj o izvorima i uporabi stranih fondova, oekivanih i planiranih, tijekom budueg razdoblja (1 ili vie god) temeljen na nacionalnom kapitalu i potrebi za potronjom na temelju stranog financiranja. To je takoer ex ante koncept (naglasak je na onome to se smatra poeljnim u skladu s prihvaenim standardima) statistika (knjigovostvena) bilanca koja pokazuje ravnoteu potraivanja i dugovanja uknjiba svih transakcija, realnih i financijskih, koje su se realizirale u proteklom razdoblju (obino 1 god) izmeu rezidenata neke zemlje i rezidenata dr.zemalja. Ovo je ex post koncept uzima u obzir sve transakcija za proteklo razdoblje. Za potrebe analize neravnotea u BP i mogunosti njihova uklanjanja rabe se djelomine bilance (podbilance) do kojih se dolazi presijecanjem: trgovinska bilanca, bilanca tekuih i kapitalnih transakcija, temeljna bilanca, bilanca likvidnosti te bilanca autonomnih i kompenzirajuih (slubenih) transakcija nastaju kada se autonomna kretanja ne potiru u odreenom razdoblju.

Uvjeti ravnotee u pojedinim bilancama: - trgovinska bilanca: X + M = 0 - bilanca tekuih transakcija: X + M +NY +NCT = 0 = Kd + Kk + R - temeljna bilanca: X + M +NY +NCT + Kd = 0 = Kk + R - bilanca likvidnosti: X + M +NY +NCT + Kd + Kk1 = 0 = Kk2 + R - bilanca autonomnih i kompenzirajuih transakcija: X + M +NY +NCT + Kd + Kkp = 0 = Kks + R

- ukupna platna bilanca: X + M +NY +NCT + Kd + Kk + R =0 Kd dugoroni kapital Kk kratkoroni kapital Kk1 kratkoroni kapital bez deviznih pozicija poslovnih banaka Kk2 neto devizne pozcije poslovnih banaka Kkp kratkoroni privatni kapital Kks kratkoroni slubeni kapital Neravnotee, suficit i deficit BP BP je knjigovodstveno uvijek u ravnotei jer se tekui i kapitalni raun meusobno uravnoteuju: ako jedan iskazuje suficit drugi mora iskazati deficit. Suficit tekueg rauna znai da izvoz robe i usluga , primljeni dohodak od investicija i transferi premauju uvoz robe i usluga, odljeve dohotka i transfera prema inozemstvu. Deficit tekueg rauna znai da je uvoz robe i usluga te odljev dohotka i transfera vei od izvoza robe i uslga te priljeva dohotka i transfera. Deficit tekueg rauna se moe smanjiti poveanjem priljeva ili smanjenjem odljeva ili se mora financirati zaduivanjem priljevima u kaptialnom raunu. Saldo tekueg rauna jednak je neto stranim investicijama. Implikacije deficita TR: zemlja ima negativne neto strane investicije i neto je dunik prema ostalom svijetu, ima manju tednju nego to investira u zemlji i proizvodi manje roba i usluga nego to troi. Bilanca meunarodne zaduenosti prikazuje kumulirane obveze/potraivanja zemlje prema inozemstvu na osnovi zaduivanja. Zemlja moe biti neto dunik ili neto kreditor. Analiza neravnotee trgovinske bilance Stanje trgovinske bilance - saldo trgovine s inozemstvom je razlika vrijednosti uvoza i izvoza, a moe biti u suficitu (izvoz > uvoz) ili deficitu (uvoz > izvoz). Vrijednosti uvoza i izvoza ovise o koliini i cijeni robe te je mogue promjene VT salda u odnosu prema baznom razdoblju razloiti na komponente tako da se dobije uvid u imbenike promjene salda. Promjena VT salda se moe razloiti na efekte: - promjene koliine izvoza i uvoza (koliinski efekt) koliinski efekt pri dekomponiranju prirasta trgovinskog salda se dobije tako da se promjene realnog izvoza i uvoza vrednuju po cijenama iz baznog razdoblja tj. u obzir se uzimaju samo promjene realnog izvoza i realnog uvoza - efekte promjene izvoznih i uvoznih cijena (cjenovni efekt) realni izvoz i uvoz iz baznog razdoblja se mnoe s promjenom izvoznih/uvoznih cijena - efekt promjene koliina i cijena (kombinirani efekt) multiplikativni efekt koji se dobije mnoenjem promjene realnog izvoza i uvoza s promjenom izvoznih i uvoznih cijena. Promjena salda trgovinske bilance (STB) rastavlja se na koliinski, cjenovni i kombinirani efekt: STB = (Xr Px0 Mr Pm0) + (Xr0 Px Mr0 Pm0) + (Xr Px Mr Pm)
koliinski cjenovni kombinirani

Xr realni izvoz (= Xn/Px100), Xn nominalni izvoz, Mr realni uvoz (= Mn/Pm 100), Mn nominalni uvoz, Px indeks izvoznih cijena, Pm indeks uvoznih cijena, 0 bazno razdoblje Realni vanjskotrgovinski saldo (X M) kao pokazatelj stanja realne trgovinske bilance u odreenom razdoblju mogue je dekomponirati tako da se indentficiraju faktori neravnotee realne trgovinske bilance odnosno kretanja realnog izvoza i uvoza. X M = (X Xh) + (Xh Xt) (M Mh) (Mh Mt) + (Xt Mt) (1) (2) (3) (4) (5) X realni izvoz, M realni uvoz Xh hipotetski realni izvoz pod pretpostavkom odranja trinog udjela u svjetskom uvozu = (X/Ms)t Ms (Ms svjetski realni uvoz) Xt trend vrijednosti realnog izvoza (trogodinji prosjek) Mt trend vrijednosti realnog uvoza (trogodinji prosjek) Mh hipotetski realni uvoz uz pretopstavku nepromijenjene uvozne elastinosti, a rauna se kao trend vrijednosti udjela uvoza u realnom BDP-u Utjecaji na trgovinsku bilancu: (1) dodatni izvoz zbog poveanaj rtinog udjela odnosno izvozne politike (2) eksterni utjecaji, odnosno promjene svjetske potranje (3) utjecaj politike supstitucije uvoza (4) utjecaj promjene uvoza zbog promjene BDP-a (5) strukturni utjecaji na trgovinsku bilancu tri su pristupa za uravnoteenje platne bilance: - princip elastinosti usredotouje se na utjecaj promjene teaja: devalvacija valute moe smanjiti ili ukloniti deficit tekueg rauna. Pristup naglaava cjenovne efekte: devalvacija bolje djeluje ako je potranja elastina. - apsorpcijski pristup usredotouje se na dohodovne efekte: domai izdaci se moraju smanjiti da bi se smanjio uvoz - monetani i portfolio pristup usredotouje se na promjene kupovne snage novca i utjecaje na domau potronju i izdatke zbog promjene koliine novca

1. TEAJ, CIJENE I PLATNA BILANCA (pristup elastinosti) Ravnoteni trini teaj je usko povezan sa stanjem bilance. Ako postoji neravnotea izmeu uvoza i izvoza (deficit ili suficit) to upuuje na neravnoteu ponude i potranje deviza i na precijenjenost ili podcijenjenost domae valute.

(a) Ako je uvoz robe vei od izvoza (deficit), tada je potranja za devizama vea od ponude deviza pri trinom teaju E2. Da se ukloni deficit i provede prilagoavanje BP potrebna je deprecijacija domae valute od E2 u E1. (b) Prikazan je suficit, kad je ponuda deviza vea od potranje i kad je ua vuravnoteenje potrebno aprecirati domau valutu s E3 na E1. Mogunost uklanjanja deficita ovisi o cjenovnoj elastinosti domae potranje za uvozom i inozemne potranje za izvozom. to je slabije reagiranje domae ili strane potranje na promjenu cijena, slabije e efekte imati devalvacija na uklanjanje neravnotee u platnoj bilanci. Proces uklanjanja deficita tekueg rauna prilagoavanje platne bilance promjenom teaja Pretpostavlja se postojanje 2 ekonomije: SAD i EU. Pri poetnom teaju $/ = 1,00 koliina potranje vea je pd ponude eura to upuuje na deficit SAD-a. Ako se pretpostavi da su krivulje potranje i ponude eura D i S, 20% devalvacija ili deprecijacija dolara (E=$/ =1,20) e potpuno ukloniti deficit. Meutim ako bi amerika krivulja potranje i ponude eura bila D' i S', devalvacija od 20% bi smanjila ali ne bi uklonila deficit. U ovom sluaju bi devalvacija od 60% uklonila deficit u potpunosti (E=S/=1,60).

Dakle stupanj devalvacije ovisi o elastinosti krivulje ponude i potranje deviza to je elastinost tih krivulja manja, potreban je vei stupanj devalvacije. Utjecaj deprecijacije/devalvacije na domae cijene uvozne i izvozne robe

Devalvacija dolara stimulira domau proizvodnju uvoznih supstituta i proizvodnju izvozne robe te dovodi do poveanja domaih cijena. Devalvacija smanjuje cijenu amerikog uvoza i izvoza u eurima. Devalvacija dolara poveava dolarsku cijenu amerikog uvoza i izvoza te cijenu uvoznih supstituta i tako djeluje inflacijski. Rast cijena robe proizvedene u SAD-u dovodi do preusmjeravanja resursa iz proizvodnje lokalne robe u proizvodnju uvoznih supstituta i izvozne robe. Nakon devalvacije dolara (a) krivulja ponude EU na amerikom uvoznom tritu SM(EU) se pomie ulijevo jer je dolo do pada vrijednosti dolara i smanjila se zarada izraeno u eurima (ekvivalent porezu na robu iz EU). Pri novoj ravnotei poveala se uvozna cijena za 50% i smanjila koliina uvoza. (b) DX je krivulja potranje EU za amerikim izvozom izraeno u dolarima, a SX je krivulja amerike ponude izvoza u dolarima. Prije devalvacije ravnotea je u toki 1, nakon devalvacije pomie se desno krivulja potranje EU za amerikim izvozom jer euro vrijedi vie izraeno u USD. Dolazi do rasta dolarske cijene i koliine uvoza. Stabilnost deviznog trita i Marshall-Lernerov uvjet Devizno je trite stabilno ako krivulja ponude deviza ima pozitivni nagib ili ako ima negativni nagib kada je manje elastina (strmija) od krivulja potranje deviza. Devizno trite je nestabilno ako je krivulja ponude netativnog nagiba i elastinija (poloenija) nego krivulja potranje deviza. Funkcija neto izvoza: NX = X eM ... NX = X(Y*,e) eM(Y,e) e nominalni teaj, Y* - razina dohotka u inozemstvu, Y razina dohotka u zemlji Promjena neto izvoza ovisi o: izvozu, uvozu, teaju i dohotku 8

Prema M-L uvjetu devalvacija e popraviti trgovinsku bilancu ako je apsolutna domaa elastinost potranje za uvozom plus elastinost strane potranje za izvozom vea od 1. M-L uvjet upuuje na to da devalvacija moe biti: - Efektivna (raste neto izvoz): x + m > 1 - Neefektivna (neto izvoz pada, pogorava se TB) : x + m < 1 - Neutralna (neto izvoz nepromijenjen): x + m = 1 x elastinost potranje izvoza, m elastinost potranje uvoza primjer. Ako je nakon devalvacije elastinost izvoza = 0,9 i elastinost uvoza = -0,7, neto izvoz e rasti jer je suma apsolutnih elastinosti vea od jedan: |0,9| + |-0,7| = 1,6% u razvijenim zem: x = 1,2 i m = 1,1 u nerazvijenim zem: x = 1,1 i m = 1,5 Devalvacija i vrijeme prilagoavanja U kratkom roku devalvacija pogorava trgovinsku bilancu, ali se s vremenom bilanca poboljava (3-5 godina) to se naziva efektom J-krivulje. To se dogaa radi sljedeih pomaka: - Pomak prepoznavanja - Pomak donoenja odluke - Pomak isporuka robe - Pomak zamjene - Pomak proizvodnje Efekt devalavacije ovisi o tome koliko brzo proizvoai idu s viim ili niim trokovima prema svojim kupcima. Ako se uvoz i izvoz postupno prilagoavaju promjenama realnog teaja, tekui raun moe slijediti model J-krivulje nakon realne deprecijacije teaja tako da se najprije pogora (povea deficit), a tek kasnije pobolja. J- krivulja opisuje vremenski pomak kojim e realna deprecijacija valute poboljati tekui raun. Deprecijacija moe imati poetni kontrakcijski efekt na output, a premaaj teaja e se pojaati. U kratkom roku prevladava cjenovni efekt, u dugom koliinski.

Ako je koliina uvoza i izvoza fiksna u kratkom roku, deprecijacija valute nee utjecati na koliinu uvoza ili izvoza, ali e poveati vrijednost/cijenu uvoza u domaoj valuti i pogorati tekui raun (TR X M). TR e se pogoratiodmah nakon deprecijacije valute, a zatim e se postupno popravljati kako koliinski efekt poinje prevladavati nad vrijednosnim efektom.

Poetno stanje TR pokazuje do vremena t1 postojao deficit (NX<0). Nakon devalvacije u vremenu t1 dolazi do pogoranja rauna do vremena t2 (kretanje iz A u B). Potom dolazi do popravljanja TR te u vremenu t3 se stanje vratilo na razinu prije devalvacije (C). Efekti devalvacije u duem roku se oituju u poboljanju TR koji u vremenu t4 iskazuje suficit (D) NX>0. Tekui se raun nakon devalvacije pogorava zbog: Ugovoreni poslovi zakljueni ugovori prije realne deprecijacije ne mogu se raskinuti te se uvoz ne moe smanjiti. Vrijednost uvoza u domaoj valuti raste kao posljedica deprecijacije dok je vrijednost izvoza nepromijenjena. Neelastina potranja za uvozom i ponuda izvoza nakon ispunjenja starih ugovora obujam trgovine se ne prilagoava odmah. Potranja za uvozom je neelastina i koliina se uvoza ne smanjuje odmah. Ponuda izvoza je neelastina tako da rast domaih cijena izvozne robe kompenzira cjenovnu prednost koja proizlazi iz deprecijacije domae valute. To sve odgaa poboljanje TR.

10

Vrijeme reakcije uvoznih cijena na promjenu teaja postotak za koji e se poveati uvozne cijene kada domaa valuta deprecira za 1% pokazuje stupanj reakcije uvoznih cijena na promjenu teaja. Eventualno je mogue da se visoke cijene uvoza smanje zbog proizvodnje supstituta u zemlji te stoga moe doi do smanjenja trokova uvoza i poboljanja TR.

Promjene realnog teaja i tekui raun TR promatra se kao potranja za izvozom zemlje (X) minus vlastita potranja za uvozom (M). Tekui je raun determiniran s 2 glavna faktora: 1. realnim teajem domae valute u odnosu prema stranoj valuti ( = EP*/P) 2. domaim raspoloivim dohotkom (Yd) Poveanje realnog teaja () poveava izvoz (X) i poboljava TR svaka jedinica domaeg outputa sada vrijedi manje jedinica stranog outputa pa inozemstvo poveava potranju za izvozom. Poveanje raspoloivog dohotka pogorava TR jer se uz danu sklonost uvozu poveava uvozna potranja, odnosno poveanje Yd uzrokuje da domai potroai poveavaju svoje izdatke za svu robu pa tako i za uvoznu. Rast moe poveati ili smanjiti uvoz te ima dvojak efekt na TR: - koliinski efekt: to je efekt preusmjeravanja potroaevih izdataka prema promjeni koloine uvoza i izvoza - vrijednosni efekt: mijenja vrijednost domaeg outputa za dani volumen stranog uvoza (pretpostavljamo da koliinski efekt uvijek ima prevagu nad vrijednosnim) Krivo je pretpostaviti da deprecijacija pogorava uvjete trgovine jer je izvozna roba jeftinija za inozemstvo, a uvozna skuplja u zemlji: pogreka je u usporedbi neusporedivih veliina izvoz pojeftinjuje mjereno u stranoj valuti, a uvoz poskupljuje mjereno u domaoj valuti. Usporedba je mogua ako su realni odnosi razmjene izmeu izvoza i uvoza izraeni u istoj valuti:Px/Pm ili Px$/Pm$. Nije mogue unaprijed rei hoe li deprecijacija poboljati ili pogorati uvjete trgovine jer deprecijacija podie uvozne i izvozne cijene u domaoj valuti. Pitanje je rastu li jae uvozne ili izvozne cijene. Deprecijacija e poboljati uvjete trgovine ako je umnoak elastinosti potranje inozemstva za naom izvoznom robom i elastinost potranje zem za uvoznom robom vei od umnoka elastinosti izvozne i uvozne ponude: DX DM > SX SM

11

2. DOHODAK I BP (apsorpcijski pristup) Ovaj pristup naglaava utjecaj ponaanja potronje u domaoj ekonomiji s obzirom na output: Y = C + I + G +X M X M = Y (C + I + G) Bilanca trgovine je razlika izmeu ukupnog domaeg outputa i domae potronje. Pozitivna bilanca znai: output > potronja. Negativna bilanca: domaa potronja vea od ukupne proizvodnje (C + I + G) > Y. Uz dani Y mora se smanjiti potronja da bi se povaa neto izvoz X M. Rast investicija i investicijski multiplikator Rast investicija i izvoza potie rast agregatne potranje. Svi oblici agregatne potranje imaju slian utjecaj na rast: osobna potronja C (npr.smanjenjem poreza), investicije I (niom kamatnom stopom), potronja drave G. BNP raste ako raste agreagtna potranja. Primjer. Odreivanje outputa pomou investicijskog multiplikatora: Investicije rastu za $100 =I Granina sklonost potronji c = C/Y = 0,6 Granina sklonost tednji s = S/Y = 0,4 Promjena Y = promjena investicija x investicijski multiplikator Investicijski multiplikator ovisi o graninoj sklonosti tednji i graninoj sklonosti potronji vei s smanjuje ekspanzivne efekte rasta investicija na rast dohotka. S obzirom da c + s = 1 te je s = 1- c. Investicijski multiplikator: 1/ (1-c) Multiplikator = 1/(1-0,6) = 2,5 Y = I multiplikator = 100 2,5 = $250 Odreivanje ravnotenog nacionalnog dohotka u maloj otvorenoj ekonomiji Investicije i izvoz se smtraju injekcija (priljev) dok tednja i uvoz su istjecanje. Uvjet ravnotee je I + X = S + M, to ne implicira da je TB u ravnotei (samo kad je S=I). Uvjet ravnotee TB se moe pisati: X M = S I. Radi se o intertemporalnom pristupu u kojem su odluke o tednji i investiranju rezultat sadanjeg stanja i budueg razvoja makroekonomskih varijabli, a TR je rezltat intertemopralne optimizacije potronje. U maloj ekonomiji izvoz egzogen s obzirom na razinu dohotka te je funkcija izvoza paralelna s apscisom. Izvoz ovisi o dohotku zemlje partnera. Uvoz zemlje ovisi o njenom nacionalnom dohotku i graninoj sklonosti uvozu (m). Primjer. m = M/Y=150/1000=0,15, na temelju ega moemo nacrtati funkciju uvoza M(Y) fja uvoza pokazuje da e poveanje nacionalnog dohotka s 1000 na 2000 jedinica (Y = 1000) dovesti do poveanja uvoza s 300 na 450 jedinica (M = 150). Inducirano pveanje uvoza zbog porasta dohotka pokazuje graninu sklonost uvozu (M/Y).

12

Utjecaj poveanja (I+X) na BDP

Ravnotea prema jednadbi I + X= S + M. Izvoz je egzogen i s investicijama je prikazan horizontalnim pravcem (I+X)1. tednja i uvoz se dobiju vertikalnim zbrajanjem dviju funkcija i dobije se pravac S+M. Nagib pravca S+M je odreen graninom sklonou prema tednji (MPS) i graninom sklonou prema uvozu (MPM). Ravnoteni dohodak Y1 je na sjecitu dvaju pravaca (S+M)=(I +X)1. Poveanje investicija i izvoza (I+X) ima povoljan utjecaj na poveanje nacionalnog dohotka (Y), a to je prikazano pomakom horizontalnog pravca u poziciju (I+X)2. Nacionalni dohodak e se poveati iz Y1 u Y2 te e doi kretanja iz jedne ravnotene toke u drugu. Nova ravnotea ne znai da je da postoji ravnotea na TR platne bilance (poveanje dohotka moe dovesti do poveanja uvoza). Uvjet ravnotee: X M = S I pokazuje da e zemlja imati suficit TB ako postoji viak domae tednje nad domaim investicijama, a deficit ako postoji viak domaih investicija nad tednjom. Takoer vrijedi I + (X- M) = S. Ako je X-M negativan, domae investicije premauju domau tednju za iznos neto stranih investicija (neto domae zaduenje).

13

Ako je I>S, M>X: (I S) = (M X) tada je zemlja neto uvoznica kapitala jer e uvozom financirati vei uvoz od izvoza i vee investicije od domae tednje. Ravnoteni output (Ye) je na razini gdje je (S+M)=(I+X). Pri tom ravnotenom outputu postoji viak investicija nad tednjom (I>S) i viak uvoza nad izvozom (M>X). Ako je S>I, X>M, (S I)= (X M) zemlja je neto izvoznica kapitala jer e viak domae tednje nad domaim investicijama plasirati u inozemstvi. Ravnoteni output (Ye) je na razini dgje je (S+M)=(I+X). Pri tom ravnotenom outputu postoji viak tednje nad investcijama i viak izvoza nad uvozom. Lijevo i desno od Ye postoji neravnotea izmeu (I+x) i (S+M).

Izvozni dohodovni multiplikator i multiplikacijski proces Polazei od ravnotee, autonomno poveanje izvoza i investcija (X+I) utjee na ravnoteunacionalnog dohotka. Promjena ravnotene razine nacionalnog dohotka znai da promjena tednje i uvoza trebaju biti jednake sumi autonomne promjene izvoza i investicija. I + X = S + M Izvozni dohodovni multiplikator povezuje poveanje izvoza X i poveanje nacionalnog dohotka Y:
Y = 1 X s+m

Primjer. X = 100 s = 0,2 c = 0,8 m =0,3 cd =0,5 (granina sklonost potronji domae robe) Y= 1/ (0,2 + 0,3)*100 = 200

Multiplikativni proces (dinamika analiza):

14

Pretpostavljeno je da izvoz raste za 100 jedinica i ostaje na toj razini. Iz tog poveanja nastaje poveanje dohotka koje se u sljedeem razdoblju dijeli na tednju (20) i potronju (80). Uvoz raste za 30 jedinica, te se 50 jedinica troi za kupnju domaih proizvoda. U sljedeem razdoblju se prirast dohotka dobije: Y = C + X M. Izvoz se nakon porasta u prvom razdoblju dri konstantnim; potronja, tednja i uvoz rastu s rastom dohotka ali po sve nioj stopi. Proces rasta potaknut prirastom izvoza od 100 jedinica ima svoj kraj kad se izjednae ekspanzivni efekti izvoza s kontrakcijskom djelovanjem tednje i uvoza. Tada je ispunjen uvjet ravnotee: S+M = X = 40+60=100, odnosno Y = C + X M ....200=160+100-60 Rzdb 1 2 3 4 5 . . X 100 . . 100 S 0,2*100=20 0,2*50=10 0,2*25=5 0,2*12,5=2,5 . . 20+10+5+ 2,5+...=40 =200*0,2 C 0,8*100=80 0,8*50= 40 0,8*25= 20 0,8*12,5=10 . . 80+40+20+ 10+....=160 =200*0,8 M 0,3*100=30 0,3*50 =15 0,3*25=7,5 0,3*12,5=3,75 . . 30+15+7,5+ 3,75+...=60 =200*0,3 X - M 100-30=70 -15 -7,5 -3,75 . . 100-30-15 -7,5-...=40 =100-60 Y= C-M 100 50 25 12,5 6,25 . . 100+50+25+ 12,5+6,25+... = 200

Dosad smo pretpostavljali da prirast izvoza od 100 jedinica u punoj svojoj vrijednosti djeluje na prirast dohotka preko multiplikatora. No ako izvoz sadrava uvoznu komponentu, zbog odreenog stupnja uvozne ovisnosti izvoza potrebno je uzeti u obzir da poveanje izvoza sadrava u sebi poveanje uvoza. Dakle s jedne strane djeluje na prirast dohotka, a s druge strane ima kontrakcijsku komponentu zbog poveanja uvoznih inputa za potrebe izvoza. Ako je uvozni sadraj 30% izvoza te ako s t oznaimo onaj dio izvoza koji ostane nakon izuzimanja uvozne komponente t =0,7. Utjecaj prirasta izvoza na rast nacionalnog dohotka je manji i moemo ga izraziti:
Y = 1 tX ............... Y=1/(0,2+0,3) 0,7*100=140 s+m

Dohodak nije odreen samo funkcijom tednje S(Y) i funkcijom uvoza M(Y), te funkcijom investicija I(r) i izvozom X(e) nego i koliinom novca MS i preferencijama likvidnosti L(Y,r). Stoga je potrebno uzeti ravnoteu na robnom i novanom tritu: Ravnotea na robnom tritu: S(Y) + M(Y) = I(r) + X(e) Ravnotea na novanom tritu: L(Y,r) = MS

Utjecaj izvoza na TR preko multiplikatora trgovinske bilance

15

Promjena izvoza X djelovat e na promjenu salda TB ovisno o veliini multiplikatora TB s/(s+m):

STB =

Slika pokazuje ravnoteu prema jednadbi X-M =S-I. Na ordinati mjeri X-M i S-I te nacionalni dohodak na apscisi. X-M je padajua funkcija nacionalnog dohotka jer oduzimamo rastui M od konstantnog X pri poveanju dohotka i datoj graninoj sklonosti uvozu (nagib je m). S-I je rastua funkcija nacionalnog dohotka jer poveanje dohotka zani veu nacionalnu tednju te oduzimamo konstantan iznos I (nagib +s). Uz uvjet ravnotee X-M=S-I zemlja moe imati suficit koji je jednak viku tednje nad investicijama ili deficit ako postoji viak domaih investicija nad tednjom.

s X s +m

Poemo li od poetnog nacionalnog dohotka Y1 gdje je postojala ravnotea X-M=S-I i ravnotea trgovinske bilance TB=0, deprecijacija domae valute obino vodi pomicanju pravca X-M prema gore. Uvjet ravnotee je pomaknut u podruje suficita TB te je dolo do poveanja nacionalnog dohotka na Y2. Na temelju toga moeemo zakljuiti da e devalvacija domae vaute djelovati na poveanje izvoza i smanjvianje uvoza te tako djelovati na poboljanje trgovinske bilance (STB). Poetno poboljanje TB zbog devalvacije je vee od konanog poboljanja STB. Do sada smo pretpostavljali da je izvoz egzogeno odreen u odnosu prema domaem dohotku. Izvoz ovisi o razvoju u drugim zemljama. Ako inozemni dohodak raste, stranci e vie uvoziti ovisno o njihovoj graninoj sklonosti uvozu te e naa zemlja moi vie izvoziti - posljedica je porast dohotka u naoj zemlji. X2 =X1 + m*Y* m* - strana granina sklonost uvozu, Y* - strani dohodak Utjecaj investicija na dohodak i TB

16

Izvoz i investicije imaju povoljan utjecaj na rast nacionalnog dohotka. Utjecaj I moe biti nepovoljan na tekui raun platne bilance jer raste uvoz. Utjecaj poveanja investicija na dohodak pokazuje investicijski multiplikator: Y = [1/(s+m)] I Uvrtavanjem tog porasta dohotka usljed poveanja investicija u jednadbu za promjenu salda TB dobijamo za koliko se smanjio (uz konstantan izvoz, X=0): STB= X mY STB= mY = -m [1/(s+m)] I Prema tome poveanje investicija djelovat e na promjenu salda trgovinske bilance ovisno o veliini multiplikatora m(1/s+m) Polazei od uvjeta ravnotee: S-I= X-M pokazali smo da nacionalna tednja premauje investicije za iznos salda trgovinske bilance. Nacionalna tednja ukljuuje i tednju drave kao razliku izmeu neto poreza (T) koji ukljuuju dravne transfere i dravnih izdataka (G). Bruto nacionalni proizvod Y = C+I+G+X-M moe se dekomponirati (s obzirom na to tko dobiva dohodak) na potronju (C), tednju (S) i neto poreze (T): C+S+T = C+I+G+X-M S+(T-G)-I=X-M Pozitivna vrijednost (T-G) oznaava proraunski suficit i tednju drave, a negativna vrijednost deficit prorauna. Ukupna nacionalna tednja S+(T-G) slui za financiranje investicija, a ako fondovi nisu dovoljni posie se za inozemnom tednjom putem zaduivanja (kako bi se pokrio trgovinski deficit).

Slika pokazuje da je jaz tednje i investicija rastua funkcija dohotka (vei dohodak znai veu tednju) te da e fiskalna ekspanzija (G) pomaknuti funkciju S- I prema dolje za iznos fiskalne ekspanzije odnosno poveanja dravnih izadataka, jer je nacionalna tednja = S+(T G). To e poveati nacionalni dohodak s Y1 na Y2, ali e stvoriti deficit u TB na novom sjecitu s opadajuim pravcem X-M. STB=-M=-mY= -(m/s+m)G

17

Ako se fiskalnom ekspanzijom eli poveati dohodak i uravnoteiti trgovinska bilanca potrebno je s fiskalnom ekspanzijom provesti i devlavaciju domae valute.

Samo fiskalna ekspanzija e dovesti ekonomiju iz poetne ravnotee E u I koja znai vei nacionalni dohodak, ali i deficit tekueg rauna. Samo deprecijacija domae valute e dovesti do pomicanja ekonomije iz E u G gdje je vei dohodak i suficit tekue rauna. Ako bi se istodobno provela fiskalna ekspanzija i devalvacija tada bi se nacionalni dohodak poveao od E u J te bi TB ostala u ravnotei. Poetni efekti poboljanja tekueg rauna radi devalvacije (toka F) i pogoranja rauna radi ekspanzije (H) se meusobno kompenziraju tako da u toki J dolazi do ravnotee TB. Dodatna fiskalna ekspanzija (u S-I'' ) vodi ekonomiju u deficit (K). Do sada smo pretpostavili da je ispunjen M-L uvjet: da deprecijacija vodi poboljanju TB. Osim toga smo pretpostavili da devalvacija pomie samo krivulju X-M prema gore ako je ispunjen M-L uvjet. Ako devalvacija vodi do pogoranja uvjeta razmjene (odnos uvoznih i izvoznih cijena) to vodi smanjenju realnog dohotka jer se u razmjeni mora dati sve vea koliina izvozne robe za jedinicu uvozne robe. Zbog smanjenja realnog dohotka kao posljedice pogoranja uvjeta trgovine pretpostavlja se da e se potronja u zemlji smanjiti manje nego proporcionalno jer je elastinost potronje u odnosu prema dohotku manja od 1 (graani nastoje zatititi svoj ivotni standard i smanjuju tednju). To se reflektira kao poveanje izadataka i smanjenje tednje uz danu razinu dohotka. To znai da e devalvacija osim pomicanja krivulje X-M gore dovesti dodatno i do pomicanja S-I prema dolje. Taj utjecaj devalvacije preko uvjeta trgovine je poznat kao Harberger-LaursenMetzlerov efekt: devalvacija moe pogorati uvjete trgovine i smanjiti realni dohodak tako da pada neto tednja i pogorava se ravnotea tednja-investicije, a time i trgovinska bilanca. Implikacije HLME je da dolazi do pada tednje, poveanja izdataka i pogoranja TB. Utjecaj se moe prikazati pomou krivulja indiferencije potronje izmeu domae i strane robe.

18

3. MONETARNI I PORTFOLIO PRISTUP BP Pristup elastinosti i apsorpcijski pristup pirmarno su usmjereni na TB, monetarni pristup ukljuuje i kapitalni raun. Prema monetarnom pristupu devalvacija moe samo privremeno poboljati BP: devalvacija poveava domau razinu cijena, poveava potranju za novcem i privlai strani kapital (zbog vie kamatne stope kao posljedice). Dugorono, priljev novca poveava domau potronju, poveavajui uvoz i tako vraa ekonomiju na poetnu toku. Devalvacija djeljuje na realnu ekonomiju samo privremeno jedini dugoroni efekt je rast razine cijena. Portfolio pristup proiruje monetarni pristup ukljuivanjem ostale financijske imovine. Osim koliine domaeg novca, on polazi od ponude i potranje domae i strane financijske imovine. Imovina (W) je raspodjeljena na novac (M), domae obveznice (B) i inozemne obveznice (B*). Domaa vrijednost imovine se mjeri u domaoj valuti. Ako uzmemo da je spot teaj (S) odnos domae koliine novca prema jedinici inozemnog novca, tada imamo: W M + B + SB* Portfolio pristup tvrdi da je vrijednost nacionalne valute odreena koliinom ponude i potranje imovine, da je fin.imovina vana kao i domai novac te ju je potrebno ukljuiti u analizu faktora promjene teaja i BP. Neravnotea BP pokazuje neravnoteu ponude i potranje novca. Potranja novca je izravno proporcionalna dohotku i cijenama i obrnuto proporcionalna kamatnim stopama. Ponuda novca MS se sastoji od 2 dijela: - domae komponente domai krediti ili neto domaa aktiva (DK) - inozemne komponente devizne priuve ili neto inozemna aktiva (R) MS = R + DK To se moe vidjeti iz zbroja ukupne aktive u konsolidiranoj bilanci monetarnih institucija ili ako se zbroji ukupna pasiva, tada je ponuda novca MS jednaka zbroju primarnog novca (monetarne baze) i depozita: MS = B+D Deficit BP posljedica je vika ponude nad potranjom novca u zemlji. Viak ponude novca potie uvoz to vodi do odljeva deviznih rezervi i potom smanjenja ponude novca. Viak potranje za novcem dovodi do suficita u BP. Viak potranje se ogleda u viim kamatnim stopama i manjim izdacima na uvoz, stimulirajui priljev deviza u zemlju. Teorija monetarnog pristupa BP se usredotouje na domau monetarnu politiku kao kljunu za BP. No i druge politike mogu utjecati na BP: vanjskotrgovinska i teajna.

19

Bilanca SB, konsolidirana bilanca PB i konsolidirana bilanca monetarnih institucija

Bilanca SB Pasiva Monetarna baza (B) Novac u optjecaju Rezerve banaka Konsolidirana bilnaca poslovnih banaka Aktiva Pasiva Rezerve kod SB i potraivanja od drave, Kunski i devizni depoziti ostalih domaih sekota te od odmaih i bankarskih i financijskih inozemnih banaka i financijskih institucija (DK2) Konsolidirana bilanca monetarnih institucija Aktiva Pasiva Devizne rezerve (R) Monetarna baza (B) Potraivanja od domaih sektora (DK1) Kunski i devizni depoziti Rezerve kod SB i potraivanja od drave, bankarskih i financijskih ostalih domaih sekota te od odmaih i inozemnih banaka i financijskih institucija (DK2) Aktiva Devizne rezerve (R) Potraivanja od domaih sektora (DK1)

drave, poduzea, institucija (D)

drave, poduzea, institucija (D)

Utjecaj poveanja ponude novca i kredita na stanje BP u uvjetima fiksnog teaja

Utjecaj poveanja ponude novca i kredita na stanje BP u uvjetima fileksibilnog teaja

20

Prilagoavanje BP Ako je TR u deficitu ili suficitu potreban je odreeni mehanizam da ga vrati u ravnoteu. Mehanizmi prilagoavanja mogu biti: - automatski ekonomski procesi - diskrecijski ekonomska politika Pristupi prilagoavanju: - klasini pristup (1800-rane 1900) usredotoen na zlatni standard, naglaava ulogu cijena i kamatnih stopa - keynesijanski pristup (1930 - ) naglaava znaenje promjene dohotka za prilagoavanje - monetarni pristup (1960, ikaka kola) usredotouje se na ulogu novca za promjene i prilagoavanja Automatsko prilagoavanje - klasini pristup osobito izraen u uvjetima zlatnog standarda. U tim je uvjetima valuta svake zemlje pokrivena zlatom i ima fiksni paritet prema zlatu, a uvoz i izvoz se plaa u zlatu. Nacionalna ponuda novca (ukupni iznos zlata i zlatom pokrivene valute) izravno je vezana za BP postojanje opeg priljeva i odljeva zlata. Suficit BP e poveati ponudu novca, deficit e je smanjiti. Prema klasinoj kvantitativnoj teoriji novca, poveanje ponude novca vodi izravno poveanju razine cijena, dok njeno smanjenje vodi smanjenju ope razine cijena. - U deficitnim zemljama ako se gubi zlato dolazi do smanjenja ponude novca i pada razina cijena u zemlji. Nie cijene ine izvoz konkurentnijim i pada potranja za uvozom te se tako uspostavlja ravnotea. - U suficitnim zemljama priljev zlata poveava ponudu novca i podie razinu cijena u zemlji. Vie e cijene destimulirati izvoz i poticati uvoz dok ne bude uklonjen suficit Ako je ekonomija u stanju podzaposlenosti, cijene e sporije rasti nego ponuda novca. Cijene i plae esto se ne mogu smanjiti u kratkom roku. Smanjenje ponude novca prije e smanjiti output i zaposlenost nego cijene. Priljev zlata poveava ponudu novca i uzrokuje pad kratkoronih kamatnih stopa , odljev zlata vodi njihovom rastu. Investitori iz suficitnih zemalja e ulagati tamo gdje su kamatne stope vie deficitne zemlje e privlaiti kapital iz inozemstva i tako uspostaviti ravnoteu. Automatski procesi uravnoteenja u uvjetima stabilnog teaja

21

Prilagoavanje BP mjerama ekonomske politike Nakon to su zemlje iskusile pad outputa i nezaposlenost te su se automatski mehanizmi pokazali neodgovarajuima nastaje potreba za dravnom intervencijom razne mjere za postizanje unutarnje i vanjske ravnotee. Vanjska ravnotea se nastojala uspostaviti voenjem monetarne, fiskalne i teajne politike kako bi se postigla odriva platno-bilanna pozicija. To je klju za financijsko programiranjei upravljanje krizom u kratkom roku. Unutarnja ravnotea se uspostavlja voenjem politike da se postigne brzi i odrivi razvoj s niskom inflacijom i nezaposlenou. Magini estorokut ekonomske politike osnovni ekonomsko-politiki ciljevi za postizanje unutarnje i vanjske ravnotee. Ekonomsko-politiki ciljevi endogene varijable su: - razina ili rast BNP-a - razina cijena ili inflacija - zaposlenosti i nezaposlenost - platna bilanca - teaj (ako je fluktirajui) - vanjski dug Ekonomsko-politiki instrumenti egzogene varijable: - fiskalna politika: dravni izdaci i porezi - monetarna politika: novac, kredit i kamatne stope - teajni reim i teajna politika:fiksni/upravljani/fluktuirajui - strukturna politika: liberalizacija, privatizacija... alternativne mogunosti za uklanjanje neravnotee i postizanje ciljeva: 1. Smanjivanje uvoza: a. Zatitna politika b. Realna deprecijacija 2. Smanjivanje potronje uvozne i izvozne robe: a. Smanjenje dravnih izdataka b. Rast poreza c. Restriktivna monetarna politika 3. Preusmjeravanje potrnje prema domaoj robi: a. Realna deprecijacija 22

b. Poticanje investicija u izvozni sektor c. Kontrola kretanja kapitala 4. Smanjivanje kratkoronih fluktuacija a. Upotreba deviznih rezervi b. Zaduivanje u inozemstvu c. Promjena kamatne stope d. Odravanje fiksnog teaja u duem vremenu e. Uvozne kontrole

23