Bukovae su jedne je od onih izuzetno ukusnih gljiva koje moemo nai samonikle u prirodi, ali ih moemo i vrlo uspjeno

uzgajati. U svijetu je poznata pod imenom umska ostriga. Gljiva bukovaa ili Pleurotus ostreatus kod nas je poznata i cjenjena gljiva. Javlja se nakon obilnih kia kad malo zatopli, i u hladnijim godinjim razdobljima. Nalazimo je i zimi kad su druge gljive rjetke i zbog toga je meu poznateljima vrlo omiljena. Raste na panjevima, sruenim stablima i komadima drveta koji ostaju iza sjee u umi. Sve je traenija na tritu jer sadri sadri sve esencijalne aminokiseline, sa izuzetkom triptofana, zatim vitamine: B1, B2, B5, B6, B7, vitamin P i mnoge minerale. Pored toga sadri i veliki postotak ugljikohidrata i samo oko 4% masti. Ako se osuena bukovaa dodaje u koliini 4% ukupnoj dnevnoj ishrani, nivo kolesterola e za dva mjeseca opasti za 65-80%. Polisaharid Beta 1,3/1-6-glukan koji je sadran u bukovai doprinosi kako smanjenju kolesterola, tako i zaustavljanju rasta tumora i poveanju imuniteta. Bukovae su jedne je od onih izuzetno ukusnih gljiva koje moemo nai samonikle u prirodi, ali ih moemo i vrlo uspjeno uzgajati. U svijetu je poznata pod imenom umska ostriga. Postoji vie razloga zbog ega se uzgoj bukovae smatra isplativim biznisom. Prvi, jednostavno se uzgaja, na jeftinim materijalima (slama, piljevina). Drugi, imaju veliku toleranciju prema temperaturi, od 5 do 30C, a optimalno 18 C. Trei, nema velikih rizika pri uzgoju, kao, npr., kod ampinjona. etvrti, bukovaa ima velike prinose i isplativost i dobru prodajnu cijenu. Peti, osigurana je prodaja svih koliina uzgojenih gljiva na domae i inozemno trite. esti, mala poetna ulaganja za pokretanje proizvodnje i uzgoja naspram drugih djelatnosti. I sedmi razlog, prilino je otporna na bolest i tetnike, odlinog je okusa i ljekovitih svojstava. Faze u uzgoju gljive bukovae: Prva faza; od dana punjenja vrea sa supstratom i micelijem, te narednih 21 do 30 dana u kojem periodu vree treba samo drati na propisanoj temperaturi, a bez osvetljavanja, vlaenja i ventiliranja, te vree mogu biti sloene jedna do druge, jer na njima se ne bue rupe i iz njih jo ne rastu gljive. Druga faza; po zavretku prve faze ( prorastanje ) vree trebaju biti adekvatno sloene da bi se mogle obavljati berbe, vree se bue, kroz te otvore poinju rasti gljive, te je potrebno paziti na vlagu, svjetlo, temperaturu i ventilaciju. Priprema uzgajalita: Postavljanje drvene ili metalne konstrukcije koja e sluiti za slaganje vrea u prostoriji za uzgoj. Osiguranje ostalih uvjeta: adekvatno svjetlo, ventilacija, grijanje, voda. Zatim slijedi dezinfekcija prostorija (prskanje formalinom ili varikinom).

Izrada vrea sa supstratom (punjenje): Najbolje je uzgajati bukovau na supstratu od isjeckane iste penine slame, ili uz dodatak 10% livadskog sjena. Slama se isjecka na 4-5 cm, sterilizira prelijevanjem kipuom vodom, dobro pokrije i ostavi 24h da se ohladi. Pripremljena i ohlaena slama prije unoenja u plastine vree treba se izmjeati sa micelijem. Potrebno je 3-4 litre micelija na 100 kg vlanog pripremljenog supstrata. Moe se u vree ubacivati slama u slojevima (20-25 cm) i dodavati po decilitar micelija. Pri punjenju vree slama se dobro sabije, vrea se vee na vrhu i potom nosi na inkubaciju. Vezani dio vree postavlja se dolje, a dno je gore. Vrea se izbui zbog pristupa zraka i otijecanja suvine vode. Micelij e dobro prorasti u tami, na temperaturi 20-25C i uz vlanost zraka 80-90%. Prorastanje: Napunjene vree sa supstratom ( teina oko 20 kg, cilindrinog oblika, visine oko 80 cm, irine oko 30 cm) smjetaju se u sobu za prorastanje. Vree moraju stajati okomito, dovoljan razmak izmeu vrea je 3 do 5 cm radi omoguavanja cirkulacije zraka, da ne bi dolo do pregrijavanja mase. Prorastanje micelija traje 15-20 dana. Da je prorastanje zavreno, vidi se po tome to je cijeli supstrat bijele boje i vrlo vrsto dri cijelu masu zajedno, a miris je ugodan i svojstven za bukovau. Plodonoenje: Nakon prorastanja vree sa supstratom je potrebno premjestiti u pripremljeni prostor za uzgoj. Nakon postavljanja svih vrea u prostoriju za uzgoj, potrebno je probuiti rupe na vreama kroz koje e rasti mlade gljive. Rupe se bue sa otrim predmetom i to tako da se po povrini cijele vree ravnomjerno napravi nekih 30 do 40 otvora prenika oko 8 mm. Kroz te otvore e se pojaviti zaeci mladih gljiva. Od buenja rupa potrebno je posebnu panju posvetiti temperaturi, vlazi, svijetlu i zraku, jer od toga direktno zavisi koliki e se prinos postii. Berba: Berbu treba zapoeti prije izbacivanja spora. Bukovaa se bere dok je jo mlada i meka (kada veliina klobuka naraste prenika do 10 cm). Prerasle gljive poinju mjenjati oblik i postaju ljevkastog oblika, ili rub postane valovit. Plodonoenje je u valovima, u razmaku 10-14 dana, a najvie plodova ima u prvom i drugom valu. Ukupan prinos je oko 20% teine supstrata. Za prodaju dolaze u obzir samo klobuci, jer su struci neto ilaviji, te se kod berbe stru ci reu 1 do 2 cm ispod lamele klobuka. Gljiva se mora isporuiti na otkupno mjesto odgovarajui sloena, u odgovarajucoj ambalai isti dan kada se vri i berba jer stajanjem gljiva gubi na kvaliteti.