DEZINSEKCIJA

Dezinsekcija je postupak suzbijanja tetnih insekata, grinja, mollusca-nata. Entomology (gr. entomon insekt + logy znanost); grana zoology-e koja prouava insecte. Insekti su heksapodi, to znai da imaju 3 para nogu. Tijelo insekta se dijeli na: 1. glavu, na kojoj su ticala, oi i usni aparat, 2. prsite koje se sastoji od 3 lanka; svaki lanak jedan par nogu, 3. i abdomen odnosno zadak. Insekti su prekriveni egzoskeletom. Kutikula (eng. cuticula, lat. mala koa) se sastoji od endokutikule, egzokutikule i epikutikule. Pojedine vrste insekata je najlake raspoznati prema krilima.

Na pretrage insekti se ovisno o veliini alju:

manji u 70% alkoholu ili umotani u vatu natopljenu kloroformom, vei probodeni i privreni za podlogu.

RAZVOJ INSEKTA
Embrionalni razvoj insekta traje od oplodnje do izlaska liinke iz jajeta. Postembrionalni razvoj traje od liinke do imaga (adulta). Tijekom svog razvoja insekt e, ovisno o vrsti kojoj pripada, proi kroz potpunu ili nepotpunu metamorfozu.

Potpuna metamorfoza;
jaje liinka (larva) kukuljica (pupa) imago (adult)

Nepotpuna metamorfoza;
jaje liinka imago (adult)

Koristi od insekata
Koristi od insekata su brojne. Oni su najbrojnija skupina ivotinja na zemlji i neizostavan su dio svakog eko-sustava. Njihove najvanije funkcije su: unitavanje uginulih ivotinja; to ine muhe, moljci, strvinari, antagonizam meu vrstama insekata, slue kao hrana pticama i nekim sisavcima, oprauju bilje, obrauju tlo, tvore med, vosak, svilu... ali,

insekti su vektori brojnih zaraznih i parazitarnih bolesti!

SUZBIJANJE INSEKATA
BIOLOKE METODE
1. 2. 3. 4. prirodni neprijatelji; ptice, imii, jeevi, krtice, insekti grabeljivci; bubamare, mravi, ose, insekti paraziti; ose najeznice, muhe gusjeniarke, mikroorganizmi; npr. Bacilus thurensienensis.

TEHNIKE METODE
1. ljepljive trake ne koje e se insekti prilijepiti, 2. isuenje bara; onemoguit emo razvoj insekata, 3. prevrtanje gnoja; u gornjem sloju su razvojni stadiji insekata koji e kada se gnoj prevrne biti izloeni smrtonosnom djelovanju fermenata gnoja, 4. inertna praina; silicijski gel i dijetomejska zemlja isuuju insekta.

FIZIKALNE METODE
1. 2. 3. 4. temperatura, vlaga, modificirana atmosfera; manje kisika i duika a vie ugljinog dioksida, ultrazvuk, x i zraenje

KEMIJSKE METODE
insekticidi biljnog podrijetla; piretoroidi, nikotin (nicotine), rotenon... sintetski insekticidi; DDT, nicotine, organofosforni preparati...

SINTETSKI INSEKTICIDI
Klorirani ugljikovodici (chlorinated hydrocarbon group); hexachlorocyclohexane (benzene hexachloride C6H6Cl6), cyclohexane (C6H12), DDT, dieldrin, chlordan... DDT je zabranjen jer se jako nakupio u biosveri! Organophosphorus-ni preparati inhibiraju acetylcholinesterasa-u. Izrazito su toksini. Dijele se na sistemske i nesistemske. Nicotine (nikotin) vrlo otrovan, bezbojan alkaloid mirisa poput pyrideine-a. Carbamete-i esteri carbamic-ne kiseline (H2NCOOH) Piretroidi gotovo idealni insekticidi ali rezistencija stvara probleme... Anorganski insekticidi, Plinoviti insekticidi, Bioinsekticidi (Bacilus thurensienensis), Bioracionalni insekticidi djeluju kao regulatori rasta (inhibitori), analozi su juvenilnih hormona.

Prema 'Zakonu o otrovima' (1983.) otrovi su na osnovi LD50 (Lethal Dose) podijeljeni u 4 grupe. Lethal Dose (LD50), odnosno letalna doza je minimalna koliina otrova po kilogramu dostatna da se usmrti 50% otrovane populacije. grupa LD50 (mg/kg = ppm) 1. ispod 50 ppm 2. 50-250 ppm 3. 250-1000 ppm 4. 1000 5000 ppm = 0.1-0.5%

KLORIRANI UGLJIKOVODICI
Klorirani ugljikovodici su halogeni derivati alifatskih ugljikovodika (aliphatic hydrocarbon nemaju prstena). Inhibitori su rada CNS-a; usporavaju repolarizaciju membrana i dovode do excitacije. Liposolubilni su. Kemijski su izrazito stabilni. Dugo perzistiraju u prirodi. Antidot nije poznat. Najpoznatiji predstavnik kloriranih ugljikovodika je DDT. Iako izrazito toksian; druga grupa otrova (LD=50-250 ppm), bio je izrazito upotrebljavan; 1974. je u svijetu potroeno 2.8 x 106 tona (2.8 milijardi kg) DDT-a. Kao i svi klorirani ugljikovodici DDT pokazuje veliku stabilnost u prirodi. Stoga su ve koncem sedamdesetih godina ustanovljene visoke koncentracije DDT-a i u ljudi, ali i u pingvina polu. Upotreba DDT-a je zabranjena u svim zemljama svijeta. Uz DDT vani klorirani ugljikovodici su: Anofex, Digmar, Ixodes, Genitox, Gyron...

ORGANOFOSFORNI PREPARATI
Organophosphorus-ni preparati ireverzibilno inhibiraju acetylcholinesterasa-u. Stoga dolazi do nakupljanja acetylcholina u sinapsama i posljedine prenadraenosti koja u koncu rezultira s paralizom. Prema nainu djelovanja dijele se na direktne inhibitore i indirektne inhibitore acetylcholinesterasa-e. Indirektni inhbitori se moraju metabolizirati u jetri kako bi postali aktivni. Antidoti su reaktivatori acetylcholinesterasa-e i atropini. Uinci organofosfornih insekticida se mogu podijeliti na: 1. muscarinic-ne 2. nicotinic-ne 3. centralne Organofosforni preparati su stabiljnji, perzistentnji i selektivnji od kloriranih ugljikovodika. Najpoznatiji organofosforni preparati su Neguvon, Diklorofon, Bromofos...

NIKOTIN (Nicotine)
Nicotine (nikotin) vrlo otrovan, bezbojan alkaloid mirisa poput pyrideie-a, paleag okusa. Dobiva se sintetski i iz duhana. Koristi se kao poljoprivredni insekticid i kao eksterni paraziticid. Izaziva jaki nikotinski efekt; u manjim dozama ekscitaciju, a u veim dozama inhibira ivane impulse autonomnih ganglia i neuromuscular-ne veze.

KARBAMATI (Carbametes)

Carbamete-i su esteri carbamic-ne kiseline (H2NCOOH). Djeluju slino kao i organofosforni spojevi; inhibiraju acetylcholinesterasa-u. Antidot je atropin, ali, za razliku od organofosfornih spojeva, reaktivatori acetylcholinesterasa-e su kontraindicirani. Najpoznatiji Carbamate-i su Oksim, Baygon, Famid...

PIRETRINI I PIRETROIDI
Piretrini ( iz biljaka dobiveni) i piretroidi (sintetski dobiveni) su nervni otrovi. Nemaju antidota. Izuzetno su snani i selektivni. Toksini su za insekte, a slabo toksini za toplokrvne ivotinje i ovjeka. Nisu perzistentni; brzo se razgrauju.

BIORACIONALNI INSEKTICIDI
Bioracionalni insekticidi nisu insekticidi u pravom smislu rijei jer ne ubijaju insekte; oni remete njihov razvoj. Bioracionalni insekticidi djeluju kao: 1. analozi juvenilnih hormona, 2. inhibitori sinteze hitina. ANALOZI JUVENILNIH HORMONA su najmanje tetni pripravci za borbu protiv insekata. Oni djeluju na larve. Normalno, juvenilni hormoni se lue iz corpora allata liinki. Oni zadravaju razvoj insekta u larvalnom stadiju kako bi se larva presvukla nekoliko puta i dosegla odgovarajuu veliinu prije pupanja. To svojstvo juvenilnih hormona se moe vrlo dobro iskoristiti u borbi protiv insekata. Pri tome analozi juvenilnih hormona djeluju strogo specifino na tetnika. Tako je LD50 za takora vei od 30 g/kg (3%). Najpoznatiji analozi juvenilnih hormona su Metopren, Fenoksikrab, Hidropen... INHIBITORI SINTEZE HITINA djeluju selektivno na ciljane organizme. Veoma su postojani u ekstremnim uvjetima. Tako npr. mogu podnijeti i temperaturu iznad 40C i vlagu veu od 90%. Kako djeluju na hitin, kojeg kod viih ivotinja nema, nisu znatno toksini. Spadaju u 4. grupu otrova (LD50=10005000 ppm=0.1-0.5%).

Primjer djelovanja inhibitora sinteze hitina

Potpuna metamorfoza muhe; Muha jajaca larve kukuljica Muha (adult) Larvadex i Neporex e djelovati na razvoj hitina u larvalnom stadiju, a Alfacron i Snip na razvoj hitina u odrasle muhe. Inhibitori sinteze hitina su specifini za pojedine insekte. Tako se za ohare koriste Lifenuron i Triflumoron, a za muhe Diflubenzuron, Larvadex, Neporex, Alfacron i Snip.

BIOINSEKTICIDI
Bioinseticidi su zastupljeni s jednim predstavnikom. Proizvoa je Bacilus thiringiensis. U kontroliranim uvjetima fermentacijom proizvoditi toksin za insekte. Pri sporulaciji bakterija proizvodi proteinske kristale koji nisu topljivi u vodi, osjetljivi su na ultraljubiaste zrake i neke enzime. Insekticid kojeg proizvodi B. thiringiensis je kompatibilan s veinom insekticida, izuzev s Dimetoatom, Fentoboatom, Propoksidom i bordokom juhom. Djeluje tako da pod utjecajem probavnih sokova izaziva oteenja sluznice, poremaje osmotske ravnotee, paralizira dijelove usnog aparata i probavnog sustava, zaustavlja prehranu i izaziva smrt. Insekticid

kojeg proizvodi B. thiringiensis najmanji negativni uinak ima na populaciju korisnih insekata i grinja.

KUNA MUHA (Musca domestica)

Kuna muha rasprostranjena je na svim geografskim irinama i nadmorskim visinama gdje ivi ovjek. Sjeda na svaku neistou, a zatim na hranu te prenosi mnoge zarazne bolesti. Velika je 6-8 mm. Rilo joj je produeno za sisanje. Feces kune muhe je taman, a regurgitirani sadraj eluca ljubiast.
enka tijekom ivota 6-7 puta polae po 120-150 jaja. Kompletan razvoj pri 25C traje 12 dana. To omoguava oko 10 generacija godinje. ivotni vijek kune muhe iznosi 2-4 tjedna. Areal kretanja ovisi o mjestu ivota; tako je za selo 1-5 km, a za grad, 10-25 km. Kuna muha je vaan prenosnik bakterija i parazita. Prosjeno u probavnom traktu muhe boravi preko 10 milijuna bakterija. U tom broju je i oko 50 vrsta patogenih bakterija i protozooa. Vanjska povrina muhe je takoer vaan rezervoar infekcije. Sadri u prosjeku 4 milijuna bakterija.

MUHA PECKARA (Stomoxis calcitrans, lat. calcitro 1. ritati se, ugnjetavati nogama
gaziti) ima rilo podeeno za bodenje i sisanje krvi. Vrlo su agresivne; pogotovo ljeti i tijekom jeseni. enka polae 60-70 jaja. Larve se iz jaja izlegu za 1-4 dana.

Liinke muha, zakrljale glave i zakrljalih eljusti, ive od biljaka, trulei ili kao nametnici. Liinke muha se zovu 'upljuvci'.

KOMARCI (Culicidae), porodica kukaca iz reda dvokrilaca (Diptera). Tijelo im je malo i vitko (3-20mm), noge su im duge; na glavi imaju 2 mreasta oka.
Usni aparat u komarca formira rilce, kojim enka bui kou i sie krv ptica i sisavaca, a mujak se hrani cvjetnim sokovima ili uope ne prima hranu. enka odlae jaja u stajau ili sporo tekuu vodu. U vodi se iz jaja razvijaju liinke koje uzimaju potreban zrak iz atmosfere kroz otvore na kraju zatka; zbog toga esto dolaze na povrinu vode. Metamorfoza komarca je potpuna; jaje liinka (larva) kukuljica (pupa) imago (adult)

U nas ivi obian komarac (Culex pipiens).

Protiv komaraca se moemo boriti: 1. 2. 3. insekticidima larvicidima isuivanjem stajaih ili sporo-tekuih voda u kojima se razvijaju liinke

4. poribljavanjem stajaih ili sporo-tekuih voda u kojima se razvijaju liinke ribice e pojesti razvojne oblike komaraca.

Najbolji rezultati se postiu kombinacijom navedenih metoda.

EPIZOOTIOLOKOEPIDEMIOLOKI I EKONIMSKI ZNAAJ TETNIH GLODAVACA

tete koje izazivaju tetni glodavci su:
tetni glodavci su vektori raznih oboljenja; prenose ih na ljude, domee ivotinje i plemenitu divlja. tetni glodavci uzrokuju velike materijalne tete zagaenjem i unitenjem hrane i drugih dobara. na posljetku, tetni glodavci izazivaju odbojnost i strah.

Glodavci (Rodentia) su najbrojniji rod sisavaca; ima ih preko 2800 vrsta. To su dabar, nutrija, kunii, zeevi, voluharice, hrak, ondatra, vjeverice, tekunice, mievi, takori, svisci, puhovi, dikobrazi, inile... Brojnost im ovisi o fiziolokom stanju populacije, meteorolokim uvjetima, klimi, izvoru hrane, stanitu, predatorima, bolestima, djelovanju ljudi...

Osnovne znaajke glodavaca su:

Graa i raspored zuba. Glodavci u eljustima imaju duge dljetaste sjekutie, tzv. glodnjake. To su prva 2 sjekutia u svakoj eljusti; bez korijena su i stalno rastu. Sjekutii su samo s prednje strane prevueni ostaklicom. Stoga se s te strane manje troe i tako se zaotre kao dlijeto. Drugih sjekutia i onjaka nemaju, katkada nemaju ni prednjih kutnjaka pa im je izmeu glodnjaka i kutnjaka vei prostor bez zuba; tzv. krezubina (diastema). Pri glodanju pomiu donju eljust naprijed-nazad, a ne gore-dolje. Visoki potencijal razmnoavanja. Glodavci imaju brojne i este okote. Dobro razvijena osjetila dodira, okusa, mirisa, sluha. Vid glodavaca je naprotiv slabo razvijen. Vjerojatno ne raspoznaju boje. Izrazito intenzivan metabolizam i tome primjerena fiziologija prehrane i navike. takor dnevno pojede 10% svoje teine.

Crni takor (Rattus rattus; Kuni takor) ne gradi podzemna sklonita. U tropima ivi na
drveu. Crni takor rado gloe i bui drvo, te gradi gnijezda u drvu. Duine tijela i repa crnog takora iznose 16-23 cm. Masa 150-250g, a skotna enka do 300g. Pari se od oujka do listopada. enka koti oko 4 (3-6) legla godinje. Broj mladih u leglu je oko 8, ali moe biti i do 20. Skotnost traje 24 (20-28) dana. Spolna zrelost nastupa za 3 mjeseca. ivotni vijek crnog takora iznosi oko 5 godina.

Egipatski sivi takor (Rattus rattus alexsandrinus) ivi na tavanima i na drveu.

takor selac (Rattus norvegicus; sivi, smei ili kanalizacijski takor) je vei i snaniji od crnog takora. Duina trupa mu uznosi 20-25 cm, a duina repa 15-25 cm. Masa takora selca znatno varira; od 160 do 750 g ( u prosjeku ~300g). Pari se tijekom cijele godine. Broj legala godinje iznosi 3-9. Mladih u leglu ima u prosjeku 7-9, ali je mogue i do 23 mladuneta. Graviditet traje 21-23 dana, najdue do 34 dana ukoliko enka doji brojno leglo. Vrijeme dojenja je oko 30 dana. Spolnu zrelost takor selac dostie za 5-11 tjedana. ive 1-3, najvie 7 godina. Svejedi su.

Bizamski takor (Ondatra zibenthicus, amerika ondatra) ivi uz vodu. Boravi u rovovima (gnijezdima)koje kopa u nasipima. Cijeni se zbog skupocjenog krzna 'bizam'. Duina tijela mu je 30-40 cm, a repa 28-30 cm. Mase je 500-800 g. Intenzivno se razmnoava u toplijem razdoblju. Godinje se koti 3-6 puta. Mladih ima 4-5 u leglu. Graviditet traje 28-30 dana. Bizamski takor je primarno biljoder, no jede sve to nae u vodi; rakove, pueve, koljke...

Kuni mi (Mus musculus) jede jako malo, a moe ivjeti i bez vode. Svejed je koji dnevno pojede do 6 g hrane. Godinje ima 4 legla sa po 5-12 mladih. Graviditet traje 21 dan (18-24), a laktacijski period ~25 dana. Mladi su spolno zreli s 2 mjeseca.

Voluharice (Microtinae) imaju malo, zdepasto tijelo, male oi, kratke noge i rep. Voluharice su veliki tetnici koji po poljima kopaju rovove unitavajui usjeve. Osobito je tetna i jako se mnoi poljska voluharica; uz ume i tresetita ivi zemna voluharica. U skupinu voluharica se ubraja i bizmutski takor.

Glodavci prenose tularemia-u, leptospiros(is)u, kugu, trihinelozu, slinavku i ap... tetni glodavci unite oko 5% ukupno proizvedene hrane biljnog i ivotinjskog podrijetla, poljoprivredne kulture na poljima, sjemenje, sadnice, plodove. Unitavaju i oteuju objekte, toplovode, kanalizacije, nasipe, ali i arhivske materijale, kulturna dobra, umjetnine...

DERATIZACIJA
Metode borbe protiv tetnih glodavaca
Preventivne metode
Preventivne metode deratizacije se zasnivaju na stvaranju nepovoljnih uvjeta za ishranu i opstanak tetnih glodavaca. To su: 1. agrotehnike mjere; duboko oranje, prekopavanje, paljenje stanita, esto prisustvo ljudi na polju, 2. tehnoloko manipuliranje podrazumijeva odreene naine skladitenja i manipulacije robom, (stanita, hambari, ostave...); slaganje robe na police i u pakete. 3. higijensko-sanitarne mjere; onemoguavanje nastanka divljih deponija, zbrinjavanje razbacanog smea

Onemoguavanje naseljavanja glodavaca u objektu i na obradivim povrinama:

1. GRAEVINSKO-TEHNIKE MJERE; kopanje temelja do dubine od 120 cm, odgovarajui materijali za gradnju; 'rat proof' sistem, 2. UPOTREBA KEMIJSKIH REPELENATA; sumpor, kre, luine, karbonska kiselina, kerozin, ulje zimzelena, malotin u viskoznom ulju, (kuljevo ulje?), albihtol

(12%), cinkova sol (~20% cinka), cimat ( rabi se za zapraivanje rupa i staza, nepovoljno djeluje na sluznice) 3. ULTRAZVUNI I ELEKTROMAGNETSKI REPELENTI; ultrazvune frekvencije iznad 20 kHz djeluju destruktivno na ponaanje i reprodukciju glodavaca. Kako se glodavci brzo naviknu na odreenu frekvenciju, nuna je esta promjena frekvencija. Elektromagnetski repelenti su jo u fazi eksperimenta. 4. MEHANIKE I FIZIKALNE METODE obuhvaaju nalijevanje vode u rupe, kopanje zatitnog jarka, ljepila i miolovke, 5. BIOLOKE METODE; paraziti glodavaca; grabeljivci lisica, kuna, tvor, mungos, orlovi, vrane, sove, psi, make; mikroorganizmi - Salmonella enteritidis serotype thiphimurium (zabranjeno!). 6. GENTIKE METODE. Koristi se destruktivni geni koji poveava osjetljivost ivotinja na bolesti. Dakako, treba odabrati takve genetske promjene koje e se moi rairiti u populaciji. Npr. ukoliko ubacimo jedinku s genom slabe plodnosti, to e biti bez ikakvog rezultata.

UPOTREBA OTROVA U DERATIZACIJI

Rodenticidi se prema nainu i brzini djelovanja dijele na : 1. brzo-djelujue, akutne rodenticide i 2. sporo-djelujue, kronine, antikoagulacijske rodenticide. Akutni otrovi se rabe samo u strogo kontroliranim uvjetima, kao to je npr. brod, zakljuana skladita i sl., ili ukoliko je prisutna izrazita (akutna) najezda glodavaca. Glodavac ugiba u mukama to je znak ostalima da ne jedu meku. Nema antidota.

Potrebna svojstva akutnih rodenticida:

niska LD50 za glodavce, bezopasan a ljude i korisne ivotinje u koncentracijama letalnim za glodavce, ne izaziva rezistenciju, ne kontaminira okolinu, prikladna cijena. Rodenticidni pripravci mogu biti pripravljeni u obliku praha, granula, pasta, tekuina, plina, blokova... Aplikacija otrova se moe vriti peroralno i per inhalacionem, odnosno otrovi mogu biti digestivni ili respiratorni. Primjena akutnih rodenticida; 1. suhe granule ili kompletne meke (parafinizirane ili briketizirane), sa nosaem biljnog ili animalnog podrijetla, 2. tekui mamci; voda, biljno ulje, mlijeko, 3. praak za posipanje rupa i staza; praak e sa tla prei na cape i sa capa u usta, 4. plin

Akutni, brzo-djelujui ili trenutni rodenticidi dovode do smrti za manje od 24 sata nakon intoksikacije. Dakako, kod nekih otrova, smrt nastupa za nekoliko minuta. Primjena akutnih rodenticida zahtjeva POSEBNE MJERE OPREZA! Velika veina akutnih rodenticida nema antidot. Otrovani glodavci upozoravaju na opasnost i rastjeruju (upozoravaju) ostale. Stoga e samo 5-10% glodavaca biti iskljueno; ne radi se o sistemskoj deratizaciji.

Zabranjeni akutni rodenticidi su: arsenov-trioksid, fosfor, talij-sulfat, ANTU (?),

gofacid.

Samo uz izniman oprez mogu se koristiti strihnin, natrijev-fluoroacetat,

fluorocetamid alfakloroza.

Preporuuju se Scilirozid (ekstrakt crvenog morskog luka; C32,H44O12), cink-fosfid

(Zn3P2) i norbormid.

NORBRMID se na tritu nudi u obliku kristalnog praha sa 0.5 ili 1% aktivne tvari. Za ovjeka je toksino 1000 ppm (0.1%) to ga svrstava u 4. grupu otrova.

SCILIROZID je ekstrakt crvenog morskog luka (lat. Urginea maritima); C32,H44O12. Proien ekstrakt vrlo je toksian samo za takore. Za crnog takora i kunog mia toksinost je upitna. Koncentracije u mamcima od 150 500 ppm daju odbojan okus mamcu. Simptomi trovanja su izraziti; ekscitacija, paraliza stranjih udova, konvulzije, povraanje u ostalih sisavaca (izuzev takora), pojaano mokrenje, diarrhea (proljev). Antidot je atropin-sulfat. Intoksikacija je oita ve 2 sata nakon ingestije, a ugibanje nastupa unutar 24 sata. Scilirozid oteuje kou ljudi. Prah iritira oi. Trovanje pasa, maaka, ovaca i pilia je mogue ukoliko ne povrate otrov. Dobre strane scilirozida su: postoji antidot, otrov je ementic za veinu sisavaca. Loa strana je to je to izrazito nehuman otrov. S tim je razlogom njegova upotreba zabranjena u UK-u.

CINK-FOSFID (Zn3P2) je sivi ili crni prah s ~80% aktivne tvari, sive do crne boje, jakog karakteristinog mirisa na enjak ili fosfor. Miris je znatno naglaen uz prisustvo vlage. Cink-fosfid je netopiv u vodi i alkoholu, a dobro topiv u kiselinama. U elucu se razgrauje na cink-klorid i fosfin. Plin fosfin ulazi u krvotok, oteuje parenhimske organe i smrt nastupa uslijed zatajenja srca. Nema antidota. LD50 za domae ivotinje se kree 20-40 ppm. To je dakle OTROV 1. GRUPE!

Cink-fosfid je u obliku paste dostupan i laicima. Znaci otrovanja nastupaju ve za 15 minuta, a ugibanje uslijedi unutar 24 h. Znakovi otrovanja nisu specifini; cijeli parenhim propada iscrpljenost i smrt uslijed zatajenja srca.

ALFAKLORALOZA je otrov s osobinama kloraldehida; anestetika. Alfakloraloza je narkotik s brzim uinkom. Znatno usporava metabolizam; rad mozga, srca i disanje, uzrokuje hipertenziju, hipotermiju i smrt. Mamci se prireuju s 2-4% aktivne tvari. Alfakloraloza se rabi i kao repelent za ptice.

KALCIFEROL (vitamin D2) e dovesti do hypercalcemia-e; poveane koncentracija kalcija u krvi uslijed poveane apsorpcije kalcija u crijevima i mobilizacije kalcija iz kostura. Manifestacija ukljuuje iscrpljenost (fatigability), miinu slabost, depresiju, anorexiu, nauseu, constipati(on)u. Doi e do osteomalacije i kalcifikacije tkiva, napose krvnih ila, plua i bubrega. Rabe se mamci s 1% aktivne tvari. Djelovanje je brzo; ponekad i za manje od 24 sata. Prilikom sluajnog otrovanja lijei se simptomatski kortisol-om i natrij-sulfatom.

SPORODJELUJUI, KRONINI, ANTIKOAGULACIJSKI RODENTICIDI

Sporo-djelujui, kronini, antikoagulacijski rodenticidi se dijele na: 1. Hidroksikumarine: varafin, kumaklor, kumatatralil, 2. Inandione: difacinon i klorofacinon Antikoagulacijski rodenticidi onemoguavaju koagulaciju. Stoga male ranice, koje se normalnim okolnostima niti ne vide, postaju opasne po ivot. ivotinja ugiba od iskrvarenja.