Professional Documents
Culture Documents
08 Predav 10 - Potisak Tla
08 Predav 10 - Potisak Tla
08 Predav 10 - Potisak Tla
10.1. Uvod
U tlu koje nije opterećeno vanjskim opterećenjem postoje vertikalna i horizontalna
naprezanja kao rezultat težine nadsloja tla nad dubinom koju promatramo i povijesti
opterećenja tla. Vertikalna naprezanja se mogu računati na temelju poznate gustoće tla
kao geostatska naprezanja, a horizontalna naprezanja se računaju iz vertikalnih
naprezanja putem takozvanih koeficijenata horizontalnog tlaka.
Taj koeficijent ovisi o uvjetima deformiranja tla i promjeni naprezanja u tlu: da li je tlo u
prirodnom stanju mirovanja ili se bočno rasterećuje odnosno tlači (zbija).
A
A
slika 10.1. Iskopano tlo zamjenjuje potporni zid, pa na njega djeluju tlakovi od tla
U tlu u svakoj točki djeluju vertikalno i horizontalno naprezanje koja su ujedno i glavna
naprezanja ako je površina tla horizontalna. Pri tome se najčešće smatra da je
horizontalno naprezanje jednako u dva okomita pravca u horizontalnoj ravnini čime se
troosno stanje naprezanja svodi na dvoosno ili ravninsko stanje naprezanja.
Na slici 10.1. može se uočiti bilo koja točka A na kojoj će se promotriti i analizirati stanje
naprezanja prije i nakon djelovanja kojima se izaziva neka horizontalna deformacija u
tlu.
2
Neka je stanje naprezanja u takvoj točki općenito kao na slici 10.2. i neka je tlo
normalno konsolidirano ili slabo prekonsolidirano.
σ'v
σ'h
Može se konstatirati da je aktivni tlak najmanji horizontalni tlak koji izaziva slom u tlu, a
da je pasivni otpor najveći horizontalni tlak koji izaziva slom u tlu, za nepromijenjeno
vertikalno naprezanje.
natega
odnosno
σ 'h = σ 'v ⋅K a − 2c ⋅ K a (10.5.)
gdje je
1 ϕ
Ka = = tg 2 (45 − ) (10.6.)
KP 2
Za stanje pasivnog sloma analogna analiza daje slijedeće izraze:
ϕ
2c ⋅ tg (45 + )
2c 2
zc = = (10.9.)
γ ' Ka γ'
Na toj dubini horizontalno naprezanje za aktivni slom jednako je nuli. Ispod te dubine
horizontalna naprezanja su tlačna, a iznad su vlačna. Usljed tog vlaka u tlu se pojavljuju
pukotine koje uzrokuju manju sigurnost protiv klizanja. To znači da je stvarni aktivni tlak
na potpornu konstrukciju tlak koji se dobije razlikom utjecaja kohezije (jednakog u
svakoj dubini) i trokutastog horizontalnog naprezanja koje je posljedica vertikalnog
naprezanja. Negativni dio toga dijagrama (vlačna zona iznad kritične dubine)
zanemaruje se u proračunima.
5
45-ϕ/2
ravnine loma
(σv-σh)/2
c ϕ
σh
(45-ϕ/2) - nagib plohe pasivnog sloma
c tgϕ (σ'h+σ'v)/2
σ'h=Kaγ'h
45+ϕ/2
Pa=Kaγh2/2
h/3
σ'h/σ
Ka=σ σ'v = (1-sinϕ
ϕ)/(1+sinϕ
ϕ) = tg2 (45-ϕ
ϕ/2)
Dakle, aktivni tlak se javlja pri aktivnom slomu, što znači da mora postojati ploha sloma
na kojoj su posmična naprezanja jednaka čvrstoći tla. Ta ploha sloma ima zakrivljen
oblik, i za neke pretpostavke o njenoj geometriji postoje analitička rješenja za aktivni
tlak. Ta su rješenja komplicirana za praktičnu uporabu.
Pa
Pa δ
W R W
90
δ φ
Pa R
θ φ
θ=90) i da je δ = β = 0.
Ovaj izraz postaje Rankinov za slučaj da je zid vertikalan (θ
pa = Ka γ h, pa je ukupna sila Pa = ½ Ka γ h2
W3
R2 R3 W2
δ
Pa R1 maksimalni Pa
W1
pa= Ka γ h - 2 c √Ka
To znači da kohezija stvara vlačne napone (koje tlo ne može preuzeti) pa je dijagram
tlakova na zid drugačiji, i počinje ispod dubine na kojoj se poništava tlačni i vlačni napon
(dubina hc)
Θ hc
q
he
h Pe 2c √Ka
h/2 Pa
h/3
Kaγhe
pa=Kaγh
PASIVNI OTPOR
U slučaju da se zid naginje prema tlu izaziva se zbijanje tla, raste horizontalni tlak i u
slučaju sloma tla postiže se PASIVNO STANJE TLAKA – tzv. pasivni otpor tla.
Koeficijent tlaka u tom slučaju zove se koeficijent pasivnog otpora tla : Kp.
8
pp=Kp γ h,
pp=Kp γ h + 2c √Kp
Dakle, kohezija povećava tlak tla na zid u stanju pasivnog otpora (kod aktivnog tlaka ga
smanjuje).
Tri su moguća stanja tlaka tla: mirovanja (Ko), aktivnog tlaka (Ka) i pasivnog
otpora (Kp).
K a < K o < Kp
aktivni tlak : 0.5% (npr. zid 10 m treba pomak od 5 cm za potpuno aktiviranje a.tlaka)
K
Kp
Ko
Ka
0
9
horizontalna deformacija,
Parametri tla c i ϕ određuju se pokusima (dreniranim i nedreniranim, u laboratoriju ili na
terenu); ako se ne poznaje trenje između tla i zida može se uzeti da je δ=(0.5 – 0.66) ϕ
(bolje niže vrijednosti).
UTJECAJ VODE
Voda utječe na sile na klizni klin, kao što je to slučaj s kliznim tijelom na kosinama.
Potrebno je iz strujne mreže izračunati porne tlakove i njima opteretiti zid.
Kaγh γwh
- prevrtanje
- klizanje
- nosivost tla ispod stope zida
Prevrtanje
Računa se s momentom sila oko nožice zida; traži se faktor sigurnosti barem 1.5
Klizanje
Sve sile se koriste da se odredi naponsko stanje na stopi zida u kontaktu s temeljnim
tlom; pogodno je da je rezultantna sila u srednjoj trećini širine stope;
Rv
1 2
Zid se oblikuje tako da se osiguraju tlačni naponi na stopi zida uz dovoljnu sigurnost i
nosivost, te uz mjere dreniranja.
11
ZAKLJUČAK
Važno je zapamtiti:
4. Prisustvo kohezije i većeg kuta trenja daje manji aktivni tlak i veći pasivni otpor
a) tlak od vode
8. U slučaju aktivnog tlaka tlo pri površini imat će radi kohezije vlačne napone, pa se
mogu očekivati vlačne pukotine