UPRAVNO PRAVO je skup pravnih normi koje reguliraju pravni poloaj upravnih organizacija i njihovu djelatnost kao i djelatnost

drugih organa u vezi s upravnopravnim odnosima. NASTANAK I RAZVOJ Drave kasnog feudalizma formiraju jak i vlastit upravni aparat. Samim tim javljaju se i odreena pravila kojima se okvirno reguliraju opa naela djelovanja tog aparata. Graani se ne mogu pozivati na takva pravila, jer njima i nije bio reguliran odnos uprave i graana. Ope karakteristike drave tog tipa je odsustvo naela zakonitosti u podruju uprave. Prouavanjem naela zakonitosti postupno se ograniava samovolja upravnog aparata i jaa zatita pravo i interes graana u razdoblju velike francuske revolucije. Nakon 1789.godine dolazi do formiranja tzv. Pravne drave buruaskog tipa koju karakterizira prihvaanje naela zakonitosti i podvoenje upravne pod pravo. IZVORI 1.OPI AKTI PREDSTAVNIKIH TIJELA: Ustav, zakon, odluke, budet, deklaracije i rezolucije, smjene preporuke 2.OPI AKTI PREDSJEDNITVA BiH- Odluke I PREDSJEDNIKA F BiH- Ukazi 3. OPI AKTI VIJEA MINISTARA Odluke I VLADE F BiH- uredbe, odluke 4. OPI AKTI DRAVNIH I FEDERALNIH ORGANA UPRAVE- Uputstva, instrukcije, naredbe 5. PROVEDBENI PROPISI- Pravilnik UPRAVA Se definira kao skup dravnih tijela koja su pozitivnim normama odreeni kao uprava, ija se djelatnost oituje u: - neposrednoj provedbi zakona rjeavanja u upravnim stvarima - provedbi upravnog nadzora - obavljanju materijalnih radnji - obavljanju drugih upravnih strunih poslova koji su joj stavljeni u nadlenost. Uprava bi bila ono to nije zakonodavstvo niti sudstvo. Uprava je subordinira djelatnost stvorena za izvravanje i koordiniranje politikih odluka. Uprava je grana dravne vlasti koja prvenstveno donosi upravne akte. Upravni akti su nuni u procesu ostvarivanja zakonske ope norme, poto opa norma ne moe nikada tono odrediti pojedinane konkretne materijalne radnje koje treba da poduzmu bilo dravni organi bilo graani. VRSTE ORGANA UPRAVE ministarstva , upravne organizacije Organi uprave se osnivaju za zadatke i poslove u ijem obavljanju dominira autoritativna djelatnost, radi izvravanja zakona i propisa i za provoenje utvrene politike.Ministarstva su sredinja tijela dravne uprave koja se osnivaju radi obavljanja poslova dravne uprave u razliitim upravnim podrujima. Broj ministarstava nije izriito predvien Ustavom, pa je to uinjeno Zakonom o ministarstvima. Ministarstva su: ministarstvo vanjskih poslova, ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, ministarstvo komunikacije, ministarstvo financija i trezora, ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice, ministarstvo pravde, ministarstvo sigurnosti, ministarstvo civilnih poslova.

Upravne organizacije osnivaju se za obavljanje odreenih strunih, analitikih i drugih poslova, praenje stanja u odreenim oblastima, kao samostalne ili kao organizacije u sastavu ministarstva. Dijele se na agencije, zavode ili direkcije. Imaju svojstvo pravne osobe. Agencije se osnivaju za obavljanje odreenih strunih i znanstvenih poslova i metode rada. Direkcije se osnivaju za vrenje strunih poslova privrednog karaktera zakonom o ministarstvima i dr. tijelima uprave BiH, osnovno je upravne organizacije: kao samostalne, Agencije za statistiku, institut za akreditiranje, Institut za standarde i industrijsko vlasnitvo, Direkcije za europske integracije, Upravni organ je takav organ u kojem ljudi obavljaju drutvene poslove na temelju ovlasti, kao svoje stalno zanimanje, upotrebom autoriteta vlasti tj. koritenjem pravnih ovlatenja. Dravni organi se razlikuju prema raznim kriterijima. Dijela se na civilne i oruane, ovisno jesu li ovlateni da primjenjuju oruanu prisilu ili ne. Oruani se opet dijele na vojne i policijske. Osim toga postoji podjela na organe vlasti i struno tehnike. ORGANIZACIJSKI OBLICI DRAVNE UPRAVE 1. CENTRALNA I LOKALNA tj. dravna, federalna, kantonalna, opinska i gradska tijela uprave Kriterij ove podjela je pripadnost politike teritorijalnoj jedinici 2. VIA I NIA TIJELA UPRAVE (rang) prvostupanjska, drugostupanjska, federalna kantonalna 3. AKTIVNI I SAVJETODAVNI 4. SAMOSTALNI ORGANI UPRAVE (min) i ORGANI UPRAVE U SASTAVU SAMOSTALNI ORGANA UPRAVE 5. MONOKRATSKA (INOKOSNA) I KOLEGIJALNA TIJALA UPRAVE 6. OPI I POSEBNI ORGANI UPRAVE Opi se razlikuju od posebnih prema nainu odreivanja nadlenosti, nadlenost im je dana za obavljanje svih upravnih poslova Posebni organi uprave imaju nadlenost samo za obavljanje posebnih poslova (ministarstva, uprave, inspektorati) U vezi sa postojanjem posebnih organa uprave, koji su ustrojeni radi obavljanja odreenog dijala posla i zadataka iz ukupne nadlenosti tijela uprave kojemu pripada, kao organizacione jedinice imamo: grana, oblast, sluba resor. GRANA UPRAVE predstavlja iru granu poslova koje ine jednu cjelinu npr. vanjskih poslova, unutarnjih poslova i sl. OBLAST uprave ine grupu upravnih poslova manjeg obujma od grane, koji ine dio grane koji su meusobno povezani i ine jednu cjelinu, npr. oblast promet, poljoprivreda, spadaju u jednu grupu- privredni. U F Bih osnivaju se ministarstva kao jedinstven organizacioni oblik i za grane i za oblast. Slube ine upravne poslove manjeg obima, upr. Carinskih poslova RESOR obuhvata organizacije jedne grane dravne uprave. NAELA RADA ORGANE UPRAVE - naelo zakonitosti - naelo samostalnosti organa uprave - naelo efikasnosti - naelo javnosti - naelo suradnje - naelo uporabe jezika i pisma - naelo nacionalne zastupljenosti

NAELO ZAKONITOSTI Je politiki i pravni princip koji znai vezanost dranih organa za pravne propise, odnosno suglasnost raznih pravnih normi sa viim. Sluajevi nezakonitosti: A.nenadlenost B. povreda propisa o postupku (kao procesna ili formalna greka) C. povreda materijalnog zakona D. pogreno utvreno injenino stanje E. nezakonitost u cilju i svrsi A. NENADLENOST predstavlja povredu propisa o stvarnoj i mjesnoj nadlenosti i teu povredu zakona B. POVREDA PROPISA U POSTUPKU moe biti izraena na dva naina: povredom propisa kojima se regulira forma akta i povredom propisa kojima se regulira postupak donoenja akata- procesna greka. Procesne greke mogu biti bitne i nebitne. Nebitne su takve koje ne utjeu na sadraj akta. C. POVREDA MATERIJALNOG ZAKONA moe biti izvrena na dva naina: da nije u konkretnom sluaju primijenjen propis koji je trebalo primijeniti i da je primijenjen odgovarajui propis ali je pogreno istumaen D. GREKA U INJENINOM STANJU pravi se kada se ne utvrde sve injenice koje su relevantne za donoenje akta, i to da su injenice nepotpune ili pogreno utvrene, ili da je iz utvrenih injenica izveden pogrean zakljuak o injeninom stanju E. NEZAKONITOSTI U CILJU I SVRSI postoje kada organi uprave donosi akt radi ostvarenja drugog cilja a ne onog koji proizilazi iz zakona. DISKRECIONA OCJENA je mogunost dana organu uprave da sam bira u konkretnom sluaju izmeu dvije ili vie mogunosti, rukovodei se pri tome drutvenim interesom. Organ mora da ima ovlatenje za vrenje diskrecijske ocjene, a to ovlatenje se daje u materijalno pravnom propisu, tako to se upotrebljava termin moe a rjee po slobodnoj ocjeni. Pri vrenju slobodne ocjene organa djelovanje u javnom interesu. Objekt slobodne ocjene su materijalno pravna pitanja u aktu, slobodna ocjena nalazi u sadraju upravnog akta. Kontrola akata sa slobodnom ocjenom sud u upravnom sporu ne moe mijenjati diskrecionu ocjenu. Kontrola zakonitosti diskrecijske ocjene: ne obeava ispitivanje diskrecijske ocjene nego samo dijela upravnog akta o nadlenosti, proceduri i formi akata. Drugostupanjski organ moe ponititi rjeenje prvostupanjskog organa, ako smatra da je necjelishodno i rijeiti stvar po svom shvatanju slubene ocjene. NAELO SAMOSTALNOSTI UPRAVNOG ORGANA uprava moe raditi samo ono za to je ovlatena, nitko ne moe da se mijea u taj njezin zakonom odreen djelokrug, s tim to uprava odgovara za iskoritavanje postavljenih joj zadataka NAELO EFIKASNOSTI tenja za ekonominijim radom tj. racionalizacijom NAELO JAVNOSTI rad organa uprave je javan osim ako zakonom nije drugaije odreen NAELO SURADNJE organi uprave u okviru svoje nadlenosti surauju sa meunarodnim mehanizmima za nadgledanje ljudskih prava NAELO UPORABE JEZIKA I PISMA u ravnopravnoj uporabi su 3 jezika i 2 pisma NAELO RAVNOPRAVNE NACIONALNE ZASTUPLJENOSTI u skladu sa nacionalnom zastupljenou DJELOKRUG ORGANA UPRAVE

I donoenje pravnih akata i II vrenje materijalnih radnji Inorme koje donosi dravni upravni organ dijele se na ope i konkretne. Ope norme donose predstavniki organi (zakonodavna funkcija) a izvrni i upravni organi samo kada su za to izriito ovlateni. Konkretni akti dijele se na dvije grupe: 1. akti koji sadre dispoziciju i 2. akti koji sadre sankciju. Konkretni akti koji sadre dispoziciju i koji se odnose na autoritativan nain jesu upravni akti. Konkretni akti koji sadre sankciju su sudski akti.

Opi akti uprave podzakonski akti koje donosi uprava. Podzakonski opi akti se dijele u dvije osnovne grupe. 1. grupa spadaju akti koji se donose da bi se omoguila ili olakala primjena i izvrenje nekog zakona, slabije su pravne snage od zakona i sadraji moraju biti u skladu sa zakonom. Karakter ovih dopusnih pravnih akata imaju propisi vlada i organa uprave. Vlada donosi uredbe-odluke, a organi uprave donose pravilnika naredbe i uputstva za izvravanje zakona idr. Propisa. 2.grupa- spadaju podzakonski akti koji se donose u cilju reguliranja odreenih drutvenih odnosa koji nisu uope regulirani zakonom ili ve jesu ali ih treba drugaije urediti. Za donoenje ovih akata mogu se ovlastiti najvii dravni organi poslije zakonodavnog, a to je vlada F BiH koja je ovlatena donositi uredbe sa zakonskom snagom, to su uredbe iz nude, kada Parlament Federacije nije u stanju djelovati, u sluaju opasnosti po zemlju. Ova uredba ima snagu zakona. Ovlatenja za donoenje podzakonskih akata: 1. spontana ovlatenja (ustavna) 2. ovlatenja vie pravne norme 1. Spontani akti dijele se na samostalne i nesamostalne. Samostalni spontani akt ne razrauje nego zamjenjuje zakon, tu spadaju uredbe sa zakonskom snagom, ovlatena je Vlada F BiH a nije ovlateno Predsjednitvo. Nesamostalni spontani akti se donose radi izvreenja primjene zakona, spadaju uredbe-odluke Vlade. 2. Podzakonski propis po naroitom ovlatenju vie pravne norme: moe biti donesen samo kada u toj normi postoji izriito ovlatenje da se moe donijeti podzakonski propis, spadaju opi akti uprave. Ovo ovlatenje u vioj pravnoj normi se naziva izvrnom klauzulom Ratifikacija podzakonskih akata (ratifikacija uredbe sa zakonskom snagom) potvrda od strane predstavnikog tijela. Neratificirani akti gube pravnu snagu. Ako podzakonski akt u roku ne bude podnesen na ratifikaciju a predstavniko tijelo u roku ne odlui o ratifikaciji, akt ostaje na snazi. Podzakonski akt koji se donosi radi primjene ili izvrenja zakona ne podnosi se na ratifikaciju, nego organu iji se akt nadopunjenjem ima pravo ukidanja. Vlada F BiH odnosno premijeri su ovlateni da stavljaju van snage ope akte uprave ako nisu u skladu sa Ustavom Federacije. Materijalni akti dijele se u etiri grupe: 1. DOKUMENTIRANJE: Organi uprave biljee razne pojave, svojstva, injenice i pruaju podatke o tim pojavama i injenicama. Dijele se na akte evidencije (biljeenje pojava) i akte izdavanja uvjerenja. U akte evidencije spadaju npr. voenje djelovodnog protokola, voenje matinih knjiga. Cilj ovog evidentiranja je da se u datom trenutku moe tono pokazati injenino stanje u svezi s kojim nastaju pravni odnosi. Izdavanje uvjerenja ima za svrhu da se strankama omogui dokaz o injeninom stanju o kojem

evidenciju vodi organ uprave. Uvjerenje ima snagu javne isprave i predpostavlja se da je istinito dok se ne dokae suprotno. 2. OBAVJETENJE- radnje organa uprave putem kojih obavjetavaju zainteresirana lica o raznim injenicama ili pravnim aktima npr. objavljivanje propisa u slubenim glasilima. 3. PRIMANJE IZJAVA: uprava prima izjave zainteresiranih lica, npr. prijava roenja, vjenanja... 4. OSTALI MATERIJALNI AKTI koje vre organi uprave: sluba policije, pregledi od strane inspekcijskih slubi POSLOVI I ORGANA UPRAVE prema Zakonu o upravi F BiH (unutarnji organi tijela dravene uprave) - provoenje utvrene politike i izvravanje zakona - obavljanja upravnog nadzora nad provoenjem zakona - donoenje propisa za provoenje zakona (uputstva, instrukcije, naredbe) - predlaganje i davanje preporuka iz oblasti zakonodavstva - odgovaranja na pitanja zakonodavne vlasti - obavljanje drugih upravnih i strunih poslova odreenih zakonom (analiziranje, izvjetaji, statistika. Dakle poslovi organa uprave su neposredna provedba zakona, obavljanje npr. nadzora donoenje propisa za provoenje zakona te drugih upravni i struni poslovi. DJELOKRUG I NADLENOST ORGANA UPRAVE Kod djelokruga radi se o horizontalnoj raspodjeli djelatnosti na razliite vrste organa prema vrstama upravnih poslova. Djelokrug se odreuje po osnivanju organa. Propisi o djelokrugu su putokazi prilikom donoenja propisa o nadlenosti i osnovama za tumaenje ako propisi o nadlenosti nisu dovoljno jasni. Nadlenost se odnosi na poslove iste vrste organa uprave. Postoji stvarna i mjesna nadlenost. Stvarna nadlenost je vertikalna diferencijacija izmeu iste vrste organa uprave Mjesna nadlenost se pojavljuje kada na istom nivou ima vie stvarno nadlenih organa. Nadlenost se moe definirati kao pravo i dunost organa uprave za vrenje odreenog upravnog posla. Svaki organ je duan da se pridrava svoje nadlenosti u pozitivnom i negativnom smislu: on ne smije da radi posao za koji nije nadlean, a ne smije se suzdravati od vrenja posla za koji je nadlean. Povrede stvarne i mjesne nadlenosti predstavlja nezakonitost. Mijenjanje nadlenosti se kao izuzetak od pravila javlja kao djelokrug i supstitucija nadlenosti. Delegacija je prenoenje nadlenosti sa upravnog organa ije polit.terit.jedinice na organa ue pol. Terit.jedinice. Supstitucija je preuzimanje odreenog posla koji se nalazi u nadlenosti ue pol.teri.jedinice od strane organa iste pol.terit.jedinice. Rekvizicija pravna pomo jednog organa drugome, po njegovome traenju. Zamijenjenost nadlenosti-prijelaz nadlenosti sa jednog organa na drugi organ istog stupnja, npr. u sluaju izuzea. Moe doi do sukoba nadlenosti koji moe biti pozitivan (kada drugi organ ili vie tvrde da su nadleni za jedan isti predmet) i negativan (kada dva ili vie organa odbijaju nadlenost za isti predmet). Rjeavanje sukoba nadlenosti obavlja organ neposredno vii od organa u sukobu. Suradnja kada neki predmet obuhvata dva razliite a meusobno povezane stvari pa je potrebna suradnja organa u iju nadlenost spadaju te stvari.

UPRAVNO PRAVNI ODNOS je takav odnos u koji na autoritativan nain stupaju javni organi sa pojedincima, pravnim licima i dr. strankama. Od drugih pravnih odnosa razlikuje se po subjektu i nainu zasnivanja. 1. jedna strana u upravno pravnom odnosu je uvijek javni organ upravni, dravni organ. 2. Upr. Pravni odnos zasniva se na osnovu jae volje upravnog organa, dakle ne zasniva se putem sporazuma stranaka, zasniva se protiv volje drugog uesnika u odnosu. NASTANAK UPRAVNOPRAVNOG ODNOSA 1. Najee nastaje na osnovu Upravnog akta (tj. akt koji sadri konkretnu autoritativnu odluku javnog organa) 2. Izuzetno moe nastati na osnovu Zakona (npr. dravljanstvo) 3. Izuzetno moe nastati utnjom uprave UPRAVNI AKT je pravni akt uprave kojim se na autoritativan i jedinstven nain rjeava jedan konkretan sluaj. Za upravni akt je karakteristino:= da je pravni akt, da je pojedinaan (konkretan), da sadri dispoziciju, da je autoritativan ( i jedinstven), prinudno se moe izvriti dispozicija koju on sadri. Pojedinani akt se dijeli na potpun (sadre i dispoziciju i sankciju) i nepotpune (ili samo dispoziciju ili samo sankciju). (potpuni su rijetki). VRSTE UPRAVNIH AKATA 1. individualni i generalni 2. konstitutivni i deklaratorni 3. pozitivni i negativni 4. pravno vezani akti i akti doneseni po slobodnoj ocjeni 5. akti koje donosi jedan organ i zbirni akt 6. akti koji se donose po slubenoj dunosti i po zahtjevu stranaka 7. akti doneseni u pisanoj i usmenoj formi 8. rjeenje i zakljuci. Rjeenje odluuje se o glavnoj stvari dok zakljucima o sporednim pitanjima u pojave u postupku FORMA UPRAVNOG AKTA PISANA FORMA SADRAJ 1. uvod (predmet o kome se radi, stranka na koje se odnosi) 2. dispozitiv (izjava volje organa povodom predmeta) 3. obrazloenje (uvruje na zak.) kontrolu upravnog akta, daje uporite stranci za pobijanje injeninog stanja, materijalni propisi 4. uputa o pravnom lijeku (organ kojem se podnosi i rok u kojem se podnosi) 5. naziv tijela koje ga donosi 6. potpis slubene osobe 7. peat tijela Dodaci upravnom aktu: 1. Uvjet- ini ovisnim njegovo djelovanje o buduoj okolnosti ije je nastup neizvjestan, rezultirni i suspenzivni) 2. Rok (odreen protek vremena za koji je vezan nastanak ili prestanak nekog pravnog odnosa) 3. Nalog (dodatak npr. aktu kojem se stranci nalae neka radnja ali izvrenje te radnje nije vezano sa pravnim dejstvom npr. akta, rjeenje ne prestaje da vai ali organ moe prinudnim putem traiti izvrenje naloga, npr. kada se stranci izda dozvola za gradnju kue uz obavezu da preuzme odreene mjere sigurnosti protiv poara).

4. Prideaj opoziva (dodatak koji odreuje da e se akt opozvati u sluaju kada nastupe odreene okolnosti) VREMENSKO DJELOVANJE UPRAVNOG AKTA- od trenutka dostave akt poinje djelovati prema stranci. PRAVNO DEJSTVO UPRVNOG AKTA proizvodi pravni uinak (zasniva se , mijenja, ukida ili ureuje pravni odnos) a upravni akt koji sadri neku obvezu za stranku ima i mogunost njegovog prinudnog izvrenja. PRAVOMONOST UPRAVNOG AKTA Pravomonost je svojstvo pravnog akta da se ne moe stavljati van snage zbog njegove eventualne nezakonitosti, tj. onemoguava se pravno odluivanje o stvari o kojoj je u redovnom postupku konano odlueno (NE BIS IN IDEM). Svaki Pravni poredak odreuje rok u kome se pravni akt moe staviti van snage a poslije toga se ne moe pokrenuti pitanje njegove zakonitosti- akt je pravosnaan (pravomono). Rjeenje je pravomono kada se protiv njega ne moe izjaviti alba. Vrste pravomonosti: FORMALNA- nepobojnost akta od strane stranke MATERIJALNA-nepobojnost (neopozivost) akata od organa tj. njegova vezanost tim aktom. Ponovno ispitivanje zakonitosti pravomonog akta vri se tzv. VANREDNIM PRAVNIM LIJEKOVIMA a to su: obnova postupka, zahtjev za zatitu zakonitosti, ponitenje i ukidanje rjeenja po pravu nadzora, ukidanje i mijenjanje rjeenje uz pristanak stranke, vanredno ukidanje rjeenja, oglaavanjem rjeenja nitavim. Izvrnost akata znai da se akt moe provesti prinudnim putem (ako protiv njega nije doputena alba ili ako je doputena a nema suspenzivno dejstvo). Pravomonost stjee samo DISPOZITIV rjeenja Konaan upravni akt je akt gdje je predmet definitivno rijeen u upravnom postupku bilo da se protiv akta ne moe izjaviti alba, ili je alba izjavljena i okonana postupkom po albi. POGREAN UPRAVNI AKT Prilikom donoenja upravnog akta mogu se uiniti odreene greke koje se mogu grupirati u tri grupe 1. Faktike greke- neuredni upravni akt (pravilno donesen, pogreno prepisan) 2. Greke koje se sastoje u necjelishodnosti akta nepravilni upravni akt (prilikom donoenja nepravilno postupljeno 3. Pravne greke nezakoniti (povrede pravnog pravila) Obzirom na vrstu greke upravni akti se dijele na neuredne, nepravilni i nezakonite. A-NEUREDNI UPRAVNI AKTI- sadre faktike greke tj. greke u imenima i brojevima, pisanju, raunanju i sl. Ovi akti su pravilno doneseni, ali pogreno napisani. Ispravak nije vremenski ogranien a provodi se ili po slubenoj dunosti ili po zahtjevu stranaka. B- NEPRAVILNI UPRAVNI AKTI- mogu biti nezakoniti i necjelishodan ili moe biti samo necjelishodan a inae zakonit npr. drugostupanjski organ moe ako smatra da je rjeenje necjelishodno, i rijeiti stvar po svom shvatanju slobodne ocjene) C- NEZAKONIT UPRAVNI AKT sadre pravne greke , mogu biti:

RULJIVI (oborivi) nezakonitost je manje prirode te mogu ostati na snazi ako se protiv njih blagovremeno ne upotrijebi pravno sredstvo ili se upotriejebi pa ne uspije. Stavljanje van snage ruljivih akata moe se vriti povodom albe, upravnim sporom (tubom) izvanrednim pravnim sredstvima. Dakle, ima rok Zakon o upravnom postupku ima 3 izuzetka kada se ruljivo rjeenje moe oboriti BEZ IKAKVA ROKA: 1. sluaj obnove postupka zbog lanog iskaza svjedoka (vjetaka) 2. kad se rjeenje zasniva na presudi donijetog u kaznenom postupku, a ta presuda je pravosnano ukinuta 3. ako se rjeenje zasniva na nekom prethodnom pitanju a nadleni organ je to pitanje kasnije rijeio bitno drugaije NITAVAN s najteom grekom oglaava se nitavim extur ne mogu konvalidirati RAZLOZI ZA PONITENJE AKTA i kao izvanredni pravni lijek Nitavo je rjeenje: 1. koje je u upravnom postupku doneseno iz stvari sudske nadlenosti 2. koje bi moglo svojim izvrenjem prouzroiti kazneno djelo 3. ije izvrenje uope nije mogue 4. koji je donio organ bez prethodnog zahtjeva stranke 5. koje sadri nepravilnost koja je po zakonu razlog nitavosti 6. ije bi izvrenje bilo protivno osnovnim naelima pravnog poredka UPRAVNI UGOVOR nastaje suglasnim oitovanjem volje jedna ugovorna strana je javnopravno tijelo, a za predmet i cilj ima neku javnu svrhu. MATERIJALNO UPRAVNO PRAVO Osobna stanja ili graanski status. Poslove osobnih stanja graana obavlja ured za poslove ope uprave (matini ured) a dravne matice vode dravni slubenici-matiari. Tri su vrste matica: 1. matica roenih (osobni podatci, ime, prezime, spol, datum sat i mjesto roenja podaci o dravljanstvu, podatci o roditeljima, JMBG utvrivanje oinstva skrbnitvo). 2. matica vjenanih (imena i podatci mladenaca, njihovih roditelja, svjedoka, podatci o slubenoj osobi koja je zakljuila brak) 3. matica umrlih (injenica smrti, ime prezime, spol, datum , sat i mjesto smrti, datum roenja i mjesto roenja, brano stanje, dravljanstvo , prebivalite) UTVRIVANJE IDENTITETA vri se putem javne isprave, a to je osobna iskaznica a u inozemstvu putovnica. Osobnu iskaznicu ponitava i mijenja policijska uprava pri Kantonalnom MUP-u. Zahtjev se podnosi u roku od 60 dana po navrenoj 18.oj godini. Na osobnoj iskaznici se upisuje: ime, prezime, dan, mjesec i godina roenja, mjesto roenja, opina prebivalite spol, JMBG, fotografija, potpis, serijski broj isprave, rok vaenja i organ koji je izdao osobnu iskaznicu. DRAVLJANSTVO- upravno-pravni odnos trajnog karaktera izmeu fizike osobe i drave iz kojeg proistjeu odreena prava i dunosti za to lice, bez obzira da li se nalazi na damaoj ili stranoj teritoriji Nain stjecanja dravljanstva na osnovi i dopunski Osnovni su porijeklo i roenje a dopunski mjesto roenja i posvojenjem i naturalizacijom. Prema zakonu o dravljanstvu dravljanstvo se stjee:

1. 2. 3. 4. 5.

porijeklom raanjem na teritoriju BiH usvajanjem naturalizacijom meunarodnim sporazumom

Prestanak dravljanstva: smru fizike osobe ili odlukom nadlenog organa za ivota osobe( po sili zakona otpustom, odricanje, oduzimanjem, po meunarodnom ugovoru) Obveza prijavljivanja prebivalita i boravita graana: Evidenciju prebivalita i boravita vodi Ministarstvo civilnih poslova. Prijavljivanje i odjavljivanje se vri kod policijske uprave. UPRAVNO PRAVO S OBZIROM NA STVARI Javno dobro sve stvari se ne nalaze u graansko-pravnom prometu i za koje vrijedi poseban upravno pravni reim. Ova dobra dijele se na dvije grupe: 1. Dobra koja slue opoj upravi svih graana, bez posebne dozvole: rijeke, jezera, putevi, trgovi, parkovi.... 2. Stvari namijenjene dravnim organima i upravnim ustanovama npr. zgrade, magacini, vojna ureenja. UPRAVNI POSTUPAK ine procesna pravila koja reguliraju red i oblik radnji pri donoenju upravnih akata kao i oblik tih akata, nain djelovanja, organ uprave kod primjene materijalnih propisa na konkretan sluaj i sredstva koja se pritom mogu koristiti, a sve u svrhu pravilnog rjeavanja stvari. NAELA UPRAVNOG POSTUPKA: 1. naelo zakonitosti 2. naeo zatite prava graana i zatite javnog interesa 3. naelo efikasnosti 4. naelo materijalne istine 5. naelo sasluanih stranaka 6. naelo samostalne ocjene dokaza 7. naelo samostalnosti u rjeavanju 8. pravo albe (naelo dvostepenosti) 9. konanost rjeenja 10. pravosnanost rjeenja 11. naelo ekonominosti postupka 12. dunost pomaganja neuke stranke 13. naelo uporabe jezika i pisma 14. naelo transparentnosti OSTALA VANIJA NAEKA 1. oficijelno i privatno naelo 2. inkvizicijsko i dispozicijsko naelo 3. naelo usmenosti i pismenosti 4. naelo posrednosti i neposrednosti 5. naelo javnosti 6. naelo koncentracije NADLENOST jo jednom tri vrste nadlenosti

Nadlenost je pravo i dunost jednog organa da rijei odreenu upravnu stvar Stvarna nadlenost- pravo i dunost jednog reda organa da rjeava upravne stvari izvjesne vrste, iskljuujui u tome ostale organa Mjesna nadlenost- kriteriji je mjesto za koje je upravna stvar vezana, a ne vrsta posla Funkcionalna nadlenost- prema funkcijama koje organ vri s obzirom na razliite stadije postupka (prvostupanjski ili drugostupanjski) Postoje i iste 3 nadlenosti STRANKE U UPRAVNOM POSTUPKU Stranka je osoba prema ijem je zahtjevu pokrenut postupak ili protiv koje se vodi postupak ili koja ima pravni interes sudjelovati u postupku Razlikujemo 3 vrste stranaka: AKTIVNA STRANKA je osoba prema ijem je zahtjevu pokrenut postupak (npr. osoba koja trai izdavanje neke dozvole). S pojavom aktivne stranke i njezina zahtjeva nastaje na strani nadlenog tijela obveza da pokrene postupak i odlui o zahtjevu u roku koji je utvren zakonom. PASIVNA STRANKA osoba protiv koje se vodi postupak radi nametanja odreene obaveza ili radi mijenjanja ve odreene obaveze. Nadleno tijelo pokree postupak prema slubenoj dunosti suglasno pravnoj normi koja mu nalae da radi zatite javnog interesa pokrene i vodi postupak protiv odreene osobe. UZGREDNA STRANKA ILI INTERVENIJENT- to je osoba koja radi zatite svojih prava i interesa ima pravo sudjelovati u postupku. Stranka u postupku moe biti a) tizika i pravna osoba b) sindikalne organizacije c) dravni odvjetnik i puki pravobranitelj d)zakonski zastupnik e) privremeni zastupnik f)punomonik g) procesna zajednica OPENJE ORGANA I STRANAKA 1. PODNOSAK je svaki zahtjev obrazac, prijedlog, prijava, molba, alba prigovor kojim se pojedinac ili pravno lice obraa nekom ogranu. 2. DOSTAVLJANJE je djelatnost upravnih organa koja se sastoji u predaji poziva, rjeenja, zakljuaka idr. Slubenih spisa adresata, tj. licu kome je namijenjeno. ROKOVI Rok je vremensko razdoblje unutar kojeg se mogu izvriti radnje u postupku. Vrste rokova: - ZAKONSKI (zakon ini poetak roka ovisnim od nekog odreenog dogaaja npr. od dana dostavljanja rjeenja, trajanje roka je odreeno zakonom npr. alba protiv prvostupanjskog rjeenja 15 dana) - SLUBENI - PRODUNI (i slubeni i zakonski ako je predvieno zakonom) - NEPRODUIVI - STROG (prekluzivni, ije proputanje ima za posljedicu iskljuenje procesne radnje koja je vezana za taj rok. - DIBATORNI - OBJEKTIVNI - SUBJEKTIVNI Raunanje rokova: duina rokova se rauna na dane, mjesece i godine. Kod rokova koji se raunaju na dane, ne uraunava se u rok dan u koji je dostavljanje ili saopenje izvreno nego prvi naredni dan poslije dana kada je dostavljanje ili priopenje izvreno.

10

Kod rokova na mjesece i godine, rok istjee istekom onog dana, koji po svom kalendarskom datumu odgovara danu kada je rok otpoeo da tee. Npr. rok od 60 dana za donoenje rjeenja koji je poeo tei 9.9 istjee sa 9.11. Jednogodinji rok koji je poeo tei 1.1. istjee sa 1.1. naredne godine Nedjelje i praznici ne raunaju se u dane roka. Npr. ako je rjeenje dostavljeno u subotu, onda se nedjelja kao prvi dan roka ne rauna. Ako zatim nastane praznik on se rauna u rok, ali ako posljednji dan roka pade u nedjelju ili praznik, tada rok istjee istekom prvog narednog radnog dana. Dakle, praznini dani ne spreavaju tok roka ali spreavaju njihovo svravanje. Posljedica proputanja rokova: iskljuenje stranke od vrenja proputene radnje. Najei sluajevi prekluzije su: kada stranka propusti rok za povrat u prijanje stanje, rok za albu i rok za obnovu postupka. POVRAT U PRIJANJE STANJE (RESTITUTIO IN INTEGRUM) Je izvanredno pravo sredstava kojim se iskljuuju nepovoljne posljedice koje su nastale za stranku radi proputanja radnje postupka do kojih je dolo bez njene krivnje. Povrat u prijanje stanje ima za cilj da pomogne stranci koja je zbog proputanja radnje pretrpjela tetu, jer vie ne moe poduzeti tu pravnu radnju npr. podnijeti albu protiv prvostupanjskog rjeenja. Kad se povrat odobri uklanjaju se posljedice proputanja i postupak se vraa u stanju u kojem se nalazilo prije proputanja. RAZLOZI POVRATA U PRIJANJE STANJE 1.Opravdano proputanje (organ to cijeni, prema svakom pojedinom sluaju) 2.nemogunost da stranka drugim putem izvri proputenu radnju 3.da je prijedlog za povrat u prijanje stanje podnesen u propisanom roku (8 dana raunajui od dana prestanka razloga koji je prouzroio proputanje. Ako je stranka tek kasnije doznala za proputanje, onda se taj rok od 8 dana rauna od dana kada je saznala ali poslije isteka 3 mjeseca od dana proputanja povrat se ne moe traiti. Dakle imamo objektivni i subjektivni rok za povrat. Prijedlog za povrat se podnosi organu kod kojega je trebalo poduzeti proputenu radnju tj. uz prijedlog za povrat mora podnijeti i proputenu radnju (npr. albu). PRVOSTUPANJSKI POSTUPAK Radnje koje se poduzimaju tijekom upravnog postupka mogu se grupirati u nekoliko faza: 1. POKRETANJE POSTUPKA 2. ISPITNI POSTUPAK 3. DONOENJE RJEENJA 4. POSTUPAK PO ALBI 5. ADMINISTRATIVNO IZVRENJE 1.POKRETANJE POSTUPKA s pojavom aktivne stranke i njenog zahtjeva nastaje na strani nadlenog tijela, obveza da pokrene postupak i odlui o zahtjevu. Upravni postupak pokree nadleno tijelo po slubenoj dunosti ili povodom zahtjeva stranke. Pokretanje postupka po slubenoj dunosti (oficijelno): zakon je utvrdio da se postupak pokree po slubenoj dunosti u 2 sluaja: a)kad to odreuje zakon ili na zakonu zasnovan propis b) kad nadleno tijelo sazna da je radi zatite javnog interesa potrebno pokrenuti postupak.

11

Naelo ekonominosti zahtjeva spajanje stvari u jednom postupku kada se radi o pravima i obvezama vie stranaka pod uvjetima: da se prava i obveze vie stranaka zasnivaju na istom ili slinom injeninom stanju, da se zasnivaju na istom pravnom osnovu i kada je organ koji vodi postupak stvarno nadlean u pogledu svih predmeta. Stranka moe sve do donoenja rjeenja u I stupnju mijenjati svoj zahtjev, ako se takav zahtjev zasniva na bitno istom injeninom stanju. Moe i odustati od zahtjeva mogu postii i poravnanje ako su u postupku dvije stranke suprotnih interesa. 2.ISPITNI POSTUPAK poslije pokretanja postupka slijedi ispitni postupak. Cilj ispitnog postupka je da se utvrde injenice i okolnosti koje su vane za rjeavanje o upravnoj stvari. Tijelo koje vodi ispitni postupak moe stvar rijeiti u skraenom postupku, a to znai bez poduzimanja posebnih procesnih radnji za utvrivanje injeninog stanja kao to su: ispitivanje svjedoka, uviaj i sl. Po skraenom postupku moe rijeiti stvar: - ako je stranka u svom zahtjevu navela injenice ili podnijela dokaze na osnovu kojih se moe utvrditi stanje, stavovi ili ako se to stanje moe utvrditi na osnovu opepoznatih injenica. Utvrditi stanje, stavovi ili ako se to stanje moe utvrditi na osnovu opepoznatih injenica. - Ako se stanje stvari moe utvrditi na osnovu slubenih podataka kojima raspolae organ - Kada je propisom utvreno da se stvar moe rijeiti na podlozi injenica koje nisu potpuno dokazane - Kada se u javnom interesu radi o poduzimanju bitnih mjera koje se ne mogu odlagati a injenice su utvrene ili bar vjerojatne. Po posebnom ispitnom roku: kada je to potrebno radi utvrivanja injenica i okolnosti ili kada je potrebno dati strankama mogunost da ostvare ili zatite svoje interese. Usmena rasprava se zakazuje u cilju utvrivanja injenica i pruanja mogunosti stranaka da brane svoja prava. Slubeno lice je ovlateno da odlui u kojem sluaju e zakazati usmenu raspravu a i Zakonom su predvieni sluajevi u kojima se mora odrati usmena rasprava: - u stvarima u kojima uestvuju 2 ili vie stranaka sa suprotnim interesima - u stvarima u kojima se ima izvriti uviaj ili sasluanje svjedoka. Usmena rasprava je javna, a slubeno lice moe iskljuiti javnost (radi morala i javne sigurnosti, ako postoji opasnost ometanja rasprave ili se raspravlja o profesionalnim, naunim tajnama). Strankama treba ostaviti najmanje 8 dana da se pripreme za usmenu raspravu. Prethodno pitanje je pitanje koje ini samostalnu pravnu cjelinu za ije je rjeavanje nadlean sud ili koje drugo tijelo (a ne ono koje vodi postupak), a bez njegova rjeavanja ne moe se rijeiti konkretna upravna stvar. Npr. pokrenut je postupak za utvrivanje porezne obveze neke osobe, a da bi to bilo mogue potrebno je prvo rijeiti pitanje prava vlasnitva na poreznom objektu. Upravni organ, ako naie na prethodno pitanje moe: - da sam raspravi to pitanje - da postupak prekine dok nadlean organ ne rijei to pitanje Ne smije rjeavati o pitanjima koje se odnose na Kazneno djelo postojanja brka, utvrivanje oinstva i kad je to zakonom odreeno. Rjeenje prethodnog pitanja od strane upravnog organa unosi se u obrazloenje a nikako u dispozitiv rjeenja o glavnoj stvari 3.DONOENJE RJEENJA Rjeenje se donosi na osnovu injenica utvrenih u postupku. Rok za izdavanje rjeenja:

12

kada se postupak pokree na zahtjev stranke a nije potreban poseban postupak najkasnije u roku od 30 dana kada se pokree na zahtjev stranke a provodi se i poseban postupak u roku od 60 dana.

Po isteku ovih rokova smatra se da je doneseno negativno rjeenje tj. smatra se da je stranka odbijena, pa stranka ima pravo albe. Oblik rjeenja- u pismenoj formi, izuzetno usmeno u hitnim situacijama, a i tada u roku od 8 dana od zahtjeva stranke (koji se moe podnijeti u roku od 60 dana od dana usmenog rjeenja) se mora izdati pismeno rjeenje. Dijelovi rjeenja UVOD: sadri naziv organa koji donosi rjeenje propis o nadlenosti, ime stranke i njenog zastupnika, kratko oznaenje predmeta, ako je rjeenje donijelo kolegijalni organ- dan sjednice, a navodi se i ako je rjeenje doneseno po slubenoj dunosti DISPOZITI: najvaniji dio rjeenja, svi stranaki prijedlozi koji se odnose na glavno pitanje postupka se moraju rijeiti, odluku i o sporednim zahtjevima stranaka o kojima nisu donijeti: zakljuci u tijeku postupka, trokovi postupka, rok (ako se nalae kakva obaveza) i uvjet, okolnost da alba ne odlae rjeenje OBRAZLOENJE kratko izlaganje stranke, izvedene dokaze, utvreno injenino stanje, razloge zbog kojih nije uvaen pojedini zahtjev , pravne propise, pravne propise koji ovlauju organ da postupi po slobodnoj ocjeni, propis koji predvia da alba ne odlae izvrenje UPUTA O PRAVNOM LIJEKU obavezan element da li je protiv rjeenja doputena alba ili nije da li se moe pokrenuti upravni spor, ako je alba doputena navodi se kome se alba upuuje u kojem roku i sa kolikom taksom 4.ALBENI POSTUPKA (prvostupanjsko tijelo) alba je redovno sredstvo, moe se podnositi protiv (svih) prvostupanjskih rjeenja. Prvostupanjsko tijelo u povodu albe, prvo ispituje da li je alba doputena, pravodobna i izjavljena od ovlatene osobe, pa ako utvrdi protivno odbacuje albu rjeenjem protiv kojeg stranka ima pravo albe. Ako tijelo koje je donijelo rjeenje u prvom stupnju nae da je alba opravdana, a nije potrebno provoditi novi ispitni postupak, moe stvar rijeiti drukije i novim rjeenjem zamijeniti ono koje se pobija.Stranka moe u albi iznijeti i nove injenice i moe traiti da se provede posebni postupak ili da se saslua ako je stvar rijeena prema skraenom postupku. Prvostupanjski organ je duan provesti taj postupak i moe donijeti novo rjeenje. Uvijek kada prvostupanjsko tijelo donese novo rjeenje stranka moe uloiti albu. alba je doputena:- kada postoji rjeenje I stupnja - kada postoji organ vieg stupnja - da pravo albe nije zakonom iskljueno Pravodobna je u roku od 15 dana. Kada tijelo koje je donijelo rjeenje ustanovi da je alba doputena, pravodobna i da ju je izjavila ovlatena osoba, a nije nam rjeenjem zamijenilo rjeenje koje se albom pobija, duno je bez odlaganja a najkasnije u roku od 15 dana od dana primitka albe , poslati albu tijelu nadlenom za rjeavanje o albi i priloiti sve spise koji se odnose na predmet ALBA se podnosi u strogom zakonskom roku od 15 dana od dana kada je dostavljeno rjeenje alba se izjavljuje drugostupanjskom organu a predaje se prvostupanjskom organu koji je donio rjeenje. albu moe izjaviti stranka, nadleni tuitelj, javni pravobranitelj.

13

alba mora sadravati: rjeenje koje se pobija, broj i datum rjeenja i naziv organa koje je donijelo rjeenje alba moe imati: SUSPENZIVNO DEJSTVO zadrava izvrenje rjeenja, dejstvo ne prestaje sve dok se ne donese drugostupanjsko rjeenje i ne urui stranci DEVOLUTIVNO DEJSTVO zasnivanje tj. da rjeenje po albi donosi organ vieg stupanja a ne onaj koji je donio rjeenje. DRUGOSTUPANJSKA TIJELO PO ALBI Rjeavajui po albi, drugostupanjsko tijelo moe - odbaciti albu - odbiti albu - prihvatiti albu a prvostupanjsko rjeenje moe: - ponititi (u cijelosti ili djelomino) - izmijeniti odbacivanje albe (sluajevi) ako je nedoputena nepravodobna ili ju je izjavila neovlatena osoba Odbijanje albe: kada drugostupanjsko tijelo ustanovi da je postupak koji je prethodio rjeenju pravilno proveden, da je rjeenje pravilno i na zakonu osnovano, a tuba neosnovana. - kada nae da je u prvostupanjskom postupku bilo nedostataka ali su oni takvi da nisu mogli imati utjecaja na rjeenje stvari (formalni propusti) - kada nae da je prvostupanjsko rjeenje na zakonu zasnovano ali ne zbog razloga koji su pobijanom prvostupanjskom rjeenju navedeni ve zbog drugih razloga (pogrena pravna osnova) Ponitenje rjeenja ako su injenice u prvostupanjskom postupku nepotpuno ili pogreno utvrene - povreda pravila postupka koja je utjecala na rjeavanje stvari - pogrena ocjena dokaza u prvostupanjskom rjeenju - pogrean zakljuak izveden iz utvrenih injenica - nejasnost dispozitiva pobijanog rjeenja - proturijenost dispozitiva s obrazloenjem - pogrena primjena pravnog propisa - nepravilno iskoritena slobodna ocjena - ako prvostupanjski organ nije u svemu postupio po II stupanjskom rjeenju - da je u istom upravnoj stvari ve jednom poniteno prvostupanjsko rjeenje Kod II stupanjski organ utvrdi da injenice nisu potpuno i tano utvrene, on e sam upotpuniti postupak i otkloniti nedostatke (moe to preko I stupanjskog organa ili zamoljenog organa). Ponitit e prvostupanjsko rjeenje i sam rijeiti stvar ili e vratiti predmet prvostupanjskom organu na ponovni postupak ali e mu svojim rjeenjem ukazati kako treba upotpuniti postupak. Drugostupanjski organ e ponititi rjeenje i sam odluiti o stvari a nee ga moi vratiti prvostupanjskom organu ako je iz injenica izveden pogrean zakljuak ili je pogreno primijenjen pravi propis ili je na osnovu slobodne ocjene trebalo donijeti drugaiji zakljuak. II stupanjski organ moe u rjeenju po albi i preko zahtjeva alioca (reformation melius) i na tetu alioca (reformatio in peiu). Preko zahtjeva (u korist mimo zahtjeva) samo ako ne vrijea pravo drugog lica Na tetu alioca- samo iz razloga koji predvia zakon (ako je prvostupanjsko rjeenje toliko pogreno da bi se moglo ponititi i po pravu nadzora, ili u cilju pravnog interesa ili sadri toliko nepravilnosti zbog kojih se moe oglasiti nitavim).

14

5.IZVRENJE je posljednja faza upravnog postupka. Ima za cilj da se prinudnim putem dovede u suglasnost injenino stanje s dispozitivom rjeenja. Svako pravosnano rjeenje je izvrno. Izuzetak od pravila da su pravosnana i konana rjeenja izvrna je rjeenje doneseno pod uvjetom i rokom prvostupanjsko rjeenje postaje izvrno: 1. istekom roka za albu, ako alba nije izjavljena 2.dostavljanjem rjeenja stranci ako alba nije doputena 3. dostavljanjem stranci rjeenja ako alba ne odlae izvrenje 4. dostavljanjem stranci rjeenja kojim se alba odbija Vrste izvrenja 1. Administrativno (radi ispunjenja nenovanih obaveza radi ispunjavanja novanih obaveza iz primanja na osnovu radnog odnosa) 2. Sudsko izvrenje Izvanredna pravna sredstava alba moe biti redovno sredstvo samo protiv prvostupanjskog rjeenja, dok se konano rjeenje i ona koja postanu pravomona ne mogu albom pobijati.Zakon o upravnom postupku predvia izvanredna pravna sredstva protiv upravnih akata koja su ve stekli konanost, pravomonost i izvrnost. 1. Povrat u prijaenje stanje 2. Obnova postupka 3. mijenjanje i ponitenje rjeenja u vezi s upravnim sporom 4. zahtjev za zatitu zakonitosti 5. ponitenje i ukidanje po pravu nadzora 6. ukidanje i mijenjanje pravomonog rjeenja uz pristanak ili na zahtjev stanke 7. izvanredno ukidanje 8. proglaenjem rjeenja nitavim OBNOVA POSTUPKA je izvanredno pravno sredstvo protiv konanih rjeenja, protiv kojih nema redovnih sredstava (alba nije doputena). Razlozi za obnovu postupka su krupne povrede procesnih radnji ili pronalazak novih stvari injenica koje nisu bile poznate ili novih dokaza, ili je rjeenje doneseno na osnovu lane izjave svjedoka ili vjetaka, ako se rjeenje zasniva na krivinoj presudi a ta presuda pravosnano ukinuta. Rok za obnovu subjektivni 30 dana, objektivni 5 godina. MIJENJANJE I PONITENJE rjeenja u vezi s upravnim sporom- tijelo protiv ijeg je rjeenja pokrenut upravni spor moe do okonanja spora, ako prihvaa sve zahtjeve tube, ponititi ili izmijeniti svoje rjeenje. ZAHTJEV ZA ZATITU ZAKONITOSTI ako je rjeenje pravosnano tj. da se protiv njega ne moe voditi upravni spor niti se drugim putem moe traiti sudska zatita i potrebno je da nadleni tuitelj smatra da je tim rjeenjem povrijeen zakon. PONITENJE I UKIDANJE PO PRAVU NADZORA je pravni lijek karakteristian za upravni postupak, jer je pravo i dunost pojedinih tijela da nadziru druge. Ako je rjeenje donijelo nenadleno tijelo, ako je u istoj stvari ve prije doneseno pravomono rjeenje, ako je rjeenje donijelo mjesno nenadleno tijelo, ako je rjeenje doneseno kao posljedica prisile, ucjene, ako je povrijeen materijalni zakon (ako su u pitanju stvari u kojima sudjeluje dvije ili vie strana sa suprotnim interesima rjeenje se moe ukinuti samo uz njihov pristanak). PROGLAENJE RJEENJA NITAVIM (vidi razlozi za ponitenje akta)

15

UPRAVNI SPOR Je spor koji za predmet ima upravni akt, to je oblik sudske kontrole nad upravnim to prvenstveno kontrole nad upravnim (pojedinanim individualnim) aktom. Sud ispituje primjenu zakona i drugih propisa na odreeni upravni akt. Vrste upravnih sporova 1. Spor o zakonitosti upravnog akta i spor pune jurisdikcije 2. prethodni i naknadni spor 3. objektivni i subjektivni spor 1. Spor o zakonitosti upravnog akta je spor u kojem sud samo ocjenjuje zakonitost osporenog upravnog akta ako ustanovi da je zakonit odbacit e tubu, a ako ustanovi da je nezakonit ponitit e akt Spor pune jurisdikcije sudska ovlatenja su ira, ne ocjenjuje se samo zakonitost nego se rjeava sama stvar. Presuda donesena u ovom sporu ima dva dijela: prvi kojim se ponitava osporeni akt i drugi kojim se odluuje o pravu i obvezi tuitelja. 2.prethodni i naknadi spor- naknadni spor se vodi o zakonitosti donesenih akata a prethodni se vodi zbog neizdavanja akata tj. zbog utnje uprave, pa se spor vodi protiv nepostojeeg akta pretpostavljene negativne sadrine. 3. objektivni ima za predmet opi akt Subjektivni ima za predmet upravni akt PREDMET UPRAVNOG SPORA upravni akt, konaan, drugostupanjski ili akt prvostupanjskog organa ako priotv njega nije dozvoljena alba. 1. Tuitelj (samo aktivno legitimiran) moe biti: pojedinac, pravno lice, dravni organ, poslovna jedinica, naselje, grupa graana, pol.teritorijalna jedinica, nadleni tuitelj, pravobranitelj 2. Tueni je organ iji se akt osporava tj. donositelj upravnog akta 3. Zainteresirana trea osoba- stranka u ijem je interesu da upravni akt ostane neponiten. Postupak UPRAVNOG SPORA- tijek postupka: Upravni spor se nikada ne vodi po slubenoj dunosti nego samo po zahtjevu stranke. Rok za tubu je 30 i 60 dana. Rok od 30 dana se odnosi na svakog subjekta kao tuitelja a rauna se od dana kada je stranci dostavljen upravni akt. Rok od 60 dana se odnosi na dravni organ kao tuitelj pod uvjetom da mu akt nije dostavljen. TIJEK POSTUPKA : prethodni i redovni PRETHODNI POSTUPAK. U prethodnom postupku sud ima dvije mogunosti) da odbaci tubu, da poniti upravni akt zbog bitnih nedostataka Odbacivanje tube: neblagovremena, ako akt koji se tubom osporava nije upravni akt, ako akt koji se osporavana ne dira u pravo tuitelja, da se protiv akta koji se osporava mogla izjaviti alba, da je rije o stvari o kojoj se po zakonu ne moe voditi upravni spor, da ve postoji pravosnana odluka denesena u upravnom sporu. Ponitenje upravnog akta zbog bitnih nedostataka. Nakon to je sud u prethodnom postupku ocijenio tubu kao urednu i nije je odbacio, u prethodnom postupku sud takoer cijeni da li akt ima sve uvjete da se po njemu provede redovni postupak, tj. cijeni da li akt ima takve

16

bitne nedostatke koji spreavaju ocjenu njegove zakonitosti, pa ako ima ponitit e akt a da nee tubu ni dostaviti tuenom organu na odgovor. REDOVNI POSTUPAK: radnje u redovnom postupku dijele se u 3 cjeline 1. dostavljanje tube na odgovor 2. obustavljanje postupka 3. rjeavanje spora 1. Dostavljanje tube ne odgovor: sud dostavlja prijepis tube tuenoj strani i zainteresiranim licima ako ih ima. U odgovoru na tubu pobijaju se navodi tube, i iznose argumenti u prilog osporavnog upravnog akta. Rok za odgovor na tubu je 8-30 dana. 2. Obustavljanje postupka: akt tuitelj odustane od tube, ako tueni organ udovoljava zahtjevu tuitelja donoenjem Upravnog akta 3. Rjeenje spora upravni spor se rjeava presudom alba u upravnom sporu je rijetko doputena a ima osobine redovnog pravnog lijeka Vanredni pravni lijekovi: ponavljanje postupka, zahtjev za vanredno preispitivanje sudske zahtjev za zatitu zakonitosti. PREKRAJNO PRAVO Prekraj je zakonom propisana povreda pravnog poretka za koji je propisana kazna ili zatitna mjera. Dva su obiljeja zajednika za sve prekraje 1. Postojanje protupravne radnje 2. predvienost prekrajne kazne ili zatitne mjere. NAELO LEGALITETA kaznena djela se mogu propisivati samo zakonom UVIJETI ODGOVORNOSTI ZA PREKRAJ Uzrast, uraunljivost, odsustvo nune obrane, krajnje nude, stvane zablude, sila i pritenje. Posebni sluajevi odgovornosti- odgovornost roditelja i staratelja, odgovornost pravnog i odgovornost lica, sauesnitvo, pomaganje, potstrekavanje. Stranke u prekrajnom postupku : oteeni i okrivljeni NAELA PREKRAJNOG POSTUPKA 1. naelo materijalne istine 2. pomo neukim strankama 3. naelo ekonominosti 4. naelo slobodne ocjene dokaza 5. naelo sasluanja stranke 6. naelo uporabe jezika i pisma 7. naelo dvostepenosti 8. dunost pruanja pravne pomoi UPRAVNI SPOR u formalnom smislu je spor za ije je rjeavanje nadlean upravni sud. To je najee formalni pojam, ali ga je mogue primijeniti i onda kad u redovnom sudu postoje organizacijski izdvojena vijea za upravne sporove.

17

Pojam upravnog spora u formi- proceduralnom smislu pristupanja i kad se kao kriterij za odreivanje samog spora uzima posebni postupak prema tome postupanjui sudovi u upravnom sporu Upravni spor u materijalnom smislu 1. pri odreivanju pojma polazi od subjekta spora- bitno je da se kao pasivna stranka u sporu pojavljuje sama uprava neovisno o tome tko pokree spor i koje e se pravne norme nesporno primjenjitavi 2. za tu svrhu uzima pravna norma to se odnose na predmet spora bitno je pravno pitanje u domenu upravnog prava bez obzira na organizacijska svojstva stranaka u sporu. TO JE SPOR 1. U UEM SMISLU za postojanje spora bitna je da se proces vodi meu strankama, da postoje 2 stranke koje spore oko odreenih zahtjeva 2. U IREM SMISLU spor postoji im dolazi do suprotstavljanja nakon zahtjeva pri emu nije potrebno da onaj tko se suprotstavlja zahtjeva ima procesni poloaj stanke. PITANJA Upravno pravo Upravni odnos Upravni akti Rokovi Odbacivanje tube u upravnom sporu Upravni spor Naelo zakonitosti Slobodna ocjena- diskreciona Uvjet Upravni spor u formalnom i materijalnom smislu Vrste sporova Organi dravne uprave Upravni akt i vrste Upravni akt elementi Kontrola zakonitosti Naelo zakonitosti Ustavnost rjeenja Razlozi nitavnosti Razlika rjeenja i zakljuka Diskreciona ocjena Upravni spor pune jurisdikcije Akt Pojam uprave Upravno pravni odnos Diskreciona ocjena to je upravni spor Upravni akti vrste Stranke u upravnom sporu Rokovi Rjeenje i zakljuci

18

- Stranke - Naelo zakonitosti - Samostalnost u odluivanju - alba TETA I ODGOVORNOST ZA TETU, UVIJETI I NADOKNAIVANJE Razlikujemo: 1. tetu prouzrokovanu protupravnim djelovanjem slube ( kada je teta posljedica greke na radu) 2. tetu nastalu i ako je u funkcioniranju slube nije bilo protupravno (kada je sluba djelovala bez greke) Odgovorni za tetu nanesenu protupravnim djelovanjem slubene osobe: 1. primarna i sekundarna odg. DRAVE za tetu koju njezine sl. Osobe poine u obavljanju slube 2. primarna i sekundarna odg. SLUBENE OSOBE koja je djelujui protupravno poinila tetu 3. za tetu jednako odgovora slubena osoba 8koja je poinila tetu i drava. Najiri oblik odgovornosti za tetu nastalu nezakonitim ili nepravilnim radom graaninu pravna osoba i dr. utvrdio je ZOU. tetu koja graaninu , pravnoj osobi ili dr. nastane nezakonitim ili nepravilnim radom tijela dravne uprave tijela lokalne samouprave tj. pravne osoba koje imaju javne ovlasti u prenesenim ili poslovnima dr. upr. Nadoknauje drava Zahtjev za naknadu tete moe postaviti: graanin, pravna osoba i druge stranke stranci UVJET ODGOVORNOSTI 1. rad tijela dravne uprave koji sadre elemente nezakonitosti i nepravilnosti, rad s grekom 2. nastala teta 3. uzrona veza- izmeu rad i nastale tete (teta se mora javiti kao posljedica nezakonitog i nepravilnog rada) 1. Nezakonit rad svako djelovanje suprotno odredbama i naelima vaeeg pravnog poretka NEPRAVILNO DJELOVANJE postojanje mimo cilja koji je odreen ponitenja suprotno zahtjevu NEZAKONIT RAD I NEPRAVILNO DJELOVANJE moe se manifestirati kao aktivno djelovanje, proputanje 2. TETA je umanjenje neije imovine (obina teta) i spreavanje njezinog poveanja (izmakla korist) te povrede prava osobnosti (neimovinska teta) Obavezna naknada tete postoji za svaku tetu nastalu pod uvjetima koja pravni poreda predvia kao osnovu za ostvarivanje odtetnog zahtjeva. 3. UZRONA VEZA tetna posljedica nepravilnog i nezakonitog rada . Odgovornost se iskljuuje ako se dokae da je teta rezultat vie sile ili je nastala krivnjom oteene osobe. KONTROLA UPRAVE I SUBJEKT KONTROLE Kontrola nad upravom je djelatnost nadzora to je pravno ovlateni subjekt provode pod ponaanjem uprave, nainom upotrebe njezinih ovlasti i aktima tj. mjerama to proizilaze iz upotrebe tih ovlasti.

19

SUBJEKT KONTROLE 1. Nosilac kontrole- subjekt koji su ovlateni da obavljaju odreeni oblik nadzora nad upravom i da su u odreenim sluajevima koriste konkretnim ovlastima kojima raspolau aktivni subjekt kontrole: predstavnika tijela, sudovi, puki pravobranitelj, kontrola unutar same uprave 2. TiJELA NAD KOJIMA SE PROVODI KONTROLA razliiti subjekti koji se javljaju u oblicima uprave organizacije to su pasivni subjekti kontrole, npr. uredi dravne uprave PREDMET KONTROLE: prenoenje uprave, nain uporabe ovlatenja kojima raspolae, te akti i mjere koje donosi tj. poduzima

20