Prepoznavanje matematiki darovitih uenika

Ana Jurasi, 2011.

Matematika darovitost
`

Matematika, zbog svoje logike strukture i aparata kojim se slui, izuzetno je plodan medij p j za p privlaenje j darovitih uenika u najmla j em uzrastu. Ne znai da svi uenici nadareni za matematiku moraju nuno postii karijere kao matematiari, ali nedostatak dobrog matematikog obrazovanja esto je uzrok nemogunosti profesionalnog napredovanja i u mnogim drugim podrujima. Matematiku darovitost ne treba doivljavati kao konstantu dar koji je dan ili nije dan nekom ueniku, ve kao potencijal koji je u veoj ili manjoj mjeri podloan razvoju i napredovanju. S jednakom pozornou valja sagledati i okolinske initelje koji utjeu na razvoj djetetovih sposobnosti te se i prema njima postaviti aktivno s ciljem poveanja djetetove anse za realizaciju njegove darovitosti.

S obzirom na uenikovu darovitost za matematiku moemo razlikovati (Pavlekovi): ( )

`

potencijalno darovite uenike

` ` ` ` ` `

bre ue od svojih vrnjaka, vrnjaka razlikuju se od njih u dubini razumijevanja i razini apstrakcije, pokazuju ustrajnost u radu, ue aktivno, kritiki analiziraju svoja postignua, motivirani su i podravani od vanjskih initelja prema realizaciji svojih mogunosti u matematici, imaju svoje miljenje zbog kojeg mogu doi u sukob s vrnjacima i uiteljem;

uenike iznadprosjenih matematikih sposobnosti

` `

uenici koje uitelji nazivaju bistrom djecom djecom, u svojim znanjima, vjetinama i primjeni matematike nadmauju vrnjake, posebno u primjeni elementarnih matematikih znanja i vjetina na rjeavanje problema iz svakodnevnice, p , motivacijom i marljivim radom esto zasjenjuju djecu iz prethodne kategorije, koja su, zbog brzoga uma, sklona preskakanju vanih koraka u zakljuivanju te ostavljaju dojam povrnosti, tono rjeavaju zadatke po analogiji, ali osjeaju nesigurnost i postiu slabije rezultate rjeavajui nestandardne zadatke;

uenike prosjenih matematikih sposobnosti ` ne pokazuju poseban interes za matematiku matematiku, ` postignua su im u okvirima oekivanja onoga to bi trebali postii, ` u stanju su najelementarnija zbivanja iz okruenja uspjeno povezati sa svojim matematikim znanjima i vjetinama; uenike s nedovoljno razvijenim sposobnostima za matematiku ` znanja, vjetine i sposobnosti iz matematike kod ovih su uenika ispod razine postignua vrnjaka iz prethodne skupine.

Osobine djece nadarene za matematiku:

` ` ` ` ` `

Sposobnost brzog shvaanja biti problema ili povezivanja jednog problema s drugim koji je potpuno razliit it, mogunost brze i lagane generalizacije matematikog gradiva, sklonost preskakanja meukoraka u loginom argumentiranju, tenja elegantnim rjeenjima, tamo gdje je to mogue, mogunost mijenjanja naina razmiljanja, ako je potrebno, mogunost pamenja odnosa u problemu i naela nekog rjeenja (manje sposobni uenici ee pamte samo konkretne pojedinosti problema ili nita), neuobi biajeno j zanimanje i j za brojeve b j i matemati t tike k sadraje d j , sposobnost uoavanja obrazaca i apstraktnog razmiljanja (dubina razumijevanja), koritenje razliitih nestandardnih postupaka, koritenje analitikih, deduktivnih i induktivnih metoda zakljuivanja, upornost u rjeavanju tekih i sloenih problema problema.

` ` ` ` `

Uloga nastavnika
`

Matematiki daroviti uenici esto usvajaju matematike pojmove i tehnike predviene tek za stariji uzrast. No, teko je utvrditi poeljnu brzinu napredovanja darovitog pojedinca, jer je njegov napredak individualan proces. Od darovitog uenika primarno se oekuje vea dubina razumijevanja i vea sposobnost samostalne interpretacije dobivenih rezultata. Uenik uistinu darovit za matematiku premait e svog nastavnika negdje krajem drugog razreda srednje kole u sposobnosti apstrakcije, generalizacije, rjeavanja j j iznimno tekih problema. p
`

Dakako, nastavnik je u prednosti zbog svog ukupnog znanja, pregleda cjelokupnog matematikog podruja i iskustva koje je stekao.

Skladan odnos nastavnika i uenika mora priznati navedene injenice injenice.

` `

Uloga nastavnika svesti e se na usmjeravanje, motiviranje i kontroliranje rada darovitog uenika. Nastavnik je duan ukazati na vanost pojedine vrste znanja, pronai najbolji oblik rada koji g darovitom ueniku, , pribaviti p odgovaraju g j u literaturu, , osigurati g dodatni rad pored p odgovara redovne nastave. Za svako pitanje nastavnik ima pravo uzeti vrijeme da na njega odgovori.
`

Odgovor poput ne znam, nisam za to nikad uo iskren je, legitiman i ueniku koristan.

Na nastavniku je najvea odgovornost u prepoznavanju darovitosti, njezinom pravilnom usmjeravanju i skladnom razvijanju razvijanju. Nastavnicima je potrebna obuka i podrka u prepoznavanju potreba i radu s darovitim uenicima. Nastavnici koji poduavaju darovite uenike moraju imati dobro poznavanje matematikih sadraja. ` Ako kola nema odgovarajueg nastavnika, tada je nuno pronai mentora izvan kole koji e se brinuti o njima. njima Potrebno je dugorono koordinirati rad s darovitima, kako se rad s njima ne bi ponavljao lj ili prekidao kid u sljede lj d im i godinama. di kola mora imati p podrku koja j uklju j uje j p potrebne knjige, j g , raunalnu podrku p i ljudske resurse.

Identifikacija darovitih uenika

`

Openito, za identifikaciju ovakve djece koriste se sljedei izvori informacija:

` ` `

mjerne j skale i liste za provjeru p j , razliite vrste standardiziranih testova, nastavnikova procjena.

Potreban je velik broj razliitih informacija kako bismo mogli imati potpunu sliku o odreenom djetetu te mu potom osigurati odgovarajuu poduku. U vei ini i zemalja lj k kvocijent ij t i inteligencije t li ij j jedan d j je od d glavnih l ih k kriterija it ij za odreivanje darovitosti.
`

Openito se za donji prag uzima kvocijent inteligencije koji je za barem dvije standardne devijacije j j iznad p prosje j nog g( (dijete j bi moralo imati kvocijent j inteligencije g j 130 ili vii). No, uz darovite i talentirane veu se i druge intelektualne karakteristike (sposobnost preispitivanja i rjeavanja problema, ...).

U kolskoj sredini nastavnik najlake uoava akademske sposobnosti djece, ali vrlo je vano promatrati kako uenik pristupa zadatku, koje vjetine uenja pokazuje te primjenjuje li steeno znanje. Nastavnik ima vrlo vanu ulogu u uoavanju podruja u kojem se dijete istie.

Liste za provjeru i skale procjene

`

Radi se zapravo o procjenjivanju uenikovih sposobnosti razliitim postupcima od jednostavnih nominacija do upitnika i skala procjena. Postoji mnogo razliitih lista neke su kratke i saete, a druge vrlo dugake i ukljuuju sve mogue pojedinosti. Korisne su jer nam ukazuju na to treba obratiti pozornost pozornost. Listama za provjeru matematikih sposobnosti obino se provjerava (popunjava (popu ja a ih naj ajee nastavnik) asta ) da li dijete d jete posjeduje s sljede jedee osob osobine: e
` ` ` ` ` `

` ` `

upornost u traenju najboljeg i najjednostavnijeg rjeenja problema, samopouzdanje u novoj matematikoj situaciji, stalno samo sebi zadaje probleme tijekom nastave i kod kue (pr. kako brzo ide avion?, i ? k koliko lik sekundi k di traje t j ljudski lj d ki i ivot?...), t? ) pokazuje otpor prema pisanju onih dijelova rjeenja problema koji se mogu rijeiti u glavi, pokazuje p j p posebno zanimanje j za brojeve j (p (pr. brojevi j automobila imaju j p posebne osobine, 219 je djeljiv s 3,...), esto je u stanju pronai kraticu do rjeenja problema jer eli izbjei standardne modele...

Mjerne skale su pouzdanije od subjektivnih i openitih kontrolnih lista. ` Od nastavnika se trai da uenika procijeni kroz odgovore na pitanja pitanja, sluei se pritom odreenim smjernicama i nainom bodovanja. (pr. 1 ukoliko ste rijetko ili niste nikad primijetili ovakvo ponaanje, 2 ukoliko povremeno primjeujete ovakvo ponaanje ponaanje,...). )

T ti j Testiranje
`

Darovite i talentirane pojedince esto identificiramo primjenom standardiziranih testova.

` `

Koriste K i t se standardizirani t d di i i mjerni j ii instrumenti t ti - testovi t t i inteligencije i t li ij , testovi t t i specifinih sposobnosti i testovi postignua. Za primjenu nekih testova nuno je osigurati sudjelovanje psihologa.

` `

Testovi predstavljaju protuteu nastavnikovim opaanjima. Testovima (koje rjeavaju uenici) mjere se znanja znanja, umijea i sposobnosti koje su neposredno povezane s klasifikacijom darovitih uenika. Prednost p primjene j testa j je to to on moe dati objektivne j p podatke. Nedostatak je taj to je testova jako mnogo i teko je odabrati odgovarajui.
`

` `

Prognosti g ka valjanost j testova inteligencije g j nije j se p pokazala zadovoljavaju j j om za identifikaciju nadarenih u nekom podruju.

Testovima kreativnosti moe se identificirati kreativnost koja inae ne bi d l na vidjelo. dola idj l

Postoje i ekspertni sustavi za prepoznavanje uenike darovitosti za matematiku. ` Ekspertni sustavi su raunalni programi koji mogu zamijeniti ljudskog eksperta u donoenju neke odluke. ` Mogu M ik korisniku i ik objasniti bj iti postupak t k kojim k ji su doli d li d do rjeenja j j prikazom ik svojeg znanja kojim su se koristili.
`

Ekspertni sustav, na osnovu uenikovog odabira ponuenih opcija i sakupljenih bodova, donosi odluku o kategoriji darovitosti uenika.

Za identifikaciju darovitih i talentiranih uenika poeljno je koristiti razliite izvore podataka, podataka raznovrsne metode (uspjeh u uenju enju, uradci i postignua, natjecanja, interesi, hobiji i druge aktivnosti uenika, miljenja nastavnika, podaci iz evidencija o ueniku dokumentacija ustanove koju je uenik prethodno pohaao, upitnici za nastavnike, testovi za uenike...) i odgovarajue vremenske intervale za njihovo prikupljanje.
` `

Potrebno je sudjelovanje svih koji mogu priskrbiti korisne informacije (roditelji, vrnjaci, nastavnici, struni suradnici...). Unapreivanje identifikacije nadarenih podrazumijevalo bi osiguravanje odgovaraju d j e profiliranih fili ih i standardiziranih t d di i ih postupaka t k ii instrumenata, t t njihovu sustavnu i viekratnu primjenu uz sudjelovanje potrebnih strunjaka i izvora podataka. U naim kolama nastavnici su najei procjenjivai nadarenosti, oni imaju kljunu ulogu u identifikaciji i radu s nadarenima te moraju biti upoznati s prednostima i nedostacima identifikacijskog postupka. t k

Prepoznavanje matematiki darovitih uenika u naim k l kolama

`

Posljednjih godina u krugovima prosvjetne javnosti pojaano se ukazuje na probleme prepoznavanja i izobrazbe darovitih uenika enika. U Hrvatskoj postoje pozitivne zakonske odredbe u vezi osnovnokolskog odgoja i obrazovanja kao i srednjokolskog obrazovanja darovitih uenika. ` No, prepoznavanje djejeg dara za matematiku i sustavno usmjeravanje darovitih uenika od strane uitelja i roditelja prema realizaciji te darovitosti jo uvijek u mnogim kolama i podrujima nije dovoljno razvijeno. ` Razlozi tome mogu biti nedostatan broj kolskih psihologa u Hrvatskoj, kao i nedostatak novca za kupovinu dovoljnog broja skupih testova za odreivanje djeje darovitosti za matematiku. ` Stanje j dodatno p pogorava g i izostanak cjeloivotne j izobrazbe uitelja j u podruju darovitosti. ` Problem predstavlja i nedostatna financijska podrka od strane drave.

Poetkom 21. stoljea u Europi je MATH.EU (Identification, Motivation and Support of Mathematical Talents in European Schools Schools, 2003 2003.-2005 2005.) ) projektom skrenuta pozornost akademske i ire drutvene zajednice na vanost identifikacije, motivacije i podrke matematikih talenata. Istodobno je, u Europi i Americi, pokrenuto vie istraivanja iz matematikog obrazovanja, kao to su PISA (Programme for International Student A Assesment, t 2000.) 2000 ) i RUMEC (Research R hi in U Undergraduate d d t M Mathematics th ti Education Community, 2003.). ` PISA program je program za meunarodno procjenjivanje znanja i vjetina j i petnaestogodinjih di jih uenika. ik ` Dosad je to najobuhvatnija meunarodna procjena, provedena u zemljama lanicama Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) i partnerskim zemljama.

Jo o PISA projektu... projektu

`

Provodi ga meunarodni Konzorcij institucija koji predvodi Australsko vijee za istraivanja u obrazovanju (ACER). Cilj PISA istraivanja je ustanoviti koliko su petnaestogodinji uenici pripremljeni za ulazak u svijet odraslih te za nastavak obrazovanja ili ukljuivanje u proces rada. Odabrana je dob od 15 godina jer se u veini zemalja sudionica uenici u toj dobi blie kraju obveznog obrazovanja pa se procjenom moe dobiti uvid u njihovo znanje, vjetine i stavove akumulirane tijekom razdoblja od desetak godina kolovanja. PISA-ini rezultati imaju visok stupanj pouzdanosti te mogu znaajno pojasniti ishode obrazovanja b j u najrazvijenijim j ij iji zemljama lj svijeta. ij PISA-ine metode izvjeivanja rezultata usmjerene su na informiranje vlada o njihovim obrazovnim politikama i praksama. PISA nije ograniena samo na procjenjivanje znanja i vjetina uenika, ve od njih trai podatke i o njihovoj motivaciji za uenje i njihovim stavovima prema onome to ue. Redovito R d it praenje j k kroz t trogodinje di j vremenske k cikluse ikl zemljama lj omoguava praenje j napretka u postizanju kljunih obrazovnih ciljeva.

PISA u Hrvatskoj
` `

Vlada Republike Hrvatske je 2003. donijela odluku o ukljuivanju u ciklus OECD/PISA 2006. Ciklus PISA 2009 u Hrvatskoj:
`

Ispitni period je trajao od 9.oujka do 19. travnja 2009., a testiranje je obavilo 30 viih savjetnika Agencije za odgoj i obrazovanje. Uzorak PISA procjene inilo je 5471 uenika i isto toliko roditelja, odnosno po 35 uenika iz ukupno 158 srednjih kola i 2 osnovne osnovne. Provjera matematike pismenosti provodila se u tri smjera:
`

` `

Matematiki sadraj - obuhvaeni su sadraji: promjena i odnosi, prostor i oblici, koliina te neizvjesnost. Matematiki procesi - pitanja su organizirana s obzirom na tri skupine kompetencija koje definiraju tip potrebne vjetine miljenja: reprodukcija, definicije i raunanje - procesi koji se najee procjenjuju u konvencionalnim matematikim testovima testovima, povezivanje i integracija za rjeavanje problema - od uenika se oekuje da se uspjeno snalaze s razliitim aspektima prikazivanja, da su sposobni razlikovati i povezivati razliite iskaze kao to su definicije, tvrdnje i dokazi ... "matematizacija" - zahtijeva od uenika da "matematiziraju" situacije, odnosno da prepoznaju matematiku ugraenu u situaciju te da je koriste kako bi rijeili problem ... Kontekst (situacije u kojima se matematika koristi) - cilj PISA procjene jest osigurati da se zadaci temelje na autentinim kontekstima koji se mogu susresti u stvarnom ivotnom okruenju.

U otkrivanju i poticanju darovitih vaan je pristup. Vano je otkriti darovito dijete, j , ali je j jo j vanije j nai prikladne p naine da g ga se zadri u podru p j ju matematike, iako ne pod svaku cijenu. Tragajui za matematiki darovitim uenicima mlae kolske dobi nije dobro zadrati pozornost samo na djeci koja pokazuju visoku uspjenost rjeavajui uglavnom standardne zadatke na nastavi matematike. Uobiajena metoda za otkrivanje darovitih u Europi su matematika natjecanja. ` Prvo matematiko natjecanje za osnovne kole odrano je u Rumunjskoj 1885. godine. ` U Hrvatskoj jj je p prvo dravno natjecanje j j za uenike srednjih j kola odrano 1959. godine. ` Kasnije su postupno obuhvaeni i uenici osnovnih kola pa tako od 1994. godine uenici etvrtih, petih, estih, sedmih i osmih razreda sudjeluju i na upanijskim natjecanjima.

Kod odabira uenika koji e sudjelovati u natjecanjima valja obratiti panju na sljedee: ` Nije poteno ostaviti uenika u uvjerenju da je visoka uspjenost u rjeavanju standardnih zadataka dostatna za postizanje uspjeha na matematikim natjecanjima natjecanjima.
`

Mnogi od njih mogu svoj nastup na natjecanju pogreno ocijeniti promaajem.

` `

Neophodno p j je osmisliti p prikladnije j metode izluivanja j matematiki darovite djece. Masovna ukljuivanja uenika mlae kolske dobi u natjecanja iz matematike trebala bi imati za cilj popularizaciju matematike i podizanje razine ope matematike pismenosti. ` U tom je smislu pogodno natjecanje Klokan bez granica.

Uitelja valja ohrabriti da skrene pogled i na one uenike koji znaju zablistati
` ` ` `

originalnim rjeenjem, uoenim uzrono-posljedinim odnosom, izvrsnom procjenom te brzim i tonim reakcijama u matematikim igrama koje djeca u pravilu ne doivljavaju kao matematiku.

Za prepoznavanje matematike darovitosti uenika od presudnoga je znaenja prouavanje uenikova djelovanja od strane kompetentnoga uitelja. ` Dobro je s vremena na vrijeme izloiti uenike zadacima sadraja koje jo nisu uili, ali ih mogu rijeiti ukoliko su odgovarajue usvojene k koncepte t u stanju t j poopiti na vioj i j razini. i i ` Sposobnost svladavanja prepreka i nalaenje zaobilaznih puteva tamo gdje se ne vidi izravan put rjeavanja zadatka izdvaja nadarene uenike od ostalih.

Prirodno je da uitelj traganje za matematiki darovitima zapone uoavanjem djeteta koje

` ` `

matematiku ui bre od vrnjaka, dublje razumije matematike sadraje i pokazuje poseban interes za matematiku matematiku.

Brz, domiljat i toan uenik koji prihvaa preace u raunanju, sam ih smilja i uvjebava, koji rado procjenjuje rezultat rauna te sposobnost procjene poboljava vjebanjem, uvijek spreman za novo, blii je tome da realizira svoj matematiki dar.
`

Odbija li prihvatiti domiljato raunanje, nije kandidat za drutvo , jer j nije j spreman p p promijeniti j utabanu metodu ak matematikih talenata, niti s ciljem postizanja brzine u radu ili racionalnog troenja snaga.

Kod rjeavanja zadataka, nastavnik bi trebao promiljati o kognitivnim komponenetama darovitosti uenika odgovarajui na pitanja:
` ` ` `

Ima li uenik sposobnost usmjerene panje? Ima li uenik sposobnost iznalaenja puta promjenom smjera kretanja prema rjeenju (konvergentnog miljenja)? Ima li uenik sposobnost p postavljanja p j j sloenih problemskih p situacija j nakon jednostavnijih (divergentnog miljenja)? Ima li uenik sposobnost pohrane i brzoga pretraivanja dugoronog pamenja pa e ja?

Preporuke za identifikaciju darovitih i talentiranih

`

Identifikacija unutar kolskog sustava je proces otkrivanja uenika iji potencijali nisu dovoljno potaknuti u okviru redovnog kolskog programa. programa Instrumenti koji se koriste za identifikaciju moraju biti u funkciji konkretnog programa podrke koji se nudi. ` U identifikaciji se sluimo mjerenjem i procjenjivanjem. Proces identifikacije valja zapoeti na nain koji ukljuuje to vie potencijalnih kandidata. Pristup posebnom programu treba biti odreen od strane grupe eksperata nakon rasprave o svakom pojedinom sluaju. Treba pratiti napredak polaznika programa kako bi se donosile odluke o j j sudjelovanju j j up programu g i kako bi se validirao p proces selekcije. j daljnjem

Pozitivne i negativne posljedice identifikacije darovitih

`

Pozitivne posljedice: ` Mogunost pruanja organizirane podrke razvoju djeteta djeteta. Negativne posljedice: ` Forsiranje ` Rad s djetetom koji je neprimjeren njegovim mogunostima. ` Rad neusklaen s djejim interesima interesima, brzinom napredovanja ili s djejom inicijativom. ` Etiketiranje ` Darovite se svrstava u stereotip. ` Dijete moe promijeniti stavove prema sebi i okolini.

Zakljuak
`

Identifikacija darovitih bi se trebala smatrati dijelom kvalitetnog pouavanja.

`

Neophodna je identifikacija darovitih uenika u okviru kolskog sustava (koja ne smije ii na tetu matematike izobrazbe ostale populacije) te njihovo ukljuivanje u dodatno dodatno, izvannastavno i/ili izvankolsko obrazovanje. Postupke identifikacije darovitih trebalo bi provoditi to ranije.

Zbog razlika u osobnostima i mnogo posla u razredu nastavnik moe previdjeti ili nedovoljno cijeniti neku djecu (primjerice onu koja nisu jako motivirana ili onu koja ne postiu odgovarajui uspjeh, kulturalno razliitu djecu ili djecu s razliitim potekoama u obitelji) obitelji).
`

Nastavnici ne prosuuju uvijek najtonije pa njihova opaanja treba nadopuniti drugim izvorima podataka.

` `

Identifikacija darovitih daleko je od egzaktne znanosti pa emo manje pogrijeiti uvrstimo li meu darovite i neko dijete koje to moda i nije. Nijedna identifikacija nije savrena, ali ne initi nita je odluka da se zanemari jedan dio uenike populacije populacije. Svako dijete ima pravo na najbolji program i maksimalnu panju.
`

Kada dijete ne dobiva obrazovanje adekvatno njegovim sposobnostima, sposobnostima gubi motivaciju i interes za uenje.

Literatura
` ` ` `

George, D: Obrazovanje darovitih: kako identificirati i obrazovati darovite i talentirane uenike, Educa, Educa Zagreb Zagreb, 2005 2005. Vlahovi-teti, V.: Daroviti uenici: teorijski pristup i primjena u koli, IDIZ, Zagreb, 2005. Elezovi, N: Matematika natjecanja i rad s darovitim uenicima, Element, Zagreb, 2007. Pavlekovi, M: Matematika i nadareni uenici, Element, Zagreb, 2009.