"Jaanje kapaciteta za primjenu istije proizvodnje", EC LIFE Third Countries

Uvod
Industrijska poduzea u Bosni i Hercegovini suoavaju se sa zahtjevom za primjenu odredbi novog seta zakona o okoliu, donesenog u oba entiteta, i zasnovanog na principima odrivog razvoja. Novi Zakon o zatiti okolia, predvia poseban reim kontrole za aktivnosti ili pogone i postrojenja koja ugroavaju ili mogu ugroziti okoli ili koja imaju ili mogu imati negativan utjecaj na okoli, te takoer nalae naelo integralnog pristupa, ija je svrha sprjeavanje ili svoenje na najmanju moguu mjeru rizika tete po okoli u cjelini. Zakon time namee kao imperativ ukljuivanje okoline komponente u politiku svakog oblika poslovanja. Istovremeno, veinu velikih industrija u BiH, koje datiraju jo od prijeratnih vremena, karakterizira velika potronja sirovina, vode i energije, nastanak znaajnih koliina vrstog otpada i otpadne vode, kao i emisija u zrak. Naelo zagaiva plaa, koje predstavlja osnovu novog Zakona o okoliu, pretpostavlja da su industrijska poduzea pravno i financijski odgovorna za sigurno odlaganje otpada i kontrolu emisija otpadnih materija u skladu sa zahtjevima, stvaranje preduvjeta za njihovo minimiziranje na mjestu nastanka, te efikasno i racionalno koritenje energetskih i prirodnih resursa. Odgovornost koju je u naoj tradicionalnoj praksi snosilo "drutvo", odnosno mjere zatite se u veini financirale iz javnih fondova, sada su na teretu operatora postrojenja, to mu donosi dodatnu odgovornost i dodatno financijsko optereenje. Stoga je jasno da e industrijska poduzea trebati strunu pomo u identifikaciji mogunosti za sprjeavanje oneienja na ekonomski isplativ nain. Na osnovu iskustva ostalih zemalja koje su prole ili se nalaze u procesu tranzicije, oito je da bi investiciona sredstva trebalo usmjeriti na poboljanje proizvodnih procesa i sprjeavanje ili minimiziranje zagaenja na mjestu nastanka kako bi se umanjila potreba za tretmanom i trokovi tretmana na kraju proizvodnog ciklusa, tj. end-of-pipe tretmana. Ovakav oblik intervencije je osnova koncepta "istije proizvodnje". Naalost, trenutana praksa industrijskih poduzea je na nivou prakse iz 50-tih i 60-tih godina prolog stoljea (Slika 1). Napredak koji je ostvaren u pogledu tretmana otpadnih voda izgradnjom veeg broja ureaja za preiavanje u BiH tokom osamdesetih, praktiki je anuliran ne funkcioniranjem tih ureaja. Nain na koji se danas postupa sa otpadnim tvarima je predstavljen konceptom "Uprljaj i bjei" ili, u najboljem sluaju Razrijedi i raspri. Ovo je bio jedini nain upravljanja otpadom u pred-industrijskom i klasinom industrijskom dobu, baziran na prirodnom kapacitetu samopreiavanja. Slika 1 Povijest upravljanja otpadnim tokovima S ciljem unaprijeenja kvaliteta okolia i kreiranja ekonomskog podsticaja za industrijski razvoj, Centar za okolino odrivi razvoj iz Bosne i Hercegovine je pripremio prijedlog projekta za program LIFE Tree zemlje u okviru poziva 2000. Prijedlog projekta bio je odobren i njegov period implementacije je 2002.2005. Zbog rekonstrukcije koja se provodi u B&H, uloga ovog projekta bila je od krucijalne vanosti u pruanju pomoi industrijama da razviju prakse koje e ih i uiniti konkurentnim za iste industrije u Evropi, i dati podrku odrivom razvoju. Projekat predstavlja set konkretnih aktivnosti koje e doprinijeti ispunjavanju ciljeva evropske politike i pribliiti BIH evropskim integracijama.

Centar za okolino odrivi razvoj

"Jaanje kapaciteta za primjenu istije proizvodnje", EC LIFE Third Countries

ZATO ISTIJA PROIZVODNJA?

istija proizvodnja je preventivni pristup, odnosno njime se nastoji sprijeiti nastajanje otpada umjesto tretmana otpada kada je ve nastao, te to efikasnije iskoristiti energiju i resurse. Ovaj pristup primjenjuje se na proizvodni proces, kao i na promet roba i usluga, sve u cilju da bi se dobio isti ili vei proizvodni uinak sa mnogo manjom koliinom utroene energije i resursa i nastalih otpadnih materija. istija proizvodnja se zasniva na: i) smanjivanju koliine proizvedenog otpada, ili izbjegavanju proizvodnje istog, ii) efikasnijoj upotrebi energije i resursa, iii) proizvodnji i pruanju okolino prihvatljivih proizvoda i usluga, iv) sniavanju trokova proizvodnje i tretmana otpada, v) smanjivanju opasnosti od oneienja okolia, kao i na Proizvod poboljanju uvjeta rada. PROCES Sirovine Obrada Otpad otpada Svaka racionalizacija u proizvodnji ili uteda materijala i energije u biti je istija ORIGINALNI PROCES proizvodnja. Svaki rukovodilac proizvodnje, ukoliko racionalizira proizvodnju, Proizvod PROCES Sirovine provodi istiju proizvodnju. Obrada Otpad otpada Takav odgovoran "domainski" odnos, na alost, nije est u NAKON ISTIJE PROIZVODNJE industrijskim poduzeima u BiH. Slika 2 Razlike izmeu end-of pipe pristupa i P istija proizvodnja mora biti shvaena kao jedan od elemenata u lancu aktivnosti koje vode ka odlinom poslovanju industrije ili poduzea. Primjena istije proizvodnje treba da donese ne samo okoline, nego i ekonomske utede, za to su industrije obino primarno zainteresirane. Osim financijskih uteda koje se ostvaruju istijom proizvodnjom, industrija stie imid uspjene i okolino svjesne institucije, to poveava njenu konkurentnost na domaem, a posebno stranom tritu. Meu pojedincima postoji zabluda kako istija proizvodnja, znai zamjenu postojee tehnologije s "iom", i stoga predstavlja veliki troak. Meutim mjere istije proizvodnje koje se mogu poduzeti su razliite, zavisno od problema i tipa industrije. To su mjere koje se odnose na utedu ili zamjenu sirovina, mjere dobrog gazdovanja, te tehnoloke mjere. Nekada se moraju uloiti sredstva za uvoenje, popravljanje ili izmjenu ureaja, postavljanje mjernih ureaja za kontrolu potronje vode i energenta, itd. Nekada su to samo organizacione mjere tj. uvoenje reda, bez financijskog ulaganja. Odabir mjera istije proizvodnje se vri tako da se povrat investicija ili uteda ostvari u vremenski prihvatljivom roku najee do 3 godine. Ipak najei odabir mjera istije proizvodnje su one koje su usmjerene na utedu sirovina, energije i vode, kao i one koje vode utedi naknada koje se plaaju za otpadne vode i vrsti otpad.

Centar za okolino odrivi razvoj

"Jaanje kapaciteta za primjenu istije proizvodnje", EC LIFE Third Countries

KONTEKST PROGRAMA OSPOSOBLJAVANJA

Projekat ima za cilj da izgradi kapacitete za istiju proizvodnju u Bosni i Hercegovini putem odreenog broja zadataka na podizanju svijesti i irenju informacija, marketingu i obuci. Poseban fokus je na izgradnji kapaciteta svih ukljuenih zainteresovanih strana: vlade, industrija, univerziteta i centra za istiju proizvodnju (Centar za okolino odrivi razvoj COOR). Iskusni centri za istiju proizvodnju i njihovi eksperti iz regije Mediterana (Regionalni centar za istiju proizvodnju CP/RAC) i regije centralne i istone Evrope (hrvatski Centar za istiju proizvodnju) pruili su tehniku pomo projektu i irili znanje i vjetine. Sve aktivnosti na projektu bile su grupirane u dva glavna zadatka. Prvi zadatak projekta bio je u potpunosti posveen irenju informacija i aktivnostima na podizanju svijesti. Tim projekta za marketing i komunikacije je davao informacije namijenjene za specifinu publiku i radio na marketingu istije proizvodnje putem serije aktivnosti, ukljuujui organizaciju razliitih sastanaka sa relevantnim zainteresovanim stranama, jaanje kapaciteta biblioteke, pripremu broura i letaka sa studijama pojedinih sluajeva za razliite vrste industrija, objavljivanje generalnih lanaka u lokalnim novinskim izdanjima i magazinu o istijoj proizvodnji, i kreiranje i odravanje web stranice. Slika 3. Medijska pozornost za projekt je bila zadovoljavajua

Projekat je uspostavio kontakt i irio informacije o istijoj proizvodnji u 75 industrijskih preduzea, od kojih je 30 njih posjeeno na licu mjesta. Usluge vezane za informacije i prirunike razvijene su kroz COOR-ovu biblioteku. Biblioteka je oficijelno otvorena u junu 2002. godine. Biblioteka ima 200 naslova koji su podijeljeni na publikacije, broure, studije pojedinih sluajeva, vodie, udbenike i magazine koji su relevantni za istiju proizvodnju i okoli openito. Vodii Okolinsko dijagnosticiranje i definiranje mogunosti za smanjenje zagaenja (MOED) i Dobre gospodarske prakse, pripremljeni od strane CP/RAC tima iz Barcelone (panija) i 10 letaka sa studijama pojedinih sluajeva, su prevedeni na bosanski jezik i koriteni kao radni materijal za uesnike tokom modula obuke. Slika 4. Leci sa primjerima P

COOR je lansirao proizvodnji i odrivom odrivosti. Glavni cilj je strane budu tekuim projektnim mogunost da daju temama koje se odnose itaoci upoznaju sa se provode u svijetu a Projektni tim je uspio da inostranstvu o projektu,

periodini magazin o istijoj razvoju, pod naslovom Vijesnik bio da relevantne zainteresovane kontinuirano informisane o aktivnostima, te da im se prui svoje miljenje o razliitim na istiju proizvodnju i da se aktivnostima i inicijativama koje vezane su za istiju proizvodnju. prui informacije publici u dravi i projektnim ciljevima i

Centar za okolino odrivi razvoj

"Jaanje kapaciteta za primjenu istije proizvodnje", EC LIFE Third Countries

aktivnostima, da uspostavi link sa drugim centrima za istiju proizvodnju i informacijama o istijoj proizvodnji putem web stranice www.coor.ba. U vrijeme zavretka projekta, broj posjetilaca ove web stranice bio je 7998. Slika 5. "Vjesnik odrivosti"- P magazin Sastanci predvieni u okviru programa irenja informacija bili su podijeljeni u dvije grupe - sastanci licem u lice i granski sastanci. Organizovana su etiri sastanka licem u lice. Glavni cilj granskih sastanaka bio je da se okupe industrije iz jednog sektora i upoznaju sa konceptom istije proizvodnje i mogunostima za implementaciju istije proizvodnje u svoje procese. Sastanak licem u lice ima za cilj da dobije povratne informacije od zaintersovanih strana putem njihovog podsticanja na diskusiju o specifinim temama koje se odnose na implementaciju P u odreenim granama industrije. Prvi sastanak licem u lice sa ministarstvima pod nazivom Uloga Vlade u odrivom razvoju industrije ima za cilj suoavanje sa ministarstvima i njihovo informisanje o istijoj proizvodnji i ta Vlada moe da uini po pitanju promovisanja istije prioizvodnje i odrivog razvoja. Dugi sastanak licem u lice sa nezavisnim intelektualcima odran je za vrijeme sjednice Udruenja nezavisnih intelektualaca KRUG 99 gdje je projekat odrao prezentaciju pod nazivom Smanjenje siromatva kroz istiju proizvodnju. Trei sastanak licem u lice sa univerzitetima pod nazivom istija proizvodnja u univerzitetskim planovima i programima ima za cilj da okupi sve relevantne predstavnike univerziteta u BiH i informie ih o istijoj proizvodnji i aktivnostima koje mogu provesti u svrhu promovisanja istije proizvodnje i odrivog razvoja. Slika 6. "Granski" sastanci etvrti sastanak licem u lice gdje su se sastali ministarstvo i industrija, ima za cilj susret industrija i ministarstava iz veine industrijskih podruja u BiH, ije je uee na prethodnim sastancima i aktivnostima u okviru LIFE projekta bilo dosta slabo, te da se prodiskutuju mogunosti za implementaciju istije proizvodnje kao i prepreke koji stoje na tom putu. Drugi zadatak bio je potpuno posveen obuci eksperata iz industrije, vlade, univerziteta i centra za istiju proizvodnju (Centar za okolino odrivi razvoj COOR) o istojoj proizvodnji. Ciljevi ovog zadatka su da se kreira svijest meu odabranim industrijama o koneptu istije proizvodnje i njegovim prednostima, i da im se da podrka u poduzimanju koraka na primjeni ovih alata, za igradnju kapaciteta dravnih eksperata i smanjenje zagaenja u odabranoj grani industrije putem implementacije konepta P.

Slika 7. Prvi teorijski modul Uvod u P-vjeba sa plastelinom Program obuke bio je organizovan u okviru dva interaktivna modula obuke. Prvi modul je organizovan kao uvodni teoretski modul, a drugi kao interaktivna kombinacija studije unutar odjeljenja i demonstracionog projekta na terenu. Eksperti iz RAC/CP i CP-CRO sa svojim strunim znanjem doprinijeli su uspjehu programa obuke.

Centar za okolino odrivi razvoj

"Jaanje kapaciteta za primjenu istije proizvodnje", EC LIFE Third Countries

Za vrijeme studija unutar odjeljenja, uesnici su nauili kako izvesti Okolinsko dijagnosticiranje i definirati mogunosti za smanjenje zagaenja (MOED), alat koji se koristi za provoenje okolinske dijagnoze i definiranje mogunosti za smanjenje zagaenja na izvoru, dok su u meuvremenu, industrije koje su izrazile zainteresovanost za nastavak obuke, implementirale nauene korake, tako to su izvrile dijagnozu njihovih proizvodnih procesa i prikipile relevantne podatke i informacije za nastavak teoretskog dijela obuke. Za vrijeme studije unutar odjeljenja 2, uesnici su nauili kako da kreiraju alternative za minimiziranje zagaenja i urade tehniku i ekonomsku evaluaciju. Svjesni injenice da su industrije znaajni zagaivai okolia, oni su izrazili svoj interes za uvoenje mjera za prevenciju zagaenja i zaustavljanje prekomjernog zagaivanja vode, tla i zraka. Postignut je dvostruki rezultat ove obuke: eksperti iz industrije, vlade, univerziteta i centra za istiju proizvodnju us obueni o istijoj proizvodnji, a demonstracioni projekti su implementirani sa oiglednim okolinskim i ekonomskim dobitima.

KLJUNI OKOLINI PROBLEMI

Na uvoenju istije proizvodnje u okviru projekta Jaanje kapaciteta za primjenu istije proizvodnje u BiH, financiranog od strane Europske komisije putem LIFE Third Countries okolinog programa, uestvuje ukupno 10 industrija sa cijelog prostora Bosne i Hercegovine: Sarajevska pivara Sarajevo, Vegafruit Mala Brijesnica, Teleoptic Sinalco Sarajevo, Fana Srebrenik, Omerbai Odak, ica Sarajevo, Enegoinvest Tvornica dalekovodnih stubova Sarajevo, Krajinaklas Banja Luka, Mebo amac, ivinoprodukt Srbac, te Privredna komora regije Banja Luka, konsultantsko poduzee Ekodozvole iz Banja Luke i predstavnici Tehnolokog fakulteta Univerziteta u Banja Luci. Svjesni da industrijska postrojenja predstavljaju znaajne zagaivae ivotne sredine, izrazili su interes da upravo preventivnim mjerama suzbiju prekomjerno zagaenje vode, zemljita i zraka. Industrije koje su implementirale istiju proizvodnju pripadaju prehrambenoj i metalnoj industriji. Prehrambena industrija ima visoke zahtjeve u pogledu sanitarne sigurnosti radnika i radnih prostora. Stoga su procesi pranja, sterilizacije ili dezinfekcije kljuni potroai vode, energije i dezinficijensa. Isto tako kuhanje i pasterizacija su procesi karakteristini za prehrambenu proizvodnju, u kojima je takoer znaajna potronja vode i energije. Imajui u vidu da je sirovina organskog porijekla otpadne vode su optereene suspendiranom materijom organskog porijekla, a nastaje i znaajna koliina otpada organskog porijekla. Osnovni problem u metalnoj industriji, koja ima proces zavrne obrade metala cinkanjem, su nastanak toksine otpadne vode iz procesa odmaivanja i nanoenja cinkove prevlake, isparenja kiselih rastvora, te nastanak vrstog otpada sa primjesama cinka. Pored toga karakteristine su i neracionalna potronja energenata i vode, te ostalih sirovina i pomonih materijala.

OKOLINE I EKONOMSKE KORISTI

1. Krajina Klas, Banja Luka Proizvodnja kolaa i pekarskih proizvoda, u zanatskim pogonima kakvi su oni Krajina klasa iz Banja luke ima minimalan utjecaja na okoli i vrlo je izazovno potraiti mogunosti za neke mjere okolinog upravljanja. Slika 8. Identifikacija "slabih taaka", Krajina Klas Ipak, analizirajui svoje poslovanje, rukovodstvo poduzea Krajina Klas je dolo do saznanja o neracionalnoj potronji vode i energije, te uoilo neke organizacione propuste u proizvodnim pogonima za koje su smatrali da ih je mogue otkloniti i podii efikasnost proizvodnje, uz istovremenu utedu ovih sirovina. Identificirane mjere istije proizvodnje
Centar za okolino odrivi razvoj

"Jaanje kapaciteta za primjenu istije proizvodnje", EC LIFE Third Countries

se odnose na poboljanje energetske efikasnosti, reciklau otpada i bolju organizaciju transporta gotovih proizvoda do prodajnih objekata. Predloene su tri vrste mjera za poboljanja okoline efikasnosti poduzea:

Tehnike mjere: 1. Izgradnja pretkomore ispred ulaza u rashladnu komoru u pogonu za kolae kako bi se izbjeglo mijeanje vanjskog toplog zraka, i hladnog zraka iz komore, i time smanjio gubitak energije, 2. Premjetanje ventilatora za izvlaenje toplog zraka i mjesta ulaska svjeeg zraka kako bi se poboljao efekt ventiliranja i utedila energija, 3. Ugradnja 3 cm debele izolacione ploe od poliuretana izmeu hladnjaka i pekarske pei kako bi se hladnjak toplotno izolirao, te tako smanjila njegova potronja energije. Organizacione mjere: 1. Izmjena poslovne organizacije u poduzeu koja trenutno ne odgovara broju zaposlenih i zbog zaguenosti manje bitnim poslovima, ne ostavlja prostora rukovodstvu da obavlja poslove veeg znaaja. Uspostaviti organizaciju prema Pareto pravilu gdje e glavni tehnolog rjeavati 20% problema od 80% znaaja. 2. Reorganizacija procesa dostave izmjenom dostavnih ruta te skretanjem panje vozaima na potrebu redovnog odravanja vozila kako bi se racionalizirala potronja goriva. Mjere dobrog gazdovanja: 1. Odvojeno prikupljati ambalani otpad u svim objektima i plasirati na ga trite otpada umjesto odlaganja na deponiju. Od prikupljenog novca formirati fond za radnike iz koga e se kupovati oprema i ostale potreptine za radnike ime e se oni dodatno motivirati da recikliraju i vode brigu o zatiti okolia, 2. Odvojeno prikupljati organski otpad (otpad od voa, krema, biskvita) i davati oblinjim seljanima bez nadoknade za ishranu stoke umjesto odlaganja na deponiju, Mjere za poveanje energetske efikasnosti: a. uvesti radnu disciplinu da se svjetla ne pale po danu kada za to nema potrebe b. aktivirati komande hibernacije na raunarima te gasiti fotokopir aparate, kompjutere, printere i klima ureaje po zavretku radnog vremena. c. ne paliti klima ureaj ukoliko nisu sva vrata i prozori zatvoreni uz dodatno sputanje aluzina kako bi se smanjila suneva toplota koja prodire i zagrijava prostrije. d. iznai povoljniju lokaciju hladnjaka dalje od toplotnog izvora, redovno istiti rashladne povrine na leima hladnjaka, provjeriti da li je termostat podeen na odgovarajuu temperaturu. Uvoenjem ovih mjera poduzee Krajina klas je uspjelo da sa malim ulaganjima pobolja prvenstveno energetsku efikasnosti svojih objekata. Gore navedenim mjerama ostvarene su utede od 7568 kWh/god elektrine energije. Pored toga prikupljeno je oko 1.2 t ambalanog otpada i oko 600 kg organskog otpada koji su reciklirani umjesto odloeni na deponiju. Povratni period investicije iznosi 2,5 mjeseca.

2. Vegafruit, Mala Brijesnica Prvi projekt istije proizvodnje koji je implementiralo poduzee Vegafruit, odnosi se na valorizaciju ambalanog otpada. Drugi projekti koji su u toku odnose se na smanjenje optereenja otpadne vode materijama organskog porijekla i organskog otpada. Prevencija, kod prehrambene industrije podrazumijeva sprjeavanje dospijea organske materije u otpadnu vodu i valorizaciju organskog otpada kompostiranjem. U pogonu za kiseljenje paprika tvornice Vegafruit izgraen je sistem kanala za prikupljanje otpadne vode sa talonicama koje zadravaju organsku komponentu. Prije pranja pogona, primjenjuje se suho ienje radi utede vode u smanjenja koliine otpadne vode. 6

Centar za okolino odrivi razvoj

"Jaanje kapaciteta za primjenu istije proizvodnje", EC LIFE Third Countries

Prikupljena organska materija se, zajedno sa organskim otpadom od ienja povra, odlae u posebne spremnike, te potom odvozi na kompostiranje. Primjenom mjera usmjerenih na reciklau ambalanog i kompostiranje organskog otpada smanjena je koliina vrstog otpada koji se odvozi na deponiju za 534 tone organskog i 51 t ambalanog otpada ime su sauvani prirodni resursi, uteen dragocjeni prostor na deponiji, te ostvarene ekonomske koristi. Ukupna uteda iznosi 19487 KM/godinje. 3. Fana Srebrenik Na osnovu detaljne analize procesa proizvodnje koji se odvija u poduzeu Fana, a uzimajui u obzir procent izdvajanje sredstava za nabavku sirovina i pomonih materijala, potronju vode i energije, odlueno je da e se za fokus dijagnoze odabrati proces proizvodnje marmelade koji ima i najvei udio u ukupnoj proizvodnji. Detaljna analiza linije proizvodnje marmelade ukazala je na neracionalnu potronju vode. Slika 9. Diskusija tima za P u Fani Analizirajui utroak vode za nekoliko posljednjih godina, dolo se do podatka da se za proizvodnju 1 tone marmelade potroi 9,24 m3 vode ili 13,13 KM/t marmelade. Najvei dio vode koristi se za kuhanje u vakuumu, koja se nakon zavretka isputa u kanalizaciju. Imajui u vidu da se radi o pitkoj vodi iz sistema za vodosnabdijevanje, onda je teta i sa okolinog i sa ekonomskog aspekta znaajna. Pored toga, uoeno je da se uslijed nedostatka skladinog prostora javlja znaajan procent kala od oko 1% zbog lomova prouzrokovanih neadekvatnim skladitenjem pokraj maine za pakiranje. Pored toga, radnici su veliki broj radnih sati troili na stalno premjetanje i preslagivanje gotovih proizvoda to je smanjivalo njihovu efikasnost u radu. Da bi rijeili navedene probleme poduzeli su sljedee mjere: 1. Ugraen je rezervoar za prikupljanje i recirkulaciju vode iz sistema kuhanja u vakuum aparatima. Time je omogueno da se ista voda, jednom koritena za rashlaivanje vakuum aparata za kuhanje, ponovno upotrebljava i po nekoliko puta u iste svrhe, prije nego se ispusti u kanalizaciju. 2. Izgraen je dobro organizirani skladini prostor za skladitenje gotovih proizvoda. 3. Organizirano je prikupljanja kartona, PVC ambalae i folije radi prodaje firmama koje se bave njihovim recikliranjem. Ugradnjom bazena za prikupljanje i recirkulaciju vode ponovno je iskoritena ista voda koja je nakon upotrebe za hlaenje vakuum aparata isputana u kanalizaciju. Potronja iste vode iz gradskog vodovoda je smanjena za 60% a ostvarene su utede od 11.359 KM/ godinje. Izgradnjom dobro organiziranog skladita eliminirani su gubitci nastali kao posljedica lomova zbog neadekvatnog uskladitenja gotovih proizvoda, i smanjen broj sati rada zaposlenika u skladitu. Prikupljanjem i recikliranjem ambalanog otpada, smanjena je koliina otpada koji se odlae na deponiju za 30 tona godinje. Povratni period investicije za realizirane projekte je 4 godine i 6 mjeseci.

4. Sarajevska pivara, Sarajevo Sarajevska pivara je utemeljena 1864.g. kao prvi industrijski pogon u Bosni i Hercegovini. Osnovna djelatnost poduzea je proizvodnja i prodaja piva, gaziranih napitaka, sirupa, mineralne i naturalne vode. U procesu proizvodnje piva znaajna je potronje elektrine energije i vode, a stvaraju se otpadne vode optereene organskom materijom. Analizom utroka tehnoloke vode za hlaenje postrojenja za ukapljivanje CO2 i postrojenja za proizvodnju zraka ustanovljeno je da se radi o znaajnim koliinama vode koja se isputa u sistem

Centar za okolino odrivi razvoj

"Jaanje kapaciteta za primjenu istije proizvodnje", EC LIFE Third Countries

otpadnih voda, a koja po ovom kvalitetu u potpunosti zadovoljava uvjete za ispiranje boca na linijama za pranje i punjenje staklenki, kao i linijama za punjenje PET ambalae i limenki. Slika 10. Strunjaci RAC/CP-a u posjeti "Sarajevskoj pivari " Analizirajui uzroke poveanog organskog optereenja u otpadnoj vodi, uoeno je da pri kuhanju sladovine sa hmeljom nastaju smjee koje su nerastvorive u toploj sladovini i koje taloe se kao topli nepoeljni talog u posudi za taloenje toplog taloga. Ovaj topli talog se isputao u sistem tehnolokih otpadnih voda i uzrokovao poveanje organskog optereenja otpadnih voda iako ima hranjivu vrijednost i moe se koristiti kao stona hrana. Analizom prispjelih faktura za utroak elektrine energije ustanovljeno je da znaajan iznos predstavlja troak po osnovu nepovoljnog faktora snage cos , kao i vrnog optereenja. Okolina dijagnoza je pokazala da se znaajne utede mogu ostvariti dogradnjom sistema kompenzacije sa ciljem poboljanja faktora snage cos . U cilju racionalizacije potronje vode, smanjenja organskog optereenja u otpadnoj vodi i poveanju energetske efikasnosti uvedene su sljedee mjere: 1. Recirkuliranje rashlaena vode iz postrojenja za ukapljivanje CO2 na zrane kompresore gdje se ponovno koristi kao rashladna vode za kompresore. U tu svrhu ugraena je mala protona posuda i pumpa. Uvoenjem ove mjere smanjena je i potreba za crpljenjem ista voda iz bunara, ime je direktno smanjena i potronja energije potrebne za rad pumpi. 2. Instalacija posude za prihvat toplog taloga iz postrojenja za kuhanje iz koje se topli talog, umjesto u otpadne vode, usmjerava u silos za pivski trop, mijea sa tropom i plasira kupcima kao izuzetno kvalitetna stona hrana, uz naknadu od 50 KM/t. 3. Projektiranje i izgradnja novog sistema za poboljanje faktora snage Uvedenim izmjenama dolo se do znatno manjeg koritenja svjee vode, smanjenja organskog optereenja otpadnih voda kao i poboljanja energetske efikasnosti. Uvoenjem sistema za recirkulaciju rashlaene vode smanjena je potronja pitke vode u ovom procesu za 24 % i energije za 18%. Eliminiranjem toplog taloga iz otpadne vode smanjeno je njeno organsko optereenje za 0,25 kg BOD/hl proizvedenog piva. Izgradnjom novog sistem za poboljanje faktora snage rastereene su trafostanice za cca 400 kVA, a time i prijenosni vodovi, ime su stvorene mogunosti za prikljuenje novih potroaa na postojee transformatore. Postignuto je vee iskoritenje aktivne energije a samim tim i bolja energetska efikasnost u poduzeu. Ostvarena godinja uteda iznosi 114620 KM. Povratni period investicije za realizaciju projekata je bio 3 mjeseca. 5. Teloptic Sinalco, Sarajevo U proizvodnji sokova dominantna je potronja vode i energije, kako i za potrebe pripreme proizvoda tako i za zadovoljenje sanitarnih uvjeta. Struni tim tvornice odluio se za primjenu mjera istije proizvodnje koje doprinose energetskoj efikasnosti i smanjenju ambalanog otpada. U cilju poboljanja energetske efikasnosti primijenjene su sljedee mjere: 1. optimizacija rada suila boca sa tri dizne za komprimirani zrak, umjesto etiri, 2. odvajanje strujnih krugova u cilju omoguavanje rasvjete samo onog prostora u kojem se trenutno obavlja neki rad, 3. zagrijavanje prostora na optimalnu radnu temperaturu od 1820 oC, sa etiri kalorifera za vrijeme rada postrojenja koja i sama emitiraju toplotu, umjesto sa 8 kalorifera
Centar za okolino odrivi razvoj

"Jaanje kapaciteta za primjenu istije proizvodnje", EC LIFE Third Countries

Slika 11. Identifikacija mjera P u poduzeima sa modernom tehnologijom predstavlja izazov, "Sinalco " Tvornica je primijenila i mjere za smanjenje koliine papirne i PVC ambalae koja se deponirala: Odvojeno prikupljanje i odvoenje kartonske, papirne i PVC ambalae na reciklau Ponovna upotreba kartonske ambalae sa zbirnog pakiranja praznih boca kao kartonske podloke za zbirno pakiranje boca napunjenih sokom.

Ukupne godinje utede na elektrinoj energiji iznose 4307,4 KM. Projekti na ambalanom otpadu donijeli su dvostruku korist. Poduzee nema vie trokove za odvoenje ovog otpada na deponiji, a ostvaruje profit od prodaje ambalae. Izradom podloaka za zbirno pakiranje poduzee ostvaruje utedu od 8400 KM/godinje.

6. ivinoprodukt , Srbac Spada u grupu srednjih poduzea koja se bave proizvodnjom, klanjem, hlaenjem i zamrzavanjem ivinskog mesa. Objekt Klaonice peradi ivinoprodukt je po opremljenosti i kapacitetu jedna od najveih klaonica u Bosni i Hercegovini. Analiza industrijskog procesa imala je za cilj da procjeni cjelokupnu potronju pitke vode i identificiraju mjere kojima e se uticati na smanjenje potronje vode po jedinici proizvoda. Analizom su utvreni glavni razlozi za prekomjernu potronju i to nekontinuirani rad klaonice ime se u startu ulazne koliine poveavaju i do 30% i ljudski faktor, odnosno neodgovorno upravljanje vodom. Stoga je napravljen detaljan snimak svih potroaa koji se snabdijevaju pitkom vodom i analizirana mogunost zamjene pitke sa tehnikom vodom izgradnjom vlastitog bunara. Nakon sprovedene studije izvodljivosti koja se odnosi na tehniki, okolini i ekonomski aspekt, odlueno je da se u proces uvedu sljedee izmjene: 1. Izgraditi bunar za tehniku vodu kapaciteta ime se mogu zadovoljiti potrebe za 30% potronih mjesta 2. U proizvodnom procesu, koji uestvuje sa 57% u potronji pitke vode, ugraditi nove dizne na mainama za ispiranje zaklanih brojlera gdje je voda curila u mlazovima 3. Kod industrijskog ienja radnih povrina, koje uestvuje sa 12% u potronji pitke vode, ugraditi pitolje sa mlaznicama i rasprivaima na gumena crijeva za pranje. 4. Ugraditi elektro-magnetni ventila za kontrolu potronje vode za hlaenje kompresorskih agregata i rashlaivanje kondenzata amonijaka. Godinja uteda primjenom ovih projekata iznosi 62.911 KM, to daje povratni period investicije od 6 mjeseci.

7. ica, Sarajevo U proizvodnji ice dominanta je potronja vode i energenta, te kemikalija koji se najvie koriste u procesu cinkanja ice. Tvornica je ve primijenila mjere istije proizvodnje zamjenom kemijskog postupka prvog ienja ice sa mehanikim ime je iskljuen nastanak otpadne vode iz ovog procesa. Voda se koristi za ispiranje ice nakon hemijskog tretmana, ispiranje kada sa kiselinama, i hlaenje. Prilikom izvrene analize identificirani su problemi koji su inae karakteristini za crnu metalurgiju: 1. Prevelika potronja vode, a time i prevelika koliina proizvedene otpadne vode koju je potrebno zbrinuti 2. Prevelika potronja energenata 3. Prevelika potronja raznih podmaznih sredstava, hemijskih supstanci, kiselina, soli i sl. Slika 12. Znaajna potronja energije, "ica" Sarajevo

Centar za okolino odrivi razvoj

"Jaanje kapaciteta za primjenu istije proizvodnje", EC LIFE Third Countries

Pored toga, kao problem se pojavljuje i postrojenje za preiavanje otpadnih voda koje je izgraeno, ali danas nije u funkciji zbog fizikih oteenja i neispravne automatike. Struni tim je identificirao niz mjera koje je mogue primijeniti od kojih su realizirane tri najinteresantnije mjere, dok su ostale ostavljene za naredni period. Tako su kao prioritet odabrane mjere koje se fokusiraju na smanjenje potronje vode i energenta te bolje gazdovanje sirovinama: 1. Uvedeno je kontinuirano mjerenje gasa i vode na mjestima gdje je to bilo najpotrebnije i izvodivo uz cilju praenja i smanjenja potronje. Postavljena su dva mjeraa potronje plina i dva mjeraa potronje vode. Jedan mjera plina je postavljen da mjeri potronju gasa u postupku predgrijavanja i arenja, a drugi u postupku cinkanja. Mjerai potronje vode su postavljeni da mjere potronju vode u postupcima ispiranja nakon luenja i postupku cinkanja. 2. Viak toplotne energije iz kade sa cinkom je upotrijebljen za suenje ice poslije postupka fluksovanja u sunici. Time je i tehniki unaprjeen proces cinkanja. 3. Praenje potronje ostalih pomonih materijala radi to racionalnije upotrebe.

Primjenom navedenih mjera kompanija je uspjela za godinu dana smanjiti potronju vode za 72 %, potronju zemnog plina za 10%, i koliinu utroene kiseline za 49 % to joj je donijelo i veoma znaajne godinje utede od 51,481 KM, uz trenutni povrat investicije.

8. Energoinvest- tvornica dalekovodnih stubova - TDS, Sarajevo Tvornica vri usluge zavrne obrade metala cinkanjem. U proizvodnji je dominanta potronja vode i energenta, te kemikalija. Radni tim je napravio analizu uea trokova vode, elektrine energije i cinka u jedininoj cijeni proizvoda i zakljuio da uee ovih trokova ini jedininu cijenu gotovog proizvoda nekonkurentnom, te da treba traiti rjeenja za njihovo smanjenje. Smanjenje uea trokova elektrine energije u cijeni gotovog proizvoda za 50% je ostvareno: 1. Ugradnjom ureaja za regulaciju angairane snage, tj. vrnog optereenja. 2. Planiranjem proizvodnje sa ciljem rada u niem tarifnom reimu, te izbjegavanja istovremenog ukljuivanja vie potroaa. Smanjenje uea trokova za vodu u cijeni gotovog proizvoda gotovo sedam puta , je ostvareno: 1. Ugradnjom pumpi u bunare iz sistema za smanjenje nivoa podzemne vode na lokaciji tvornice, u svrhu koritenja ove vode za hlaenje konstrukcije nakon izvrenog cinkanja 2. Ponovnim koritenjem vode od hlaenja za pripremu kiseline i za proces neutralizacije 3. Ugradnjom termostata u kadama za hlaenje i automatskog ventila za podeavanje dotoka vode iz sistema javnog vodosnabdijevanja.

Slika 13. Jednostavni postupak recikliranja cinka, TDS Sarajevo Smanjenje uea trokova cinka u cijeni gotovog proizvoda za 17% je ostvareno: 1. Sniavanjem temperature cinkanja na prosjenu temperaturu od 447 oC, ime je ista kvaliteta proizvoda dobivena uz tanju prevlaku cinka, to doprinosi smanjenju ukupne potronje cinka, te 2. recikliranjem cinkovog pepela prosijavanjem, ime se dobiva odreena koliina istog cinka koja se vraa u proces.

9. Mebo, amac

Centar za okolino odrivi razvoj

10

"Jaanje kapaciteta za primjenu istije proizvodnje", EC LIFE Third Countries

Kako se tvornica bavi proizvodnjom bojlera, hidrofora i bavi za koje je potrebno provesti postupak ienja i odmaivanja i zatite posuda prije bojenja, suoava se zahtjevom za adekvatno zbrinjavanje nastalog otpada i kontrolu emisija u vodu i zrak. Tvornica ve smanjuje otpad od rezanja limova iskoritavajui ga za neke nus proizvode. Takoer, postupak galvanizacije je ukinut zbog nemogunosti ekonomski isplativog tretmana, te se ova usluga vri kod drugih poduzea. Projekt koji su realizirali odnosi se na liniju proizvodnje bavi. Naime, analizirajui proizvodne linije u Mebou, struni tim poduzea je uoio problem reklamacija i poveanog povrata gotovih proizvoda od strane kupaca iz proizvodne linije limenih bavi. Vie od 2% gotovih proizvoda (400 komada) se reklamira godinje, pa se zbog potrebe za doradom poveava potronja sirovina (boja i razrjeiva) i energije (nafta i elektrina energija), te generiraju dodatne koliine otpadne vode. Dijagnostika proizvodnog procesa je fokusirana na analizu i otklanjanje uzroka pojave reklamacija. Analizirani su svi koraci proizvodnje od nabavke sirovine do skladitenja i konane isporuke proizvoda, i dolo do zakljuka da je osnovni uzrok oteenja boje na bavama neadekvatan nain skladitenja. Gotovi proizvodi se skladite na otvorenom pod utjecajem vremenskih faktora, to onemoguava kvalitetnu fiksaciju boje za bavu, te ista biva lako oteena. Stoga je menadment odluio da se pristupi izgradnji natkrivenog skl dita ime bi se omoguila bolja fiksacija boje. Time se nije samo smanjio procent reklamacija na finalni proizvod ve su ostvarene i znaajne utede u sirovinama i to: koliina upotrijebljene boje najmanje za 120 kg, razrjeivaa za 50 litara, nafte za 400 l te oko 400 kWh/god elektrine energije. Koliina otpadne vode smanjena je za 165 m3. Ukupna godinja uteda, ostvarena primjenom ovih mjera iznosi 12.000 KM. Zainteresiranost bosanskohercegovakih poduzea za koncept istije proizvodnje temeljio se na namjeri da se proizvodnja bolje organizira i racionalizira sa aspekta trokova, odnosno postignu utede sirovina i energije. Istovremeno, postignuto je i smanjenje emisija otpadnih materija. Ne manja vana motivacija bila je i postizanje dobre slike u javnosti, kako kod domaih tako i kod stranih potroaa. Takoer, primjenom koncepta istije proizvodnje industrijska poduzea se pripremaju za uvoenje ISO standarda, jer su uvedene ili poboljane radne procedure i kontrola kvaliteta radi efikasnijeg poslovanja. Sve navedeno ujedno znai i izvrenje zadatih kriterija propisanih novim setom zakona o okoliu.

GLAVNI POSLOVNI MOTIVIRAJUI FAKTORI

LIFE projekat je prikazao razliite vrste motivacije za poslovne kompanije da implementiraju istiju proizvodnju. Najznaajniji faktor motivacije bio je potencijal za poboljanje krajnjeg rezultata. Trokovna dobit: Ekonomska dobit od istije proizvodnje bila je glavna motivacija za veinu industrija. Troak za pomone materijale je veliki, stoga svaki gubitak sirovina predstavlja finansijski gubitak za kompanije. S poveanjem zahtjeva za tretman emisija, kompanije e se suoiti sa novim investicijama i operativnim trokovima, te trokovima odravanja postrojenja za tretman emisija. Postoji opravdan strah da e ovo uzrokovati poveanje jedininih cijena. Stoga, mnogi odabrani projekti su se fokusirali na bolju organizaciju proizvodnje i smanjenje trokova (uteda sirovina i energije) njihovih proizvoda. Imid i marketing: Odmah iza, imid i odnosi s javnou su esto navoeni kao glavni pokreta. Brige za imid dijele se u dvije kategorije: Za neke, imid je vezan za pridravanje zakona. Odnosi se na njihovu vezu sa vladinom administracijom i eljom da se za njihov imid vie ne veu nazivi kao, npr., prljava industrija. Za neke je imid bio vezan za prekomorska trita, gdje je postojala odreena zabrinutost za to kako kupci vide proizvod, ambalau itd. Priznato je kako e doi vrijeme kada e lokalna javnost odluivati o svom izboru na osnovu okolinskog imida proizvoda ili kompanije. Informacije: Uesnici su takoe vidjeli mreu kao jednu mogunost izvora korisnih informacija. Naprimjer, nekoliko uesnika izrazilo je interes za informacije o tehnologiji.

Centar za okolino odrivi razvoj

11

"Jaanje kapaciteta za primjenu istije proizvodnje", EC LIFE Third Countries

Odrivost: Iako elja za postizanjem odrivog posla nije bila znaajan motivator, oni su postali svjesni da ignoriranje odrivosti znai ekanje da konkurencija postane jo konkurentija i da ih ostavi bez posla. Sistemi okolinskog upravljanja (EMS): Kompanije koje su poele da se kreu prema nekom obliku EMS-a, bilo unutar same kompanije ili putem vanjske akreditacije, vidjele su istiju proizvodnju kao glavni pomoni i dopunski alat. Putem implementacije koncepta istije proizvodnje, industrijske kompanije se pripremaju za uvoenje ISO standarda, jer su radne procedure i monitoring kvaliteta uvdedeni i unaprijeeni zbog efikasnijeg upravljanja. Istovremeno, postignuti rezultati doveli su ih blie ispunjavanju BAT zahtjeva koji su propisani novim Zakonom o okoliu. etiri od devet kompanija sa LIFE projekta za istiju proizvodnju su izrazile interes za uee na projektu Jaanje kapaciteta za implementaciju EMS-a koji se zasniva na ISO 14001-POEMSBiH". Glavni cilj projekta bio je jaanje SME-a u BiH za implementaciju okolinskih sistema upravljanja (EMS). Metodologija projekta zasnivala se na postepenom pristupu prema pripremi kompanije za nezavisno dobivanje certifikata za EMS od strane ovlatenih tijela za certificiranje.

Centar za okolino odrivi razvoj

12