Professional Documents
Culture Documents
Projektiranje Organizacije Građenja
Projektiranje Organizacije Građenja
Projektiranje Organizacije Građenja
voditelj kolegija: doc. dr.sc. Nives Ostoji komrlj, dipl. ing. gra.
POG omoguava brzo, kvalitetno i ekonomino graenje, a za te ciljeve je potrebno da bude izraen prije poetka graenja. POG predstavlja idejni rad koji izrauju specijalizirani visoko struni kadrovi. Utroak novca do kraja projektiranja je na nivou od nekoliko %, a izvedba kota od 90% na vie. Mogunosti racionalizacije su to vee to je ranija faza. Vei trud u poetnim fazama poskupljuje projektiranje toliko da to u principu moe predstavljati neznatna ulaganja u odnosu na mogunost racionalizacije, tj. ukupni troak financija se smanjuje. U fazi projektiranja mora se osigurati dovoljno vremena za izradu tehnike dokumentacije, te smiljeno ulaganje u poveanje kvalitete ove dokumentacije donosi opravdane utede ukupnih trokova za realizaciju objekta. Projekt organizacije graenja objekta treba svim sudionicima u buduoj realizaciji objekta.
tehniki podaci o graevini tehnike karakteristike opis konstrukcije od temelja do krova nacrti i potrebni detalji opis pojedinih radova (specijalni uvjeti) i dokaznica mjera iskaz materijala
O ULAZNI PODACI (PROJEKTNO TEHNICKA DOKUMENTACIJA DOKAZNICA MJERA, POSEBNI TEH. UVJETI PODLOGE) I PRIPREMNI DIO II PLANIRANJE III PRIPREMNI RADOVI IV ZAVRNI DIO
SNABDIJEVANJE MATERIJALOM RJEENJE VANJSKOG TRANSPORTA JEDINICNE CIJENE MATERIJALA PROUCAVANJE MEHANIZACIJE I TEHNOLOSKIH METODA PRORACUN POTREBA U RADNOJ SNAZI I MATERIJALU SATNICA RADNE SNAGE
II PLANIRANJE
10
PRIVREMENE PROMETNICE
PRIVREMENO GRADILITE
PRIVREMENO NASELJE
DOKAZNICA MJERA
11
IV ZAVRNI DIO
SHEMA UPRAVLJANJA
ANALIZA CIJENA
TEHNICKI IZVJETAJ
Faze izrade tehnike dokumentacije Generalni projekt (idejno rjeenje) Idejni projekt Glavni projekt Izvedbeni projekt
Idejno reenje
Radi se u sklopu prethodne studije opravdanosti Radi se za objekte od znaaja za Republiku Hrvatsku (u nadlenosti Ministarstva) Uobiajeno je da se organizira javni natjeaj
Idejni projekt
Glavni projekt
Glavni projekt sadri:
Podatke o geotehnikim i drugim potrebnim istranima radovima razradu tehniko - tehnolokih karakteristika objekta sa opremom i instalacijama proraun graevinskih konstrukcija, stabilnosti i sigurnosti objekta podatke o potrebnim geodetskim radovima i rjeenje temeljenja objekta tehniko rjeenje infrastrukture sa nainom prikljuenja i ureenja slobodnih povrina uvjete zatite susjednih objekata dokaznicu mjera
Izvedbeni projekt
Izvedbeni projekt
izrauje se za potrebe izvoenja radova ako glavni projekt ne sadri razradu detalja potrebnih za izvoenje radova.
dokaznica mjera ili predmjer radova, je dio tehnike dokumentacije u kojem su proraunate koliine radova koliine radova svrstane su u loginom redoslijedu i u skladu s tradicijama struke, po vrstama radova i pozicijama na temelju proraunatih koliina radova, ugovara se izvedba, planiraju proizvodni resursi i vrijeme izvedbe te izrauje trokovnik i projekt organizacije graenja
tonost prorauna u granicama mogueg jasan tijek prorauna, s pozivom na pojedine pozicije numeriranje i logian raspored po vrstama radova i stavkama
pozicije u dokaznici mjera se opisuju kratko i jasno, a cjelokupni proraun koliina mora biti cjelovit i lako razumljiv za budue korisnike dokaznice Dokaznicu mjera kao i ostalu tehniku dokumentaciju izrauje projektant
Budui da su trokovnik, graevinska knjiga i situacija komplementarni dokaznici mjera, oznake za vrste radova i pozicije su u svim ovim dokumentima jednake
tekstualni opis radova i iskaz koliina (u jedininim mjerama) potrebnih za izgradnju, popravak ili preureenje jedne graevinske cjeline (zgrade ili dijela zgrade, objekta niskogradnje i sl.) tijekom razliitih faza izvoenja radova imamo razliite trokovnike 1. ugovaranje radova - prethodni ili proraunski trokovnik (projektant) 2. planiranje i organizacija graenja - ponudbeni trokovnik (izvoa)
stavka trokovnika
opis svake pojedinane stavke radova treba obuhvatiti vie odrednica od kojih su najznaajnije
1. to se radi - vrsta rada, veliina, geometrija, naziv konstrukcije 2. gdje se radi - mjesto na graevini i oznaka u projektu 3. kojim se materijalom radi - vrste, tone oznake i nazivi materijala 4. oznake kvalitete materijala - klasa (MB), kategorija 5. uvjeti rada kod izrade - visina, skuen prostor, radovi u vodi 6. obraunska jedinica - m, m, m komad, kilogram, tona 7. koliina radova - u opisanoj stavci proraunom dokazana koliina radova (dokaznica mjera)
PRVI IZVOA Ponudbeni trokovnik DRUGI IZVOA Ponudbeni trokovnik TREI IZVOA Ponudbeni trokovnik temeljem prethodnog trokovnika, uz dodatak nekih stavki, izvoa slae ponudbeni trokovnik u kojem su upisane i cijene pojedinih radova
prethodni ili proraunski trokovnik izrauje projektant kao tekstualnu interpretaciju projekta koja odreuje budui odnos izvoaa i investitora (obveze izvoaa) utjee na kvalitetu odnosa investitora s projektantom i izvoaem osnovni i esto jedini dokument temeljem kojeg se ugovaraju radovi (izgradnja malih obiteljskih kua, interijera i sl.) dijelovi tehnikog rjeenja zgrade / objekta koji nisu obuhvaeni trokovnikom nee biti ugovoreni, pa niti izvedeni, bez dopunskog obraunavanja naknadnih radova projektant moe biti materijalno odgovoran za trokovnikom neobuhvaene radove koji su neophodni kod izgradnje projektirane zgrade
trokovnik
osnova svakog dobrog trokovnika je toan i jasan tekstualni opis, jer nam on pokazuje to je sve projektant ili izvoa (ovisi tko sastavlja trokovnik) predvidio trokovnik e takoer biti daleko pregledniji i jasniji ako je napisan kronolokim redoslijedom odvijanja i toka graevinskih radova trokovnik radova je VRLO VAAN DOKUMENT, kako za investitora, tako i za izvoaa radova
kvaliteta trokovnika oituje se najvie u tome da predvidi i obuhvati radove koji se stvarno moraju izvesti do potpunog zavretka gradnje, tj. da navede sve mogue radove koji e se morati izvoditi prilikom sanacija graevine loe napisani trokovnici uzrokuju za vrijeme graenja, a kasnije i tokom izrade konanih obrauna mnogo neugodnih problema kako izvoaima, tako i investitorima dobro napisani trokovnik radova tedi i novac i vrijeme, a isto tako onemoguava stvaranje nesporazuma koji nastaju iz nejasnog, nedoraenog i loeg dokumenta
opis stavke/pozicije treba biti vrlo detaljan ili se pozivati na prihvaene standarde i norme, tehniki opis ili drugi dio tehnike dokumentacije jedinina cijena dobiva se temeljem postojeih cijena na tritu, odnosno na temelju analize cijena na kraju svake vrste radova izraunava se suma svih pozicija iste vrste radova
Na temelju tokovnika i dokaznice mjera radi se iskaz materijala na gradilitu temeljem kojeg se
Odreuje nabava materijala Planira opskrba gradilita Vri proraun potrebnih financijskih sredstava
Nabavu materijala koji se naruuje na gradilite Planiranje opskrbe gradilita Proraun potrebnih financijskih sredstava Izrauje se na temelju: Koliina radova iz dokaznice mjera Graevinskih normativa
Topografski uvjeti, Klimatsko meteoroloki uvjeti Geoloko geomehaniki uvjeti Hidroloki uvjeti
Topografski uvjeti, analiza mogunosti prilaza do lokacije objekta, te izbora i lokacije privremenih prometnica i objekata iz podruja pripremnih radova Topografske podloge moraju biti izraene u mjerilu u kojem je dovoljno gusto prikazana mrea slojnica (izohipsi), tako da se ima detaljan uvid u konfiguraciju terena. Ovisno o vrsti objekta pogodno mjerilo topografske podloge je 1:200 odnosno 1:500, sa izohipsama na razmaku visine 5,0 i 10,0 m.
Na topografskoj podlozi je potrebno snimiti iru situaciju, tako da je obuhvaena lokacija svih prometnica i svih objekata ureenja gradilita Podloge moraju sadravati i katastarske podatke, podatke o granicama privatnih posjeda (katastarsko-topografske podloge) U situaciju je potrebno ucrtati i podzemne instalacije (elektrine, vodovodne i kanalizacijske)
Ako je mogue koristiti materijale iz lokalnih pozajmita (zemlja, ljunak, kamen), nalazita je potrebno snimiti u dovoljno irokom pojasu kako bi se mogle projektirati prometnice od pozajmita materijala do gradilita. Topografske podloge moraju imati podatke o stalnim tokama i visinskim reperima koji su neophodni kod iskolenja objekta. Kod oevida na terenu potrebno je prikupiti podatke o svim karakteristinim topografskim podacima na terenu koji mogu utjecati na izvoenje radova (vodotoci, jaruge...).
Klimatsko-meteoroloki uvjeti za koje se podaci prikupljaju od hidrometeorolokih zavoda i lokalnih hidrometeorolokih postaja
Klimatsko-meteoroloki podaci Padaline i njihov raspored tijekom godine (broj dana s padalinama veim od 1 odnosno 10 mm) Temperatura (broj dana s temperaturom niom od 0, odnosno niim od -5) Podaci o dominantnim vjetrovima, njihovom smjeru, jaini i trajanju Podaci o relativnoj vlanosti
Geoloko-geomehaniki uvjeti, kako u svezi s temeljenjima, tako u svezi sa mogunostima koritenja lokalnih materijala (zemlje, ljunka i kamena)
Istraivanje geoloko-geomehanikih uvjeta obuhvaaju rad u laboratorijima i u uredima te rad na terenu. Podloga za utvrivanje geoloko geomehanikih uvjeta su Geoloke karte Blok dijagrami Ispitivanje podataka o buotinama (uz podatke o slojevima potrebno je utvrditi i podatke o nivou podzemnih voda)
Svrha istraivanja geoloko-geomehanikih uvjeta temeljem podloga na terenu tono utvrditi da li postoji puna stabilnost zemljanih i stijenskih masa u svim fazama radova, odnosno da li se osnovne koncepcije metoda i tehnologije mogu usvojiti ili ih treba mijenjati ili prilagoavati uvjetima geologije i geomehanike
Od posebnog su znaaja podaci o mogunostima eksploatacije kamena koji se koristi za Radove u kamenu Kao agregat za betonske radove Kao podloga za izradu kolovoznih konstrukcija U tu svrhu je potrebno vriti dodatno sondiranje terena pa i otvaranje probnih kamenoloma, da bi se utvrdile eksploatacijske karakteristike kamena Geoloko geomehaniki uvjeti mogu odreivati primjenu odreene metode rada, primjenu odreene vrste strojeva, odnosno njihovu veliinu (npr. da li se koriste strojevi na gusjenicama ili pneumaticima..)
Hidroloki uvjeti - nadzemne i podzemne vode i tokovi Posebna vanost ukoliko se radovi izvode u rijenim tokovima odnosno u njihovoj neposrednoj blizini Kod radova na temeljenju odluujue je poznavati podatke o nivou podzemnih voda Hidroloki podaci su bitni i kod odluke o eksploataciji ljunka, opskrbi vodom i o lokaciji objekata pripremnih radova.
U rjeenju vanjskog transporta potrebno je sagledati postojeu mreu prometnica, njenu propusnost, naroito propusnost objekata (mostova, tunela, podvonjaka) i procjenu trokova koje je potrebno izdvojiti za normalno odvijanje transporta i za saniranje oteenja prometnice uslijed tekog transporta.
Vrsta i koliina pojedinih materijala propisana je glavnim projektom (tehniki uvjeti glavnog projekta) Na temelju predmjera radova potrebno je izraunati potrebu svih materija, posebno glavnih materijala (cement, betonski elik, graa, opeka..) U ukupnoj cijeni kotanja materijala je i cijena transporta U sluaju prelaska s jednog tipa transporta na drugi potrebno je predvidjeti i osigurati pretovarne kapacitete.
Preporuuje se koritenje materijala iz lokalnih izvora koji bi trebali biti jeftiniji. Obvezno je koristiti materijale iz iskopa (iz iskopa tunela, iz iskopa temelja)
Mogunost prikljuka na elektroenergetski sustav ima prednost u odnosu na ostale vidove energije. Kod zemljanih radova gdje su strojevi u pokretu i zahvaaju vei prostor, prednost je strojeva sa unutranjim sagorijevanjem Kod kompresorskih i crpnih stanica veeg kapaciteta rentabilniji je elektropogon.
Bitna razlika u rjeenju napajana energijom gradilita je da li se radi o koncentriranom gradilitu ili o razvuenom gradilitu (cesta) Karakteristika potronje energije na gradilitu je neravnomjerna potronja i visoka optereenja u vrhovima potronje
Detaljni podaci o visini i karakteru potronje energije mogu se dobiti nakon rjeenja mehanizacije tehnolokih procesa i usvojene dinamike izvoenja radova. Zbog eliminiranja opasnosti od udara elektrine struje, umjesto zranih vodova preporuuje se izvedba podzemnih vodova.
premjetanje postojeih prometnica i instalacija, ruenje postojeih objekata, prebacivanje rijenih tokova, podizanje privremenih mostova i. premjetanje postojeih prometnica i instalacija
II Planiranje
- izrada dinamikog plana izvoenja radova odgovarajui grafiki plan - dinamiki plan potreba u radnoj snazi najee histogram - dinamiki plan potreba u materijalu - najee histogram - financijski dinamiki plan najee S-krivulja
HISTOGRAM RADNE SNAGE
25 BROJ RADNIKA 20 15 10 5 0 sije anj velja a oujak travanj svibanj Series1 0 0 6 9 12 lipanj 20 srpanj kolovoz 22 20 rujan 20 prosina listopa studeni c d 8 4 0
VRIJEME
resursi gantogram
ID 1 2 3 AKTIVNOST A B C KOLICINA 100 m2 56 m3 125 t RESURS UCINAK / DAN TRAJANJE x 100 1d q w 28 2d 25 5d
9
11 Jan '98 18 Jan '98 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24
histogram
January 1998
9
1.0
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
0.8
0.6
0.4
0.2
Peak Units:
1
Allocated:
Overallocated:
IV Zavrni dio
Izvedbeni ili glavni projekt organizacije graenja
Taj dio projekta organizacije graenja izrauje se nakon to je na tritu dobiven posao, odnosno izvedba objekta ili objekata. Temeljna dokumentacija za taj projekt je ve izraeni idejni projekt. Pojedina rjeenja u projektu organizacije graenja treba izraivati u alternativama i provoditi optimalizaciju kako bi se pronala najprimjerenija rjeenja koja e poluiti kvalitetno mogue izlazne sastavnice, odnosno kvalitetan i ekonomski pozitivan graevinski proizvod izveden u planiranom roku.
Glavni elementi koje treba rijeiti i predoiti izvedbenim projektom organizacije graenja jesu:
definiranje organizacijskog modela graenja po fazama i dijelovima objekta. rjeenje tehnologije izvedbe za sve vrste graevinskih radova. izvedba zemljanih radova, odabiranje oplatnih sustava, proizvodnja, transport i ugradba betona, proizvodnja, transport i ugradba mortova, savijanje, transport i montaa armature, proizvodnja, transport i ugradba asfaltnih masa, skele i konstrukcije za podupiranje
izvedbena shema ureenja gradilita po fazama izvoenja, s gradilinim instalacijama i gradilinim prometnicama opskrba energijom, vodom i s dimenzioniranjem potreba po energentima. rjeenje unutranjeg transporta na gradilitu. odabir strojeva s dimenzioniranjem njihovih kapaciteta razmjetaj postrojenja, pogona, skladita i sl. s dimenzioniranjem potrebnog prostora plan materijala s utvrivanjem izvorita nabave dimenzioniranje transporta glavnih repromaterijala i prefabriciranih elemenata. plan potreba radnika po broju, zanimanju i klasifikacijskoj strukturi dinamiko vremensko planiranje tijeka izvedbe radova u ukupnom trajanju
dinamiko planiranje potrebnih resursa financijski dinamiki plan smjetaj i prehrana radnika nain obrauna i obraun mjere zatite na radu mjere zatite okoline