HRVATSKA 1918-2008.

Ivo Goldstein

NA PUTU PREMA JUGOSLAVENSKOJ DRAVI

Jugoslaviju utemeljile elite naroda koji su u blioj i daljoj povijesti imale bitno razliita povijesna iskustva Srbija je do WWI. bila centralistiki i unitaristiki ureena drava a do 1912/1913. i nacionalno homogena Srbija slobode bile zasnovane na francuskom ustavu i drugim liberalnim zakonskim odredbama ali su bile samo normativne Srbija bila teko izranjvana ratom no obodrena trijumfalnom pobjedom u Hrvatskoj poetkom II. polovine 19. st. stvoren je jugoslavizam na temelju ilirizma kao svojevrsna nadnacionalna ideja prvotno se zalae za povezivanje junih Slavena u Monarhiji u revoluciji 1848/1849. u jugoslavenstvu se hrvatstvo i hrvatski nacionalni osjeaj povezuje sa irim osjeajem kulturne pripadnosti slavenstvu i jugoslavenstvu kao okviru i uvjetu opstanka male hrvatske nacije glavni ideolog jugoslavenstva u HR bio je Franjo Raki u doba stabilne Monarhije ideje o zajednikoj jugoslavenskoj dravi bile nejasno izraavane a jo je nejasnije bilo koje bi prostore takva drava obuhvatila tijekom WWI. jugoslavenska je ideja postala i politika ideja Hrvati u Srbi bili daleko najbrojniji narodi i u prvoj i u drugoj Jugoslaviji pri emu su na mnogim podrujima ivjeli ispremijeano hrvatski i srpski odnosi bit e najvaniji i najtei dio jugoslavenskoga dravnog i etnikog problema nova drava obuhvatila prostor od Alpa gotovo do Egejskog mora, prostor koji od 4. st. nije bio pod jedinstvenom upravom nacionalne su dileme bile u sreditu panje a narasle su i drutvene suprotnosti i sve brojnije radnitvo nametalo je klasno pitanje

HRVATSKO DRUTVO DO 1914.

usprkos dramatinom rastu hrvatsko je drutvo ipak bilo zaostalo u odnosu na druge zemlje u Monarhiji i u odnosu na druge razvijene europske zemlje tek 20% stanovnitva u Hr ivjelo od zanimanja u industriji, obrtu, trgovini i prometu politiki okvir i naslijeene drutvene strukture nisu omoguavali brz napredak jer su unutranje razlike i dalje bile velike u poetcima modernizacije sredinom 19. st. u Banskoj Hr postojalo je staleko feudalno drutvo, u Vojnoj krajini vojno drutvo s feudalnim elementima, a u Dalmaciji drutvo mediternaskog, komunalnog tipa te dijelom feudalno a dijelom mediteransko drutvo u Istri sva su se ta drutva poetkom 20.st. transfromirala u seljako-graansko drutvo s elementima predkapitalistikih oblika proizvodnje i naina ivota tek poetkom 20.st. nagovijta se transformacija iz velike u malu obitelj (industrijalizacija) u privrednom razvoju na poetku 20.st. najvie se razvila Rijeka sa svojih 6 velikih poduzea, promet rijeke luke takoer strelovito rastao poveao se broj pruga u sjevernoj Hrvatskoj banke nisu raspolagale znatnijim kapitalom i oslanjale su se nabanke u razvijenijim idjelovima Monarhije intenzivira se gradnja neoklasicizam i secesija 28.6.1914. Gavrilo Princip (Mlada Bosna) izvrio atentat na Franju Ferdinanda Srbija odbila pustiti inspektore iz Monarhije da obave istragu na to je A- U objavila rat Srbiji a Rusija je navijestila rat Austro-Ugarskoj, u seljdeih nekoliko dana ukljuila se Njamka na strani Austrije te Velika Britanija i Francuska na strani Srbije i Rusije te je rat zahvatio gotovo cijelu Europu hr vojnici uli u rat bez pravih motiva i jasna cilja, trebali su se boriti za dravu s kojom je njihova nacionalna politika bila ve desetljeima u sukobu

JUGOSLAVENSKI ODBOR
ratne operacije u WWI. uglavnom mimoile hrvatski teritorij ali su u njima sudjelovali brojni hrvatski vojnici (istono, srbijansko, talijansko bojite i posebno mornarica) domobranska zastava, hr trbojnica s geslom ''Za dom i kralja krv prolit valja'' i slogani ''nerazdijeljivo i nerazdruivo'' te ''viribus unutis'' kako je rat protjecao inili su se sve besmislenijima 2

rat neposredno zahvatio i hr prstor kad su krajem 1914. francuski brodovi doplovili do Visa, zapalili nekoliko skladita i povukli se sile Antante branile su A-U brodovima izlaz iz Jadrana Istra postala ugroena blizinom bojita kada se Italija pridruila Antanti i kad se otvorilo bojite na Soi i kasnije Piavi, posebno Pula, iz tog je razloga velik broj civila iseljen u logore u Austriji, ekoj i Moravskoj ustrojavanje ratne privrede od 5. kolovoza poveanje cijena ugljena i kruha, obustavljen redovni promet po Jadranu pa su se otoci nali u tekoj situaciji zbog ovisnosti o dovozu ita 1915. drava je postala distributer itnih sirovina a obiteljima su bile propisane itne zalihe 1916. cijela drava zapala u gospodarsku katastrofu lihvarenja, glad na to se nadovezale i slabe etve 1916. i 1917. zbog velike mobilizacije osjeao se nedostatak radne snage radili uenici to je uzrokovalo pad razine uenikog znanja u gradovima je civilni ivot bio rastrojen, novine su prestale izlaziti, mnoga su drutva prestala djelovati

dugo su vremena lanice Antante smatrale da je opstanak A-U nuan kao protutea Rusiji no kako je rat odmicao prihvaala se sve vie teza kako Monarhija ne moe preivjeti ve od poetka rata lanice Antante raspodjeljivale su eventualne teritorijalne dobitke po pobjedi za hrvatski teritorij bile zainteresirane Srbija i Italija LONDONSKI UGOVOR tajni ugovor iz travnja 1915., sile Antante obeale Italiji ako napusti Centralne sile velike dijelove istonojadranske obale hrvatski su politiari bili upoznati s takvim aspiracijama Ivan Metrovi koji je ivio tada u Rimu bio je snano politiki angairan na njegov poziv Frano Supilo, Ante Trumbi, Hinko Hinkovi i drugi napustili su Hrvatsku i okupili se u Italiji gdje su razgovarali sa veleposlanicima Srbije, Francuske i Velike Britanije ali nisu dobili nikakvih jamstava njihovo je miljenje bilo da hr ostanak u Monarhiji vie nema nikakve perspektive pa su polagali nade u dravnu zajednicu sa Srbijom i Crnom Gorom kako bi se ta ideja provela osnovn je u Parizu JUGOSLAVENSKI ODBOR koji se predstavljao kao zastupnik interesa zapadnog dijela budue Jugoslavenske drave (Hrvatska, Slovenija, BiH i Vojvodina) 3

Jugoslavenski odbor bio je nehomogeno tijelo sastavljeno od nekoliko istaknutih politiara i mahom osoba od manjeg politikog znaaja u kojem su se ispoljavali sukobi izmeu pristaa srbijanske vlade i neovisnih politiara 1915. dolo je do prvih kontakata Jugoslavenskog odbora i predstavnika srbijanske politike srbijanska vlada nikad nije smatrala Jugoslavenski odbor ravnopravnm sugovornikom odbor je uglavnom bio financiran donacijama hrvatske dijaspore u Americi ali je i srbijanska vlada financijski pomagala akcije Obora i njegove lanove Trumbi i Supilo bili su rijetki koji nisu dobivali novac od srbijanske vlade ime su sauvali etiki i politiki integritet Odbor je uivao aktivnu podruku britanskih javnih radnika, znanstvenika... srbijanska je vlada vodila dvostruku politiku krajem 1914. izjavila kako je ratovanje Srbija borba za osloboenje i ujedinjenje neslobodne brae, Srba, Hrvata i Slovenaca; nasuprot tome Pai je povremeno promicao i alternativnu opciju te se zauzimao da Srbija dobije nakon rata samo one zemlje ijim se prikljuenjem ne bi naruila srpska i pravoslavna veina u buduoj dravi (predlagao parcelaciju Slavonije na katoliku i pravoslavnu) dvojica istaknutih srpskih intelektualaca Ljubomir Stojanovi i Aleksandar Beli isticali kako u Hrvatskoj ima vie Srba nego Hrvata Pai se pozivao na naelo o osamopredjeljenju ali samo u svrhu razbijanja Monarhije a ne i naelo koje bi se primjenjivalo u novoj dravi neslaganja Paia i Jugoslavenskog odbora i zbog neslaganja u pitanju naina ujedinjenja i ureenja budue zajednike drave Pai je nepopustljivo bio za monarhistiko centralistiko ureenje Jugoslavenski odbor te posebno Frano Supilo zauzimali su se na ujedinjenje temeljeno na slobodnoj volji i ravnopravnosti svih naroda te na federalizmu koji bi uvaio povijesno oblikovane identitete od svih politiara Supilo je bio najvie svijestan razlika izmeu Odbora i srbijanske vlade u nainu konstituiranja i funkcioniranja budue zajednilke drave Supilo u Srbima, Hrvatima i Slovencima on vidio jedan narod s 3 imena, istog jezika i rase ali s razliitim povijesnim, dravno-pravnim i kulturnim tradicijama Supilo od Srbije traio odreene reforme koje bi sprijeile srbijansku prevlast i ''srpski ortodoksni ekskluzivizam'' - ako do toga ne bi dolo njegov je prijedlog bio da Hrvatska radi na stvaranju zasebne drave pa tek kasnije zajednike drave sa Srbijom 1916. Supilo istupio iz Odbora zbog nepomirljiva stava srbijanske vlade, blagonaklonog stava VB i Rusije prema pretenzijama Italije i Srbije te svae sa Trumbiem i drugima (Trumbiu je predbacivao oportunizam) 4

Trumbi je zamijenio Supila na elu Odbora Trumbi je Srbiji bio povoljniji za pregovore ali je zastupao miljenje kako se Srbija, Slovenija i Hrvatska moraju tretirati ravnopravno SVIBANJSKA DEKLARACIJA svibanj 1917. Jugoslavenski odbor u Carevinskom vijeu trai se ujedinjenje svih zemalja Austro- Ugarske u kojima ive Hrvati, Slovenci i Srbi u samostalno tijelo pod ezlom Habsburgovaca Josip Stadler zahtijevao stvaranje nove hrvatske dravno-pravne jedinice sastavljene od Hrvatske, Slavonije, Istre i Dalmacije te BiH u sastavu preureene dvojne Monarhije KRFSKA DEKLARACIJA srpanj 1917. sastanak Jugoslavenskog odbora s predstavnicima srbijanske vlade deklaracija uglavljuje osnovna naela ujedinjenja i ustroja budue Jugoslavenske drave monarhija s ustavnim, parlamentarnim i demokratskim ureenjem i srpskom dinastijom Karaorevia na elu zasnovanu na opim graanskim slobodama jamiola se jednakost tri zastave, tri narodna imena, tri vjere te oba pisma ZAGREBAKA DEKLARACIJA poetak 1918. Jugoslavenski odbor, hrvatske i bosanskohercegovake opozicijske stranke na osnovi Wilsonovih naela o samoodreenju naroda Nacrt temeljnih naela za koncentraciju Slovenaca, Hrvata i Srba zahtijeva potpuno neovisnu dravu RIM travanj 1918. odran kongres predstavnika potlaenih naroda Austro Ugarske zahtijeva se ruenje Monarhije, priznanje naroda kao saveznika i njihovih dobrovoljakih odreda kao saveznike vojske a njihovih narodnih odbora kao legitimnih tijela SPLITSKA REZOLUCIJA srpanj 1918. predstavnici dalmatinskih predratnih stranaka zahtjev da etniko jedinstven narod Slovenaca, Hrvata i Srba ima neotuivo pravo na ostvarenje jedinstvene drave

DRAVA SHS
pri samom kraju rata postalo je jasno da Monarhija nee opstati i da e narodi unutar nje teiti stvaranju samostalnih drava NARODNO VIJEE listopad 1918. sastali se predstavnici Slovenaca, Hrvata i Srba iz austrougarskih zemalja u Zagrebu Narodno vijee bilo je politiko predstavnitvo tih naroda u Austro-Ugarskoj s programom ujedinjenja u neovisnu i demokratsku dravu Narodno vijee imalo je svoj Sredinji odbor koji je sazivao plenarne sjednice, vodio tekue poslove, imenovao povjerenike i sl. MANIFEST CARA KARLA 16. listopad 1918. nudi se se Monarhija organizira kao savezt slobodnih naroda za takav kompromis bilo je ve prekasno 19. listopada Sredinji odborobjavio tekst kojim Narodno vijee odbacuje carski proglas deklarirali su kako preuzimaju u svoje ruke voenje narodne politike zahtjev za ujedinjenjem naroda Slovenaca, Hrvata i Srba u potpuno suverenu dravu ureenu po naelima politike, ekonomske demokracije te dokidanje svih socijalnih i ekonomskih nepravdi i nejednakosti zahtjev za sudjelovanjem na buduoj mirovnoj konferenciji najavljuje se raskid sa Monarhijom 29. listopad sjednica Hrvatskog sabora sjednicu vodili Bogdan Medakovi i Pero Magdi Sabor razvrgnuo sve veze s Austrijom i Ugarskom te proglasio Dalmaciju, Hrvatsku i Slavoniju nezavisnom dravom Sabor priznao Narodnom vijeu vrhovnu vlast Narodno vijee SHS potvrdilo je bana tako je nastala Drava SHS koja je obuhvaala Sloveniju, Hrvatsku, BiH i Vojvodinu (sve JS zemlje unutar HM) sjedite nove drave bio je Zagreb 6

ni jedna vlada nije priznala novu dravu prostor Drave SHS ostao je bez regularne vojske i policije pa je na taj prostor poela ulaziti srpska i talijanska vojska talijanska je vojska do sredine studenog 1918. zauzela Istru, Rijeku, kvarnerske otoke, Vis, Lastovo, Mljet, Hvar, Korulu, Pag, zadarske otoke, Zadar, ibenik te priobalje koje je gravitiralo ovim dvama gradovima kada bi stizali u neki grad ili otok Talijani bi najavljivali kako dolaze u ime Antante kao osloboditelji i da njihov postupak nema politiki znaaj im bi se osjetili dovoljno snanima raspustili bi lokalne odbore i proglasili okupaciju Dalmatinci su molili srpsku vladu da isposluje kod Antante prestanak talijanske okupacije ili ako to ne moe, da se to stanje transformira u okupaciju od strane svih drava Antante ili bilo koje pojedine osim Italije na neke je teritorije Italija polagala pravo temeljem Londonskog ugovora ali je grabila i mnogo vie Rijeka Talijani uli 4. studenog toboe kao dio Antantinih snaga ali je ve 5. studenog u grad ula i srpska vojska srpska vojska kasnije je na prijevaru udaljena iz grada a novi odredu u Rijeku stiu 17. studenog, vlast je oduzeta Narodnom vijeu i predana Talijanskom narodnom vijeu u meuvremenu su odredi sprske vojske napredovali kroz Hrvatsku, dio je iao kroz Slavoniju prema Zagrebu a dio od Dubrovnika du obale zbog talijanskog presizanja uzbuenje oko dolaska srpske vojske Belih orlova, bilo veliko PANJOLSKA GRIPA od listopada do prosinca 1918. koja se moe zabiljeiti kao jedna od najteih epidemija koja je pogodila Hrvatsku uope suvremenicu procijnjuju kako je u II. polovini 1918. godine bilo oboljelo gotovo 90% stanovnika Hrvatske (manjak lijenika zbog rata, bolnice bile zauzete ranjenicima) nema statistikih podataka o broju umrlih ali se brojka procjenjuje na najmanje 20 000 osoba neke dijelove HR i BiH potkraj rata zahvatila i glad pogotovo Dalmatinsku zagoru i Hercegovinu 1917. godine iz Hercegovine je 17 000 djece, u organizaciji fra Didaka Buntia smjeteno u koliko-toliko imunije obitelji u Slavoniji i Srijemu vijesti da se u Rusiji formirala vlast ''radnika i seljaka'' utjecala je na podizanje samosvijesti najirih slojeva o njihovom znaaju u drutvu utjecaj Oktobarske revolucije na zbivanja ipak ne treba preuveliavati

ZELENI KADAR - pred kraj rata u sjevernoj Hrvatskoj, u selima i krajevima koje andamerija nije mogla kontrolirati pojavile su se naoruane skupine to su ih uglavnom inili dezerteri iz austro-ugarske vojske ali i siromani seljaci napadali i pljakali veleposjednike, trgovce, lihvare, idovske duane... kako bi se stanje stabiliziralo Narodno je vijee organiziralo narodnu strau koja je brojila 10 000 ljudi, no njihov je najvei problem bila nedisciplina Narodno vijee SHS je dalo naputak mjesnim odborima da njihovi lanovi mogu biti samo Slovenci, Hrvati i Srbi a Nijemci i Maari nikako zeleni kadar opstao i nakon kraja rata krajem 1918. procjene bile da ih ima oko 45 000 u Vukovaru, Osijeku i Zadru osnovan stoga prijeki sud no stanje se godinama nije smirivalo 1920. 1923. banda pod vodstvom Jove Stanisavljevia aruge djelovala u Slavoniji aruga je 1923. uhvaen i osuen na smrt

DOBA CENTRALIZMA
STVARANJE KRALJEVSTVA SHS
jugoslavenska opcija ujedinjenje Drave SHS sa Kraljevinom Srbijom jedino rjeenje koje se moglo ostvariti u zadanim vojno-politikim i drutvenim okolnostima u zemlji i inozemstvu ENEVA 6.-9. studeni sastali se predstavnici Kraljevine Srbije, Narodnog vijea SHS, Jugoslavenskog odbora i srbijanske opozicije izjasnili se za ujedinjenje Srba, Hrvata i Slovenaca Nikola Pai pod pritiskom Antante bio prisiljen na kompromis Narodno vijee bila realnija politika snaga od Jugoslavenskog odbora potpisali da e stvoriti dravni provizorij u kojem bi postojalo zajedniko ministarstvo sa zadatkom da organizira zajedniku dravu do saziva ustavotvorne skuptine to bi ministarstvo odluivalo o unutarnjim i vanjskim poslovima, ratnoj mornarici, pomorskoj trgovini etc. Ustavotvorna skuptina odluivala o monarhijskom ili republikanskom obliku vladavine u tom prijelaznom razdoblju funkcionirale bi i dvije vlade srbijanska i vlada Narodnog vijea SHS dogovoreno je da se u dravu pozove i Kraljevina Crna Gora dogovori o ustrojstvu drave i drugim vanim pitanjima ostali su nedovreni srbijanska vlada nije dala nikakvih jamstava nepriznata u svijetu, prestraena talijanskim napredovanjem, izloena manipulacijama i diplomatskim igrama bez vlastitie oruane sile Drava SHS bila je prisiljena na hitne korake u naelu se prihvaala zajednika drava sa Srbijom srbijanska je vojska u meuvremenu ula na teritorij Drave SHS estoke rasprave na kojim bi konceptima trebalo poivati ujedinjenje: Stjepan Radi konfederalno- federalni koncept s utvrivanjem uvjeta i jamstava oko ujedinjenja

Svetozar Pribievi ujedinjenje treba izviti odmah, to bi znailo da su prevladale unitarisitko-centralistike ideje Zakljuak i Naputak Sredinjeg odbora Narodonog vijea SHS o ujuedinjenju sa Kraljevinom Srbijom 24. studeni traili da se organizacija budue drave preputi odluci ustavotvorne skuptine koja bi takvu odluku morala izglasati 2/3 veinom te da vladar do te odluke bude regent, prijestolonasljednik Aleksandar izaslanstvo sastavljeno od 28 lanova pourilo u Beograd pod dolasku u Beograd izabrali 5 lanova sa zadatkom da napiu Adresu kojom e se obratiti Aleksandru razilazila se miljenja Ante Pavelia zubara i Svetozara Pribievia Paveli traio da se jasno naglasi potivanje dravnopravnih povijesnih individualiteta te potivanje teritorijalnih granica pokrajina, njihovih autonomnih prava Pribievi smatrao da prvo treba obaviti ujedinjenje Drave SHS s Kraljevinom Srbijom i Crnom Gorom te da se o svemu ostalome raspravlja nakon ujedinjenja Pribievi se nije elio obazirati na Naputak te ga je smatrao samo eljama a ne zahtjevima konanu redakciju napravili su Paveli, Pribievi i Smodlaka ADRESA sadrava samo neke ideje sadrane u Naputku Narodnog vijea Paveli se Adresom obratio Aleksandru koja je svu vlast i politiku inicijativu preputala regentu 1. prosinac 1918. PRVOPROSINAKI AKT Aleksandar proglasio Kraljevstvo SHS izaslanstvo potpisalo akt o ujedinjenju Prvoprosinaki akt akt je bio jednostran jer ga nisu potpisali predstavnici dviju ravnopravnih strana ve je regent samo priopio svoju odluku u ime Narodnog vijea svoj je potpis stavio i Ante Trumbi 25. studenog Politiko zastupnitvo Vojvodine proglasilo izjavu o prikljuenju Kraljevini Srbiji 26. studenog isto potpisala i crnogorska Narodna skuptina korist od nove zajednice Hrvatskoj bila je ta to se prikljuila Srbiji koja je bila na strani Antante pa talijanske pretenzije nisu mogle biti do kraja ostvarene Italiji su pripali Istra, Zadar, Cres, Loinj, Ilovik, Susak, Unije, Lastovo i Palagrua 10

da nije stvorena nova drava Italija bi od Hrvatske vjerojatno otela i vie teko je rei to su o tadanjim vanim dogaajima mislili iri krugovi stanovnitva, veina ih je bila i bez spoznaje da politika elita u tim tjednima odluuje o tako vanim pitanjima nakon raskola meu pravaima 1908/1909. sljedbenici Mile Starevia (milinovci) sve su otvorenije optirali za jugoslavensku ideju iz Beograda dolazila ideologizirana slika povijesti strane su sile raskomadale jedan u prolosti navodno jedinstven narod i meusobno ga politiki i kulturalno odvojile ujedinjenjem prema povratku mitologiziranom jedinstvenom nacionalnom podrijetlu Stjepan Radi 3. prosinac 1918. na velikoj skuptini HPSS-a u Zagrebu iznio republikanski program dravne zajednice te izjavio ''hoemo da budemo sa Srbijom ali ne pod Srbijom'' 5. PROSINAC kada je poetkom prosinca vijest o ujedinjenju stigla u Zagreb slubeni su krugovi poticali slavlje 3. prosinca povjerenik za javnu sigurnost u Zagrebu Budislav Grga Anelinovi zabranio je Hrvatsku list HSP-a (frankovaca) zbog objavljenog proglasa o ujedinjenju nezadovoljstvo ljudi je proizlazilo iz injenice to je veina smatrala kako je preduvjet slobode republika a ne monarhija (zbog iskustva s Habsburgovcima) dogaanja bila sluajna i stihijska poelo je s vojnicima 53. i 25. puka koji su protestirali na Jelaievom trgu i vikali ''ivjela Hrvatska republika'' i ''ivjela boljevika republika'' nejasno je za to su se zalagali i to su htjeli poto su demonstranti stigli na trg vladine snage (sokolai i drugi dragovoljci) poeli su paljbu iz okolnih kua smrtno stradalo 15 a vie od 20 osoba je ranjeno iste noi zg garnizon je razoruan a spomenute 2 pukovnije bile su ukinute uvedene su i izvanredne mjere ogranieno je vrijeme rada javnih lokala, zabranjeno je okupljanje i bilokakvo oglaavanje vojska se bunila takoer u Osijeku i Naicama zbog malih plaa i nedostatka hrane ti dogaaji kasnije su razliito tumaeni osobito u doba NDH kada je taj in bio predstavljen kao poetak hrvatskog bunta protiv novostvorene drave potkraj 1918. pobune i demonstracije vojnika i graana bile su este ne samo u Hr ve i u Njemakoj, Austriji i Maarskoj

11

socijalistike i boljevike ideje prodirale su meu vojnike na cijelom podruju Drave SHS nesuglasice izbile i po pitanju uloge srbijanske vojske vrh vojske bio je siguran oslonac karaorevievske politike neki su vojsku koja je okpirala ex A-U doekali kao oslobodilaku dok je s druge strane ona bila nasilnika i nedisciplinirana poetkom 1919. vojsci je nareeno da se ne smije sluiti batinama ali je i dalje bilo samovolje niih zapovjednitava i pojedinaca vojsku je u uvanju reda i mira zamijenila andamerija koja je znala ak i ubijati neposlunike (kanjavali ih za to samo suspendiranjem) na ex podrujima A-U austrougarska je kruna i dalje ostala plateno sredstvo od kraja 1919. na sve se novanice uz proviziju od 20% stavljala markica 1920/1921. poela unifikacija monetarnog sustava a srbijanski je dinar postao jedino plateno sredstvo zamjenjivan je u odnosu 4 krune za 1 dinar iako je stvarna vrijednost valuta tada bila podjednaka porezi realno poveani 4 puta jer su izraavani u krunama a morali su biti plaani u dinarima porezi su odreeni 1920. i morala se platiti godina unatrag u Sloveniji rasla opozicija Beogradu kada su osjetili potiskivanje nacionalnih interesa i pokuaje asimilacije organizacija vlasti u hrvatskim zemljama: ostala ista kao i u Dravi SHS Zemaljska vlada za Hrvatsku i Slavoniju na elu s banom Zemaljska vlada za Dalmaciju potkraj prosinca 1918. osnovana prva vlada Kraljevine SHS Aleksandar je proglaen za regenta i odmah je pokazao sklonost da se ponaa kao diktator mandat je povjerio prvaku Narodne radikalne stranke Stojanu Protiu a ne Nikoli Paiu uglavljeno je da postoji Privremeno narodno predstavnitvo u vrijeme dravnopravnog provizorija kao svojevrsni parlament vlada je imala znaajne ovlasti u izvrnoj ali i u zakonodavnoj proceduri jer je donosila razne uredbe koje nisu ile na raspravu estoke kritike komunista i nekih graanskih politiara 12

broj poslanikih mjesta za svaku pokrajinu odreivan je proporcionalno broju stanovnika u toj vladi Ante Trumbi postao je ministar vanjskih poslova ali je neusporedivo moniji od njega bio Svetozar Pribievi, ministar unutarnjih poslova Pribievi je dobio priliku provoditi vlastite ideje o stvaranju unitaristike i centralistike drave ukidao je autonomije opina, dekretima uvodio opinski red, rasputao politki nepoudna gradska zastupstva, zabranjivao opozicione publikacije ak i ako nisu imale izaen politiki karakter MANIFEST REGENTA ALEKSANDRA poetak 1919. nagovijestio ustavno-parlamentarnu vladavinu, ope pravo glasa, slobodne izbore za ustavotvornu skuptinu, rjeavanje agrarnog pitanja, utvrivanje dravnih granica u podudarnosti s etnikima te brigu za vojnike i ratne stradalnike u sljedeim mjesecima vlada je ukinula preostale kmetske, kolonatske i druge podlonike odnose, eksproprirala velike posjede te time pokrenula agrarnu reformu u tu svrhu 1919. bilo osnovano Ministarstvo za agrarnu reformu bilo je favoriziranja po nacionalnoj liniji najbolje prolazili srpski seljaci, tzv. solunai (koji su se potkraj rata borili na Solunskom frontu) naelno je zemlja trebala prijei u ruke onog koji ju je obraivao 30 godina ali je i s tim bilo problema u Kraljevstuv SHS napravljen je znaajan korak naprijed u uvoenju nekih politikih sloboda u odnosu na stanje u A-U birako je pravo dano svim punoljetnim mukarcima razlog naglog jaanja HRSS-a ipak je u Kraljevstvu stvoren tip vladavine koji se moe nazvati anciem regime i dalje je ustrojena kao centar koji dominira periferijom, vlast i vlasnitvo nisu odvojeni, monarh kontrolira prisvajanje dobara i podjeljuje privilegije, te postoji podjela na bogatu manjinu i siromanu veinu centralitam, hegemonizam i velikosrpstvo Srbi su nametali Hrvatima i drugim regijama i narodima velikosrpski koncept broj Hrvata koji je podravao reim oigledno se smanjivao kako se bliio WWII. Pai i Pribievi tvrdili su 1923. da je Kraljevina SHS steena krvlju i da se pod cijenu krvi mora sauvati Beograd priznao postojanje hrvatskog pitanja tek 1930ih ali je tada ve bilo prekasno

MEUNARODNI POLOAJ NOVE DRAVE

13

nakon kraja rata 1918. postavilo se pitanje granica Kraljevstva SHS Meimurje od 1860. pripadalo Maarskoj iako je hr stanovnitvo bilo u golemoj veini konvencijom izmeu Antante i Maarske 13. 11. 1918. Drava je odreena kao demarkacijska linija po emu bi Meimurje ostalo u Maarskoj u Meimurju izbile pobune ije uzroke treba traiti u socijalnom i nacionalnom nezadovoljstvu maarske su vlasti proglasile prijeki sud streljano ili objeeno 105 Meimuraca iz Va krenula akcija oslobaanja Meimurja ali je zavrila neuspjeno krajem prosinca u Vu se organizirala vojska od jedinica iz raznih krajeva Hr koja je pod vodstvom pukovnika Slavka Kvaternika na Badnjak ula u Meimurje Italija kao zalog pritiska na Jugoslaviju Italija je i dalje drala dijelove Dalmacije koje je zaposjela 1918. iako je bilo jasno da mirovnim sporazumom koji e uslijediti nee nita dobiti osjetljivo razgraniene po pitanju Istre i Rijeke talijanska je vojska potkraj prosinca 1918. ula u Drni i Knin te nstavila prema Sinju i Muu ime je dola u splitsko zalee Kraljevstvo SHS sporo se afirmiralona meunarodnom planu njegova delegacija sudjelovala je u radu Versaillske mirovne konferencije s ogranienim pravima kao delagacija Kraljevina Srbije predovdio ju Nikola Pai prvi su Kraljevstvo SHS priznali Norveka, Grka, SAD i vicarska a tek poetkom lipnja Francuska i Velika Britanija jer su bile u obvezama prema Italiji Italija traila da se Kraljevstvo SHS ne prizna Kraljevstvo SHS dobilo je kolektivno priznanje 28.6. 1919. kada je potpisan Versajski ugovor s Njemakom u Versaillesu nije rjeeno razgranienje Kraljevine i Italije veliko je nezadovoljstvo Talijana izazvala namjera Woodrowa Wilsona da prisili Italiju na odricanje od njenih aspiracija u jesen 1919. Gabrielle D'Annunzio (pjesnik) uao je sa svojim paravojnim legionarim u Rijeku imao je podruku dijela rijekog graanstva ali je ubrzo poeo provoditi teror 1920. iskcali se i na Krku gdje ih je od poetnih 30ak do kraja godine bilo 1000

14

D'Annunzio namjeravao politikom svrenog ina prikljuiti Rijeku Italiji no tome se suprotstavila vlada u Rimu bojei se za svoj meunarodni ugled zategnuti odnosi Italije i Kraljevstva SHS poeli pregovori uz sudjelovanje predstavnika SAD-a, Velike Britanije i Francuske, s jugoslavenske strane glavni je pregovara bio ministar vanjskih poslova Ante Trumbi pregovori bili popraeni nemirima du istonojadranske obale konaan krug pregovora odran je u Rapallu kraj Genove RAPALLSKI UGOVOR studeni 1920. ugovor o razgranienju zbog pritiska velikih sila i talijanske nepopustljivosti i odlunosti da silom uspostavi granice predviene Londonskim ugovorom ugovorene su odredbe ispale krajnje nepodovljne za Kraljevstvo SHS Italiji pripojeni : Istra, Zadar, Cres, Loinj, Lastovo, Palagrua stvorena Slobodna drava Rijeka (100 km2) sporazum je predviao zajedniko djelovanje protiv pokuaja restauracije Habsburgovaca povlaenje Italije iz okupiranih podruja oduilo se sve do 1923.-1924. Rapallskim ugovorom omogueno talijanskoj nacionalnoj manjini pravo optiranja za talijansko dravljanstvo, uporaba talijanskog jezika i sloboda vjere, istodobno hrvatskoj i slovenskoj manjini u Italiji nisu dana nikakva zakonska jamstva koja bi omoguila njihovu nacionalnu opstojnost unato tome pripadnici talijanske manjine iseljavaju se iz podruja koja nisu po Rapallskom ugovoru pripala Italiji 1921. ugovor je ozakonjen bez parlamentarne rasprave i potvren kraljevom odlukom Trumbi nalazio u ugovoru dobre strane sauvana Dalmacija obeana u Londonu 1915., Istrani mu zamjerali da je prodao Istru i Rijeku u zamijenu za Dalmaciju povukao se Vjekoslav Spini iz politikog ivota nakon zakljuenja sporazuma u Rapallu Trumbi je podnio ostavku na mjesto ministra Aleksandar ga je odlikovao visokim ordenom ali ga je Trumbi odbio primiti 1920. D'Annunzio se morao povui sa svojim pristaama Slobodna drava Rijeka nikada nije realizirana vlast je u gradu preuzela Autonomaka stranka Ricarda Zanelle u oujku 1922. izvren je faistiki pu pa je Zanella morao pobjei na jugoslavenski teritorij

15

RIMSKI SPORAZUM iz 1924. verificirano stanje na terenu 2 drave sporazumjele se da Rijeka pripadne Italiji sporazum ukljuivao Ugovor o prijateljstvu i srdanoj suradnji 1920. mirovni sporazum u Trianonu Jugoslavija i Maarska postignut teritorijalni kompromis SHS bezuspjeno pokuavala dobiti ''bajski trokut'' te dio Baranje s Mohaem razgranienje dogovoreno na temelju demarkacijske linije Kraljevstvo SHS u vanjskoj se politici oslanjalo na Francusku i Veliku Britaniju 1921. Francuska je uspjela povezati ehoslovaku, Rumunjsku i Kraljevstvo SHS u obrambeni savez Mala Antanta koji je trebao tititi poredak osnovan u Versaillesu savez je predstavljao i 'sanitarni kordon' prepreku jaanja novostvorenog SSSR-a i obranu protiv Maarske percepcija Hrvata kao germanofilnog i stoga potencijalno nelojalnog elementa u francuskoj diplomaciji 1927. ugovor Francuske i Jugoslavije o ''vjenom prijateljstvu''

IZBORI 1920.; NOVA POLITIA SLIKA

stranke koje su prije WWI: obiljeavale politiki ivot sada su u novom, jugoslavenskom ambijentu gotovo u potpunosti nestale 1920. Zakon o izborima za Ustavotvornu skuptinu izborno pravo proireno ukidanjem izbornog cenzusa ali je uskraeno enama, oficirima, podoficirima i vojnicima nisu mogle glasati ni osobe koje su imale zaviajnost u drugim dijelovima nekadanje Monarhije Maari, Nijemci, Rumunji, idovi kao i oni koji su optirali za talijansko dravljanstvo zbog velikog broja nepismenih bilo je odreeno glasanje kuglicom na izborima u studenom 1920. sudjelovale su 22 stranke Demokratska stranka dobila je najvei broj glasova, zatim Narodna radikalna stranka pa Komunistika partija Jugoslavije i HRSS u Hrvatskoj su znaajne bile: Hrvatska teaka stranka (vodstvo Jurja uteja i Barie Smoljana) 16

Hrvatska zajednica (umerenjaka, graanski orjentirana) Hrvatska stranka prava HRSS najjaa stranka u Hrvatskoj, trea u zemlji, etvrta po broju mandata 1920. istakli kandidacijske liste samo na podruju Hrvatske i Slavonije na parlamentarnim izborima 1923. HRSS e biti jo uspjeniji tijekom 1920ih (za razliku od 1930ih kada postaje svehrvatska stranka i interesi seljatva bivaju potisnuti u drugi plan) ostat e predstavnici seljakog sloja Hrvatski blok HFSS sa HSP-om, u opoziciji HSS-u Stjepan Radi za vrijeme rata postao karizmatini voa za kojim je krenula veina hrvatskoga naroda bio je vrlo vjeta politiar, katkad demagog, ali i vrlo obrazovan politolog u programatskim spisima isticao je vrijednost seoskog naina ivota koji je uzdignut na razinu kulturno-povijesnog naslijea s jedinstvenim etikim vrijednostima u razne dokumente unio i niz liberalnih stavova koji su buduu Hr vidjeli kao demokratsku zajednicu ''doma i naroda'' utemeljenu na socijalnoj pravdi, narodnom prosvijeivanju i vladavini prava, predviao je i strogu kontrolu izvrne i zakonodavne vlasti putem referenduma i plebiscita jedan od Radievih velikih protivnika bila je i Katolika Crkva u crkvenoj je hijerarhiji vidio ozbiljnog suparnika suzbijao pretnzije HPS-a (pukai, klerikalci) Radieva djelatnost i dominantna pozicija HSS-a blokirali su istinsko viestranaje u Hrvatskoj Radi je bio protivnik komunizma nastojao je buntovni raspoloenje irih slojeva usmjeriti da rjeenje svojih problema trai u demokratskim reformama koji e u Hr poloaj obinih ljudi uiniti slinim onom u SAD-u (bili upoznati s njime jer su hr seljaci u Americi imali mnogo rodbine iseljenika) od tuda Radiu njegov strastveni republikanizam

Radieve metode obrauna sa politikim protivnicima bile su katkada grube i neprimjerene 1925. postao ministar prosvjete javno napadao beogradsku vladu 1923. (2 g. nakon toga uao u nju a da se ona nije znaajnije promijenila) mnogo je putovao i obiao mnoga sela i gradove u Hr i BiH 17

zagovarao mirotvorstvo boriti se valja samo ustavnim sredstvima a ako toga nema onda samo pisanom i ivom rjeju za ivota i nakon smrti iznosile se vrlo razliite ocjene o njegovoj ideologiji i politikoj praksi njegova je zasluga ta to je hr seljatvo postalo politiki subjekt Hrvatska puka stranka osnovana 1920. godine nastala je iz jedinstvenog Hrvatskog katolikog pokreta djelovala je preteno u BiH ali i u Hrvatskoj zastupala konzervativne stavove i nastojala suzbiti utjecaj graanskih liberalnih stranaka ali i komunistikih ideja zalagali se za autonomiju pokrajina sastavljenih po konfesionalnom kriteriju bili su protiv centralizma ali i federalizma federalizmu se protivili jer su smatrali da se granice nastanjenosti Hrvata i Srba ne moug odrediti zalagali se za narodno jedinstvo i isticali da su tri imena, S,H,S tri grane na zajednikom stablu jugoslavenstva na izborima 1920. znaajniju su podrku imali tek u istonoj Slavoniji i sjevernoj Bakoj a jo vie u srednjoj Bosni i Hercegovini, najvie glasova dobili u sinjskom i imotskom kotaru na izborima 1920. u Dalmaciji bili najjaa stranka inspirirani Strossmayerovom idejom crkvenog jedinstva, tijekom WWI. podravale tezu o narodnom jedinstvu Hrvata, Slovenaca i Srba, bile su pomirljive prema liberlanim strujama te su pristajale uz irili-metodsku ideju (pribliavanje pravoslavcima Srbima) Hrvatska zajednica osnovana 1919. godine zagovarali unitarizam, narodno i dravno jedinstvo prilagodili unitarizam nezadovoljstvu koje je izviralo iz nametanja centralizma pa su stoga zahtjevali da se utvrdi ravnopravnost svih triju plemena i triju imena smatrali da se radi o jednom troimenom narodu kojemu treba omoguiti jedan vid decentralizacije drave ''federalizam zaogrnuli unitaristikim platem'' 18

u narednim godinama odmakli se od poetnog unitarizma nikada nisu uspjeli stei podrku seljatva, bili su stranka hrvatske graanske inteligencije stranku vodio Matko Laginja protivnici ga podrugljivo nazivali ''karnevalskim starcem'' a stranku ''cilindrakom'' na izborima 1920. nastupili zajedno sa Hrvatskom teakom strankom Narodni klub koji je dobio zamjetniju podrku tek na dubrovakom podruju 1923. prestali biti relevantnim faktorom na hrvatskoj politikoj sceni Hrvatska teaka stranka 1920. dobili znaajnu podrku u zapadnoj Hercegovini i Posavini Hrvatska stranka prava sudjelovali na izborima 1920. i ostali marginalnom strankom nakon 1929. prestali djelovati u Hrvatskoj preselivi se u inozemstvo i formiravi se u ustaki pokret republikanske stranke: Komunistika partija Jugoslavije HRSS Republikanska stranka Socijalistika radnika partija Jugoslavije komunista (SRPJ-k) smatrali da je potrebna radikalna socijalna promjena na itavom jugoslavenskom podruju ujedinjenjem socijalistikih i socijaldemokratskih stranaka nastala 1919. SRPJ komunista (SRPJ-k) u slejdeim mjesecima iskristalizirala su se 2 razliita ideoloko-politika pristupa: zastupnici komunistike/lenjinistike struje smatrali su da su sazreli uvjeti za proletersku revoluciju centrumai drali da u zemlji ne postoje uvjeti za takav prevrat i da e tek postupna evolucija dovesti do prilike za revoluciju Drugi kongres (lipanj 1920.) prihvaen komunistiko-lenjinistiki prijedlog partijskog programa i statuta odlueno preimenovati stranku Komunistika partija Jugoslavije lanica Komunistike internacionale

19

bore se za ruenje buroaskog poretka i uspostavljanja diktature proletarijata stvaranjem sovjetske republike Jugoslavije koja e stupiti u sovjetsku federaciju balkanskopodunavskih republika revolucionarna partija tajna organizacija sa zavjerenikim namjerama da donese klasnu svijest radnikoj klasi princip demokratkog centralizma kad ase jednom donese odluka ona se mora striktno potivati komunisti imali vrlo aktivnu omladinu Savez komunistike omladine Jugoslavije SKOJ (skojevci) osnovan u listopadu 1919. u Zagrebu na izborima 1920. komunisti su istakli program koje je, ne otklanjajui posve put polaganih reformi i parlamentarizam zagovarao klasnu borbu i socijalistiku revoluciju na tim izborima osvojili 3. mjesto po broju mandata u Ustavotvornoj skuptini u Hrvatskoj i Slavoniji postigli jedan od najslabijih rezultata Starinarski blok izali na lokalne zagrebake izbore 1927. godine te su se zalagali da siromani graani budu zatieni najmoprimci kao i da se grade mali stanovi Jugoslavenska demokratska stranka osnovana poetkom 1919. godine jezgra joj je bila iz predratne srpske politike scene okupljala raznorodne grupe samostalnih radikala, naprednjaka i liberala iz Hrvatske joj priao dio Hrvatsko-srpske koalicije na elu sa Svetozarom Pribieviem pristupile i znaajne linosti poput Ante Pavelia zubara, Grge Tukana, Veeslava Vildera... na izborima 1920. najveu su podrku imali u Lici, Slavoniji i Baniji imali dosljednu unitaristiko-centralistiku koncepciju (i zbog mjeovitog nacionalnog sastava i birakog tijela na koje su raunali) smatrali sebe jugoslavenskom strankom (dok su radikali smatrali sebe srpskom strankom) razmimoilaenja unutar stranke bila esta najtei je potres bilo odvajanje Pribievia i njegove strnanke 1924. godine

20

demokrati su tijekom meuraa postajali sve vie srpska, a sve manje jugoslavenska stranka Radikali najjaa stranka u Srbiji nisu bili jedinstveni izmeu Nikole Paia i Stojana Protia dolo je u Ustavotvornoj skuptini do ozbiljnog razmimoilaenja Nezavisni radikali Proti se nije slagao sa Paievom centralistikom koncepcijom 1921. Pritu istupio iz vlade i osnovao novu stranku bez obzira na razlike, jugoslavenstvo se kod radikala ispreplitalo sa srpstvom radikali najvei izborni uspjeh postigli u Baranji i neto manji na Kordunu u Hrvatskoj je meu radikalima bio znaajan Milovan Grba u itavoim meuratnom razdoblju lanstvo u Demokratskoj ili Radikalnoj stranci bila je dobra preporuka ako ne i preduvjet za dobivanje posla u dravnoj slubi glasanja su na dravnim izborima bila javna Slovenija postojao konsenzus u otporu talijanskim i austrijskim presizanjima Slovenska ljudska stranka najjaa nakon poetne republikanske faze pronali kompromis s vladdajuim krugovima u Beogradu njihov oportunizam najjasnije se vidi u njihovom neglasanju za Vidovdanski ustav iz straha da ne izgube podrku izborne baze u Sloveniji ali to im nije smetalo da kasnije sudjeluju u vladama koje su se suprotstavljale ustavnoj reviziji kljuna osoba SLS-a bilo je Anton Koroec Slovenski liberali predvodili ih Albert Kramer i Gergor erjav pristajali uz centralistiko-unitaristiku opciju u ranim 1920ima bili bliski Svetozaru Pribieviu od 1929. podravali estosijeanjski reim slovenske stranke, pogotovo u kriznim situacijama prestavljale element koji je donosio prevagu vladajuim beogradskim krugovima u odnosu na anticentralistike snage, posebno hrvatske 21

Jugoslavenska muslimanska organizacija pod vodstvom Mehmeda Spahe izraavali interese bosanskohercegovakih Muslimana Bonjaka koji u to doba nisu bili nacionalan ve vjerska skupina (bili i Hrvati i Srbi) pristajali uz svakakve komproimise ako bi to znailo ostvarenje njihovih interesa jedan od glavnih interesa bilo je formiranje autonomne BiH ali se od toga elastino odustajalo Demijet djelovao na teritoriju Makedonije, Kosova i Sandaka okupljali pristae na vjerskoj osnovi ponajprije Albance i Turke stranka je bila konzervativna do 1925. podavali reimske stranke dobijajui zauzvrat male ustupke Savez zemljoradnika predvoen Mihajlom Abramoviem a kasnije Jovanom Jovanoviem zalagali se za centralistiku i unitaristiku dravu traili rjeavanje agrarnog pitanja protivili se irenju komunistikog utjecaja glasaka baza bili uglavnom seljaci iz Srbije i BiH, puno glasova dobili i u Dalmaciji do 1923. njihovo je birako tijelo gotovo u cijelosti preuzeo HRSS Jugoslavenska republikanska stranka vodstvo Jae Prodanovia bez utjecaja u politikom ivotu ali dosljedni republikanskoj ideji isticali da je temeljni dravni problem postojanje Monarhije Crna Gora javnost se dijelila na pristae jedinstvene drave sa Srbijom te je smatrala Crnogorce dijelom srpskog nacionalnog korpusa (bjelai) s druge strane bili zastupnici zasebne crnogorske ideje koji su se okupili u stranci crnogorskih federalista

22

i meu njima bilo razlika neki su se izjanjavali za autonomnu Crnu Goru u sklopu Kraljevstva SHS a drugi za obnovu pune crnogorske dravnosti (predvodio ih Sekula Drljevi) suraivali su sa hrvatskom opozicijom u okviru Seljako-demokratske koalicije

USTAVOTVORNA SKUPTINA I VIDOVDANSKI USTAV

vladajui beogradski krugovi donijeli privremeni Poslovnik Ustavotvorne skuptine prema kojem su poslanici bili obavezni odmah po izborupoloiti zakletvu kralju HRSS se odluio za bojkot rada Skuptine time su ostali pristae republike (komunisti i republikanci) bili znatno oslabljeni tim bojkotom HRSS je samo olakao pobjedu centralistiko-unitaristikih snaga ambicija vladajue radikalno-demokratske koalicije da nametne svoje gledite po pitanjima dravnog ustrojstva i politikog ivota zemlje upozorenja Mate Drinkovia da je centralizam bio poguban i za Rusiju, Austriju.... beogradske vlasti vodilem politku svrenog ina 28. lipanj 1921. Vidovdan izglasan je ustav podrkom demokrata i radikala te zastupnika Zemljoradnike stranke te Jugoslavenske muslimanske organizacije, Demijeta i Kmetijske stranke u pridobijanju tih glasova upotrebljavala su se sva mogua sredstva od pritisaka, podmiivanja, kupovanja glasova i tim je glasovima ustav izglasan obinom (natpolovinom veinom) suprotno odredbama Krfske deklaracije i suprotno odredbama Narodnog vijea SHS koje su za takvu odluku zahtijevale kvalificiranu veinu Ustav je ozakonio monarhijski oblik vladavine i ogranini parlamentarizam te promaknuo naela unitarizma i dravnog centralizma naziv drave Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, a ne Kraljevina Jugoslavija (realizirano 1929.g.) samo je formalno zajamena trodioba vlasti ustavna su rjeenja davala vladaru prednost pred Narodnom skuptinom zakonodavnu vlast vrili kralj i Narodna skuptina zajedniki kralj sazivao Skuptinu a imao je i pravo da je raspusti potvivao i proglaavao zakone 23

vrhovni zapovjednik vojske zastupao dravu u odnosima s inozemstvom graani imali pravo da biraju i budu birani, pravo na udruivanje, zbor i dogovaranje, slobodu tiska zakon o birakom pravu ena nije doneen tijekom itavog ivota Kraljevine pa su ene prvi puta glasale tek 1945. godine ustav sadravao i mnoge odredbe socijalno-ekonomskog karaktera drava se ustavnim odredbama obvezala da e poboljati higijenske uvjete, uvati narodno zdravlje, tititi poloaj majke i djeteta, pomagati zadrugarstvo, birnuti o invalidim, ratnoj siroadi i siromanima lihvarenje je bilo zabranjeno besplatna lijenika pomo i lijekovi jamilo se privatno vlasnitvo ustavna rjeenja i stvarnost bili u dubokom raskoraku ukinute su povijesne pokrajine a zemlja je raspodijeljena na 33 oblasti Hrvatska je bila podijeljenja na Zagrebaku, Karlovaku, Splitsku, Dubrovaku, Osjeku i Vukovarsku oblast Baranja je bila ukljuena u Novosadsku oblast, Meimurje u Mariborsku, nikada od 16. st. nije vlast sa sjeditem u Zagrebu imala tako ingerencija nad tako malim prostorom ovakvim se odlukama nastojao uspostaviti centralizam po kojem bi se sve vanije odluke donosile u Beogradu ustavnim je odredbama ukinut i Hrvatski sabor po prvi puta nakon vie stotina godina Aleksandar esto ruio vlade

IZGRADNJA DRAVE, STVARANJE REPRESIVNOG REIMA

kralj lukavo koristio svoju mo te je naizmjenino primjenjivao metode prinude i psiholokog poputanja 24

hrvatsku je opoziciju plaio vjetom propagandom o ''amputaciji'' Hrvatske da bi jedan dio Hrvatske pustio da se osamostali ali bi unutar granica ostataka drave ostao velik dio hrvatskog nacionalnog korpusa sklapanjem saveznitva sa slovenskim i muslimanskim strankama odravao veze i s hrvatskim disidentima plaio je hrvatsku javnost povratkom Habsburgovaca po potrebi je pootravao i policijsku represiju a u te svrhe upotrebljavao i vojsku ija je funkcija uglavnom bila obrana unutranjeg poretka najvii poloaji u vojsci (i dravi) bili su rezervirani za Srbe i Crnogorce nesrbi u vladi i drugim najviim upravnim institucijama uglavnom su sluili kako bi se stekao jugoslavenski karakter vlasti u samo jednoj vladi u 40 godina (1928.) premijer nije bio Srbin Anton Koroec statistika i katastri u loem stanju iako je u Kraljevstvu SHS postojao relativno slobodan parlamentarni ivot bile su oite tendencije da se nepoudni programi i ideologije potiru nedemokratskim sredstvima tako je vlada 1920. godine ponitila mandate komunistima jer nisu htjeli poloiti zakletvu kralju 1920. generalni trajk eljezniara odgovor na smanjenje steenih prava promet posve paraliziran vlada je sve eljezniare pozvala na vojnu vjebu i uvela prijeke sudove trajk bio slomljen 1919. Hrvatsku zahvatio prvi veliki val trajkova iji su ciljevi bili sklapanje kolektivnih ugovora, priznavanje radnikih povjerenika i osmosatno radno vrijeme drava je uvidjela probleme pa je tih godina poela uvoditi elemente suvremenog socijalnog osiguranja, u dvadesetima se zaposlenima proiruje zdravstveno osiguranje Obznana 1920. godine odredbe o mogunosti proganjanja zbog politikih ideja i politikog djelovanja zabranjenja komunistika i druga rastrojna propaganda navodi se da sloboda javne rijei i pisanja ostaje netaknuta ako se u njima ne vrijea Drava i ne izaziva javna demoralizacija oko 10 000 graana u svim dijelovima Jugoslavije bilo je hapeno s repertoara HNK skinuta je Krleina drama Galicija zbog pieva revolucionarnoljeviarskog stava i antimilitarizma ''bijeli teror'' gruba reimska politika nakon donoenja Ustava i Obznane (ime prema bjelogardejskom teroru u Francuskoj u 19. st. i sovjetskoj Rusiji) 25

Alija Alijagi, lan teroristiko-komunistike organizacije Crvena pravda, bez znanja partijskog vodstva ubio je ministra unutranjih poslova Milorada Drakovia tvorca Obznane nekoliko dana kasnije Spasoje Steji u pokuaju atentata nije uspio ubiti regenta Aleksandra u odgovoru na ubojstvo Drakovia drava je pokazala svoje represivno, batinako lice vlastima je ubojstvo ministra Drakovia dobro dolo jer je to bio povod izglasavanju Zakona o zatiti javne bezbednosti i poretka u dravi Zakon o zatiti drave represija je pojaana komunistikim su poslanicima oduzeti mandati KPJ je stavljen izvan zakona za razliku od Obznane koja je predviala 20ak dana zatvora, Zakonom o zatiti drave odreene su drakonske kazne represivne mjere protiv komunista ubrzo su se pokazale uspjenima (na dui rok izazvale samo jo ei otpor) legalne organizacije KPJ ubrzo rastrojene vjerni boljevikoj ideji preli su u ilegalu rasprave o taktici u novoj situaciji i trebali posve prekinuti rad u zemlji i djelovati samo u inozemstvu te, kasnije nazvane ''frakcijske borbe'' dodatno su oslabile organizaiciju prelazak u ilegalu samo je ubrzao proces pretvaranja komunistike partije u partiju totalitarnog tipa utjecaj Partije u tim godinama meu irim slojevima slabio Radi proganjan i suen prvi put od rujna 1919. do veljae 1920. pravai bili posebno na meti represivnih organa kulminacija progona 1921. kada je 14 pravaa, ukljuujui profesora Milana ufflaya osueno za urotu protiv drave, separatistiku akciju i vojnu pijunau

NACIONALNI I VJERSKI PANOPTIKUM

Orjuna Organizacija jugoslavenskih nacionalista Srnao Srpska nacionalna omladina Hrnao Hrvatska nacionalna omladina 26

tijekom 1920ih pojavila su se i etnika udruenja teili akcionom jedinstvu s Orjunom takve su organizacije bile nositelji solunatva isticanja zasluga i napora Srbije te glorificiranje njenih boraca u WWI. 1920. sokolska organizacija preimenovala se u Jugoslavenski sokolski savez stjegonoe integralnog jugoslavenstva i odluni protivnici komunizma, u Hrvatskoj i Sloveniji nastupali i protiv klerikalizma Orjuna osnovana 1921. u Splitu kao lokalna omladinska organizacija isprva pod imenom Jugoslavenska napredna nacionalna omladina (vrijeme nakon Obznane) Orjuna osnovni cilj Orjune bila je borba protiv komunizma i separatizma orjunaka ideologija i praksa posve su otvoreno koketirali s faizmom kao ideologijom i praksom imali karakteristina obiljeja crne odore, znake, specifian nain pozdravljanja naglaavali rasnost jugoslavenskog ovjeka i njegove kulture kljune rijei njihova programa bile mukost, snaga, rtva, dunost, rat, volja za mo, pobjeda nisu skrivali prezir prema drugima i drukijima gajili su kult jugolsavenske nacije opravdavali vrstu i autorativnu dravu nasuprot postulatima demokracije i parlamentarizma Orjuna i srodne organizacije u teoriji bile samostalne ali su one u biti bile pomona, poluvojna snaga reima i njegova represivnog aparata za obraun s politikin protivnicima velikosrpstva, odnosno jugoslavenskog integralizma u Orjuni je bio poprilian broj Hrvata, ak i u samom vodstvu glasilo Pobeda simpatije za Orjunu bile naglaene u krajevima koji su se osjeali neporedno ugroeni od talijanskog imperijalizma Punat na Krku postao jaka utvrda integralnog jugoslavenstva preimenovan u Aleksandrovo (odogovr na ubojstva i represiju D'Annunzijevih ardita) etnici u doba srpskih ustanka i ratova za osloboenje od Osmanlija u 19. i poetkom 20.stoljea imenom etnici nazivali su se elitni gerilski odredi

27

u monarhistikoj Jugoslaviji etnitvo je preraslo u radikalni srpskonacionalistiki pokret prva etnika organizacija Udruenje etnika za slobodu i ast otadbine osnovali su veterani u Beogradu 1921. godine prema statutu cilj im je bila borba protiv svih neprijatelja postojeeg dravnog i politikog sistema 1920ih predvodio ih Punia Rai etnicima su se nazivale i neke elitne vojne jedinice u okviru kraljevske jugoslavenske vojske organizirali su se i na hrvatskim prostorima u krajevima naseljenima srpskim stanovnitvom smatrali su sebe glavnim osloncem monarhistikog pokreta i srpske dominacije u Jugoslaviji te budnim straarima nad nepouzdanim Hrvatima neki etnici podupirali velikosrpstvo dok drugi integralno jugoslavenstvo (meu tim drugima bio i odreen broj Hrvata i drugih nesrpskih naroda) podvojenost hrvatske politike i intelektualne elite o temeljnim pitanjima dravne ideologije i provedbene prakse tijekom 1920ih HANAO Hrvatska nacionalna omladina odgovor na dravni teror i teror Orjune radikalni hrvatski nacionalizam deviza ''sila se samo silom suzbija'' od osnovanja koristili teroristika sredstva protiv nositelja vlasti, pristalica integralnog jugoslavenstva te lanova Orjune i SRNAO-a ve 1922. poinju fiziki i oruani sukobi u hrvatskim gradovima koji poprimaju oblike graanskog rata u ljeto 1923. u sukobu HANAOa i Orjune poginuo je na Jelaievom trgu pripadnih HANAOa Rudolf Roi njegovu je smrt iskoristila vlada da uvede policijski sat poslije 21 h svi su lokali bili zatvoreni i u Zagreb su stigli pojaani odredi andamerije koji su patrolirali gradom u veini sukoba HANAO izvlaio deblji kraj jer su Orjunai bili bolje naoruani i imali bolju financijsku podrku dravnih struktura posebno kad je Pribievieva Demokratska stranka bila na vlasti usprkos sukobima Orjuna i HANAO imali neke slin poglede nesnoljivost prema Zapadu, posebno Italiji i Velikoj Britaniji koje je HANAo optuivao da gui novonastale slavenske drave HANAO se poeo osipati i gubiti lanstvo nakon to je izgubio podrku HRSSa - II. pol. 1924. 28

Makedonija smatrani integralnim dijelom srpskog nacionalnog korpusa makedonsko se ime sustavno zatiralo pa je Makedonija i u javnosti nazivana ''Junom Srbijom'' u kolama se poduavalo na srpskom jeziku Maari u Vojvodini i Slavoniji zakinuti u agrarnoj reformi 1920ih u institucijama dravne vlasti bili su diskriminirani po nacionalnoj osnovi, dijelom to su loe poznavali hrvatski/srpski a drugim jer su slovili kao nepouzdani stav prema Maarima umnogome su odreivale neugaene strasti iz WWI. i iredentistika propaganda iz Maarske koja je traila povrat izgubljenih junih upanija (Vojvodine, Baranje i Meimurja) albanska manjina u najgorem poloaju nisu postojale albanske kole, albanski jezik nije doputen u javnoj komunikaciji a albanski nacionalni amblemi su zabranjeni nisu ih titili meunarodni ugovori Albanci bili zapostavljeni prilikom podjele zemlje za agrarne reforme prema ''iptarima'' vojska i dravna admisnistracija gajili su duboko nepovjerenje nemogunost da promijene svoje stanje proizlazila je iz nerazvijenosti, konzervativnosti i patrijahalnosti albanskog drutva njemaka manjina u najpovoljnijem poloaju veinom bili nastanjeni u Vojvodini, Slavoniji i u hrvatskom dijelu Srijema te Sloveniji ekonomski su i nakon agrarne reforme ostali jaki bili su zatieni meunarodnim ugovorima nepolitika organizacija vapsko-njemaki kulturni savez osnovana je 1920. godine u Novom Sadu i time je poela sustavnija kulturna i drutvena emancipacija njemake manjine u Jugoslaviji Rusi nakon Oktobarske revolucije u Jugoslaviju emigiralo oko 60 000 Rusa ruska zajednica imala jedan od najsnanijih antikomunistikih centara

29

kralj Aleksandar ih je osobito podravao Slovenci prema Zagrebu gravitirao i cijelu slovenski jugoistok jer je Zagreb bio blii od Ljubljane jedino u Zagrebu bili snanije koncentrirani Romi na drutvenoj margini, izolirani na gospodarskom, kulturnom i politikom planu na kojem su takoer bili pasivni njih 3% ivjelo je u gradovima, ostali u selima jer su dravne vlasti posebim mjerama (protiv skitnje, prosjaenja...) onemoguavale pristunost veeg broja Roma u gradovima muslimani znaajan broj muslimana, uglavnom Bonjaka iz BiH doselio je u Hrvatsku nakon 1878. godine islam je priznat u Banskoj Hrvatskoj tek 1916. godine doseljenici se predstavljaju kao Hrvati muslimanske vjere islamska batina bila igosana kao anomalija tuinske (osmanske) vlasti nespojiva s jugoslavenskim rasnim osobinama idovi zagrebaki bili kao zajednica najbrojniji i najjai najednom prekinute veze koje su ostvarivali s mnogo veim idovskim organizacijama u Austriji, Maarskoj, ekoj meurae je bilo za hrvatsku i jugoslavensku idovsku zajednicu bilo zlatno doba posljedica privrednog razvoja imali udjela u znaajnom ekonomskom napretku koji se u Hr dogodio 1918. brzo po osnutku Kraljevine SHS vidjelo se da vlast nema isti odnos prema pojedinim skupinama unutar idovske zajednice lojalnost srpskih idova nije se smatrala upitnom, bosanski (posebno sarajevski) Sefardi smatrali su se vrsto ukorijenjenim, domaim elementom to nije vailo za akenatske idove koji su bili roeni izvan novostvorene Jugoslavije (Austirja, Maarska..) srpski idovi govorili su srpskim jezikom (ladino uglavnom bio zaboravljen) Akenazima materinji jezik bio njamki ili maarski Akenaze smatrali vie strancima (a bolje se asimilirali) od Sefarda u Bosni 30

Starokatolika crkva (Pribievieva crkva) 1923. u Hrvatskoj osnovali bivi katoliki sveenici iz ''utog pokreta'' (naziv po knjiici sa utim koricama u kojoj su objavili svoje zahtjeve) njih skoro 100 iz Zagrebake nadbiskupije pokuali izboriti reformu Crkve ukidanje celibata, misa na narodnom jeziku... reformni je pokret imao podrku Demokratske stranke a namjera je bila da se iskljui Sveta stolica iz unutranjih poslova Kraljevine SHS

RADI I HPSS/HRSS/HSS OD OPOZICIONARSTVA DO SUDJELOVANJA U VLADI I STVARANJA SDK

Radi i HPSS bili su u opoziciji reimu praktiki od samog osnutka drave 1920. su se, da bi naglasili republikanstvo, preimenovali u HRSS 1920. osvojili 50 mandata u Ustavotvornoj skuptini 4. stranka daleko najjaa hrvatska stranka pri donoenju Vidovdanskog ustava njeni su zastupnici odbili poloiti zakletvu kralju i sudjelovati u radu Ustavotvorne skuptine uputili su kralju Adresu tvrdei da ne postoje uvjetiza slobodno odluivanje o dravnom ustrojstvu lipanj 1921. usvojili Ustav Neutralne seljake republike Hrvatske predviao konfederaciju sa Srbijom, Slovenijom i BiH ali se nije otklanjala mogunost pregovora o monarhijskom ureenju proklamiralo se da bi ta drava bila mirotvorna, neutralna i da u njoj nebi stajae vojske socijalne reforme bile bi osobito vane navjetalo se ukidanje privatnih, crkvenih i dravnih veleposjeda ni jedan posjed ne bi mogao biti vei od najveeg seljakog posjeda u istoj upaniji i sami autori znali da nema mogunosti da se Ustav provede u cijelosti ve ga koristili kao sredstvo pritiska na beogradske procentralistike krugove pred sam in donoenja Vidovdanskog ustava hrvatske parlamentarne stranke osnovale su Hrvatski blok 31

ini ga HRSS, HZ te HSP cilj koalicije bio je opiranje unitaristiko-centralistikoj politici i osporavanje prava Ustavotvornoj skuptini da donosi ustav i za Hrvatsku lanice bloka razilazile se po pitanju kojim metodama valja postii hrvatske nacionalne ciljeve prvi sukob dogodio se 1922. a posljedica je bila izbacivanje HSP-a naposljetku se ispostavilo da je HRSS trebao savez s drugim strankama samo kao jedan u nizu poteza koji je vodio velikom izbornom uspjehu 1923. godine pa je Koalicija rasputena i prije izbora bojkotom rada Ustavotvorne skuptine samo su olakali posao radikalima u njihovu odranju na vlasti pod vodstvom HRSS-a stvoreno Hrvatsko narodno zastupstvo 1922. uputili memorandum meunarodnoj konferenciji u Genovi u kojem su odbacili nain stvaranja Kraljevine SHS negiraju se i financijske i bilokakve druge obaveze nametnute Hrvatima tekst zavrava zahtjevom za stvaranjem hrvatske drave u okviru zajednikih granica meunarodne zajednice Srba, Hrvata i Slovenaca takvi manifestativni potezi imali podrku u iroj hrvatskoj javnosti rujan 1922. kongres javnih radnika u Zagrebu sudjelovalo 2-3 000 osoba, najvie lanova Demokratske stranke dogaaj se pretvorio u anticentralistiku manifestaciju na kojoj se raspravljalo o moguoj reviziji Vidovdanskog ustava Pribievi bio vrlo nezadovoljan izbori 1923. za Narodnu skuptinu HRSS zauzima drugo mjesto u dravi postali relevantna politika snaga i u krajevima gdje do tada nisu bili znaajan imbenik Federalistiki blok uslijed toga poinju pregovori HRSSa sa najjaom strankom bosansko-hercegovakih muslimana Jugoslavenskom muslimanskom organizacijom, i najjaom strankom Slovenaca Slovenskom ljudskom strankom o zajednikom istupu protiv centralizma za reorganizaciju drave Federalistiki blok u travnju 1923. postigli sporazum s radikalimao poetku pregovora o rjeavanju pitanja dravnog ureenja Markov protokol (po Marku uriiu, predstavniku Radikalne

32

stranke) dogovor bio kratkog vijeka i raskinut je im su radikali u vladi izglasali homogenu vladu Opozicioni blok 1924. tri stranke Federalistikog bloka istupile zajedno sa Demokratskom strankom Stjepan Radi 1923. ilegalno preao granicu kako bi meunarodnu javost upoznao sa svojim stavovima o razrjeenju krize posjetio Be, Berlin, Pariz i London te je zavrio u Moskvi HRSS ulanio u Seljaku internacionalu Radi je lobiranjem u inozemstvu elio beogradske vlasti natjerati na poputanje ali u inozemnim politikim krugovima nije bilo sluha za njegove stavove politiko se stanje u dravi 1924. pogoralo jer je parlamentarna kriza bila kronina 1925. uhapen Stjepan Radi krivini postupak na osnovi Zakona o zaititi drave a posebno zbog ulanjenja stranke u Seljaku internacionalu koja je bila pod snanim utjecajem komunista HRSS je bio zabranjen a Radi je zavrio u zatvoru HRSS je ipak ostao uvjerljivo druga stranka po snazi u dravi HRSS i druge opozicijske stranke, meu kojima je i Demokratska stranka trae unutranje preureenje drave na temelju slobodnog sporazuma Srba, Hrvata i Slovenaca krajem oujka 1925. Pavle Radi (Stjepanov sinovac) proitao je u Skuptini izjavu kojom HRSS priznaje dinastiju Karaorevia i Vidovdanski ustav stranka iz imena isputa republikansku oznaku i preimenuje se u HSS nakon tog ina verificirani su mandati poslanika HSSa tako se HSS prikljuio radikalima kao koalicijski partner u vladama do 1927. sam Stjepan Radi bio je ministar obrazovanja iako se prelazak u vladu ini kao kopernikanski obrat zapravo se radi o kompromisu s radikalima kako bi se revidirao Ustav Radiev ulazak u vladu druge su hrvatske stranke protumaile kao izdaju nacionalnih interesa HFSS (Trumbi) osuivali politiki zaokret HSSa i traili beskompromisnu politiku prema Beogradu HFSS potom s radikalnim HSPom stvorio Hrvatski blok

33

kao predstavnik tog bloka svoj je prvi znaajniji politiki istup imao budui osniva i voa ustakog pokreta Ante Paveli 1927. HSS izaao iz vlade i preao u opoziciju u opoziciji HSS je dobio neoekivanog saveznika Svetozara Pribievia, vou Samostalne demokratske stranke koja je predstavljala veinu Srba u Hrvatskoj Pribievi je shvatio da je politika reima u prethodnim godinama dovela zemlju na rub raspada potkraj 1927. dvije stranke stvorile Seljako-demokratsku koaliciju cilj im bio transformiranje drave u duhu parlamentarizma, demokracije i ravnopravosti Pribievi i pristae centralizam Beograda nisu osjeali po nacionalnoj osnovi ali zato jesu na opedrutvenoj i ekonomskoj (Preani Srbi podanicu Austro-Ugarske)

EKONOMSKI I DRUTVENI NAPREDAK U NOVIM GRANICAMA

nova jugoslavenska zajednica integrirala je krajeve s vrlo raznolikim obiljejima drutveno-ekonomskih odnosa hrvatske zemlje, Slovenija, Vojvodina i BiH bili su najnerazvijeniji dijelovi Monarhije no sada su to bili industrijski najrazvijeniji krajevi u novoj dravi osmanska vladavina na Kosovu, Metohiji, u Makedoniji i Sandaku ostavila je neizbrisive tragove zaostalosti u drutvenim odnosima , ivotnim i radnim navikama, privredi, trgovini i zdravstvu i agrarni reimi bili vrlo razliiti : u Hrvatskoj, Slavoniji i Vojvodini u znatnoj je mjeri postojao veliku posjed, Srbija je jo od poetka 19. st. bila zemlja sitnih parcela, uz Dalmaciji postojali kolonatski odnosi, u BiH, na Kosovu i Metohiji bilo je jo i ivija u Mimurju dugo vaili maarski zakoni koji su se na planu privatnih prava bitno razlikovali od hrvatskih, do 1918. bio je obvezan graanski brak dok je u Hrvatskoj to bio crkveni brak hrvatsko drutvo i privreda vrlo su se sporo prilagoavali izazovima modernizacije 1880. g. u Hr i Slavoniji od poljoprivrede je ivjelo 83% stanovnitva, za Kraljevine Jugoslavije postotak je pao na 75% 34

Monarhija sa svojih 59 milijuna stanovnika bila je sigurno trite za hrvatsku poljoprivrednu proizvodnju raspadom A-U uglavnom su se prekinule vrlo vane veze koje je hrvatska privreda imala sa Srednjom Europom Beom, Budimpetom i Pragom zatvaranje a-u trita osobito natetilo proizvodnji vina jer u Kraljevini SHS potranje za time nije bilo u prvim godinama nakon WWI. hrvatska poljoprivreda ima slobodna vrata u izvozu svojih proizvoda no to e trajati samo do polovine dvadesetih od nove drave profitirala je drvna industrija jer je dobila sigurno unutarnje trite sve veom upotrebom motora i strojeva dobila je poticaj i obrtna industrija u Hrvatsku se priljevalo vie stranog kapitala nego u ostale dijelove Kraljevine tradicija i iskustvo u novarskim poslovima osigurali su zagrebakom i hrvatskom poduzetnitvu vodee mjesto u financijskom ivotu Jugoslavije domae konkurencije zapravo i nije bilo izgradnja tvornica zahvaljujui dravnoj politici vlada je 1920. godine dopustila bescarinski uvoz kompletnih industrijskih instalacija roba koja se proizvodila u zemlji bile je pri uvozu visoko oporezovana povoljna je bila i situacija za razvoj poljoprivrede nakon Oktobarske revolucije Europa je izgubila najsigurnijeg i najveeg dobavljaa poljoprivrednih proizvoda carsku Rusiju zbog toga Jugoslavija izmeu ostalih drava postaje snabdjeva mnogih europskih zemalja poljoprivrednim proizvodima viak novca reinvestirao se u industriju, obrte i druge proizvodne grane taj se rast ve oko 1925. usporava da bi se do 1930. trendovi posve preokrenuli jedan od kljunih razloga za to bio je razvoj amerike poljoprivrede (preusmjerili su se s vojne proizvodnje na proizvodnju traktora i drugih poljoprivrednih pomagala) penica iz prekomorskih zemalja postala konkurentna europskoj koja nije uspijevala smanjiti trokove poetak tridesetih velika ekonomska kriza i sve snanija intervencionistika politika u ekonomskom ivotu dirigirana iz Beograda Zagreb i Hrvatska u mnogoemu zaostajali za veinom zapadnih i srednjoeuropskih gradova i drava ali se Zagreb i drugi gradovi razvijaju vrlo slino urbanim centrim nekih drugih dijelova Europe poeo se emitirati Radio Zagreb, otvorena je avionska linija Zagreb Beograd, stvarao se bogati graanski sloj iji je rafinirani ukus poticao sve jau umjetniku produkciju

35

nakon 1918. zg sveuilite doivljava ekspanziju jer su mogunosti studiranja u nekadanjim austrougarskim centrima sada bili smanjeni otvara se Medicinski fakultet, Visoka kola za trgovinu i Visoka veterinarska kola te Tehnika visoka kola hotel Esplanada Orient Express se zaustavljao u Zagrebu radna snaga u dvadesetima bila bezono eksploatirana po zakonu iz 1922. radno vrijeme smanjeno na 8 sati, rad nedjeljom zabranjen a prekovremeni se rad trebao plaati 50% vie nije potovano uestali trajkovi postojao razraen sustav kanjavanja za i najmanje greke u proizvodnji radnici esto oboljevali i umirali, najee od tuberkoloze kupovna mo najamnih radnika bila je u dvadesetima nia nego 1914.g. u primorskim krajevima poinje se razvijati turizam Opatija (u Italiji), Crikvenica, Rab turizam sve do WWII. doivljavao ekspanziju poto je Zadar pripao Italiji Split je u velikoj mjeri preuzeo ulogu sredita Dalmacije

ATENTAT U SKUPTINI KRAJ PARLAMENTARIZMA

u drugoj polovici dvadesetih skuptinska su se zasjedanja sve ee odvijala u atmosferi nesnoljivosti 1925. skupina radikala fiziki napala Alberta Bazalu zastupnika HRSS-a jer je govorio ''zastupnici'' umjesto slubenog ''poslanici'' 1927. srbijanske opozicijske stranke u Skuptinu dovele polugolog radnika kojeg je zlostavljala beogradska policija kako bi slikovitije pokazali represivnost vlasti od trenutka kada je stvoren SDK napetost u Skuptini bila je jo vea radikali optuivali i prijetili ne samo SDK ve i srbijanskoj opoziciji u novinamja pojedinci otvoreno prijetili Stjepanu Radiu atentat u Skuptini u lipnju 1928. godine Punia Rai otvoreno prijetio i provocirao nakon sjednice koju je prekinuo Ninko Peri Punia Rai je izvadio revolver pokuali ga sprijeiti da puca ali ih je on odgurnuo Punia Rai pogodio Ivana Pernara, ciljao Pribievia ali se on uspio skloniti metak namjenjen njemu pogodio je uru Basarieka veina zastupnika pokuala pobjei a Stjepan Radi je mirno sjedio u prvoj klupi nato je Raiev metak pogodio ba njega 36

Pavle Radi je potrao do Stjepana Radia Rai je uzviknuo ''Ha! Ba tebe trebam!'' i pucao na njega Rai je jo pogodio Ivana Granu i nakon toga mirno izaao na ulicu Pavle Radi i uro Basariek su poginuli, Stjepan Radi, Ivan Pernar i Ivan Grana ranjeni na vijest o atentatu u Zagrebu su izbile demonstracije i u sukobima narednih dana bilo je barem petero ubijenih i vei broj ranjenih Ministarstvo unutarnjih poslova zabranilo odravanje zborova i javnih manifestacija no u Hrvatskoj nije bilo veeg mjesta gdje nisu odrane komemoracije i alobne povorke SDK je 40 dana nakon atentata izjavio da ne priznaje Vidovdanski ustav ni dravno ureenje te da su sve odluke donesene u Beogradu nitavne za narod u preanskim krajevima dvije koalicijske stranke smatrale su da se formalnopravno sve treba vratiti na stanje prije 1. prosinca 1918. neke su novine iznosile geografske karte s planovima o osamostaljivanju Hrvatske amputaciji zapadnih dijelova Jugoslavije i stvaranju Sjedinjenih Drava Srednje Europe rtve atentata postat e dravni heroji zagrebaka Gradska skuptina preimenovala Trg sv. Marka u Trg Stjepana Radia dodatno je stanje oteavalo to to je Punia Rai imao preutnu podrku u nekim visokim dravnim krugovima osuen je na 20 godina robije (u to se doba i za manje zloine dobivala smrtna kazna) ali je ostavljen u komfornom kunom pritvoru nakon 40ak dana, poetkom kolovoza preminuo Stjepan Radi njegov se sprovod pretvorio u veliku politiku manifestaciju protiv beogradskog hegemonizma (150 000 ljudi) govor odrali Miroslav Krlea, Svetozar Pribievi Vladko Maek nekadanji Radiev odvjetnik, nasljednik na mjestu stranakog voe savez HSS-a sa Srbima u Hrvatskoj tada je i ojaan zajednikim proglasom Rezolucija Seljako-demokratske koalicije trai se ukidanje ustava i preureenje drave na temelju priznavanja nacionalnih individualnosti povratak na stanje prije 1.prosinca 1918. SDK organizira okupljanje itave hrvatske opozicije Komunisti govore kako reim prelazi u otvorenu faistiku diktaturu i da je vladajua velikosrpska buroazija poela ubijati bez suda i presude

37

atentat na Radia imao je okantan efekt na stanje u Hr, zapeatio je sudbinu parlamentarizma otvarajui vrata njegovom ukidanju i proglaenju apsolutizma, postao trauma u hrvatsko-srpskim odnosima te je Hrvatima konano potvrdio da se sa Srbima vie ne moe ubojstvo Radia i kolega stoji na poetku raspada monarhistike Jugoslavije Orjuna (Split) za ivota astili Radia najgorim epitetima no nakon atentata ocjenili da je on plod zloinakog hegemonizma i harangiranja za Veliku Srbiju

38

DOBA INTEGRALNOG JUGOSLAVENSTVA

ESTOSIJEANJSKA DIKTATURA
pri obiljeavanju desetgodinjice ujedinjenja 1.12.1928. kulminirali su viemjeseni nemiri pripadnici Saveza hrvatske pravake republikanske omladine i neki pripadnici mladei HSSa na zagrebakoj su katedrali izvjesili 3 crne zastave policija pucala na demonstrante koji su klicali ++slobodnoj Hrvatskoj'' i Seljakodemokratskoj koaliciji, i Maeku, Pribieviu i Radiu 2 smartno stradalo a vie ih bilo teko ranjeno tijekom prosinca stanje prelazilo u anarhiju kralj Aleksandar prvih dana 1929. u audijenciju pozvao Maeka, Pribievia i neke opozicijske srbijanske politiare toboe na razgovor o nainima kako da se izae iz krize 6. sijenja 1929. Aleksandar je objavio manifest kojim je suspendirao ustav Narodna skuptina je rasputena sve stranke s nacionalnim, vjernim ili regionalnim obiljejem bile su zabranjene posve neoekivano za iru javnost kraljev dravni udar opravdan je ''najviim narodnim i dravnim interesima i njihovom budunou'' Aleksandar tvrdio da je doao as kada izmeu njega i naroda vie ne moe i ne smije biti posrednika istaknuo da su parlamentarizam zloupotrijebili ljudi u tolikoj mjeri da je postao smetanja za ''plodni rad'' u dravi izazivajui nezdravo politiko zdravlje i kodei ugledu zemlje Zakon o kraljevoj vlasti i vrhovnoj draavnoj upravi normirao apsolutnu vlast kralja kao vrhovnog organa dravne vlasti njegova je linost bile nepovrediva i nepodlona odgovornosti kralj je bio zapovjednik vojne sile nositelj zakonodavne vlasti donosio i proglaavao zakone osnovana reimska Jugoslavenska nacionalna stranka (JNS) 39

predsjednik vlade postao general Petar ivkovi i u vojnim krugovima bio nepoznat Aleksandar eli svu vlast drati u svojim rukama dikatatura diktatura pripremana i ranije jer su istovremeno s proglaenjem diktature bili objavljeni i zakoni za koje je bilo potrebno odreeno vrijeme da ih se pripremi Aleksandar je pri uspostavi dikature imao i meunarodnu podrku Francuska, ehoslovaka podrku za proglaenje dikatature kralj je pronaao ponajprije u vojsci, andameriji i policiji te dravnoj birokraciji prve reakcije na diktaturu proglaenje diktature u poetku pozdravio i dio hrvatske politike scene naivno vjerujui da e se lake dogovoriti s Aleksandrom nego sa srbijanskim politiarima Vladko Maek je nakon proglaenja diktature izjavio da je ''lajbek sada otkopan i da ga samo treba ponovo zakopati'' implicirajui kako je 1918. lajbek bio krivo zakopan smatrao je povoljnom injenicu da je Vidovdanski ustav napokon sruen i Svetozar Pribievi isprva porao kraljevu intervenciju iako se ini paradoksalnim, Aleksandar se vie pribojavao reakcije srpskih a ne hrvatskih krugova jer se sjeao 1903. i uope naina na koji se srpska opozicija u povijesti obraunavala s vladarima kako je vrijeme prolazilo nezadovoljnika je bilo sve vie reim se oslanjao samo na jugoslavenske integraliste i karijeriste kao i na dio inovnike i antiradievske inteligencije te zaplaenih ljudi, obino zaposlenih u dravnoj slubi zabrane i progoni progon svih politikih protivnika poeo je odmah, sutradan po proglaenju diktature policija je zatvarala sva drutva koja su imala nacionalni i vjerski predznak i zabranjivala svaku aktivnost koja je u bilokakvim naznakama slutila na ugroavanje dravnih interesa cenzura svi nacionalni amblemi zastave, grbovi, himne, institucionalni simboli povijesnog razvoja i dravnog prava bili zabranjeni zbog toga je diktatura potakla organiziranje radikalnih nacionalistikih pokreta, ponajprije u Hrvatskoj ali i u Makedoniji iz Zagreba pobjegao Ante Paveli budui da bi sigurno bio proganjan i hapen

40

i neki istaknuti lanovi HSSa pobjegli su u inozemstvo gdje su nastojali upoznati meunarodnu javnost s prilikama u Jugoslaviji - predali memorandum i Ligi naroda Vladko Maek koji je ostao u Zagrebu optuen je za pomaganje teroristike aktivnosti (5 mjeseci) Ivan Pernar bio zatoen u Srijemskoj Mitrovici 3 godine Pribievi bio neko vrijeme inteniran u malom junosrpskom mjestu Brusu a krae je vrijeme boravio i u beogradskoj bolnici na intervenciju francuskih i ehoslovakih politiara bio je bolestan puten da od eu inozmestvo gdje je do kraja ivota podravao hrvatske tenje za veom samostalnou i za potpunom neovisnou napisao knjigu Diktatura kralja Aleksandra, zapravo svoj obraun s vladarem jesen 1929. drava mijenja ime, podjela na banovine kralj promijenio ime u Kraljevina Jugoslavija znailo odbacivanje kompromisnog nacionalnog unitarizma i njegovu zamjenu integralnim jugoslavenstvom u kojem vie nije bilo mjesta za nikakve nacionalne oznake uvedena podjela na banovine - dobile nazive po rijekama (osim Primorske) takva podjela nije imala ni etniko ni zemljopisno ni ekonomsko opravdanje njome se svjesno elio ponititi kontinuitet povijesnih i nacionalnih pokrajina i njihovih granica te posljedino nametnuti jugoslavensko nacionalno jedinstvo veina teritorija dananje Hrvatske nala se u Savskoj banovini sa sreditem u Zagrebu te u Primorskoj sa sreditem u Splitu krugovima koji su odreivali granice banovina osobito je bilo bitno da u svakoj od banovina stanovnitvo po etnikom i vjerskom naelu bude mijeano u poslu mijeanja vjera i nacija osobito je bilo bitno razgraditi BiH naredne godine pokazat e da je Aleksandar bio u zabludi zbog dva razloga nacionalne posebnosti na jugoslavenskom prostoru bile su ve definitivno oformljene pa je bilo nemogue povijesne procese vraati unatrag, kao drugo, diktaturom je nastojao dostii ciljeve koje nije mogao u demokratskom ambijentu ''Dekretom ne moe stvoriti ni jedno dijete a kralj Aleksandar sebi utvara da moe stvoriti itav novi narod'' diktatura i njena provedba samo su ojaale njezine protivnike i potakle ih da i oni koriste nasilne metode

ZABLUDE I LUTANJA KOMUNISTIKE PARTIJE

41

u prvoj polovini 1920ih nakon prelaska u ilegalu KPJ se definitivno transformirao u boljeviku stranku koja je zagovarala lenjinistiki nain rada i lenjinistiki koncept drutvenog ureenja KPJ bio lan Tree internacionale Kominterne (Komunistika internacionala) sjedite glavnih tijela Kominterne bilo je u Moskvi a njihovu su djelatnost u cjelosti financirale vlasti SSSR-a prema statutu Kominterne iz 1921. komunistike partije diljem svijeta bile su dijelovi jedinstvene meunarodne organizacije koja je bila rukovoena iz Moskve lanice su se po statutu nazivale sekcije i morale su po svim bitnim pitanjima politike strategije morale izvravati odluke sredinjih tijela Kominterne Partija se bavila i nacionalnim pitanjem 1923. Sima Markovi odbacivao unitaristiku teoriju o postojanju tri plemena te dokazivao da su Srbi, Slovenci i Hrvati u vrijeme ujedinjenja 1918. bili 3 formirane nacije Markovi je bio pod direktnim utjecajem boljevika koji su na identian nain tretirali i nacionalno pitanje u SSSR-u Kominterna je na svom Petom kongresu 1924. u Rezoluciji o nacionalnom pitanju u Jugoslaviji podrala obaranje reima i ope pravo nacija na samoopredjeljenje ukljuujui i odcjepljenje KPJ tada priznao i makedonsku naciju te joj kao i Hrvatskoj i Sloveniji priznao pravo na odcijepljenje Partija se poela restruktuirati potkraj dvadesetih godina kada su frakcijske borbe meu njenim malobrojnim lanstvom polako zamirale da bi takve trendove osnaila Kominterna je na elo KPJ u svibnju 1928. postavila uru akovia (metalski radnik) 1928. Osma zagrebaka partijska konferencija Josip Broz i Andrija Hebrang uspjeli nametnuti stav kojim su osueni ''djelatnost frakcija i sektatvo'' te je zatraeno okretanje Partije radnikoj klasi i strujanjima u narodu potkraj 1928. Josip Broz je uhapen i u tzv. ''Bombakom procesu'' optuen na 5 godina robije podmetnuli mu bombe u sobu, priznao da je lan ilegalne Komunistike partije Jugoslavije, da je radio na irenju komunistikih ideja i propagirao komunizam, iskaz zavrio s reenicom da je za svoje ideale spreman rtvovati i ivot znaajan odjek meu partijskim lanstvom (tamnovao u Lepoglavi, Mariboru i Ogulinu) istupi tijekom Bombakog procesa oznaili su poetak njegova uspona u partijskoj hijerarhiji Dresden etvrti kongres KPJ 1928. Kominterna tada predviala da se Kraljevina nalazi pred buroasko-demokratskom revolucijom i da se na tom teritoriju trebaju stvoriti nacionalno nezavisne drave komunisti su Kraljevinu SHS zvali ''srbijanskom monarhijom''

42

po uspostavi estojanuarske diktature uslijedit e novi, najei val protukomunistike represije te e KPJ nakon toga biti slabiji nego ikad komunisti dali povoda represijama sukladno naredbama Kominterne partijsko je vodstvo po uspostavi diktature izdalo direktivu za oruani ustanak reim je takav potez jedva doekao policija dobila priliku da se brutalno obrauna sa malobrojnom i nejakom komunistilkom organizacijom, s druge strane javnosti se moglo argumentirati radikalne mjere protiv komunista koji se bune protiv legalnog poretka u policijskim progonima koji su uslijedili velik dio vodstva KPJ i mnogi lanovi bili su uhapeni centar policijske aktivnosti i progona bio je u Zagrebu u ''bijelom teroru'' od 1928. do 1932. ubijeno 328 osoba ubojstvo sedam sekretara SKOJa prelo u legendu Drava nije bila destabilizirana a KPJ je bio praktiki pred nestajanjem jer je njegova prganizacija gotovo prestala postojati 1929. vodstvo KP napustilo politiku oruanog ustanka ali je ostalo pri stavu da je perspektiva komunista priprema revolucionarnog prevrata onaj dio vodstva koji je jo djelovao u Jugoslaviji 1920. pobjegao je u inozemstvo

HRVATSKA I JUGOSLAVIJA U EKONOMSKOJ KRIZI

politika represija estojanuarskog reima odvijala se u sjeni velike ekonomske krize koja je 1929. pokrenuta slomom njujorke burze u Hrvatskoj i Jugoslaviji kao i u drugim zemljama, industrijska proizvodnja pada no to se u Hrvatskoj, kao u preteno agrarnoj zemlji osjetilo tek posljedino - kada su zbog smanjenja potranje poele padati i cijene poljoprivrednih proizvoda agrarna se kriza poela osjeati mnogo prije industrijske sredinom 1920ih, a vrhunac je dosegla izmeu 1933. i 1935. vjerojatno je najtee bilo u II. polovici 1935. godine kada je i izmeu ostalog nezapamena sua prouzrokovala veliku glad u Lici, Hrvatskom primorju, Dalmaciji i Hercegovini (kie nije bilo u nekim krajevima ak 8 mjeseci) da bi se spasila barem djeca od gladi ''Gospodarska sloga'' je organizirala smjetanje vie stotina djece iz Dalmacije i Hercegovine u krajeve sjeverno od Save kako bi mogli preivjeti krizu seljaci su se morali zaduivati jer im je falilo gotovine u sjevernijim krajevima seljaci su se mnogo vie zaduivali kod novanih zavoda nego kod privatnika 43

1930. beogradska vlada osnovala PRIZAD Privilegovano akcionarsko drutvo za izvoz zemaljskih proizvoda koji je trebao otkupljivati penicu po zajamenim cijenama, viih od onih na tritu PRIZAD uglavnom nije uspio u svojoj nakani jer je za takvu intervencionistiku politiku trebalo izdvojiti mnogo novaca to drava nije mogla 1932. Zakon o zatiti zemljoradnika - uveden moratorij na plaanje seoskih dugova u 66 kotareva od 99 nije bilo dovoljno hrane za prehranu stanovnitva posebno je teko bilo u Hrvatskom zagorju, Meimurju, Hrvatskom primorju, Dalmaciji i Hercegovini gdje je agrarna prenaseljenost bila izraena u Dalmatinskoj zagori i Hercegovini jedna od najisplativnih kultura bio je duhan drava je oteala stanje monopolizirala je otkup, vodili nestalnu politiku prema duhanskoj proizvodnji, problematina bila i cijena otkupa u Hrvatskoj je u cjelini prevladavao mali seljaki posjed s povrinom ispod 5 Ha zemljita agrarna prenapuenost najoitiji generator permanentne krize deagrarizacija u Europi u Jugoslaviji porastao, zbog prirodnog prirasta na selu, broj ljudi koji su se bavili poljoprivredom (za 1,5 milijuna) nejaka industrija je pod pritiskom krize, nakon relativno prosperitetnih 1920ih tehniki slabo ureena poduzea izloena inozemnoj konkurenciji inozemni se kapital ve s prvi mudarima krize povlaio nezaposlenost je brzo rasla (oko 450 000 radnika na rubu egzistencije) poboljanje se osjea tek od 1934. godine migracije sa sela gdje se loije ivjelo, u grad kada je poela kriza osnovane su ili su jaale banke pod dravnom kontrolom velika koncentracija financijskog kapitala ti dogaaji oznaili su poetak kraja ekonomskog prosperiteta hrvatskih krajeva jer je sve izrazitiji centralizam upravljan iz slabije razvijenih krajeva nastojao razvijenija podruja svesti u kalupe i okvire slabije razvijenih 1931. dolo u Hrvatskoj do katastrofalnog financijskog sloma dezorganoizirano privatno kreditno trite u Hr postalo zavisno od drave ili od kreditnih zavoda u Beogradu koje je drava favorizirala Prva hrvatska tedionica zavrila u bankrotu kako je industrijska proizvodnja padala tako je i potranja za poljoprivrednim proizvodima bila sve manja Jugoslavenski je agrar izgubio zbog krize neka vanjska trita ili je na njima trebao prodavati po nerealno niskim cijenama stanje je 1930ih bilo oajno u gradovima nije bilo posla, na selu se nije mogla osigurati egzistencija a mnoge su zemlje, i same suoene s krizom zatvorile emigrantima vrata 44

u Slavoniji su cijenu najamnog rada sniavali radnici iz Bosne koji su bili voljni raditi po jo niim nadnicama - zbog velike ponude radne snage nadnice su bile izrazito niske zapoljavanje djece premda je drava zabranjivala rad ispod 14 godina starosti emigracije za razliku od prethodnih emigracija sada se u inozemstvu zapoljavalo mahom privremeno u 1930ima privilgirani bili Beograd i Srbija no ipak su se bre razvijali oni krajevi koji su i prije 1918. bili smatrani razvijenijima (Hrvatska bila podjeljena na razvijeni i nerazvijeni dio)

MEURATNO DRUTVO
nepismenost prema popisu iz 1921. u Slavoniji i Hrvatskoj bilo je 32% nepismenih da bi 10 godina kasnije u Slavonskoj banovini nepismenih bilo 26% u Dalmaciji je 1921. bilo 49% nepismenih a 10 godina kasnije u Primorskoj banovini 57% jer je ona obuhvatila dijelove BiH gdje je nepismenost u prosjeku bila mnogo vea dravni prosjek 44% nepismenost se u gradovima znala ak i poveavati zbog priliva seoskog stanovnitva kole u zabaenim i siromanim krajevima nije bilo dovoljno kola ni uitelja te djeca kolske dobi nisu redovito pohaala nastavu ipak se broj kola i nastavnog osoblja u meuratnom razdoblju u Jugoslaviji utrostruio no ni to nije bilo dovoljno zbog visokog nataliteta ene u meuratnom razdoblju proces modernizacije obuhvatio je prvi put u znatnijoj mjeri i ene, prvenstveno u gradovima otvaraju se enske relane gimnazije a u nekim se gimnazijama organiziraju i mjeoviti razredi u tridesetima zapoljavaju se prve ene kao gimnazijske profesorice i taj se trend do rata intenzivira broj uenika u gimnazijama poeo se dramatino poveavati osobito je znaajno rastao broj uenika koji su u gradove dolazili iz okolnih sela u Zagrebu su se zvali ''vlakai'' a na Zg glavnom kolodvoru ak je postojala uenika ekaonica gdje su oni mogli uiti

45

osnivanje niza fakulteta na zg sveuilitu nakon 1918., pohotovo tehnikih dolazi do poveanja visokokolovanih kadrova impulsi modernizacije do manjih sredina stizali tek malo ili nimalo jer su obrazovani ostajali u gradovima zdravstvo tuberkuloza prisutna u gradovima, preteno u niim slojevima (25-35% preminulih) otre zime takoer odnosile ivote upala plua problem je u naraslim gradovima takoer predstavljala i pitka voda jer esto nije bilo ureenog vodovoda a bunari su se znali zagaivati drutvene napetosti nerazvijenost i siromatvo seoskih podruja stvarale su velike drutvene napetosti, pogotovo u odnosima selo-grad intelektualci iz grada naelno su hvalili narod, njegovu prostodunost i obiaje ali su mnogi potiho prezirali i sumnjali u sposobnost seljaka gradski krugovi su imali uzreicu ''Pusti zeca, ubi Valaja'' s druge strane, seljaci ili prva generacija doljaka u grad prijezirno su gospodu nazivali cilindraima ili kaputaima (oni sami si zimske kapute zbog skupoe nisu mogli priutiti)

ISTRA, RIJEKA, ZADAR I OTOCI HRVATSKA U ITALIJI

Istra je od jeseni 1918. bila pod talijanskom vlau no to jo tada nije bilo verificirano nikakvim meunarodnim ugovorom talijanska okupaciona vlast, svejsna brojane premoi Hrvata i Slovenaca, strahovala je od plebiscita kojeg je zagovarao Wilson iz tog razloga zapoeli su s progonom Slavena u brojanu korist Talijana da bi izbjegli mogue negativne posljedice plebiscita talijanski vojnici i karabinjeri upadaju u kue te pljakaju i premlauju ljude talijanska je vlast, kako ona graansko-liberalna, tako i faistika, primarnim pitanjem po prikljuenju smatrala rjeavanje ''slavenskog pitanja'' elje za radikalnom eliminacijom hrvatske i slovenske veine na podruju Julijske krajine, Istre, Zadra i Lastova Fasci di combattimento osnovan je 1919. s ciljem borbe protiv komunizma u Istri i itavoj Julijskoj krajini imali su primarno nacionalan zadatak : zastraivanjem, prijetnjama i batinanjem onemoguiti svaki javni iskaz hrvatstva ili slovenstva

46

1921. izbijaju krvave i neuspjene nacionalno-socijalne bune labinskih rudara (Labinska republika) i seljaka iz okolice Pule koji su pruili otpor zbog zabrane uporabe hrvatskih nacionalnih simbola, hrvatskog jezika te napada na mjetane tristotinjak seljaka organizirao Ante Ciliga njihov otpor uguen nakon 2 mjeseca kada je selo egotii spaljeno a 400 osoba privedeno kada su faisti 1922. preuzeli vlast stanje se jo dodatno pogoralo ukidaju se hrvatski razredi u kolama, 1923. zabranjen je hrvatski jezik u upravi, 1925. i na sudu, zabranjuju se hrvatska drutva i rasputaju zadruge, nasilno se Hrvatima i Slovencima nameu talijanska imena i prezimena velik broj Istrana emigrirao je u susjednu Jugoslaviju ili prekomorske zemlje 1929. prestale su izlaziti i posljednje hrvatske novine u Istri 1929. provedeni izbori istaknuta samo jedna faistika lista, pribjegavalo se raznim izbornim nezakontostima, nasilju, teroristikim akcijama, premlaivanju TIGR revolucionarna organizacija Trst-Istra Gorica - Rijeka pucali na faistiku povorku nakon izbora jedan ovjek poginuo od TIGRa estorica uhvaena po 30 godina robije dok je Vladimir Gortan osuen na smrt premda ak on nije ni bio ubojica Gortan je postao istarski simbol borbe protiv talijanizacije i faizma teror se samo intenzivirao crkva je tradicionalno jo od 19.st. bila uvarica hrvatskog i slovenskog identiteta sustavno bili marginalizirani slavenski sveenici procjene da je oko 75 000 Istrana izbjeglo na jugoslavenski teritorij, najvie u Zagreb i druge dijelove Hrvatske i Slavonije ali i na Kosovo (jer su vlasti nastojale smanjiti albansku veinu na tom prostoru pa su davale pogodnosti za useljenje) istovremeno je mnogo Talijana doselilo u Istru uspostava talijanske vlasti izazvala je zastoj u ekonomskom ivotu te osobito pad industrijske proizvodnje pulsko vojno brodogradilite ostalo je bez narudbi pa je propalo Pula je izgubila preko treine stanovnitva teite privrednog ivota u Istri preselilo se u unutranjost Raki bazen gdje se vadio boksit i cementni lapor Rijeka 1924. Rimskim ugovorm pripojena Italiji

47

formirana je Rijeka provincija obuhvaala libernijski dio Istre i dio slovenskog teritorija u zaleu u meuratnom razdoblju luki i trgovinski promet je stagnirao jer su nove dravne granice odvajale grad od njegova prirodnog zalea od nekada prosperitetnog grada Rijeka je pretvorena u ''periferni gradi faistikog savojskog imperija'' istodobno istino od Rijeine jaao Suak koji je bio unutar Kraljevine SHS/Jugoslavije jugoslavenske su vlasti nastojale razviti suaku luku pa je zapravo rijelka luka podijeljena na dvije sve je to onemoguavalo da povrate izgubljena trita i terete s vremenom Suak druga luka po koliini pstvarenog tereta iza Splita Zadar talijanska enklava u Jugoslaviji doivljava krizu i pad broja stanovnika Cres i Loinj broj stanovnika u malenom ali stalnom padu ne zna se je li to zbog iseljavanja koju je prouzroila izolacija (dravna granica) ili o iseljavanju koje je u meuratnom razdoblju zahvatilo itavu Italiju, osobito njene nerazvijene dijelove na Lastovu broj stanovnika stalno raste jer doseljavaju Talijani iz drugih dijelova Dalmacije koji nisu eljeli ivjeti u jugoslavenskoj dravi na otoku poeli brojni javni radovi potaknuti od talijanskih vlasti da od otoka naprave snano vojnopomorsko uporite i u Zadru i na Lastovu faistike su se vlasti sluile nasilnim sredstvima kako bi promijenile etniki identitet tih krajeva

OKTROIRANI USTAV TOBONJI ZAVRETAK DIKTATURE

od uspostave diktature potkom 1929. politiki je ivot u Kraljevini zapravo zamro u prve dvje godine diktature jaalo je sve vee nezadovoljstvo a zaotravala se i gospodarska kriza kralj je bio prisiljen na ustupke pa je u ljeto 1931. pregovarao sa srpskom opozicijom a kasnije i s Antonom Koroecom kao predstavnikom Slovenske ljudskem stranke Aleksandar bio prisiljen 3. rujna 1931. proklamacijom nametnuti Ustav Oktroirani ustav

48

atmosfera je trebala sugerirati kako slijedi povratak na stanje prije 1929. i kako se diktatura na svaki nain naputa povratak na ustavnost se barem u teoriji dogodio nestalo je otvorenog apsolutizma ali su se zapravo diktatura i apsolutizam preoblikovali u novo, toboe prihvatljivije ruho temelji estojanuarskog reima su ostali : integralno jugoslavenstvo i niim ograniena kraljevska vlast unitaristika ideologija i centralistiki dravni ustroj prema Oktroiranom ustavu kralj je bio iznad zakona vlada (Ministarski savet) nije bila odgovorna parlementu nego njemu parlamentarizam nije postojao stranke koje su djelovale prije 6.sijenja 1929. nisu dobile dozvolu za rad politika je djelatnost opet doputena, ali s velikim ogranienjima do 1929. Narodna je skuptina bila jednodomna novoureeno predstavniko tijelo sastojalo se od dva doma : Narodne skuptine (birala se na opinskim izborima) i Senata (lanovi birani dijelom posredno a dijelom ih je postavljao kralj) tako konstituirani drugi dom trebao je posve osigurati apsolutnu kraljevu vlast jer se pretpostavljalo da bi se narodna skuptina mogla pokatkad oteti kontroli pa izglasati neki zakon ili mjeru protiv kraljeve volje to bi onda Senat zaustavio kralj je odreen kao najvii organ dravne vlasti s ovlastima u zakonodavstvu, upravi i sudstvu lanak 116 Oktroiranog ustava doputao kralju da u izvandrednim situacijama postupa mimo ustavnih i zakonskih propisa a od Narodne skuptine i Senata trebao je traiti tek naknadnu suglasnost jugoslavenski nacionalni unitarizam bio je i ustavom promoviran u nacionalnu ideologiju ustavne odredbe o jednoj dravi, jednom narodu i jednom nacionalnom osjeaju na drugom je mjestu bilo da Jugoslaviju onda sainjava nekih 9 naroda ili plemena jasno se izraavala elja da se od tih 9 naroda napravi jedna nacija reim je Oktroiranim ustavom bio natjeran na povlaenje i na ublaavanje diktature nekoliko dana prije proglaenja Ustava donesen je Zakon o nazivu i podjeli Krlajevine na upravna podruja 28. kolovoz 1931. njime su poneto izmjenjene granice banovina politika iz 1929. bila je da se granice mijenjaju kako bi se izmijeale nacije i vjere sada, 1931. od te se politike odustajalo

49

na izborima za Narodnu skuptinu 1931. istaknuta je samo jedna lista reimska pod vodstvom premijera, Petra ivkovia uvjet za izlazak na izbore bilo je predoenje popisa potpisa koje je svaka stranka trebala skupiti, ali u svih 305 kotareva drave ni jednoj stranci to nije uspjelo osim dravnom aparatu glasanje je bilo javno i usmeno kako bi osigurao veu podrku reimu kralj je potakao osnivanje stranke reimske politike formacije isprva pod imenom Jugoslavenska radikalna seljaka demokratija (JRSD) stranka nikad nije formulirala program (Pribievi zakljuio da je njen stvarni program da na kraljeve naredbe odgovara ''Razumijem'') u stranku su uli i glavnu rije imali bivi lanovi Radikalne i Demokratske stranke oslanjali se na materijalnu i svaku drugu podrku drave usprkos tome nisu imali veih uspjeha u pridobijanju pristaa 1933. promijeni ime u Jugoslavensku nacionalnu stranku (JNS) Ante Paveli zubar je tokom tridesetih bio predsjednik Senata jo Hrvata iz uvjerenja ili konformizma koji su podravali diktaturu Aleksandar postavio novog premijera Vojislav Marinkovi (ivkovi bio suvie kritiziran) idovskog podrijetla nakon 3 mjeseca zamijenjen Milanom Srkiem koji je premijer bio jedva godinu i pol

TEROR I ISKAZI NEZADOVOLJSTVA

policijska brutalnost bila je najoigledniji pokazatelj represivnosti reima, reim nije prezao ni od ubojstava u prve dvije godine reima ubijani uglavnom samo komunisti, od 1931. ubijani su i drugi politiki protivnici u veljai 1931. na ulici izudaran i ubijen Milan ufflay istaknuti knjienik i historiar, lan HSPa, jedna od utemeljitelja albanistike u svjetkim razmjerima 1932. napadnuk pisac i odvjetnik Mile Budak, kasniji ministar prosvjete u NDH 1933. ubijen na kunom pragu Josip Predavec potpredsjednik HSS-a ve u travnju 1932. prve protureimske demonstracije seljaci oko Ludbrega istakli hrvatske zastave i parole

50

ubojstvo ufflaya i napad na Budaka zgorzio je Zagrepane koji su sastavili prosvjedeno pismo ministru potpisali i komunist Boidar Adija, August Cesarec, Ivo Politeo te Branko Gavella bilo je to doba jedinstva politikih struja i buduih stranka u Hrvatskoj u prvoj polovici tridesetih hrvatski politiari vrlo razliitih opcija bili su ujedinjeni u stavu protiv centralizma i unitarizma represija i u beogradskoj Skuptini koju je kralj strogo kontrolirao ak i dravnotvorni zastupnici prosvjedovali su protiv represije reim se vie nije mogao odravati na goloj sili i bio je prisiljen na poputanje uzda osnovni razlog postupne obnove politikog ivota Punktacije Seljako-demokratske koalicije Zagrebake punktacije studeni 1932. Seljako-demokratska koalicija odrala sastanak na koji su osim vodstva koalicije (Maek, Krizman, Kosanovi, Bokovi, Predavec, utej, Vilder) bili pozvani i nezavisni ali vrlo ugledni Ante Trumbi te Mile Budak kao predstavnik pravaa podrao ih je i Svetozar Pribievi iz emigracije prisutnou Budaka i Trumbia eljelo se istaknuti jedinstvo hrvatske politike javnosti u postavljanju pitanja dravnog preureenja 6 toaka politikog programa istakli da je narod nositelj politikog autoriteta a seljatvo temelj organizacije sveukupnog ivota osudili kraljevski apsolutizam i srbijanski hegemoniju koja je djelovala destruktivno po drutvo, unitavala moralne vrijednosti, imovinu naroda i njegov duhovni mir zakljuuju da je potrebno vratiti se na stanje prije 1.prosinca 1918. i preurediti dravu u smislu sloene dravne zajednice bez prevlasti jednog ili vie njenih dijlova nad ostalima ubrzo se po tim pitanjima oituju i druge opozicijske stranke diljem Kraljevine niz rezolucija i osuda centralizma i unitarizma krug nezadovoljnika bio je irok u hrvatskoj javnosti tih se godina sve snanije afirmirala predodba da jedan narod ivi na teret drugoga

USTAKI POKRET I DESNICA U HRVATSKOJ DO USPOSTAVE NDH

51

ubrzo nakon proglaenja diktature pravaki voa Ante Paveli napustio je Zagreb a potom i Jugoslaviju otiao u Be pa Maarsku pa zatim u Sofiju u Bugarskoj se susreo sa Ivanom Vanom Mihajlovom voom VMRO-a te je potpisao deklaraciju (Sofijska deklaracija) o uzajamnoj pomoi Makedonaca i Hrvata u ruenju Jugoslavije i stvaranju neovisnih drava Hrvatske i Makedonije zbog tih je aktivnosti jugoslavenski sud Pavelia u odsutnosti osudio na smrt Paveli se tek u narednim godinama poeo povezivati s radikalnim nacionalistima i stvarati organizaciju ustaki pokret stvoren 1931./1932. Paveli se konano skrasio u Italiji koja ga je ve od 1927. podravala u njegovoj protujugoslavenskoj politici u okvirima Mussolinijeve ekspanzinistike politike u JI Europi Paveli ponudio Italiji suradnju u ruenju Jugoslavije oekivao je talijansku pomo u uspostavi i zatiti neovisne hrvatske drave a zauzvrat je izrazio spremnost na teritorijalno, politiko, ekonomsko i vojno prilagoavanje talijanskim interesima u sljedeih 12 godina Paveli je postao pijun u rukama talijanskog reima u Rimu je 1929. poeo djelovati pod zatitom efa talijanske tajne policije Ettorea Contija povezivao se i sa skupinom starih ''frankovaca'' okupljenih oko biveg a-u generala Stjepana Sarkotia i viih asnika Ivana Perevia, Stjepana Duia istodobno je Paveli intenzivirao odnose s VMRO-om Paveli okupljao emigrante u Austriji, Njemakoj, Maarskoj i najvie u Italiji s ciljem da izgradi ustaku organizaciju u nekim od tih zemalja postojali su i logori u kojima su se pripadnici tih pokreta uvjebavali za borbu u domovini (budue teroristike akcije) prvi logor organizirao je Gustav Perec u Janka Puszti kod Nagykanisze - logor postao poznat jer su iz njega regrutirane osobe povezane s atentatom u Marseillesu 1934. g. prvi logor u Italiji organiziran u seku Bovegno kraj Brescie kasnije preseljen u dolinu Borgo Val di Tara (juno od Parme) sve se odvijalo u tajnosti tridesetih se Paveli pokuao povezati i s Njemakom, odnosno Gestapom i vodeim krugovima NSDAPa no interesi Treeg Reicha u JI Europi bili su tada poneto drukiji od interesa Italije i Maarske usmjereni na uvrenje politikih kontakata s Jugoslavijom i realizaciji ekonomskih interesa na tom prostoru Paveli vrbovao i meu emigrantima radnicima u Belgiji, Nizozemskoj, Francuskoj te SADu i Junoj Americi ali je uspjeh bio skroman prije 1941. nije moglo biti vie od 1000 aktivnih ustakih emigranata

52

1932. Velebitski ustanak (Liki ustanak) skupina Hrvata pridolih iz emigracije i naoruanih od Italije, po odobrenju Pavelia, napala je u likom selu Bruani andamerijsku stanicu ustaki pokret je taj dogaaj smatrao formalnim roenjem svoje organizacije andari nisu imali gubitaka a ustanici su se nakon neuspjenog napada povukli pri povlaenju jedan je od napadaa ubijen napadai su se nadali da e njihova akcija potaknuti ire i masovnije akcije koje bi prerasle u ustanak protiv drave policija i vojska poduzele su akcije da uhapse sudionike proglaen je policijski sat veinu ih ulovili, glavn organizator Andrija Artukovi otiao je u Zadar nekoliko dana prije akcije u ustakoj propagandi Velebitski ustanak pretvoren je u legendu brutalno guenje nacionalnih sloboda i identiteta izazvalo je ekstremne nacionalistike reakcije u Glavnom ustakom stanu u Italiji Paveli je objavio i prvi broj lista Ustaa (veljaa 1932.) vijesnik hrvatskih revolucionaraca zagovara najradikalnije metode brobe za neovisnu Hrvatsku, ukljuujui i terorizam oko noa stvara se u ustakom pokretu (ali i kod etnika, koji su im po mnogim ideolokim elementima vrlo bliski) sljedeih godina svojevrsan kult no / bode postaje jedan od ustakih znamena od ljeta 1932. pripadnici ustake organizacije podmeu bombe na kolodvorima ili policijskim stanicama ( i civilne rtve) ustaka glasila u emigraciji raspiruju i kult osvete i mrnje prema Srbima opsjednutost krvlju i nasiljem ubrzano dostie mitoloke razmjere te se tako stvara plodno tlo za genocidne zloine na podruju NDH ustae u logorima u Liparima bili sustavno indokrtrinirani organizatori i poinitelji prvih masovnih pokolja u NDH i zapovjednici prvih ''logora smrti'' bili su u velikoj veini bivi internirci s Lipara antijugoslavenstvo i protusrpstvo pokreta Mile Budak Bje'te psine preko Drine Paveli rekao da sve neprijatelje treba poklati i to sve Srbe, idove i Cigane

53

mecena ustakog pokreta bio je Benito Mussolini koji je 1932. objavio Doktrinu faizma 1933. objavljena su Naela hrvatskog ustakog pokreta zagovara se nacionalna iskljuivost: odluivanje o dravnim i narodnim poslovima ograniava se samo na one koji su hrvatskog roda tvrdi se da tko u Hrvatskoj ne potjee od seljaka, u 90 od 100 sluajeva nije hrvatskog porijekla ''seljaki ideal'' - tee da u drutveni ivot vrate nevinost jednostavnog ivot (ni Paveli ni njegovi suradnici nisu imali nikakvu ideju kako potaknuti drutveni i ekonomski razvitak)

dravno-pravni historicizam: oslanjanje na hrvatsko povijesno dravno pravo i polaganje prava na sve teritorije koji su nekad uistinu ili navodno pripadali Hrvatskoj ili bili naseljeni Hrvatima ustaki ideolozi tako su u hrvatski prostor ukljuivali BiH, Sandak, Srijem, Baku zalagali se za odbacivanje svake dravnopravne veze sa drugim jugoslavenskim narodima Paveli i sljedbenici negirali su in ujedinjenja 1918. g. te su Drinu smatrali granicom dvaju svjetova istonog i zapadnog podravali gotsku teoriju o podrijetlu Hrvata kako bi negirali vezu s drugim Slavenima od faizma i nacizma ustae su preuzeli : nacionalnu iskljuivosti velianje drave glorificiranje ratne operacije za ostvarenje politikih ciljeva negativan stav prema komunizmu, socijalizmu i zapadnoj, liberalnoj demokraciji koncepciju voe kojem se kao nositelju vrhovne vlasti duguje bezuvjetna poslunost novi lanovi morali poloiti prisegu bilo je pojedinaca pa i itavih grupa koji su pristali uz takve ekstremne ideje prvenstveno nacionalistiki usmjereni radnici i seljaci gotovo u pravilu bili prva generacija doseljenika u gradove ili seljaka koji su se upoznali sa ivotom grada potjecali iz pasivnih krajeva i osjeali se odbaenima od sustava stoga su se dali privui desnim ( i lijevim) parolama opravdanje za svoju lou situaciju (uzrokovanu i agrarnom krizom, loim posljedicama kapitalizma) traili su u srpskom hegemonizmu 54

ustaka idelogija obraala se malom ovjeku i nudila je sigurnost narodne zajednice u tekim, kriznim vremenima a zauzvrat traila odricanje od individualiteta dunost i odgovornost prema cjelinibili su temelj svake djelatnosti u privatnom ivotu svakog pojedinca. lana hrvatskog naroda 1934. ustae su zajedno sa lanovima VMROa organizirale atentat na kralja Aleksandra u Marseillesu znaajno mjesto u organizaciji imale su i talijanske i maarske tajne slube nakon atentata izbio je skandal jer se saznala da je Italija pomagala organizacije koje su stajle iza atentata iz tog razloga talijanska je vlada bila prisiljena hapsiti ustae uhapen i Ante Paveli koji je u zatvoru proveo gotovo dvije godine Naa gruda, omladinski list za suvremena pitanja prvo ustako orjentirano glasilo u zemlji otvoreno promicali neke elemente profaistike i pronacistike ideologije izala samo 2 broja i oba bila zabranjena urednik Vladimir Singer aktivnost ustaa se donekle intenzivirala od 1934. no ni tada se organizacija nije razvila a listovi i broure nisu dosezali vee naklade na snazi su ustae dobili 1937. kada se premijer Stojadinovi dogovorio sa talijanskom vladom da e dio ustaa biti amnestiran pa da s emogu vratiti u Jugoslaviju Stojadinovi je raunao na to da e tako lake kontrolirati pokret a i namjestiti HSSu protivnika ustae je policija progonila ali im je i preutno doputala djelatnost ako je to kodilo popularnosti HSSa Hrvatski narod list kojeg je poeo izdavat Mile Budak u kojem je napadao Maeka i HSS 1935. Paveli dao ubiti Gustava Pereca jer je njegova djevojka pobjegla iz Janka Puszte i objavila u zagrebakim Novostima niz informacija o Perecu, Janku Puszti i boravku u ustakoj emigraciji ideje nacionalnog ekskluzivizma imale su odjeka u odreenim krugovima osobito meu desno orjentiranom hrvatskom inteligencijom studenti desne orijentacije ''frankovci'' koji e kasnije uglavnom pristupiti ustapkom pokretu postupno su sredinom 1930ih preuzimali vodstvo u sredinjem akademskom drutvo ''August enoa'' zatim u ''Eugen Kvaternik'' te raznim strunim klubovima po fakultetima potkraj 1937. i poetkom 1938. infiltriraju se i u druga drutva i institucije djelovali su u katolikim organizacijama (''Kriari'' i ''Domagoj'') 55

ustaki orjentirani intelektualci postajali su sve utjecajniji i u Matici hrvatskoj lanovi ''Augusta enoe'' zajedno sa nekim lkanovima ''Ante Starevia'' izdavali su ilegalne ustake novine koje su im bile odmah zabranjivane Matica hrvatska objavljuje 1936/1937. knjiicu Dananja Njemaka autora Ernesta Bauera koji velia Hitlera i nacionalsocijalizam zbog sve jaeg utjecaja nacionalistike desnice u Matici u nju je uveden komesarijat koji je rasputen nakon proglaenja NDH desni krugovi u Hrvatskoj bili su prije uske skupine nego iroko organizirani drutveni pokret jaanje desnih tendencija bio je fenomen karakteristian i za Europu u cjelini poetkom 1935. osnovan Jugoslavenski narodni pokret Zbor Dimitrij Ljoti snaan ideoloki utjecaj nacionalsocijalizma i faizma, prihvaali rasnu teoriju, antisemitizam i antikomunizam Zbor je imao svoj organ Buenje, list za politika, nacionalna i rutvena pitanja cilj je jugoslavenski nacionalistiki renesans bliskost desnom ekstremizmu nimalo se ne skriva Ljoti se legitimirao kao pristaa Hitlera uspjeli okupiti mali broj simpatizera

56