Sveuilite J. J. Strossmayera u Osijeku Filozofski fakultet, studij psihologije 25.05.2011.

Psiholoka priprema sportaa u streljatvu

Seminarski rad, kolegij Psihologija sporta

Tajana Lui, prva godina preddiplomskog studija Nositelj kolegija: Prof.dr.sc. Mirko Drenovac

Tajana Lui, prva godina preddiplomskog studija psihologije

Sadraj
1 2 3 Uvod.................................................................................................................................... 3 Uloga sportske psihologije u streljatvu ............................................................................. 5 Psiholoki faktori psiholoke pripreme u streljatvu ......................................................... 7 3.1 3.2 3.3 3.4 3.6 4 5 6 Individualni pristup trenera ......................................................................................... 7 Ujecaj samopouzdanja na izvedbu strijelca ................................................................. 8 Motivacija i motivacijski problemi u streljatvu ......................................................... 9 Psiholoka priprema tijekom perioda treniranja ........................................................ 10 Socijalni utjecaj na srijelca ........................................................................................ 11

Bioloke promjene pri opaljivanju hitca .......................................................................... 11 Zakljuak .......................................................................................................................... 12 Literatura .......................................................................................................................... 13

Tajana Lui, prva godina preddiplomskog studija psihologije

1.Uvod
Graansko streljako drutvo 1784 Osijek najstariji je registrirani sportski klub u Hrvatskoj, inei tako streljatvo najstarijim slubenim sportom dananje Republike Hrvatske1. Osim to je najstariji sport na naim skromnim prostorima, smatra se kako je jedan oblik vjetine gaanja bio prvi oblik sportskog natjecanja kako ga danas znamo, tako da se moe i pretpostaviti kako su nai predci prije 50 000 godina lukom i strijelom pokuavali pogoditi neku vrstu mete i tako usporediti svoju vjetinu. To znai da je gaanje u metu imalo svoje zaetke puno prije pojave vatrenog oruja (1300 god.pr.Kr.). Najraniji sportski dogaaj u streljatvu zabiljeen je na poetku 16. stoljea.2 Danas, streljatvo je olimpijski sport, sa mnotvom disciplina u kojoj strijelci mogu usporediti svoje sposobnosti. tovie, rezultati strijelaca su toliko napredovali da je u veini disciplina ostvaren maksimalni broj krugova (bodova) te se veliina mete sustavno smanjuje tijekom povijesti postojanja ovog sporta, a tako se i poveavaju zahtjevi za sportaa da ostvari vrhunske rezultate u ovome sportu. Ako se izostavi disciplina letee mete (tj. glineni golubovi) najee se smatra kako je uspjeh strijelca zbroj etiri faktora: kako dri stav i oruje, disanje, ciljanje i vid te povlaenje obaraa3. Po slijedu ovih radnja moe se zakljuiti kako krajnji rezultat ipak velikim djelom ovisi o etvrtom stadiju: povlaenju okidaa. Rezultat dakako ovisi o stabilnosti oruja i koordinaciji oka i ruke. Fiziki napor pri opaljenju hitca je relativno mali, ono to iziskuje napor je injenica kako strijelac mora zauzeti najbolji poloaj pretpostavljajui vlastito

Z. Jajevi (2010), 225 godina porta u Republici Hrvatskoj, Osijek: Streljaki savez osjeko-baranjske upanije. 2 The individual Psychological Preparation of a Female Sport Shooter, Ivan Nemethy; UIT Journal 1/93, 46 i 47. 3 Psychological Factors in Sport Shooting, Uwe Riesterer, UIT Journal, Coaching Part 1-7, od 1/92 do 7/92

Tajana Lui, prva godina preddiplomskog studija psihologije

kretanje ruke i tijela. Kako bi u trenutku opaljenja oruje ostalo potpuno mirno, strijelac mora povui okida tako da ne utjee na poloaj oruja tj. smjer povlaenja okidaa kaiprstom mora biti paralelan sa cijevi tako da se ne prenosi nikakva sila na samo oruje to bi dovelo do pomaka od ciljane toke. Osim toga pritisak mora biti dovoljno jak da izazove opaljenje, ali dovoljno fin da oruje ostane mirno. Iz prakse je dobro poznato kako fokusiranje na bilo koji od ovih aspekata pojedinano dovodi do pada rezultata ili ak grenja miia u rukama, torzu i sl. Kako bi se ovakva sloena motorika radnja izvrila to bolje, ta radnja obavezno mora postati automatizirana. To se moe postii treningom i psiholokom pripremom sportaa. Tehnike oputanja, vizualizacije i disanja mogu znaajno poboljati rezultat srednje uvjebanih i vrhunskih strijelaca. Takoer neke vrste bihevioralne modifikacije mogu pomoi strijelcu da eliminira nepoeljna ponaanja, a poeljna uestali. Veliki dio psiholoke pripreme sportaa takoer lei u odnosu trenera i sportaa te o okolini koja ga okruuje (podrka roditelja, prijatelja, kluba...). Takoer, poto je streljatvo specifian sport u kojem su gotovi svi strijelci primili vrlo slinu tehniku obuku, vrlo slinu opremu i najee su svi strijelci u slinoj atletskoj spremi, psiholoki aspekt je zapravo najvaniji diskriminitator vrhunskog i prosjenog strijelca. Psiholoka priprema mora biti adekvatna prilikom treninga, ali i promijenjena za vrijeme, tri treninga prije i neposredno prije natjecanja. Strijelac mora biti i visoko intrinzino motiviran i poeljno je da moe dugo zadrati panju, imati elju za napretkom i uenjem, prirodni osjeaj za oruje tj. nain na koji se oruje hvata i kako se njime ponaa, dobra samo kontrola i sl. Takve osobine se trebaju i poticati u strijelcu dok su se druge osobine i ponaanja pokazala kako umanjuju rezultate i efikasnost strijelca. Osobine koje su manje poeljne za budueg strijelca su anksioznost, neuroticizam, neambicioznost,

Tajana Lui, prva godina preddiplomskog studija psihologije

nezainteresiranost, socijalna ovisnost, manjak samopouzdanja, slabog karaktera, iznimno ekstrovertiran4. Te osobine se mogu prepoznati i, ako psiholog ili trener odlui da strijelac ima dovoljno potencijala, te osobine se mogu modificirati bihevioralnim metodama. Znanstvenici su u zadnjem desetljeu obratili pozornost i na bioloke razlike vrhunskih i prosjenih strijelaca te doli do novih spoznaja koje mogu pomoi psihologu da odredi potencijal poetnika ili spremnost vrhunskog strijelca. Psiholoka priprema sportaa u streljatvu moda je i najvaniji aspekt tog preciznog sporta te sportski psiholozi sve ee, uz njihove trenere, pomau strijelcu da ostvari maksimalni rezultat.

2. Uloga sportske psihologije u sportu

Streljatvo je snano povezano sa sportskom psihologijom tako to je koncentraciju, samopouzdanje i mnoge druge psiholoke aspekte streljatva mogue unaprijediti sportskom psihologijom u streljatvu. Takoer kao tehniku oputanja psiholozi pribjegavaju i

tradicionalnim tehnikama oputanja kao to je joga ili tai-chi. U ciljanju sa zranom pukom (disciplina standard 10 metara) preciznost igra odluujuu ulogu poto je meta najmanja od svih disciplina veliina toke koja donosi maksimalni broj bodova po hitcu, deset, je veliine vrha prosjene ivae igle. Bez preciznosti strijelac ne moe biti uspjean, a eksperimenti su pokazali kako preciznost strijelca visoko kolerira sa individualnom sposobnou da zadri intenzitet koncentracije to se esto trenira tijekom pripreme sportaa5. Takoer, iako svaki pojedinac ne moe postati vrhunski sporta sportska psihologija zauzima stav kako svaka osoba prosjenog vida, zdravlja i intrinzine motivacije
4
5

The individual Psychological Preparation of a Female Sport Shooter, Ivan Nemethy; UIT Journal 1/93, 46 i 47. Shri Hri Prasad Shastri, Yoga (London 1958) 82. stranica

Tajana Lui, prva godina preddiplomskog studija psihologije

te umjerene vjebe moe postii stadij u kojem je spreman, sa dodatnim tehnikama, postii vrhunske rezultate. Psiholozi (i/ili treneri) esto su rabili razne tehnike kako bi pomogli strijelcu da ostvari to bolji rezultat. Neke od tih tehnika su se tijekom prakse pokazale visoko efektima (kao autogeni trening ili meditacija) no neke nisu bile ni znanstveno utemeljene ni efektivne kao to su to parapsiholoke metode (trodimenzionalni individualni trening, bipolarna sugestija i slino). Najbolja tehnika se zapravo pokazao individualni pristup koji dokazane i uspjene tehnike primjenjuje postupno, te vie kao smjernice nego kao pravilo, pomno pazei koje od tih metoda pomau sportau6. Koncentracija je, kao veliki dio izvedbe strijelca, i veliki problem sportske psihologije u streljatvu. Paradoksalno, aktivno pokuavanje da se osoba koncentrira dovest e do upravo suprotnog efekta, dio koncentracije koji je trebao biti usmjeren na akciju biti e usmjeren na pokuaj koncentriranja. Stoga jedan od zadataka sportskog psihologa jest sportau objasniti kako koncentracija znai potpuno fokusiranost na zadatak, esto se objanjava i kao sposobnost da osoba bude upravo u ovom vremenu, cjelovito usmjeren na trenutni zadatak tj. sadanjost. Kada neija panja odluta od trenutka u kojem je na prolost, budunost ili neku predodbu oduzimaju odreenu koliinu koncentracije od same akcije pucanja. U procesu stjecanja koncentracije osoba se ne bi trebala ni koncentrirati na to da iskljui vanjske podraaje niti da iskljui misli. Fiksacija je rijeenje na oba problema, a to je dobra vijest vjebom i vremenom sposobnost fiksacije se moe unaprijediti. Takoer osoba koja je istrenirana da zadrava koncentraciju, ako ju izgubi, moe puno bre i efikasnije povratiti istu na trenutnu akciju7.

Kratzer, SC. Psychological Traning in Sport and Shooting Informative Brochure on Sport Medicine for Competitive Sport Shooting , Munich, Germany 1991 od 12 do 16 stranice. 7 A. Schmid, E. Peper, Tehniques for Training Concentration. Applied Sports Psychology: Personal Growth to Peek preformans, New York, Grosset & Dunlop, 1986, od 271 do 278. stranice.

Tajana Lui, prva godina preddiplomskog studija psihologije

3. Psiholoki faktori psiholoke pripreme u streljatvu

Psiholoki faktori u streljatvu su brojni te to sporta vie napreduje to mu je potrebna sve vea kontrola nad svim faktorima kako bi napredovao. Mnogi psiholozi neformalno tvrde kako je streljatvo sport izraen u logaritamskoj funkciji: Osoba moe s malo truda i kroz kratko vrijeme dosei visok rezultat, no nakon odreene granice napredak usporava i gotovo stagnira tako da se i trener i psiholog i sporta i okolina i klub moraju potruditi za svaki dodatni krug koji sporta nakon toga moe postii.

3.1 Individualni pristup trenera Najea metoda prolosti (a esto i u sadanjosti) trenera koji trenira skupinu strijelaca jest da ih sve trenira jednako i daje im jednake ili sline ciljeve u istom vremenu. Veina strijelaca, rekreativnih i profesionalnih, vjerojatno je poela svoju karijeru u takvoj situaciji gdje su se smatrali dijelom grupe poto su i treneri svoje treninge provodili grupno, tj. svi su imali sline zadatke. Slika 3.1.1 Prikaz tri pravilna stava za malokalibarsku puku; Stojei, leei i kleei stav. Poznato je kako stavovi za malo kalibarsku puku (disciplina trostav) znaju biti prilino nelagodni i zahtjevaju urnue lijeve ruke u leeem i desne u kleeem stavu to iziskuje psiholoku pripremu na dugotrajnu bol.

Danas postoje vrlo uvjerljivi akademski radovi koji pokazuju kako takav zajedniki pristup nije dovoljno efektivan da kvalitetno oblikuje strijelca8. Problem lei i u neadekvatnom

Psychological Factors in Sport Shooting, Uwe Riesterer, UIT Journal, Coaching Part 1-7, od 1/92 do 7/92

Tajana Lui, prva godina preddiplomskog studija psihologije

individualnom pristupu tijekom perioda dok strijelac ui automatski zauzimati stav, hvat oruja i opaljivanje hitca. Poto mnogi treneri poinju s individualnim radom tek kada strijelac ostvari neki relativno iznadprosjeni rezultat, strijelac je do tog vremena vjerojatno ve automatizirao moda nepravilne stavove i stekao neke loe navike tijekom treninga koje e mu znaajno usporiti napredovanje i moda dugotrajno ga onemoguiti u toj disciplini. Naravno, takav pristup trenerima je puno laki te smatraju kako se te loe navike mogu ispraviti naknadno. Najprikladniji pristup bio bi izrada motivacijskog profila i profila elja koristei bihevioralne upitnike9. Takoer odnos trenera i strijelca je bitan faktor uspjeha strijelca. Trener bi uvijek trebao biti pravedan tj. pridavati istu koliinu pozornosti svakom strijelcu. Takoer trebao bi biti objektiva, kredibilan, strijelci bi ga trebali potovati i on njih. Odnos ni trebao biti pozitivan, konstruktivan i uzajamno prijateljski. Slika 3.1.2 Abhnav Bindra je 2006. godine osvojio zlatnu medalju na svjetkom prvenstvu u discipline na deset metara. Slika prikazuje njega I njegovog trenera nakon mea.

3.2 Utjecaj samopouzdanja na izvedbu strijelca Samopouzdanje kod strijelca esto je odluujui faktor u konanoj izvedbi i tako jedan od problema sportske psihologije. Samopouzdanje je teko definirati te nosi razliito znaenje za

Psychological Factors in Sport Shooting, Uwe Riesterer, UIT Journal, Coaching Part 1-7, od 1/92 do 7/92

Tajana Lui, prva godina preddiplomskog studija psihologije

svakog individualca ovisno o informaciji iz okoline i vlastite procjene sposobnosti. Sa stajalita strijelca samopouzdanje je neupitna vjera u sposobnost izvoenja zadatka koji je osoba odluila obaviti. Takvo sportsko samopouzdanje se zapravo odnosi na vjerovanje pojedinca da ima znanje i sposobnosti izvesti tu radnju i da e vjerojatno uspjeno obaviti tu radnju. Takoer, sportsko samopouzdanje moe varirati od treninga do natjecanja. Strijelac se moe osjeati samopouzdano tijekom treninga, ali ne i na natjecanju. No ako se strijelca dovoljno izloi natjecanjima i on ipak ostvari zadovoljavajuu izvedbu njegova samopouzdanost tijekom natjecanja e porasti. Samopouzdanje je stoga produkt uenja i iskustva10. Takoer, neka istraivanja pokazala su da previe samopouzdanja takoer smanjuje efikasnost ve vrhunskog strijelca koji, nakon puno pozitivnih iskustava s natjecanjima, gubi strah da e izgubiti a time i dio motivacije koji moe dovesti do pobjede11.

3.3 Motivacija i motivacijski problemi u streljatvu Postoje dvije vrste ponaanja koje utjeu na formiranje individualne motivacije. Prva vrsta su pozitivna ponaanja za koju e osoba dobiti pozitivno potkrepljenje iz okoline za odreeno ponaanje. Takva pozitivna motivacija je najbolja vrsta odravanja motivacije, dok svako negativno ponaanje koje iz okoline priziva negativno potkrepljenje nije tako dobar motivator. Ako trener ili sportski psiholog eli da se odreeno ponaanje nastavi manifestirati treba uvesti pozitivno potkrepljenje koje moe biti razliito. Takvo potkrepljenje treba uvijek dolaziti od trenera, no naalost trener mora biti i sam motivator te ako stalno potkrepljuje strijelca izgubiti e dio kredibiliteta. Postoje i materijalni potkrepljivai koji mogu biti novi
Martens, R. (1987). Coaches guide to sport psychology. Champaign, IL: Human Kinetics Self-confidence and performance: A little self-doubt helps, Tim Woodman , Sally Akehurst, Lew Hardy a, Stuart Beattie, Bangor University, United Kingdom, Aberystwyth University, United Kingdom, received 12 February 2010
11
10

Tajana Lui, prva godina preddiplomskog studija psihologije

dio opreme, bed ili slino no one se ne bi trebali rabiti kao primarni nego samo kao sekundarni potkrepljivai. U streljatvu je ipak najjai potkrepljiva sam rezultat koji naalost nije uvijek znak napretka nego nekada ak i sree. Streljatvo je vrlo statian i repetativan sport i ako sporta nije intrinzino motiviran esto odustaje. Takoer pritisak trenera i okoline na to bolje rezultate esto dovode do toga da mladi prospektivni strijelci odustaju od streljatva prije nego to postanu seniori.

3.4 Psiholoka priprema tijekom perioda treniranja U psiholokoj pripremi strijelca iznimno efektivnima su se pokazale dvije metode : autogeni trening i vizualizacija tj. mentalna proba. Autogeni trening je tehnika koja ui kako se lake nositi sa stresom, u ovom sluaju kontrola emocije straha i sprjeavanje izluivanja epinefrina sa svrhom ravnomjernog sranog ritma i razumnog trenutka odluke okidanja. Terapiju autogenim treningom razvio je poetkom 20. stoljea njemaki neuropsihijatar dr. Johannes H. Schultz (1884-1970). Schultz je prouavao ponaanja osoba pod hipnozom ili pred san. Na ovim zapaanjima napravio je nekoliko mentalnih vjebi. Tijekom vremena razvio ih je u est standardnih vjebi autogenog treninga koje se koriste do dananjeg dana: teina u udovima, potom toplina, koncentriranje na otkucaje srca ili puls, disanje, toplinu u abdomenu i hladnou ela. Ovo su bili poeci jedne izuzetno mone metode samopomoi. Vjebe je Schultz primijenio na svojim prijateljima, kolegama, obitelji i poznanicima. Rezultati su pokazali ogromnu mo uma i tijela koja utjee na proces samoozdravljenja i kontrole emocija.. Schultz definira metodu 'autogenog' oputanja koje se odvija putem oblika mentalne koncentracije, koja omoguuje osobi da ublai napetost i psihike i fizike prirode. Kao to samo ime sugerira, autogeni trening je tehnika vjebanja koja se samostalno provodi odnosno, drugim rijeima, oni koji slijede ovu metodu sami je stavljaju u primjenu pod vodstvom

10

Tajana Lui, prva godina preddiplomskog studija psihologije

strunjaka. Nakon to su jednom nauene, vjebe se mogu prakticirati same, kod kue ili praktiki bilo gdje drugdje. Vizualizacija je takoer jako korisna metoda koja zahtjeva od strijelca vizualizaciju pogotka u realnom vremenu s visokom koncentracijom. 3.5 Socijalni utjecaj na strijelca Na sportaa snano utjee socijalno odobravanje okoline. Podrka roditelja i obitelji takoer je bitan faktor to je posebno vidljivo kada strijelac doivi pobjedu onda vrednovanje okoline poboljava njegovu motivaciju. Trener je pak esto vanija figura kada strijelac doivi neuspjeh. Osim toga odnosi u klubu i meu strijelcima iz drugih klubova pomau sportau da se osjea kao da pripada. Slika 3.5.1 Abhnav Bindra nakon pobjede 2006. godine

4. Bioloke promjene pri opaljivanju hitca

Postoje i bioloke razlike izmeu majstora strijelca i poetnika. Istraivanja su pokazala kako kod majstora strijelca postoji postupno smanjivanje u provodljivosti koe kao i u sranom ritmu te naprasni povratak neposredno nakon opaljenja to kod poetnika nije bio sluaj.12 Mjerenje provodljivost koe moe pokazati kolika je prava kondicija strijelca. Takoer

12

Elite pistol shooters: physiological patterning of best vs. worst shots Patsy Tremaynea,_, Robert J. Barry b

11

Tajana Lui, prva godina preddiplomskog studija psihologije

snimanje EEG-om pokazalo je poviene alfa valove u lijevom temporalnom podruju prilikom pripreme i opaljenja hitca.13

5. Zakljuak
Streljatvo i sportska psihologija u neraskidivoj su vezi. Vrhunski strijelci nisu uivali ni u kakvoj razliitoj tehnikoj pripremi od ostalih, ali je njihov psiholoki trening bio intenzivniji to je dovelo i do vrhunskih rezultata. Psiholoka priprema u streljatvu nosi i najvei dio tereta konanog rezultata. Osim toga osoba enskog spola svoj vrhunac u streljatvu postie izmeu 40. i 45. godine te je jedan od zadataka sportskog psihologa i trenera motivirati tu osobu kako bi se nastavila razvijati. Mnogi znanstvenici okreu se streljatvu kako bi ak odgovorili na pitanja o preciznim i finim motorikim vjetinama, a strijelci se okreu sportskim psiholozima u potrazi za vrhunskim rezultatima.

13

The role of the left temporal region under the cognitive motor demands of shooting in skilled marksmen, Scott E. Kerick a,1, Kaleb McDowell a,b,2, Tsung-Min Hung c,

12

Tajana Lui, prva godina preddiplomskog studija psihologije

6. Literatura Izvori:
Z. Jajevi (2010), 225 godina porta u Republici Hrvatskoj, Osijek: Streljaki savez osjekobaranjske upanije. M. Drenovac (2007) Sportska psihologija, Sveuilite J.J Strossmayera u Osijeku Filozofski fakultet u Osijeku. The individual Psychological Preparation of a Female Sport Shooter, Ivan Nemethy; UIT Journal 1/93, 46 i 47. Psychological Factors in Sport Shooting, Uwe Riesterer, UIT Journal, Coaching Part 1-7, od 1/92 do 7/92 Self Confidence, dr. Ed Etzel, Uwe Riesterer, UIT Journal, Coaching Part 1-3, 5/92 i 6/92 The Role of Sports Psychology in the Shooting Sport, Manohar Singh, IND, UIT Journal, 2/93 The Survival instinct in sports, Richard Rio, ISS News Journal Kratzer, SC. Psychological Traning in Sport and Shooting Informative Brochure on Sport Medicine for Competitive Sport Shooting , Munich, Germany 1991 od 12 do 16 stranice. Self-confidence and performance: A little self-doubt helps, Tim Woodman , Sally Akehurst, Lew Hardy a, Stuart Beattie, Bangor University, United Kingdom, Aberystwyth University, United Kingdom, received 12 February 2010 Elite pistol shooters: physiological patterning of best vs. worst shots Patsy Tremaynea,_, Robert J. Barry b aDepartment of Sport Studies, University of Western Sydney Macarthur, Bankstown, P.O. Box 555, Campbelltown 2560, Australia bDepartment of Psychology, University of Wollongong, Wollongong, Australia Received 10 May 2000; received in revised form 18 September 2000; accepted 25 September 2000 The role of the left temporal region under the cognitive motor demands of shooting in skilled marksmen, Scott E. Kerick a,1, Kaleb McDowell a,b,2, Tsung-Min Hung c, D. Laine Santa Maria a, Thomas W. Spalding d, Bradley D. Hatfield a,b,* a Department of Kinesiology, Uni_ersity of Maryland, College Park, MD 20742, USA

13

Tajana Lui, prva godina preddiplomskog studija psihologije

b Program in Neuroscience and Cogniti_e Science, Uni_ersity of Maryland, College Park, MD 20742, USA c Graduate Institute of Sport and Exercise Science, Taipei Physical Education College, No 5, Tun-Hua N Rd, Taipei, Taiwan, ROC d Department of Public and Community Health, Uni_ersity of Maryland, College Park, MD 20742, USA An electrocortical comparison of executed and rejected shots in skilled marksmen Charles H. Hillman a, Ross J. Apparies a, Christopher M. Janelle b, Bradley D. Hatfield a,* a Department of Kinesiology, 2351 HHP Building, Uni6ersity of Maryland, College Park, MD 20742 -2611, USA b Department of Exercise and Sport Sciences, 110 Florida A. Schmid, E. Peper, Tehniques for Training Concentration. Applied Sports Psychology: Personal Growth to Peek preformans, New York, Grosset & Dunlop, 1986, od 271 do 278. stranice. Martens, R. (1987). Coaches guide to sport psychology. Champaign, IL: Human Kinetics

Internet: 19.05.2011.
http://bodymindblog.blogspot.com/2007/04/ideomotor-training.html http://www.noanxiety.com/psychotherapies/autogenous-training-johannes-heinrichschultz.html http://www.issf-sports.org/development/coachingplatform/library.ashx http://www.shootinguk.co.uk/news/195944/Handgun_ban_here_to_stay.html

Slike http://www.theage.com.au/news/shooting/rifleman-caps-long-and-windingcareer/2008/08/15/1218307236662.html http://espnlivesports.blogspot.com/2008/08/indias-abhnav-bindra-wins-gold-in-10.html http://visual.merriam-webster.com/sports-games/precision-accuracy-sports/rifleshooting/shooting-positions.php http://www.shootinguk.co.uk/news/195944/Handgun_ban_here_to_stay.html 14