PONAANJE POTROAA U ODNOSU NA KORINOST DOBARA

Elementi utjecaja na potroaevo ponaanje pri kupnji: 1. elje ili preferencije - preferencije (sklonosti) potroaa prema odreenim dobrima (koarici dobara ) 2. dohodak (budet, proraun ) - budetska ogranienja, ogranieni dohoci ograniavaju koliinu dobara koju potroa moe kupiti 3. izbori potroaa - uz dane preferencije i ograniene dohotke potroai kupuju kombinaciju onih dobara koja maximaliziraju njihovo zadovoljstvo - kombinacije de ovisiti o cijenama dobara - za razumijevanje ponaanja potroaa vaan je pojam korisnost dobara - svaki se racionalni potroa ponaa na nain da uz postojedi dohodak i cijene dobara maximizira svoje blagostanje ili svoju korist

UKUPNA I GRANINA KORISNOST DOBARA Teorija potroaeva izbora - objanjava ime se ljudi vode u svom odabiru dobara i usluga odnosno zato neka dobra preferiraju vie, a druga manje to je korisnost? - pod pojmom korisnosti podrazumijeva se subjektivni uitak odnosno zadovoljstvo to ga potroa osjeda troedi neko dobro - korisnost nije dana veliina; ona se razlikuje od potroaa do potroaa ovisno o njegovim potrebama (npr. gladnom ovjeku komad kruha ima vedu korisnost nego sitom) - vodedi se korisnodu kao odrednicom svoga ponaanja potroa nastoji da ju maximizira odnosno da izabere onu koaru dobara koju najvie voli Vrste korisnosti - Granina korisnost (MU, engl. marginal utility) -> je korisnost dodatne jedinice nekog dobra -> ona pokazuje za koliko de se povedati ukupna korisnost ako se koliina dobara poveda za jednu jedinicu -> izraunava se kao odnos izmeu promjene ukupne korisnosti i promjene koliine -> MU =