SEOBA SLAVENA

Porijeklo Slavena U pitanju slavenske pradomovine postoje dvije velike teorije: 1. autohtona teorija tvrdi da su Slaveni ivjeli sjeverno od Karpata od 1000. godine prije Krista. 2. alohtona teorija tvrdi da su Slaveni doli na to podruje u 5. ili 6. stoljeu poslije Krista. Njemaka i razne slavenske nacije koristile su obje teorije za politiku propagandu, pa je nastala opa zbrka. Neki znanstvenici (npr. Kazimierz Godlowski i Zdenek Vana) smatraju da su obje teorije apsurdne i tvrde da su se Slaveni pojavili kao posebno pleme negdje u vrijeme Krista. Jedna teorija tvrdi da su postojala dva vala Slavena, Praslaveni (Veneti) i Slaveni, koji su se pomijeali i stvorili dananje Slavene. Ta teorija barem pokuava rijeiti vrlo sloena pitanja koja proizlaze iz arheolokih nalaza u slavenskim podrujima. Ukratko, nije sigurno gdje su Slaveni ivjeli prije seobe na zapad. Prvi povijesni spomen Slavena smjeta ih u podruje movara rijeke Pripyat (Poleka), ali znatan broj slavenskih rijei ima indoarijske oblike koji ukazuju na zajedniki prajezik. Nedavno se javila suprotna teorija, koja tvrdi da su Slaveni autohtoni jo od vremena prije ledenog doba. Prema toj teoriji, Germani i Romani (Vlasi) nastali su zbog jezinih promjena nakon osvajanja. Ta se teorija zasniva na genetici i teoriji razvitka ljudi u vie centara, za razliku od ideje "svi iz Afrike", te tvrdi da je slavenska pradomovina ukljuivala podruja koja Tacit navodi kao Germaniju. Uostalom, Tacit je pisao da je pojam "Germanija" u smislu domovine Germana nastao relativno nedavno (u 1. stoljeu). Dodatnu zbrku unosi injenica da su neki slavenski narodi nastali zbog potpune asimilacije drevnih neslavenskih naroda. Tako se korijeni dananjihBugara mogu nai u Srednjoj Aziji. Tu spadaju i mitovi o iranskom porijeklu Hrvata i vandalskom porijeklu Poljaka. Porijeklo Imena Slaveni se u prvim povijesnim zapisima javljaju kao Veneti ili Vendi, ali njihova veza s Vendima koje spominju Tacit, Ptolemej i Plinije ostaje nejasna, pa je slinost izmeu ta dva imena moda sluajna. Raspravlja se i o vezi izmeu Luika i Slavena. Neki istraivai povezuju Luike sa Slavenima, drugi s Germanima, a trei tvrde da su Luici bili mijeano pleme ili savez plemena razliitih naroda. Luici su imali keltske elemente, a spominju se i kao dio Vandala u Magna Germania, koja je pokrivala dananju lesku (nazvanu po SilingiVandalima). Grad Legnica (Liegnitz) u leskoj moda vue korijen iz imena Luika. Kasniji pisci biljeili su Slavene kao Sklaveni, Skloveni i Anti. Jordanes navodi da se Veneti dijele na tri skupine: Venete, Ante i Sklavene. Tradicionalno se ime "Veneti" poelo vezati uz Zapadne Slavene, "Sklaveni" uz June Slavene, a "Anti" uz Istone Slavene. ak i porijeklo rijei "Slaven" nije sigurno. Oito postoji slinost s rijeju "slovo", pa moda "Slaveni" (Slovjani) znai "oni koji znaju govoriti", za razliku od "Nijemci", od "nm", "nijem", "oni koji ne znaju govoriti" (na slian nain su Grci skovali rije "barbari"). Druga oita veza je rije "slava", koja ima zajedniki korijen sa "slovo" - kad je netko slavan, o njemu se iri glas. U nekim slavenskim jezicima naziv za Slavene ima korijen slov-, na primjer u slovenskom Slovani ili srpskom Sloveni, a u drugima slav-, kao u ruskom(Slavjane) ili hrvatskom. Prema nekim teorijama korijen slav- nastao je zbog ruskog akanja (prelaenja nenaglaenog 'o' u 'a'). Mogue je takoer da se radi o danas nepoznatom

toponimu (sufiks -jane karakteristian je za toponime), vjerojatno rijeci ili drugoj vodenoj povrini ije je ime prelo na narod koji je ivio u okolici. Engleska rije "slave" (rob) vue korijen iz "Slaven", jer su u ranom srednjem vijeku Slaveni esto bili robovi. Vidi ovo englesko tumaenje. Slaveni u seobi naroda Kao prvo, vidi gornje poglavlje o podrijetlu Slavena. Slaveni se javljaju u povijesti kad se za Germanima i Keltima kreu na zapad u 5. i 6. stoljeu, vjerojatno pod pritiskom naroda iz Sibira i Istone Europe (Huni, Avari, Bugari i Maari). Tada su Slaveni naselili podruje izmeu Odre i Labe na sjeveru, zatim eku, Moravsku, velik dio dananjeAustrije, Panoniju i Balkan, te kod gornjeg toka rijeke Dnjepar. Slaveni nakon seobe Kad su se smjestili, Slaveni su uspostavili prve oblike drava, kojima su upravljali knezovi s riznicom i vojskom, kao i prve klasne podjele, s plemiima koji su pristajali uz Franke i Sveto Rimsko Carstvo. Karantanija, koja je pokrivala dananju Austriju i Sloveniju, bila je prva slavenska drava, a stare drave su i Samova drava, Nitra i Moravska. U tom razdoblju su postojale i drave sredinjih Slavena, kao to je Balatonska kneevina i Severjani, ali irenje Maara i Rumunja, kao i germanizacijaAustrije razdvojili su sjeverne od junih Slavena. U starijoj povijesti nije bilo nikakvog jedinstva slavenskih naroda, iako je povremeno bilo suradnje. Panslavenstvo S obzirom da su Slaveni pokrivali golemo i raznoliko podruje, pojavilo se nekoliko sredita koja su radila na jedinstvu Slavena. U 19. stoljeu se pojavio pokret panslavenstva meu intelektualcima, znanstvenicima i knjievnicima, ali rijetko je utjecao na praktinu politiku, osim na Balkanu.Zagreb je bio vrlo jak centar te ideologije, pa se u njemu razvila klica onoga to e kasnije postati Jugoslavija. Nakon raspada Jugoslavije i SSSR-a krajem 1980-ih, mogunost udruivanja Slavena manja je nego ikad prije. Antislavenstvo U prvoj polovici 20. stoljea, nacisti su forsirali ideju rasa i tvrdili da je germanska rasa nadreena slavenskoj, koja je trebala sluiti kao roblje uTreem Reichu. Korijeni ovakvih zamisli se nalaze, meu ostalim, u Bismarckovim izjavama o Slavenima. Meutim, nacistike su se ideje ugasile s porazom Njemake u 2. svj. ratu. Vjera Vjerski se Slaveni tradicionalno dijele na dvije glavne skupine: 1. pravoslavci -Rusi, Ukrajinci, Bjelorusi, Srbi, Bugari, Makedonci, Rusini i Crnogorci. 2. katolici -- Poljaci, Slovaci, Hrvati, Slovenci, esi i Gornjoluiani u Saskoj. Postoje i Slaveni muslimani (Bonjaci, Goranci, Pomaci i Torbei). Protestanti su Luiki Srbi, tj. Donjoluiani u dananjem Brandenburgu. Naravno, u stvarnosti postoje katolike, pravoslavne, protestantske i muslimanske manjine u svim tim zemljama. Takoer treba zabiljeiti da je protestanstvo i u pojedinim slavenskim dravama igralo ulogu reformacije - ponajvie u zemljama kojima su vladali Nijemci. Jan Hus u ekoj i Primo Trubar u Sloveniji bili su protestanti te iako nisu uspjeli u svojoj misiji, njihova primjena domaih jezika zaloila je osnovu za ouvanje i razvoj tih jezika usprkos preobladanju latinskoga i njemakoga u najvanijim sferama ivota. Pismo Slaveni piu latinicom i irilicom. Islamizirani Slaveni su rabili i arabicu.

Rimokatolika crkva u Hrvata je njegovala i uporabu uglate glagoljice i arvatice (hrv. irilica, poljiica, bosanica...).