Professional Documents
Culture Documents
Uzemljenje EEP
Uzemljenje EEP
Uzemljenje EEP
2009/2010
Uzemljiva, odnosno uzemljivaki sustav, je skup meusobno povezanih metalnih dijelova koji se nalaze u zemlji i ostvaruju elektrinu vodljivu vezu uzemljenih dijelova postrojenja s zemljom. Zatitno je uzemljenje Gromobransko uzemljenje Pogonsko uzemljenje
Zatitno je uzemljenje izravno uzemljenje metalnih dijelova elektrinih postrojenja koji ne pripadaju strujnim krugovima, radi zatite ljudi od opasnoga dodirnog napona i napona koraka. Prema tome, ispravno projektiranje, izvoenje i odravanje zatitnog uzemljivaa, kao dijela elektroenergetskog postrojenja, omoguava postizanje zadovoljavajue sigurnosti ljudi pri rukovanju i odravanju postrojenja, odnosno ljudi koji se nau u blizini postrojenja pri normalnim uvjetima rada i tijekom dozemnih kratkih spojeva. Gromobranskim se uzemljivaem tite ljudi pri atmosferskim izbijanjima. Ispravnim projektiranjem, izvoenjem i odravanjem ovog uzemljivaa postie se sigurno odvoenje elektrine struje uzrokovane atmosferskim pranjenjima u zemlju.
Pogonsko uzemljenje je uzemljenje metalnih dijelova koji pripadaju strujnim krugovima elektroenergetskog postrojenja (naprimjer zvjezdite transformatora).
Vrlo esto su ova tri uzemljivaa meusobno povezana, pa tako tvore jedinstveni uzemljivaki sustav elektroenergetskog postrojenja.
Potrebno je istaknuti da je ova problematika obraena i normirana u Pravilniku o tehnikim normativima za elektroenergetska postrojenja nazivnoga napona iznad 1 kV .
Prema statistikama kvarova, veina kvarova u distribucijskim mreama su zemljospojevi. Njihov udio u ukupnom broju kvarova tipino prelazi 50 %. Prema studijama provedenim u nordijskim zemljama ovaj udio zemljospojeva je ak oko 80 %. Mogui utjecaji uzrokovani zemljospojem su: - opasnost za sigurnost ljudi, - toplinska naprezanja uslijed struje kvara, - naponska naprezanja (prolazni i trajni prenaponi), - interferencija s telekomunikacijskim vodovima, - prekid napajanja.
Vrste uzemljivaa Horizontalno ukopani uzemljivai trakasti uzemljivai Vertikalnio ukopani uzemljivai tapni (cijevni) uzemljivai Temeljni uzemljivai Kombinirani uzemljivai paralelno spojeni trakasti uzemljivai Kombinirani uzemljivai paralelno spojeni tapni uzemljivai Prstenasti uzemljivai
Ud Uz max Uk
tapni uzemljiva
Trakasti uzemljiva
I mj
Imj
Napon dodira jest dio potencijala uzemljivaa pri danoj utisnutoj struji, koji ovjek moe premostiti dodirom u trenutku nastanka dozemnog kratkog spoja. Mjerenje napona se obavlja voltmetrom velikog unutarnjeg otpora, ije su stezaljke premotene otpornikom iznosa 1000 ohma, to prema vaeim propisima predstavlja otpor ovjejeg tijela.
o 1 k
1m
Mjerenje napona koraka Napon koraka jest dio potencijala uzemljivaa, pri danoj utisnutoj struji, koji ovjek moe premostiti korakom u trenutku nastanka dozemnog kratkog spoja. Mjerenje se provodi na isti nain kao i mjerenje napona dodira, s tim da je napon mjeren izmeu dvije toke na tlu meusobno udaljene jedan metar. Da bi pri mjerenju bio ostvaren to bolji kontakt s tlom, a da istovremeno mjera bude zatien od napona dodira, odnosno koraka, koriste se gumene izme ili cipele iji su potplati obloeni bakrenim limom, kao i gumene rukavice s metalnim dlanom (bakrenom mreom).
U Z max RZ = I mj
Prilikom mjerenja bitno je da se naponska mjerna sonda dovoljno udalji od uzemljivaa kao bi izmjereni napon predstavljao potencijal uzemljivaa prema neutralnoj zemlji, uz pretpostavku da je pomoni uzemljiva takoer dovoljno udaljen (minimalno 5 do 7 puta duljina, odnosno dijagonala uzemljivaa).
Moe se zakljuiti da je naponskom mjernom sondom, prilikom mjerenja raspodijele potencijala, dostignuta neutralna zemlja kada se mjereni napon Umj prestaje mijenjati s poveavanjem udaljenosti od uzemljivaa, te se taj iznos uzima kao potencijal uzemljivaa UZmax. Prilikom mjerenja potrebno je odabrati onaj smjer mjernog pravca u kojem se oekuje najmanji utjecaj induciranih napona smetnji, to je u pravilu smjer okomit na trase dalekovoda. Smjer mjernog pravca ne smije biti u pravcu pomonog uzemljivaa, jer se u tom sluaju, udaljavanjem od transformatorske stanice kojoj se odreuje otpor rasprostiranja uzemljivaa, postepeno ulazi u podruje naponskog lijevka pomonog uzemljivaa.
Uzmax=115 V
7 6 2 5 4 A C 10 11 12
8 9
13
SVEUCILITE U ZAGREBU Fakultet elektrotehnike i racunarstva Zavod za visoki napon i energetiku Unska 3, HR-10000 ZAGREB Naslov:
Pogon:
SRB
Postrojenje:
PRAVCI_SNIMANJA RASPODJELE_POTENCIJALA
TS_35/10_KV
Mjerilo:
Datum:
Naziv datoteke:
1:X
13.10.2006.
Raspodjela_potencijala_Srb.dwg
B C A D
SVEUCILITE U ZAGREBU Fakultet elektrotehnike i racunarstva Zavod za visoki napon i energetiku Unska 3, HR-10000 ZAGREB Naslov: Pogon:
SRB
Postrojenje:
UNUTARNJI_PRAVCI RASPODJELE_POTENCIJALA
Datum:
TS_35/10_KV
Naziv datoteke: Unutarnja_raspodjela_potencijala_Srb.dwg
Mjerilo:
1:X
13.10.2006.
Numeriki proraun raspodjele potencijala u okolini uzemljivakog sustava rasklopnih postrojenja 110 i 220 kV HE Zakuac
220 kV postrojenje 110 kV postrojenje
Cetina