Download as pdf or txt
Download as pdf or txt
You are on page 1of 11

INDEKS ODRIVOSTI OCD 2012.

SRBIJA
16. IZDANJE - JUN 2013.

Naslovna fotografija: Ulina akcija u Smederevu u okviru zajednike inicijative Otvoreni parlament (www.otvoreniparlament.rs), realizovane uz podrku USAID/ISC.

TA JE INDEKS ODRIVOSTI?

Indeks odrivosti organizacija civilnog drutva (IO OCD) se koristi od 1997. godine za procenu odrivosti OCD sektora. Indeks je razvijen od strane Amerike agencije za meunarodni razvoj (USA ID) u partnerstvu sa lokalnim organizacijama u svakoj od zemalja u kojoj se sprovodi. Teritorijalno, Indeks se znatno proirio od svog uvoenja- poevi od 18 zemalja u regionu Evrope i Evroazije, do ak 60 zemalja koje sada pokriva u razliitim regionima irom sveta. Koristei standardne indikatore i prikupljajui podatke svake godine, IO OCD omoguava korisnicima da prate razvoj i identifikuju trendove u OCD sektoru u odreenom vremenskom okviru, uporeujui razliite zemlje i regione. Koristi se od strane OCD predstavnika, zagovaraa, partnera u razvoju i akademika koji ele da prate meunarodne i regionalne trendove u sektoru civilnog drutva i da prepoznaju zajednike prepreke koje oteavaju odrivost sektora, kao to su zakonsko okruenje, organizacioni kapacitet, finansijska odrivost.

METODOLOGIJA

Indeks meri odrivost OCD sektora svake zemlje, a zasniva se na sedam dimenzija: pravno okruenje, organizacioni kapacitet, finansijska odrivost, zagovaranje, pruanje usluga, infrastruktura i slika u javnosti. Lokalni partneri IO OCD implementiraju ovaj proces u svakoj zemlji kroz organizovanje i vodjenje raznovrsnog i reprezentativnog panela sa OCD ekspertima. Panelisti raspravljaju i ocenjuju sedam dimenzija za godinu koja se procenjuje i postiu konsenzus o ocenama koje odgovaraju svakoj dimenziji. Na osnovu informacija koje dobiju na ekspertskom panelu, OCD partneri izrauju narativni izvetaj. Nacionalna koalicija za decentralizaciju ve treu godinu za redom u saradnji sa Amerikom agencijom za meunarodni razvoj (USAID) sprovodi Indeks odrivosti organizacija civilnog drutva u Srbiji. Za vie informacija moete kontaktirati tim Nacionalne koalicije za decentralizaciju putem e-mail adrese info@decentralizacija.org.rs Ceo izvetaj se moe proitati na: http://www.usaid.gov/europe-eurasia-civil-society

INDEKS ODRIVOSTI OCD 2012 SRBIJA


JUN 2013

ODRIVOST OCD: 4.2


Odrivost OCD-a u Srbiji je poboljana u 2012. godini. Vie EU fondova je dostupno organizacijama, Vlada je usvojila uredbu o sufinansiranju projekata organizacija civilnog drutva, formirane su tri jake nove zagovarake koalicije, irom zemlje su formirani novi resursni centri i organizacije za podrku civilnom sektoru. Novembra 2012, Srbija je takoe postala deo programa Evropa za graane i graanke, koja ima za cilj da omogui graanima punopravno uee u donoenju odluka na nivou Evropske unije.

Rezultati za Srbiju 2012


Odrivost OCD-a Zakonsko okruenje Organizacioni kapacitet Finansijska odrivost Zagovaranje Pruanje usluga Infrastruktura Slika u javnosti 1.0 3.0 3.6 4.5 5.0 7.0 3.5 4.2 4.2 4.0 4.3 5.3

Parlamentarni, predsedniki i lokalni izbori Jaka odrivost Odrivost u povoju Slaba odrivost su bili odrani u maju. OCD su bile proaktivne u toku predizbornog i postizbornog perioda, usmeravajui panju javnosti ka temama koje su im vane. Fokus politikih partija ka rezultatima izbora oslabio je rad lokalnih i nacionalnih institucija u toku predizbornog perioda. Odrivost OCD-a u Srbiji Posle izbora, politike partije su formirale koalicije i Srpska napredna stranka postala je vodea partija nove 1.0 vlade. Nacionalne 3.0 4.1 4.1 4.0 4.4 4.4 4.5 4.5 4.4 4.3 4.3 4.3 4.2 4.5 koalicije 4.8 5.4 5.4 politikih 5.0 partija su replicirane 7.0 na lokalu gde god je to bilo mogue. Dravne institucije su funkcionisale sa smanjenim kapacitetima u toku ovog perioda, to se produilo i na novembar u nekim lokalnim sredinama. Jo uvek je rano odrediti kako e se formirati odnos izmeu nove vlade i OCD-a. Neki lanovi Srpske napredne stranke koja je nastala iz

INDEKS ODRIVOSTI OCD U SRBIJI, 2012

desniarske i nacionalistike Srpske radikalne stranke, u prolosti su imali brojne negativne komentare i izjave povodom rada civilnog sektora. Ovakve izjave, meutim, nisu bile ponavljane u toku izbornog perioda 2012. godine, i stranka od svog formiranja nije nametala politike koje ugroavaju civilni sektor. Prema Agenciji za privredne registre, podaci iz novembra 2012. govore da je do tada registrovano 18.544 udruenja graana (to je porast, iz nerazjanjenih razloga, za skoro 15 % u odnosu na prolu godinu), 46 stranih udruenja, i samo preko 400 fondacija i zadubina u zemlji.

ZAKONSKO OKRUENJE: 4.0


Zakonsko okruenje koje se odnosi na organizacije civilnog drutva u Srbiji je poboljano u 2012. godini. Konkretno, OCD istiu poboljanu saradnju i podrku 1.0 od Vladine Kancelarije za saradnju sa civilnim drutvom i drugim nezavisnim Vladinim 3.0 institucijama.Vlada je zatim usvojila odluku po kojoj su 4.2 4.1 4.0 4.5 4.5 4.5 4.5 4.7 4.7 4.7 4.4 5.0 5.0 5.0 5.0 OCD kvalifikovane za sufinansiranje iz dravnog 5.0 6.0 budeta za projekte koji su finansirani od strane EU i drugih fondova. Ovo je bitan korak napred, s obzirom 7.0 na to da mnoge OCD nisu bile u mogunosti da ispune cost share (sopstveno uee u troskovima projekta) zahteve EU poziva za podnoenje projekata. Imajui u vidu neaktivnost Vlade pre i posle izbora, jo uvek je rano prognozirati kako e se ova odluka primenjivati.
Zakonski okvir u Srbiji

Proces registracije OCD-a i dalje je jednostavan i decentralizovan. Jedna organizacija se moe registrovati u proseku za dva do tri dana. Dokumenta i informacije su dostupni preko Interneta ali sama registracija se ne moze izvriti tim putem. Udruenja graana, fondacije i zadubine se mogu registrovati putem mree etrnaest Agencija za privredne registre u gradovima irom Srbije. Lokalne agencije se jo uvek imaju potekoe sa razumevanjem nekih pravila o registraciji fondacija koja su uvedena Zakonom o fondacijama i zadubinama (2010). Na primer, kako ova pravna lica mogu da formuliu svoje osnivake aktove i definiu odnose izmedju suosnivaa. Politike partije nisu formirale u 2012. godini onoliko OCD-a koliko su u prolosti. Meutim, one politike organizacije registrovane prethodnih godina nastavljaju sa radom i konkuriu za sredstva u konkurenciji sa ostalim OCD-ima. Pitanje oporezivanja i dalje je nepovoljno za OCD-e. Tokom druge polovine 2012. godine, drava je poveala PDV sa 18 na 20 procenata, to je povealo cene svih nabavki. Donacije od EU i amerike vlade i dalje se ne oporezuju po osnovu PDV-a. Organizacije civilnog drutva se mogu baviti privrednim delatnostima sve dok one doprinose ostvarenju organizacionih statutornih ciljeva i obuhvaene su statutom organizacije. Prvih 400.000 dinara (oko $4.600) prihoda od privredne delatnosti je oslobodjeno od poreza sve dok se ne isplauje osnivaima, zaposlenima, lanovima upravnog odbora, ili nekoj drugoj osobi koja je u slinom odnosu sa organizacijom. OCD-i smatraju ovo i ostala ogranienja koja se tiu ostvarenog prihoda od privredne delatnosti veoma kompleksnim pa zato esto odustaju od potencijalnih profitnih usluga. Predvoene Graanskim inicijativama i Balkanskim fondom za lokalne inicijative (BCIF), vie od 150 organizacija civilnog drutva, zajedno sa dravnim ombudsmanom i poverenikom za zatitu ravnopravnosti, zagovarali su za pojednostavljenje raunovodstvenih procedura za OCD-e i proirenje liste aktivnosti koje su od opteg interesa a za koje donatori mogu da obezbede donacije sa smanjenjem poreza. Za razliku od prethodne vlade koja je bila spremna da usvoji ove amandmane, novoizabrana vlada je objavila da ce odbiti veinu njih. OCD-i su u oktobru 2012. jo jednom predstavili ovaj sluaj novoj vladi na javnom sluanju koje se tie Zakona o raunovodstvu.
INDEKS ODRIVOSTI OCD U SRBIJI, 2012 2

Lokalni pravni kapaciteti su i dalje slabi, iako pro bono mrea pravnika Gradjanskih inicijativa i dalje prua podrku OCD-ima. Organizacije koje se bave ljudskim pravima pruaju podrku OCD-ima na lokalnom nivou. Lokalne organizacije nastavljaju da primaju pravnu pomo od drugih iskusnih lokalnih OCD predstavnika koji generalno, nisu pravnici.

ORGANIZACIONI KAPACITET: 4.3


Organizacioni kapacitet u Srbiji
1.0

3.0 4.0 4.5 5.0 5.0 5.0

4.0 3.9 3.8 3.9 4.1 4.3 4.3 4.2 4.2 4.3 4.3 4.3

Organizacioni kapaciteti OCD-a uglavnom se nisu menjali prethodne godine. Nedostatak upravljakih vetina, nejasne razlike izmeu upravljanja i rukovoenja, kao i konstantan priliv novog, neiskusnog osoblja, nastavljaju da usporavaju razvoj sektora.

Organizacije civilnog drutva u Srbiji mnogo aktivnije rade na izgradnji javne podrke za inicijative OCD-a u 2012.god; upotrebljavaju drutvene mree, smart telefone i druge resurse za poboljanje komunikacije sa potencijalnim simpatizerima. Srbija je imala skoro 3.6 miliona Facebook korisnika u 2012., to drutvene mree ini veoma efektivnim komunikacionim sredstvom. Donatori su naglaavali vanost izgradnje podrke u toku godine. Na primer, CSAI zagovaraka inicijativa civilnog drutva, sprovedena od strane Instituta za odrive zajednice (ISC) u partnerstvu sa nekoliko lokalnih organizacija obezbedile su treninge i finansijsku podrku OCD-ima na temu korienja online drutvenih mrea u svom radu. CSAI je takoe finansirao mnoge IKT inicijative kao sto je Hakaton, softverski program za mobilne ureaje koji moe biti korien za promociju graanskog aktivizma i Otvoreni parlament, Internet alat za praenje rada parlamenta. Ministarstvo omladine i sporta je takoe podralo izgradnju podrke kroz omladinske resurs centre koji obezbeuju finansijsku i tehniku podrku neformalnim omladinskim grupama i organizacijama u razvoju, u njihovom regionu, ukljuujui mlade nove aktiviste u rad samih organizacija.
7.0

Suoeni sa nedostatkom finansijskih sredstava, OCD-i zapoinju preispitivanje svojih stratekih pozicija u 2012.god. U isto vreme, vie donatora sada ili obezbeuje podrku ili zahteva od nosilaca grantova da podnose trogodinje/ petogodinje strateke planove, kao i preglede njihovih internih sistema i procedura. USAID podrava razvoj stratekog planiranja, interne rukovodstvene sisteme i jaanje kapaciteta pojedinaca unutar 3 OCD koalicije i nekoliko individualnih CSAI korisnika grantova ove godine. Norveka ambasada je objavila konkurs krajem 2012. godine namenjen organizacionom razvoju OCD-a. Prema zvaninim podacima Agencije za privredne registre, iz 2011. godine, udruenja graana su zapoljavala 6.572 ljudi, dok je dodatnih 492 radilo u fondacijama i zadubinama. Ukupan porast broja zaposlenih je skoro 22% od 2010. Zvanian podatak za 2012 nee biti dostupan do aprila 2013. Veina OCD-a jo uvek nema jasnu organizacionu emu, definisanu strukturu, ili opise poslova. Osoblje je zaposleno na ad hoc osnovi u zavisnosti od trenutnih projekata i budeta. Tehnoloki napredak OCD-a uglavnom je ostao isti, sa izuzetkom poveane upotrebe smart telefona koji omoguavaju bolji pristup Internetu i olakavaju redovno auriranje Facebook i Twitter naloga, pa ak i web stranica OCD-a.

INDEKS ODRIVOSTI OCD U SRBIJI, 2012

FINANSIJSKA ODRIVOST: 5.3


Finansijska odrivost u Srbiji
1.0

Finansijska odrivost OCD-a je donekle poboljana u 2012. godini. Iako je diverzifikacija izvora prihoda ograniena, OCD-i se i dalje oslanjaju na meunarodne donatore, a ekonomska kriza je smanjila nivo finansiranja od strane privatnog i javnog sektora.

3.0

etiri meunarodna donatorska programa koja obezbeuju sredstva i jaanje kapaciteta OCD-a su pokrenuta krajem 2012. godine, obezbeujui znaajne 7.0 finansijske mogunosti organizacijama. Prvo, Norveka ambasada je objavila da e pruiti institucionalnu podrku odabranom broju OCD-a i mrea. Drugo, novi program USAID-a je obezbedio 7 miliona dolara za organizacije kroz program Civilno drutvo za budunost, koji je poeo 1. novembra 2012. godine. Tree, u 2012.god. Srbija je postala deo EU programa Evropa za graane i draanke koji e podrati meunarodnu razmenu i program saradnje. etvrto, krajem novembra, EU je potpisala oko dvadeset ugovora o donacijama za projekte koje su vredni do 1milion evra svaki, a od kojih mnogi ukljuuju i elemente daljeg dodeljivanja sredstava (re-granting).
5.0 5.0 6.0 6.0 6.0 6.0 5.5 5.4 5.6 5.6 5.6 5.5 5.3 5.3 5.3 5.4 5.3

Finansijska podrka od strane lokalnih vlasti je bila u zastoju tokom predizbornog perioda. ta vie, posle izbora u maju, mnoge lokalne vlasti su provele mesece menjajui zaposlene i funkcionere lokalne vlasti. Kako su lokalne insitucije bile uglavnom neoperativne, lokalni OCD-i su se suoili sa administrativnim utanjem kao odgovorom na mnoge zahteve za finansiranjem. Mnoge lokalne organizacije su se alile da lokalne vlasti ne prosleuju sredstva po osnovu potpisanih ugovora. Sa druge strane, Vlada Srbije je usvojila odluku po kojoj su OCD-i kvalifikovani za sufinansiranje iz dravnog budeta za projekte finansirane od strane EU i drugih fondova. Po primeni, ova odluka bi trebalo da znaajno povea mogunosti organizacija da ispune zahteve EU za uee u trokovima (cost share). Ekonomska kriza osakatila je i lokalna, primarno mala i srednja preduzea (SME) to je rezultiralo smanjenjem njihovih ve ogranienih izdvajanja za neprofitne organizacije. Sa druge strane, prema BCIF programu filantropije, OCD-i se sve vie okreu pojedinanim donatorima, iako ovakav vid prikupljanja sredstava tek treba da oivi a organizacije same eksperimentiu sa novim tehnikama i vetinama u ovoj oblasti. Upoljavanje profesionalnih konsultanata za prikupljanje sredstava je sada esta praksa ak i meu manjim i srednjim OCD-ima. Ostvarena zarada ostaje uglavnom nepromenjena. Dok lokalne vlasti potrauju sve manje socijalnih usluga od OCD-a, one redovno upoljavaju lokalne organizacije da vode projekte i razvijaju lokalna strateka dokumenta. Broj socijalnih preduzea raste, ali njihovi profiti tek treba da se poveaju, kao i broj osoba koje zapoljavaju. Finansijski rukovodstveni sistemi se polako unapreuju, kao deo opteg napretka u stratekom planiranju i razvoju procedura. Meutim, OCD-i jo uvek imaju potrebu za treninzima koji se tiu finansijkog rukovoenja, kao i veim sredstvima za objavljivanje godinjih izvetaja, sprovoenje organizacionih revizija, i primene drugih aktivnosti koje su kljune za finansijsku transparentnost.

ZAGOVARANJE: 3.5
Zagovaraki napori OCD-a su se poboljali u 2012.godini, ak i uprkos injenici da u toku izbora i smene vlasti lokalne i nacionalne institucije nisu bile potpuno operativne. Vladina Kancelarija za saradnju sa civilnim drutvom, osnovana 2010. godine, ostaje glavna komunikaciona taka izmeu nacionalnih vlasti i OCD-a. Kancelarija prua organizacijama mogunost da iznose svoje

INDEKS ODRIVOSTI OCD U SRBIJI, 2012

Zagovaranje u Srbiji
1.0 3.2 3.5 3.3 4.0 5.0 3.5 3.8 3.8 4.0 4.0 3.9 3.8 3.7 3.6

predloge i stavove Vladi kroz otvorene debate, formalnu i neformalnu komunikaciju. Ona takoe usmerava organizacije ka odgovarajuim Vladinim kancelarijama. Kancelarija je nacionalna kontakt taka za program Evropa za graane i graanke.

U 2012. godini, Vlada je osnovala nova nacionalna tela koja ukljuuju organizacije civilnog drutva. Na primer, OCD-i su bili pozvani da budu deo novoformiranih Vladinih tela koja se tiu sigurnosti ena u Srbiji. Pet 7.0 organizacija koje se bave zatitom potroaa postale su lanice Nacionalnog saveta za zatitu potroaa, koji je zaduen za novo zakonodavstvo u vezi sa zatitom potroaa. Postoje brojni sluajevi uspenog zagovaranja na lokalnom nivou. Na primer, kao rezultat zagovarakih napora od strane Odbora za ljudska prava iz Nia (CHRIN), grad Ni je izdvojio oko 5 miliona dinara kako bi tri kole u Niu bile potpuno pristupane za osobe sa invaliditetom. U novembru 2012.godine, Ni je prebacio sredstva u 2013. godinu za bolju pristupanost nekih ulica.
5.0 6.0 6.0

3.0

Organizacije civilnog drutva su 2012. god. formirale tri velike nove koalicije uz podrku USAID-a. Otvoreni parlament je posveen unapreenju odgovornosti i transparentnosti rada narodne Skuptine; Skuptina je poela da objavljuje transkripte i sva glasanja poslanika sredinom 2012. godine delom i kao rezultat pritisaka koalicije. Fokus Zelene inicijative na upravljanje otpadom i socijalno preduzetnitvo rezultirali su reciklaom 74 tone otpada u 40 gradova irom zemlje, kao i finansiranjem 2 socijalna preduzea koja se bave odlaganjem otpada. Inicijativa Crno na belo, koja je posveena pravima radnika, unapredila je zatitu prava radnika irom zemlje. Ove inicijative, koje okupljaju vodee organizacije iz zemlje bile su veoma vidljive i privukle su veliku panju javnosti. Lobiranje je i dalje oteano usled nepostojanja Zakona o lobiranju koji bi garantovao organizacijama civilnog drutva isti nivo pristupa vlastima kao i ekonomski jaim stejkholderima. Lobiranje je dodatno ogranieno u 2012. procesom formiranja nacionalne i lokalnih vlasti nakon izbora. Zagovaraki napori OCD-a vodili su ka usvajanju Vladine uredbe o sufinansiranju OCD projekata.

PRUANJE USLUGA: 4.2


Pruanje usluga u Srbiji

1.0 3.8

3.0 4.0

4.0

4.2

4.1

4.5

4.5

4.5

4.5

4.4

4.3

4.2

4.2

4.2

Pruanje usluga u Srbiji uglavnom se nije promenilo u odnosu na 2011. godinu. Legislativa koja se odnosi na pruanje usluga od stane OCD-a se nije promenila, a trenutno je prerano odrediti spremnost novih lokalnih i nacionalnih vlasti da se zajedno sa OCD-ima bave ovim pitanjem.

Civilni sektor ima iroko iskustvo koje se tie pruanja razliitih usluga. Snaga onih organizacija koje pruaju usluge je porasla na lokalnom nivou. Na primer, mnogo OCD-a koje su usmerene ka pitanjima koja se tiu osoba sa invaliditetom uvela su besplatan pristupaan prevoz, usluge line pomoi, i pomo u pristupanju medicinskim uslugama. Ostale usluge organizacija obuhvataju dnevni boravak za decu sa invaliditetom, sigurne kue za rtve nasilja, psiho-socijalnu podrku, zatitu prava potroaa, besplatnu pravnu pomo za rtve zakonske torture i SOS slube. OCD-i imaju kapacitet da obezbede usluge edukacije ali su ovi napori ometeni zbog zakonodavstva koje se tie formalnog obrazovnog sistema. Na primer, drava mora da odobri saradnju izmeu pojedinanih
5.0 7.0

INDEKS ODRIVOSTI OCD U SRBIJI, 2012

organizacija i kola, to je spor i neefikasan proces koji u velikoj meri zavisi od politike volje. Dok su iskorenjivanje siromatva i ekonomski razvoj najprioritetniji problemi sa kojima se drutvo suoava, organizacije civilnog drutva ne mogu u potpunosti da se bave ovim temama, i zbog kompleksnosti i nedostatka koordinisanog rada organizacija. OCD-i obezbeuju neke treninge za dravne institucije. Dokukino je organizovao trening za Kancelariju za saradnju sa civilnim drutvom po pitanju novih medija, dok je Centar za istraivanje, transparentnost i odgovornost (CRTA) organizovao trening za vie rukovodstvo narodne Skuptine na temu transparentnosti i odgovornosti u javnoj upravi. U 2012. godini privredni i dravni sektor poeli su da upoljavaju pojedine lanove organizacija da pruaju usluge kao stalno zaposleni ili konsultanti, pre nego da angauju itave organizacije. Lokalne vlasti veruju da znanje i vetine veine organizacija lee u njihovim voama, a ovakva angaovanja smatraju najisplativijim. Usluge koje pruaju organizacije civilnog drutva iroj zajednici su besplatne. Kao rezultat, OCD-i se esto suoavaju sa problemom kako da pokriju operativne trokove. Iako zakonodavstvo dozvoljava OCD-ima da pruaju socijalne usluge, lokalne vlasti su pristrasne prema Centrima za socijalni rad i ostalim dravnim institucijama. Ove prakse efektivno ponovo uspostavljaju dravni monopol nad socijalnim uslugama, sto je protivreno u odnosu na strateke direktive koje se nalaze u zakonodavstvu.

INFRASTRUKTURA: 3.6
Infrastruktura OCD-a u Srbiji je poboljana u 2012. god., poto su se formirali novi tipovi organizacija za podrku civilnom sektoru i resurs centara tokom godine. USAID-ov program za Odrivi lokalni razvoj 1.0 (SLD) razvio je kljune take za razmenu informacija i 3.0 3.4 3.4 3.7 3.7 3.8 3.7 3.7 3.7 3.7 3.7 3.6 meuoptinsku podrku, kao i projekte koji ukljuuju 3.0 4.0 5.0 OCD-e, lokalne samouprave, kompanije i medije. EU 5.0 IPARD program, koji podrava poljoprivredu, inicirao je stvaranje lokalnih akcionih grupa (LAG) koje e 7.0 pomoi lokalnim poljoprivrednicima formiraju sopstvena udruenja. Nacionalna asocijacija praktiara/ki omladinskog rada (NAPOR) razvija standarde u radu sa mladima za OCD-e i Vladu.
Infrastruktura u Srbiji

U 2012.g. se pojavljuju i lokalne fondacije. Meseina iz Subotice je registrovana kao lokalna fondacija. Zajearska inicijativa zapoela je proces registrovanja lokalne fondacije u 2012. godini, iako je kao OCD ve dodeljivala sredstva za razvoj lokalne zajednice i omladinske akcije. Poevi od 2012.g., EU pozivi za podnoenje predloga projekata omoguavaju i dalju raspodelu sredstava (sub-granting). Formirane su i nove mree i koalicije, kao to su Otvoreni parlament, Zelena inicijativa, i Crno na belo. Neke postojee, kao to je Federacija nevladinih organizacija Srbije (FENS) su u fazi restrukturiranja kako bi bolje dale sliku trenutnog stanja u sektoru. Regionalne mree kao to su Balkanska mrea za razvoj civilnog drutva (BCSDN) i Pravo na selo (mrea OCD-a posveenih ruralnom razvoju), su takoe poveale svoju aktivnost zahvaljujui regionalnom programu EU finansiranja. Donatorska zajednica prua sve manju podrku za trening aktivnosti, uprkos injenici da je civilnom drutvu i dalje potrebno jaanje kapaciteta. Naroito postoji nedostatak obuka koji se tiu finansijskog rukovodstva i stratekog planiranja. Prema istraivanju koje su sprovele Graanske inicijative u 2011. i 2012. godini, u proseku je oko 5.000 organizacija osnovano od 2010.g., od ega 60% nikad nije imalo finansijsku podrku. U

INDEKS ODRIVOSTI OCD U SRBIJI, 2012

isto vreme, mnogi postojei lideri OCD-a su ili blizu odlaska u penziju ili odlaze u druge sektore, stvarajui potrebu za naprednim trening programima za nove OCD lidere unutar razvijenih organizacija. CSAI i EU Tehnika podrka za pomo organizacijama civilnog drutva (TACSO) obezbeuju korisne treninge za OCDe irom Srbije o prikupljanju sredstava, zagovaranju, budetskom zagovaranju, upravljanju projektima i drugim temama. Meusektorska partnerstva nastavljaju da se razvijaju. BCIF nastavlja da radi u partnerstvu sa Erste Bankom na obezbeivanju podrke grupama mladih za kulturne aktivnosti van Beograda. Forum poslovnih lidera pokrenut od strane SMART kolektiv organizacije, ukljuuje neke od vodeih kompanija u Srbiji u programe drutveno odgovornog poslovanja. OCD-i rade sa lokalnim vlastima u borbi protiv korupcije kroz Lokalni antikorupcijski forum pokrenut od strane OCD BIRODI.

SLIKA U JAVNOSTI: 4.5


Slika u javnosti u Srbiji
1.0 3.5 4.0 5.0 5.0 5.0 5.5

3.0

4.0 3.9 4.5 4.6 4.5 4.5 4.8 4.8 4.7 4.6 4.6

7.0

OCD-i su sve vie prisutni u medijima, prvenstveno na lokalnim i regionalnim TV stanicama. Nacionalne TV stanice su takoe poveale izvetavanje o radu OCD-a. Informacije o radu OCD-a se sada redovno objavljuju u informativnom programu RTS-a (ukljuujui emisije koje imaju preko 2 miliona gledalaca, kao sto su Vesti i Jutarnji program, posebna RTS produkcija- Magazin OKO, Vesti na B92 i Internet portali Blic, Danas, June vesti, umadija pres).

Percepcija javnosti o organizacijama civilnog drutva se takoe popravlja. Javnost vie ne poistoveuije organizacije sa nacionalnim liderima u sektoru. ta vie, u 2012. novi lideri postaju istaknuti kao uesnici nacionalnih TV debata i kao komentatori na vodeim Internet stranicama. Javnost sada ima iru sliku o radu OCD-a u Srbiji. U prethodnom periodu, javnost je prvenstveno povezivala OCD-e sa pitanjima koja se tiu ratnih zloina, kontroverzne teme koja i dalje deli srpsko drutvo. Sada, javnost prepoznaje razliitost lokalnih akcija, humanitarne aktivnosti, aktivnosti na polju ekonomskog razvoja i druge aktivnosti koje pozitivno utiu na sliku itavog sektora. Predstavnici Vlade i biznis sektora, sa druge strane vie prepoznaju OCD lidere-pojedince nego same organizacije. Njihov doivljaj kredibiliteta pojedinca-OCD lidera je glavni determinanta da li e Vlada ili kompanija raditi sa odreenim OCD-ima. Kao rezultat, neke od manjih i mlaih organizacija se zbog toga oseaju iskljuenim iz komunikacije sa nosiocima vlasti i biznismenima. OCD-i i mediji prepoznaju potrebu za izgradnjom sektorskih kapaciteta koji se tiu odnosa sa javnou, iako je dolo do izvesnog napretka na ovom polju u toku godine. CSAI je organizovao seriju treninga i sastanaka za novinare i 17 PR profesionalaca iz OCD-a i OCD koalicija u 2012. Srpsko drutvo za odnose sa javnou je objavilo prestian izvetaj pod nazivom Primeri dobre PR prakse u Srbiji 2012/13. U prilog tome ide i injenica da su baneri organizacija sve vie prisutni na Facebook-u i Google oglasima, poveavajui tako broj poseta njihovih Internet stranica. Do danas, u proseku 150 organizacija civilnog drutva potpisalo je Etiki kodeks sastavljen u 2010. godini. NAPOR je razvio svoj sopstveni kodeks za omladinske organizacije i ak formirao Odbor za etika pitanja. Srpski filantropski forum poeo je da razvija sopstveni etiki kodeks u 2012. godini. OCD -i obezbeuju redovne finansijske izvetaje dravi, koji su dostupni putem Interneta. Samo ogranien broj OCD-a objavljuje programske i finansijske izvestaje.

INDEKS ODRIVOSTI OCD U SRBIJI, 2012

Nacionalna koalicija za decentralizaciju Sineliev trg 14/3/4 18000 Ni, Srbija Tel: +381 18 52 77 08 Fax: +381 61 820 43 90 www.decentralizacija.org.rs

You might also like