Jerzy Holzer: Komunizam u Europi

str. 62-137

RAANJE BLOKA
komunizam iz rata izaao na strani pobjednika > bio u demokratskoj koaliciji ak i zapadnje voe dale Staljinu svjedodbu borca za demokraciju > na Jalti izgradnja nove demokratske Europe trebala postati zajedniko djelo tih velesila temelji popularnosti komunizma pokazao se uspjenim protivnikom faizma; uzviena ideja nadnacionalnog jedinstva; svjee sjedanje na gospodarsku krizu gdje god je prola Crvena armija > komunistike promjene Maar Matyas Rakosi te promjene naziva taktikom salame > djeljenje protivnika na manje grupe i konzumiranje uspjeha komad po komad 1. pravilo irenja komunizma : protjerivanje > prvi na udaru bili Nijemci i kolaboratori > odgovaralo opdem raspoloenju stanovnitva, no komunisti inicirali > dobili iroku podrku Nijemci liavani imovine, iseljavani, zlostavjani Poljaci slino postupali s Ukrajincima > imali s njima sukobe jo u meuradu osim krivih unitavani i svi koji se nisu eljeli podvrgnuti Moskvi > navedi razmjeri takve represije u Poljskoj poljski pokret otpora 1944. deportiran u logor u Poljskoj na intervenciju Zapada postavljena vlada nacionalnog jedinstva > dominirali komunisti ali bilo i nekomunista nije smanjilo represiju Drugo arite progona bila Jugoslavija progonjeni Nijemci, Talijani, Ustae, etnici 2. pravilo : stvaranje fronti i blokova > ukljuivale mnoge male stranke i organizacije, ali s prevagom komunista varali na izborima najvedi uspjeh u Jugoslaviji Narodna fronta Jugoslavije, sve ostale stranke ilegalne u Albaniji > Demokratska fronta; U bugarskoj > Domovinska fronta pobjede na izborima u Rumunjskoj > Nacional-demokratska fronta; u Poljskoj > Demokratski blok slabije, odgaale izbore > pobjedile uz teror i krivotvorenje 1946. najgore u Maarskoj > 1045. odrani izbori nisu stvorili frontu niti uspjeno krivotvorili rezultate izbora > izgubili izbore u ehSlo > fronta surauje s predsjednikom Edvartom Beneom(nekomunist) > 1946. izbori na kojima je dozvoljeno birati pojedine stranke, nema pritiska i krivotvorenja dobili komunisti 3. pravilo : unitavanje stranaka koje nisu prostupile fronti > optubama za kolaboraciju, izdaju masovna uhidenja, nerazjanjenih ubojstava... U Jug > protivnici bojkotirali izbore 45., detroniziran kralj; u Albaniji > nije bilo oporbe u Bugarskoj > u rujnu 46. ukinuta monarhija, na izborima pobjeuju komunisti, sljedede godine ukidaju oporbu i ubijaju njihovog vou Nikolu Petkova; u Rumunjskoj slino > unitena oporba, a onda monarhija u 12. 47. u Maarskoj premjer Ferenc Nagy u 4. 1947. prisiljen ostati u emigraciji > optuen za protusovjetsku urotu 8. 47. konana pobjeda komunista uz velika lairanja, uskoro ukinuta oporba u Poljskoj > nakon pobjede komunista 1. 47. unitena oporba, voa seljake stranke Stanislav Mikolajczyk pobjega iz zemlje

u ehSlo > najkasnije ukinuta opozicija > tek u 2. 48. dravni udar mnogi ministri nekomunisti odstupili, Bene pritiskom pristao na promjene, organizirana narodna milicija u Njem SSSR izravno sudjelovao u politici, demokratski politiari bjeali u Zapadni dio ved u 4. 46. ukinuta opozicija 4. pravilo : dugo se u protjerivanu opozicije oslanjali i na socijaliste, na kraju i njih ukidali, odnosno pridruili sebi > ujedinjenje radnikoga pokreta u jaim komunistikim dravama nazivali se otvoreno komunistima(Jug, ehSlo, Bug), a u slabijim socijalistima ista baza marksizam-lenjinizma 5. pravilo : stvarali grupe obavjetajnog karaktera > bili u strankama fronte i doprli do vlasti ucjenama i potkupljivanjem u stvarnosti bili komunisti ili njihovi simpatizeri u Polj lanstvo u partiji skrivali predsjednik Boleslaw Bierut i ministar obrane Michal Zymierski; u Rumunjsoj premijer Petre Groza simpatizer komunista, u Maarskoj Ferenz Edei ministar unutarnjih poslova, u ehSlo potpretdsjednik vlade Zdenk Fierlinger i general Ludvik Svoboda u svim zemljama sovjetskog bloka prvo provoena agrarna reforma, u radoblju 45.-47. provedena nacionalizacija, nisu dirani poljoprivrednici, trgovci i srednja i sitna industrija trojnost gospodarstva: dravno, drutveno i privatno > nije po sovjetskom modelu razlika i u kulturno-znanstvenoj politici drava narodne demokracije > cenzorska ogranienja imaju samo politiki karakter No 1947. naznake da je Moskva odluila sovjetizirati te zemlje > razlog razvoj meunarodnih odnosa i unutarnje stanje SSSR-a sukob struje koja je eljela irenje komunizma i revolucije te struje jaanja sovjetske vlasti na stratekim podrujima irenje komunizma nije bilo nerelano > prvi poraz doivjelo u Grkoj > poraeni 46. te zapoeli graanski rat potpuni poraz, SSSR nije pomogao u Fra i Ita kom bili u vladajudim koalicijam > uklonjeni u 5. 47. utjecaj SAD-a u Zapadnjoj Njem komunisti nisu uspjeli ugrabiti poloaje > brutalnost komunista u sovjetskoj zoni i amerike i britanske tenje to onemogudile ovakav slom nade za irenjem komunizma rezultirao prijelazom u fazu sovjetizacije sovjete zabrinula rastudi gospodarski problemi te suraivanje stanovnitva s okupatorima pobjegli na zapad, no saveznici ih izruili primjenjivane kolektivne kazne te stotine tisuda ljudi ideljivani su u azijski dio drave > isto vrijdeilo i za povratnike iz nacistikih logora > bojali se njihova doticaja sa zapadnom kulturom u intelektualnim krugovima zabranjena pojava kriticizma i slobode miljenja > Andrej danov brutalno napadao nepodobne > kroz cenzuru iznuena poslunost potiskivani slavni asnici iz WW2, Georgij ukov premjeten na drugorazredni poloaj kako ne bi ugrozio Staljinovu poziciju bududi da je hladni rat jaao, moralo se sve znakove samostalnosti komunistikih partija na Istoku i Zapadu dovesti u red u 9. 47. u Poljskoj sazvana konf 9 omunistikih partija: SSSR, Bugarske, ehSlo, Juge, Polj, Rum, Ma, Fra i Ita osniva se Informacijski biro komunistikih i radnikih partija ili Informbiro > sjedite njegova tajnitva i asopisa odreen Beograd Juga posebno naglaavala nunost oponaanja sovjetskih modela i meunarodnog djelovanja

POSLJEDNJE GODINE STALJINIZMA

Od 48. Staljin vie nije ugroen, ali se stvara atmosfera ugroenosti kako bi se opravdao nizak standard sve vedi znaaj dobija naoruanje 1949. atomska, 1953. hidrogenska bomba nakon fijaska blokada Berlina 48. nije vie bilo sukoba u Europi, u Koreji zapoeo rat 1950. u partiji se nastavljaju istke zbog pitanja nasljeivanja Staljina nakon danove smrti 48. pogubljeni njegovi bliski suradnici lenjingradska grupa > time se okoristili Georg Maljenkov(sekretar CK te vicepremjer) Lavrentij Berija(vicepremjer i rukovodilac organa za sigurnost) zapoinje i antisemintska kampanja >krivi za sve nedade, posebno za nizak standard ivota 52. smaknuti najistaknutiji predstavnici idovske kulture > proganjane osobe idovskog podrijetla iz KP, a vremenom i one koje nisu imale veze sa idovstvom Jugoslavija > jedina u kojoj komunisti stupili na vlast bez pomodi SSSR-a prva na meti Moskve > napetosti izmeu SSSR-a i Jug ved 45., ali Jug naglaavala svoju odanost 1948. SSSR savjetnici mijeali se u politiki ivot Jug > KPJ ograniila njihovu slobodu djelovanja SSSR odgovara njihovim povlaenjem KPJ obija dodi u Bukuret na sjednicu Informbiroa optueni za trockizam; Rusi oekivali da KPJ sama srui svoje nepodobno vodstvo > nije se dogodilo Jug se postupno pribliava Zapadu i preivljava prekid odnosa sa SSSR-om zahvaljujudi gospodarskim vezama sa Zapadnom Iako je Jug poela naputati sovjetski model komunizma i dalje nema demokracije > 1954. ilas izbaen iz partije zbog javnog kritiziranja jednostranaja Ipak > ograniena centralizacija; decentralizirano gospodarstvo, tvornicama upravljaju radniki savjeti, povedavaju se ovlasti lokalne samouprave, KP preimenovana u Savez komunista Jugoslavije 1952 i dalje neograniena uloga Tita u ostalim zemljama narodne demokracije daljnnja sovjetizacija > izgradnja teke industrije, militarizacija proizvodnje, istiskivanje privatnog vlasnitva, kolektivizacija poljoprivrede, nacionalizacija trgovine, sitne industrije i obrta > jedino poljoprivrednici davali promjenama snaan otpor znanost, kultura i umjetnost potpuno podreene slubenoj doktrini > moderna umjetnost kapitalistika degradacija, sovjetska dostignuda idealizirana ove promjene uivaju veliku podrku intelektualaca, omladine te ambicioznih i eljnih kakvog-takvog mira povedana represija > na meti lanovi bicih nekomunistikih stranaka, (nekomunistikih) pokreta otpora, kritiki nastrojenih intelektualaca, svedenstva, razvlatenih privatnih vlasnika te seljaka suprotstavljenih kolektivizaciji od 1948. istke zahvatile i KP u Polj generalni sekretar KP Wladyslaw Gomulka > kritizirao loe odluke SSSR-a po Polj > oekivao podrku KP > nije ju dobio te morao dati ostavku u Polj se nastavile istke onih koji se nisu slagali s novim voom KP > Boleslaw Bierut oni radi vjerodostojnostima prozvani izdajnicima, pijunima itd. smrtne ili dugogodinje kazne u drugim dravama komunistike voe osuivane na smrtne kazne nakon sceniranih procesa > priznavali krivnju ak i u apsurdnim situacijama krivi za pokuaje samostalnosti

u Albaniji 49. na smrt osuen Koci Xoxe, ministar unutranjih poslova > titoist > isto i s Traiom Kostovom u Bugarskoj oba uklonjena jer su bili pretedanti za vlast nad KP u Ma osuen Laszlo Rajk, min vanjskih poslova > optuen za titoizam, veleizdaju, pijunau priznao krivicu! > stvarni razlog bila elja za pojaanjem poloaja Rakosija(voa KP) nastradao i Janos kadar, ali je sauvao ivot u ehSlo istke pod pritiskom Staljina > represije obuhvatile i > Gustav Husak, voa slovakog ustanka 44.; Josef Smrkovsky, voa prakog ustanka 45.; Vladimir Clemenstisu, min vanjskih poslova, kriizirao Ribbentrop-Molotov pakt(pogubljen); Rudolf Slansky, generalni sekretar partije(pogubljen) njihovim optubama vjerojatno doprinjeo Gottwald, voa ehslo KP, ali i to to je vedina bila na Zapadu tijekom ivota, a neki su imali i idovskih korijena u Rum ef KP Gheorghe Gheorghiu-Dej uklonio suparnika Lucretiu Patrascanu 1954., a kasnije se rijeio i Ane Pauker i Vasilea Luce upitna ovisnost ovih zemalja o Moskvi, no sve su vanije zahtjevale barem pristanak Moskve hladni rat podredio je SSSR-u i europske KP(poput Ita i Fra); snaniju ulogu KP imale u Finskoj i Skandinaviji te panjolskoj i Grkoj u Wroclawu u 8. 1948. razvija se Pokret obrane mira > od 49. kongres postao stalna meunarodna organizacija > njime upravljali komunisti kritika amerikog militarizma; apel za zabranu atomskog oruja(50.), sklapanje mira izmeu velesila(51.), zavretak rata u Koreji i potpisivanje mirovnog ugovora s Njem(52.) KP Fra odrala snagu zbog svoje uloge u WW2 i problema kolonizacije u Indokini; KP Ita odrala se uz pomod koalicije sa socijalistima nisu se provodile istke kao u SSSR zoni 1952. kongres sovjetske partije(prvi nakon 13 godina) Staljin pomirljivo pria o Zapadu > diktator svjestan poraza kojeg su do tada komunisti doivjeli u hladnom ratu

PRVA KRIZA
5. 3. 1953. umire Staljin > glasine kako su njegovi suradnici odustali od daljnjeg ljeenja bojedi se da de postati rtve nove istke na elno mjesto premijera, sukladno Satljinovim eljama, dolazi Maljenkov > osloboen funckije sekretara; Berija preuzima min unutranjih poslova; ostale istaknute osobe > Hruov, Bulganjin, Kaganovi Svi politiari bili svjesni nunosti promjene trenutne politike > kako bi sprijeili nezadovoljstvo stanitva, sprijeili eskalaciju hladnog rata te zatitili dravni aparat > zatita od bududih istiki > zavrena ak i antisemitska kampanja kako bi to omogudili oformljena zajednika fronta protiv Berije sastavljena od ostalih istaknutih partijaca uhvaden i uhiden u 7. 53. > pogubljen na elno mjesto KP uzdignut Hruov > sekretar KP od 9. 53. postupno se Staljinu poela pripisivati odgovornost za odreene zloupotrebe iako su mu se i dalje priznavale zasluge za uzdizanje SSSR-a i za meunarodnu politiku reforme bile polagane, rtve iskte nisu odmah putene iz zatvora, tek nakon pobune u ljetu 53. izdani dekreti amnestije za pojedine zatvorenike > osloboeni bili puteni u udaljena mjesta, ograniena kretanja i stalnim nadzorom

na planu gospodarstva sukob Hruova i Maljenkova > borba za vlast > Hruov naglaavao potrebu ulaganja u poljoprivredu, a Maljenko u industrijsku proizvodnju za stanovnitvo(umjesto dotadanje teke industrije) Hruov kritizira Maljenkovu kritiku teke industrije(a time i militarizma) prikazujudi to kao pad snage SSSR-a te pomodu toga ga 1955. rui s vlasti, ali ostaje na slobodi > nasljednik Bulganjin Hruov sada neupitni voa SSSR-a, poinje i sam naglaavati potrebu razvitka potroake industirije 1953. > zavretak rata u Koreiji u 4. pregovori, u 7. primirje; obnovljeni dipl odnosi s Jugoslavijom 1955. Hruov zauzima Maljenkov popustljiv stav prema hladnom ratu > u 5. potpisuje sporazume s Austrijom, povlai svoje snage iz te zemlje; u 6. srede se s Titom u Bg, odustaje od optubi izdaje socijalizma itd., u 7. Bulganjin ide u enevu razgovarati sa efovima Zapada XX. kongres KP SSSR-a 1956. Hruov otrije kritizira Staljina, poziva se na Lenjina, optuuje Staljina da je 30-ih ubijao partijce kako bi sebi ojaao vlast, no ne izlazi izvan zloina poinjenih nad komunistima staljinizam koristio kao instrument u borbi protiv svojih tradicionalnih suparnika unutar KP nakon XX. kongresa rasputen Informbiro > kompromitiran borbom protiv titoizma u Moskvi tenja za izmjenu upravljanja sovjetskim blokom > umjesto izravnih naredbi tenje za stvaranjem zajednikih institucija > 1955. stvoren vojni Varavski ugovor destaljinizacija donosi opasnosti ije signale moemo vidjeti u ustanku u Njemakoj Demokratskoj Republici > nema vie progona, ali standard znatno nii od Savezne Republike Njemke 1953. KP proglasila politiku novog kursa > elio se poboljati ivotni standard ogranienjem teke industrije to dovodi do spomenutih prosvjeda > mnogo mrtvih, tisude zarobljeno, tisude pobjeglo u zapadni dio Berlina > rezultira opreznijom politikom SSSR-a Osim Njem, politku novog kursa dobila i Ma > provodio je premjer Imre Nagy > protivnik Rakosija, koji je ostao ef partije > Nagy se nije ograniio na gospodarstvo, iznosi teze o prestanku represije, rehabilitacije njihovih rtava i odstupanju od hladnog rata u 4. 55. uklonjen sa svih poloaja Hruovu bitna poslunost u Rum Gheorghiu Deja, u Alb Hoxhe, Novotnyj(nasljednik Gottwalda) u ehSlo > posluni efovi KP > u Bug ervenkova zamijenio ivkov u Polj velike represije crkve > uhiden i nadbiskup Stefan Wyszynski 1953. narodsve nezadovoljniji > unutar KP dvije struje, jedna za demokratizaciju odnosa u KP i za vedom samostalnodu po uzoru na Jug, osuuju staljinizam, a druga se ograuje od staljinizma, a sve probleme pripisuje idovskim slubenicima > antisemitizam nakon irenja Hruova referata o staljinizmu po Polj, a nakon smrti efa KP Bieruta obje frakcije trae sporazum s prije prognanim Gomulkom > popularan u narodu jer je bio rtva staljinizma > uz njegovu pomod KP stabilizirala pokret koji je izmicao kontroli u 10. 56. izvrili promjene u KP, osamostalili se u odnosu na SSSR, osudili staljinizam, odrekli se prisilne kolektivizacije, smanjili represije > Gomulka prvi sekretar partije SSSR pokrenuo vojsku na Poljsku, Hruov putuje u Varavu sve zavrilo mirno, Gomulka obedao da de i dalje uvati interese SSSR-a i sovjetskog bloka

u Ma Rakosi nakon 56. pristaje na rehabilitaciju rtava staljinizma > uskoro mora dati ostavku, a nasljeuje ga Erno Gero na vijest o poljskom uspjehu 23.19.56. izbijaju nemiri u Budimpeti jedinice slube sigurnosti pucaju na demonstrante > popularni Nagy zbog snage demonstranata ponovno postaje premijer te voa KP, Gero zove Crvenu armiju u pomod > Nagy pritisnut poziva ustanike na kapitulaciju borbe ponovno izbijaju 25. 10. > ponovna pucnjava, sukobi se ire po zemlji > radniki savjeti pokuavaju dodi do vlasti u tvornicama situaciju nije smirilo ni uklanjanje Gera, ni rasputanje KP, ni vradanje Nagya u vladu konano 30.10. povlai se Crvena armija, da smiri javnost, no ved sutra vradaju se jo jae jedinice Nagy objavljuje istupanje iz Varavskog ugovora > Moskva donosi odluku o pacifikaciji ustanka 4. 11. Crvena armija zapoinje veliku intervenciju > uspostavlja se velika radnika vlada pod vodstvom Kadara > Nagy sklonite trai u Jug ambasadi, uhiden nakon njezina naputanja jo par tjedana borbe, padaju tisude rtava sve ovo posljedice destaljinizacije > protreseni komunistiki pokreti u Europi Ita ef KP Togliatti osudio Hruov referat, ali i Staljinove zloine > jedini se donekle suoio sa situacijom, ak preporuio ispitivanje komunistikih temelja kako ne bi opet dolo toga nastaje pokret priznanja prava neovisnosti KP sovjetskog bloka o SSSR-u > negodovanje u SSSR-u i stinim KP poput Fra to prekidaju sukobi u Ma u Jug destaljinizaciju prihvatili kao potvrdu teza koje su sami zastupali no javlja se strah nakon pokreta u Ma kada se Jug osjedala ugroenom > Tito se sporazumjeva s Hruovom iako dolazi do daljnjih sukoba nakon uhidenja Nagya > bilo obedano da ga se ne de uhititi guenje ma revolucije zapeatilo je prvu komunistiku krizu zapoetu Staljinovom smrdu

KOMUNIZAM HRUOVLJEVA RAZDOBLJA

Hruov doivio poraz provodedi destaljinizaciju pomutnja u sovjetskom bloku i oslabljen komunistiki pokret u zapadnoeuropskim zemljama destaljinizacija uperena protiv Hruovljevih suparnika > Molotov, Maljenkov, Kaganovi, Voroilov > svi prije imali vie pozicije od Hruova sukobi u gospodarstvu > Hruov se zalagao za decentralizaciju, prenoenje ovlasti na regionalna gospodarska vijeda, a njegovi protivnici za krajnju centralizaciju Hruov nije imao vrste planove decentralizacija moguda slabljenjem dravne birokracije te jaanja dravnih aparatura na terenu u 6. 57. 7/11 glasova u predsjednitvu CK protiv Hruova htjeli ga sruiti, ali on na kljuna mjesta u KP postavio sebbi odane poput min obrane ukova, generala Ivana Sjerova(KGB) na sjednici CK Hruov odnio prevagu i njegovi protivnici izgubili poloaje Kaganovi molio za ivot > ismijan > takve prie doprinosile destaljinizaciji 1958. Hruov mijenja Bulganjina i postaje premijer ef parije i drave > rjeava se svojih saveznika ukova(57.), te Sjerova(58.) kojeg nasljeuje eljepin polagano provodio reforme, jedno vrijeme bio popularan meu umjetnicima no 58.-59. poveo kampanju protiv nobelovca Borisa Pasternika za djelo Doktor ivago

Hruov bio svjstan opasnosti gospodarski uspjeh izostao, a disciplina staljinizma slabila > opasnost od izbijanja nezadovoljstva izbila u Novoerkasku 62 > ubijena 22 demonstranta na XXII. kongresu KP 1961. ponovno osuen Staljin > uklanja se njegova mumija iz moskovskog mauzoleja > i dalje neosueni zloini nad trockistima, buharinovcima itd. potkraj 62. reorganizira KP > podjeljena na dio za polj i dio za ind nakon XXII. kongresa liberalizacija cenzure > doputene brojen pov knjige i belatritika > izdaje se asopi Novij Mir koji podupire vou, a vodi ga Aleksandar Tvardovski objavio Solenjicinovo djelo Jedan dan Ivana Denisovia > i dalje nedosljednost cenzure u meunarodnoj politici teio poboljavanju SSSR-SAD odnosa 56. Nixon posjedio Hruova, ubrzo Hruov ide u SAD > no i dalje razvijao imperijalne ambicije SSSR-a 1. krizno arite > 58. Hruov zahtjevao sjedinjenje Berlina, 61. ipak podijeljen zidom 2. krizno arite > Egipat i Srija nakon sueske krize 1956. u sukobu sa Zapadom > SSSR se angaira u sukobima porast meunarodne napetosti i zbog Kube 59. Castro rui diktatorski reim Fulgancija Batiste > teili osamostaljenju od SAD-a > podrku trae u Moskvi CA instalira rakete s atomskim bojnim glavama na Kubi 1960. sruen ameriki avion nad SSSR-om > Hruov prekida konferenciju etiriju velesila u Parizu rezultat zategnuti odnosi do pred kraj Hruova vladanja 1957. SSSR lansira Sputnjik, a 1961. Jurij Gagarin prvi ovjek u svemiru stvar prestia, meunarodna propaganda o premodi komunizma nad kapitalizmom Moskva i dalje eljela dominaciju unutar sovjetskog bloka, ali nakon poljskih i maarskih dogaaja doputaju razliitost puteva izgradnje socijalizma Osim Varavskog pakta i SEV-a > eljelo se stvoriti meunarodna organizacija komunista iz cijeloga svijeta kritike Juge, Ita i Polj 57. sastanak 60 KP svijeta > neuspjeh unato Kineskoj podrci > ponovno zahlaenje odnosa sa Jugom 1960 na konf KP u Bukuretu u lipnju, a kasnije na sov savjetovanju 81 KP svijeta na vidjelo izlaze SSSR-Kineski sukobi > Albanija pristala u Peking(61. izlazi iz VU i SEV-a), Rum igrala izmeu dviju sila kako bi se okoristila, Polj podrala Moskvu Jug bila specifina > puno vede slobode nego drugdje, iako izlaskom ilasove knjige Nova klasa u kojoj kritizira staljinizam vlasti to tumae kao kritiku na sebe pa mu produuju kaznu; u drutvenom i gosp ivotu samoupravni socijalizam u Polj > prekinute represije prema Katolikoj crkvi; prihvada raspadanja zadruga, No teila smanjenju slobode govora, Gomulka smijenio liberalnije kolege, optuivani revizionisti oko Edwarda Gierka skuplja se frakcija vrste ruke > temelji tehnokratske inaice sustava; oko Mieczyslawa Moczara > spajanje komunizma s nacionalizmom u Ma>Kadar na poetku imao slabu poziciju > narod ga nije prihvatio jer je uguio revoluciju, a Staljinisti mu nisu mogli oprostiti suradnju s Nagyjemostao uz podrku Hruova 1958 pogubljen Imre Nagy; do 61. ponovna kolektivizacija sela; nakon XXII. kongresa Kadar dopustio liberalizaciju politike, 61. rehabilitiran Rajk, a osueni Rakosi i Gero 63. zapoinje reformu > ogranienje uloge administracije u korist dravnih poduzeda koja su monopolizirala odreene dijelove proizvodnje u Rum > 57. tenje za gosp. samostalnodu; 61. komunizam se povezuje s nacionalizmom; porast neovisnosti o Moskvu pomodu kalkuliranja izmeu Kine i SSSR-a

u bug, ehSlo, DDR > malo promjena, Moskva nije imala vremena baviti se njima, traili samo odanost u Ita > KP prihvatila potrebu za pluralizmom i demokracijom alternativa vladajudoj krdanskoj demokraciji i socijalistima(jai od njih) > uspjeli ouvati svoj poloaj, za razliku od drugih zapadnoeuropskih KP u Fra > vijerni SSSR-u, na lokalnim izborima 29% > imali bazu u radnikim slojevima ali intelektualci razoarani Staljinovim zloinima i ma revolucijom naputaju KP, a zaustavlja se i priljev mladih u Gr i pa > djeluju u ilegali, u Fin > oporba

STABILIZACIJA I TRAENJE SIGURNIH PUTOVA

1964. Hruov se odmara na Krimu zavrile pripreme za njegovo ruenje > u uroti sudjelovali mnogi koji su zbog jega dobili poloaj > min obrane Malinovski, predsjednik KGB-a Semiasni na sjednici predsjednitva CK Hruov sam, prisiljen odstupiti motivacija za urotu > kraj obrauna sa staljinizmom i pokuaj provoenja politikih i ekonomskih reformi takva smjena presedan Hruov izoliran od vanjskih i unutarnjih kontakata do smrti, 1971. podjeljeno nasljee Prvi sekretar posato Leonid Brenjev, a premijer Aleksej Kosigin; Nikolaj Podgorni pred. Vrhovnog sovjeta, Mihail Suslov glavni ideolog, Rodion Malinovski i Aleksej Greko min. obrane, Andrej Grominko min. vanj. posl., Jurij Andropov KGB javlja se strah da de nova ekipa provoditi rehabilitaciju Staljina > nije se dogodilo utnja o Staljinu, Hruovu, destaljinizaciji... povijest postala anonimna, djelo partije i junakih masa, ne istiu se vie slavne voe od 65. pokrenuta gosp reforma, ukinuta podjela KP na polj i ind > centralizirano upravljanje, povedane ovlasti poduzeda koja izvravaju manje naredbi KP, ukinuti sovnarhozi reforma trebala donijeti i regulaciju cijena > no reforma nailazi na prepreke kako meu oslabljenoj dravnoj upravi, tako i u partijskom aparatu lienom intervencije u poduzedima dominirala potreba stabilizacije i nesklonost promjenama nakon mirnog i stabilnog desetljeda u Europi se SSSR sve vie pribliava zapadnim zemljama > to ne mijenjaju ni napetosti u Vijetnamu zaustavljeno sukobima na BI > SSSR na strani arapskih zemlaja, Zapad na strani Izraela SSSR ne poboljava ni odnose s Kinom > koristi Rum s novim voom Nicolae Ceausescuom Rum samostalnija, skupa s Jug, Kinom i Alb odbija sudjelovati na moskovskoj konf 65. SSSR pokuava pomirrbu s Alb > Alb odbijaju poziv na sjednicu Varavskog ugovora 66. Alb pokrede vlastitu kulturnu revoluciju Ma uspjela ostvariti djelominu samostalnost > Hruovov pad udarac za Kadara, ali i on zapoeo s Kosiginovom reformom > takoer ojaana centralizacija, ali i ogranien broj naputaka poduzedima ostao u dobrim odnosima s Moskvom ehSlo > tamo izostala destaljinizacija, i sam ef KP Novotny bio umjean u staljinistike zloine; takoer probleme stvaralo i Slovaka tenja za promjenom ureenja prema federaciji, a kako su staljinistiki zloini posebno pogodili Slovake, nedostatak destaljinizacije poprimio i nacionalistike oznake u ehSlo > dolazi i do gospodarske krize 62. > ulae se u tradicionalne grane teke industrije

priznali se montirani procesi, neki politiari poput Gustava Husaka puteni, 64. prihvadena gospodarska reforma > stanje ide na bolje slovaki ef KP bio Aleksandar Dubnek > voa opozicije u KP, protiv Novotnog Dubnek raunao na podrku iz Moskve koja je izostala Novotny ipak mora odstupiti s poloaja prvog sekretara KP to sada postaje Dubek > dobio i podrku ekih pristaa destaljinizacije Dubnek gubi kontrolu jer nije smio initi vede promjene u KP(sukladno dogovoru s Moskvom) tako da gubi potporu pristalica promjene na mjestu predsjednika Novotnog nasljeuje general Svoboda Dubek bio u bezizlaznoj situaciji s jedne strane pritisak bratskih zemalja, a s druge pritisak vlastite KP i naroda > Sovjetska vojska ide na vjebe u ehSlo, ali ostaje tamo i nakon njih motivirano izdavanjem Manifesta 2000 rijei od strane pristaa promjena u ehSlo KP u ernu na Tisi Brenjev estoko napada Dubeka ali poputa zbog pritiska Rum, Jug te 18 zapadnoeuropskih KP koje prosvjeduju protiv intervencije u ehSlo > takoer, i Svoboda daje podrku Dubeku no i dalje teku pripreme za intervenciju > krajem kolovoza sastanak i Varavskog ugovora, samo Rum ne prisustuje odobrena intervencija, 250 000 vojnika krede na ehSlo ne uspjeva dravni udar u ehSlo > uhideni neki Dubekovi ljudi, no ubrzo se sklopilo novo privremeno vodstvo te se rairio pasivni otpor kojeg prua i Svoboda SSSR pristaje na kompromis > vojska ostaje u ehSlo, Dubek obedava odrati stanje te kontrolirati medije, a njegova ekipa je vradena u Prag i preuzima opet vlast no Moskva polako smjenjuje ljude u upravi, jednog po jednog dok 69. konano ne smjenjuje i Dubeka, a na njegovo mjesto postavlja Husaka dolazi do novog stila represije, ljudi izbacivani iz KP i ostali bez posla, velika cenzura ak i u knjigama udaljenim od politike u Polj bilo manje problema sredinom 60-ih Gomulka gubio na popularnosti > jaaju revizionistika, tehnokratska i nacionalistika struja nacionalisti iskoristili sukobe na BI za antisemitsku kampanju, revizionisti(posebno studenti i mladi) napredovali u pravcu demokratskih i nacionalnih sloboda 68. studenske demonstracije dale opravdanje za nacionalistiko uvoenje izvanrednog stanja i antisemitskih te antiintelektualnih istki > prvo otvoreno komunistiko ispoljavanje antisemitizma Gomulka i Gierkova tehnokratska frakcija stiavale zbog Moskve takve nacionalistike tenje Moskva se bojala tradicionalne poljske antipatije prema Rusima 1968. obiluje studenskim prosvjedima, a najvedi su bili u Bg > zavravaju Titovim obedanjima, ali nisu brzo ispunjena zaetak takvih tendencija ved 64. oko Zg asopisa Praxis > traio mogudnosti demokracije u komunistikom sustavu javlja se i otpor politikoj centralizaciji u Bg > Tito odgovara uklanjanjem Aleksandra Rankovida pod optubama srpskog nacionalizma i centralizma 1956. stvara u komunistikim dravama novu ljevicu > popularizira ju antiamerikarizam fasciniran kubanskom revolucijom(ideologizacija Che Guevare) te osloboenjem neokolonijalnog pritiska u Vijetnamu dio nove ljevice vidi bududnost komunizma u Kini izvan KP bilo mnogo neotrockistikih, maoistikih i egevarskih grupacija to rezultira eksplozijom 68. > nova ljevica se razbija na razne frakcije, mali dio zavrava u KP

SUSTAV POSTSTALJINISTIKOG KOMUNIZMA

u etrdesetim KP svijeta bile liberalnije zbog WW2, na prijelazu u 50-e vradaju se modelu iz 30-ih, a komunistike se zemlje sovjetiziraju > Moskva izdavala naredbe parkijskim vodstvima Moskva je naredbe slala vodstvu odreene zemlje ile izravno ili preko ambasade, pripremani su u vanj. posl. ili vanjskopolitikom odjelu u CK; KP zemalja u kojima nisu bili na vlasti upute dobijali preko Informbiroa ili tijekom posjeta/sastanaka postojala tradicija da efovi parija jednom godinje idu u Krim na luksuzni odmor, davanje izvjetaja i sluanjem preporuka destaljinizacija ukinula posebne pozicije voe kakvu je uivao Staljin, iako je i Gruov bio neupitni voa, ali samo njegovo zbacivanje nakon 7 godina pokazuje kolektivno vodstvo Brenjev nije toliko teio samostalnosti, iako je uivao u slavi i sjajum a poloaj voe dodatno slabi za njegovih kratkotrajnih nasljednika Jurija Andropova i Konstantina ernjenka trokut komunistike vlasti: partija slube sigurnosti vojska tijekom destaljinizacije slabe slube sigurnosti koji je u Staljinovo vrijeme bio dominantan > potupno KGB povratio ovlasti, ali za vrijeme Hruova primat imala vojska, neto kasnije i partija, a za vrijeme Brenjeva se vratila vojska na vrh Hruov unio nemir u sva tri stupa vlast > reforme i promjene > protiv centralizacije i birokracije, ojaale vlasti republika i regija glavna organizacijska forma svih koji su imali pravo javnog djelovanja > KP! 1952. imala oko 6 mil lanova, a do 88. broj se penje na 19,5 mil lanova svaki deseti odrasli ovjek takvoj popularizaciji pridonosi prestanak istki unutar KP privilegije bez opasnosti rezultira odumiranjem ideologije koja se svodi na rituale i parole dravni inovniki aparat se malo osamostaljuje od KP rezultat slabljenja ideoloke funkcije KP i porast strunosti inovnikih kadrova KP je upravljala organizacijama > sindikati, Komsomol, paravojni Osoavjahim > vremenom i vodje vodstvo postaje samostalnije, a njihovi lanovi sve lake napreduju bez intervencija KP poziciju vojske ojaao je Hruov, ali je ona trajno ojaana utrkom u naoruanju > politiki uspjeh SSSR-a mjerio se stvaranjem vojnih baza u udaljim mjestima poput BI, Afrike, Indokine, Srednje Amerike itd. CA nadoknadila opadanje ideologije dvama elementima: teza o modi SSSR-a te podsjedanje na WW2 junatva drugo posebno popularno meu inovnicima koji su bili veterani WW2 Destaljinizacija dovela do krize meunarodnog komunizma > SSSR vie ne izdaje naredbe, nego savjete i pritiske, raspita se Informbiro, a smanjuje se i kadar sovjetskih savjetnika koji sada igraju ulogu kurira utjecaj SSSR-a na KP ostalih drava iao je preko bilateralnih kontakata, za koje je inf prireivalo min. vanj. posl. ili odjel CK, a utjecaj je imao i KGB te min obrane; drugi put utjecaja vodio je preko institucija sovjetskog bloka > SEV, Varavski ugovor u Moskvi bili Sekretarijat SEV-a te Sekreterijat i Zdrueno zapovjednitvo VU > na elu predstavnici CA vojna snaga i gospodarska ovisnost doputale su SSSR-u da upravlja blokom, posebno u vojnim pitanjima, meunarodnoj politici i suzbijanju protivnika komunizma; vremenom sukobi u sovjetskom vodstvu otvaraju manevarski prostor pojedinim zemljama bloka slobodna djelovanja imala su granice kada su u Moskvi primjetili opasnosti po SSSR ili sovjetski blok vidimo u Ma 1956. i ehSlo 1968.

u razdoblju 1960.-77. zemlje sovjetskog bloka u svome ustavu poseban dio posvedivali odnosu sa SSSR-om i drugim komunistikim partnerima 1976. proklamiran proces postupnog pribliavanja socijalistikih zemalja u Moskvi u novom sovjetskom ustavu 77. uinjena razlika izmeu svjetskog socijalistikog sustava(napeti odnosi s Kinom) i socijalistike zajednice (zemlje sovjetskog bloka i Mongolija) tenja stvaranja svojevrsnog Commonwealtha u zemljama bloka bili snani partijski lideri, ali nisu mogli pretendirati na rang voe osim Ceausescua u Rum... lideri: Polj > Gomulka, od 70. Giercka; Rum > Gheorghiu-Deja, od 65. Ceausescua; DDR > Ulbrichta, od 71. Honeckera; Bug > ivkov; Ma > Kadar u sovjetskom bloku isti trokut vlasti kao u SSSR-u > naglasak na KP karakteristino za sovjetski blok: unutar KP razne frakcije i sukobi, proces jaanja regionalnig i lokalnog aparata nije jedinstven, razliit stupanj odumiranja ideologije aparat sigurnosti izbijao u prvi plan u represivnim sustavima DDR-a i Rum te u guenju otpora u Ma i ehSlo, ali u konanici svugdje podreen KP-u vojska imala ogranienu ulogu zbog malih meunarodnih uloga, na vrh izbija u Polj nakon uvoenja ratnog stanja 81. skupa s partnerom slubama sigurnosti > povezano s razbijenom i demoraliziranom KP u Polj; posljednje godine komunizma protekle u znaku vojske protekom vremena u svim zemljama sovjetskog bloka pojavljuju se simptomi demoralizacije i raspada sustava najbre tamo gdje se nastojalo ostvariti povedanje potronje, spajanje komunizma s elementima trine ekonomije i ogranienom mogudnodu djelovanja privatnih poduzeda u tome se istiu Ma i Polj; uz sve navedeno jaka i korupcija izvan sov. bloka bile samo Jug i Alb meusobno suprotstavljene > u Jug komunizam sauvao svoj liderski karakter do Titove smrti 1980. > tada se vide potekode multinacionalne drave Jug stvorila sebi specifian sustav samouprave i decentralizacije potkraj 60-ih poinju dominirati zagovornici decentralizacije i demokracije Tito 71. ini zaokret kojim Savez komunista treba vriti neogranienu vlast oslanjajudi se na vojsku i policiju, samoupravljanje ogranieno na lokalne i gospodarske ovlasti u poduzedima Alb se na poetku nije obraunavala s staljinizmom, a potom stvari poinje diktirati Kina nisu nastupile promjene u vlasti tipine za destaljinizaciju, zadran liderski stil upravljanja partije od strane Hoxhe i represivnost ali osim maoizma, sustav je obiljeavao nacionalizam i separatizam > rezultat udaljenosti od Kine separatizam jo naglaeniji 77.-78. kada se prekida s kineskim patronom neminovan pad komunizma oituje je u padu KP zapadnoeuropskih zemalja 1957./60./69. na svjetskoj razini; 1967./68. na europskoj razini komunistike konferencije > nisu postigle trajne dogovore zapadnoeuropske partije poele pokazivati svoju samostalnost > prva talijanska > sredinom 70-ih pojavljuje se termin eurokominizam naglaavale potrebu demokratskih sloboda, voenje javnih rasprava i demokratski nain biranja instalacija talijanska KP jedina uspjela sauvati masovni karakter, ali je i tamo to prestajao biti komunizam u ostalim zemljama KP polako nestaju slabost zapadnoeuropskog komunizma pokazuje i lanstvo u KP kom zemlje imale 32 mil partijaca, a zapadnoeuropske KP tek 3 mil, od ega polovica otpada na Ita

DAVID S. PAINTER HLADNI RAT: POVIJEST MEUNARODNIH ODNOSA (STR. 15-82) Poetak Hladnog rata (1945.-1950.) do Hladnog rata dovele vanjska politika SAD-a i vanjska politika SSSR-a u interakciji s kaotinim stanjem nakon WW2 velik utjecaj WW2 na poslijeratno stanje > ubrzane promjene u globalnoj raspodjeli modi, tehnologiji naoruavanja, u ravnotei politikih snaga unutar i izmeu drava, u meunarodnom gospodarstvu i odnosima industrijskih zemalja prema zemljama Tredeg svijeta

Svijet 1945. temeljni dokument amerike hladnoratovske politike National Security Council Paper No. 68 (Spis br. 68. Vijeda za nacionalnu sigurnost) iz 1950. > navodi se kako je svijet doivio dvije velike revolucije: rusku i kinesku, propast 5 imperija: osmanskog, austrougarskog, njemakog, talijanskog i japanskog te pad dvaju najvedih imperijalnih sustava: britanskog i francuskog to je rezultiralo usponom dviju super sila > SAD-a i SSSR-a prije WW2 postojalo 6 velikih sila: VB, Francuska, Njemaka, Sovjetski Savez, Japan i SAD nakon rata SAD je zakoraio naprijed u WW2 poginulo 410 000 amerikih vojnika, ali je amerika infrastruktura ostala netaknuta u vrijeme rata ameriko se gospodarstvo udvostruilo poziciji SAD-a kao velike sile pridonijele velike energetske zalihe i nadzor nad naftnim poljima u Latinskoj Americi i na Srednjem Istoku ameriko nadelo 'etiri slobode' > sloboda govora, sloboda vjeroispovijesti, sloboda od oskudice, sloboda od straha SSSR-a dosta zaostajao za SAD-om, iako je i on bio supersila mod SSSR-a koncentrirana na zemlje u istonoj Europi, na Srednjem istoku i u SI Aziji WW2 ostavio SSSR u ruevinama > do 27 milijuna rtava, 6/15 sovjetskih republika pod njemakom okupacijom, pad gospodarstva sovjetska vojska impresivna brojano, ali ne i tehniki > SSSR nije posjedovala atomsko oruje! opadanje britanske modi pomoglo SSSR-u da ojaa svoju granicu na Srednjem istoku Velika Britanija > 3. sila po veliini 1945. zauzela vano mjesto zahvaljujudi svom imperiju > ukljuivao i zemlje Commonwealtha (Kanada, Australija, Novi Zeland) pomodu kojih je VB imala mreu baza po cijelom svijetu i tako je mogla lake iriti svoju mod 1952. VB dobila i atomsko naoruanje 1945. VB u Europi najrazvijenija zemlja nakon WW2 VB u tekoj financijskoj situaciji, napeti odnosi i s kolonijama Francuskoj je nakon WW2 prijetilo ispadanje iz skupine velikih sila > pogoena nacistikom okupacijom, podijeljena po pitanju suradnje s okupatorom, osiromaena, prijetnja da se francuske kolonije pretvore u teret Njemaka imala goleme tete u ratu > 7 milijuna poginulih, gradovi sravnjeni sa zemljom, promet onesposobljen, ljudi raseljavani

Japan > 3 milijuna poginulih u ratu, pretrpio napad na Hiroimu i Nagasaki 1945., odsjeen od svojih kolonija i okupiran domet oruja u WW2 povedan jer su bombarderi i veliki nosai zrakoplova proirili doseg smrti i razaranja > primjena znanosti u ratne svrhe = nove tehnologije (radar, mlazni pogon, krstareda i balistika raketa i atomska bomba) atomska bomba mogla je iz korijena izmijeniti prirodu ratovanja i stoga postaje arite meunarodnih odnosa pojava oruja za masovno unitenje izazvala utrku u naoruavanju > SAD zadrao vodedu ulogu u atomskom naoruanju, a VB, SSSR i ostale zemlje eljele proizvesti vlastito atomsko oruje rasprostranjenost vojne tehnologije dovelo do smanjivanja razlike u snazi izmeu industrijskih zemalja i zemalja Tredeg svijeta nacionalne elite Tredeg svijeta mogle organizirati seljatvo u jake vojske koje su se mogle suprotstaviti zapadnim > 'smrtonosne seljake armije' (posebna vanost u Aziji) u vrijeme prije WW2 drave u faistikom ureenju (Njemaka, Italija, Japan) suraivale, drave liberalne demokracije (SAD, VB, Francuska) imale sline interese, ali su ih teko ostvarivale jedino SSSR nije imao saveznika > sve do 1939. i sporazuma Ribbentrop-Molotov nakon WW2 sve naglaenije napetosti izmeu SAD-a i SSSR-a poslijeratna gospodarska klima uglavnom odgovarala politikoj ljevici (komunizam) > zahtjevi za agrarnim socijalnim i ekonomskim reformama od svih kapitalistikih sila samo SAD skrenuo udesno na prijevremenim izborima 1946. republikanci osvojili vedinu u oba doma Kongresa SSSR nakon rata imao velik ugled jer je odigrao kljunu ulogu u pobjedi nad nacistima > to je stvorilo podrku ili barem tolerancije komunistikog reima u zemljama poput Francuske, Italije, Grke, Vijetnama i Kine inilo se kako de komunisti uspjeti samostalno preuzeti vlast > u Grkoj je tel intervencija britanske vojske krajem 1944. uspjela sprijeiti da na vlast dou komunisti 30-ih godina svijet se podijelio na relativno zatvorene trgovinske blokove pokuaji pojedinih drava da ouvaju svoje gospodarstvo i udio u meunarodnoj trgovini na raun drugih, produbili krizu i zaotrili meunarodne odnose > dolazi do opadanja meunarodne trgovine SAD i VB te jo 42 zemlje na konferenciji u Breton Woodsu u ljeto 1944. > sklopljeni multilateralni monetarni sporazumi i osnovane financijske ustanove u WW2 nastali i antiimperijalni pokreti u Tredem svijetu > to stvorilo velike napetosti u meunarodnom sustavu pokreti za nezavisnost posebno se razvili u Aziji nakon poraza u ratu Japan je izgubio svoje kolonije Tajvan i Koreju te nadzor nad satelitskom dravom Mandurijom koja je osnovana 1931.-1932. u JI Aziji Britanci, Francuzi i Nizozemci suoeni s nacionalizmima u Malaji (Maleziji) te Indokini (Vijetnam, Laos i Kamboda) i Indoneziji Britanci imali posla i s pokretima za nezavisnost u Indiji, Burmi i na Cejlonu poljuljana je francuska kontrola u Libanonu, Siriji, Aliru, Tunisu i Maroku te britanski itjecaj u Palestini, Egiptu i Iraku

VB i SSSR su 1941. napali Iran > aha koji je bio naklonjen Njemakoj zamijenili njegovim sinom i na taj nain vladali zemljom tijekom cijelog rata u 'iransko pitanje' ukljuio se i SAD > poslao kontigent od 30 000 vojnika te savjetodavnu misiju koja je iranskoj vladi trebala pomodi da se snae u novoj situaciji rat je unitio iransko gospodarstvo, uzrokovao bijedu i doveo do polarizacije na politikoj sceni Turska je u ratu bila neutralna, ali je dopustila njemakim brodovima da kroz Bospor, Dardanele i Mramorno more uplove u Crno more, a Sovjeti su takvih privilegija lieni u Africi je WW2 ogranien na borbe na sjeveru > Italija je izgubila Libiju, Etiopiju (koju je osvojila 1936.), Somaliju i Eritreju, ali su druge kolonijalne sile zadrale svoje posjede poslijeratna Latinska Amerika spremna na promjene > otvoren put demokratizaciji, sudjelovanje studenata i pripadnika srednje klase u politici komunistike stranke u mnogim zemljama doivjele procvat u Ekvadoru, Gvatemali, Salvadoru, Brazilu i Venezueli > vojne diktature sukobi unutar saveznika (VB, SAD, SSSR) > SAD i VB nisu mogli zaboraviti da je SSSR 1939.1941. suraivao s Hitlerom, a SSSR nije mogao zaboraviti neprijateljski stav Zapada prema njihovoj revoluciji i uplitanje u njihov graanski rat te odbijanje saveznika da otvore drugi front u Europi (zbog ega je najvie ginulo ruskih vojnika) ameriko vodstvo smatralo kako bi im posjedovanje atomskog oruja moglo dati prednost u izgradnji mira bududi da su Amerikanci imali atomsko oruje nije im vie trebala pomod SSSR-a za nadzor nad Njemakom > Amerikanci se nisu mogli pomiriti na zonu utjecaja koju je SSSR imao u istonoj Europi, ali ni sovjetsko napredovanje na Srednjem istoku i u Aziji ameriko posjedovanje atomskog oruja navelo je Sovjete na proizvodnju vlastitog konferencija na Jalti (4.-11. veljae 1945.) > vrhunac ratne suradnje izmeu saveznika > FDR, Churchill i Staljin dogovorili se kako de Njemaku nakon rata okupirati i staviti pod nadzor; dogovoreno i da de Njemaka platiti odtetu Deklaracija o slobodnoj Europi > trojica voa obvezala se kako de svim osloboenim dravama pomodi da probleme rijee demokratskim putem 'duh Jalte' > atmosfera pomirenja i suradnje na konferenciji u Potsdamu u srpnju 1945. tri saveznika se dogovorila o podjeli Njemake na 4 okupacijske zone (amerika, britanska, francuska i sovjetska), o granicama Njemake i o ratnoj odteti Clement Attlee naslijedio Churcilla, a Roosvelta Harry S. Truman

Borba za Europu nakon rata nestao je osnovni motiv za suradnju pa su sve tri strane bile manje raspoloene za kompromise nakon WW2 dolazi do prihvadanje globalne koncepcije amerike nacionalne sigurnosti amerika poslijeratna strategija > nastojali stvoriti meunarodnu ekonomiju koja de biti otvorena amerikoj trgovini i ulaganjima te integracija Tredeg svijeta u svjetsku ekonomiju SAD je smatrao kako mora imati prekomorske baze kako bi to ostvario Roosvelt je plan htio ostvariti sa Sovjetima, ali su oni trebali imati regionalnu ulogu > njegovom smrdu nestalo nade u miran suivot

nakon WW2 kljuni ciljevi SSSR-a bili: ograniavanje njemake modi te stvaranje tamponzone u istonoj Europi > to je bilo u suprotnostima s planovima Zapada SSSR je stalno traio velike ratne odtete od Njemake kako bi na taj nain obnovio svoje gospodarstvo, ali je Zapad kontrolirao vedinu njemakog gospodarstva > stoga SSSR utjerivao sredstva za obnovu od vlastitih graana ili graana istone Europe > izmeu 1945. i 1955. Sovjeti su iz istone Europe i svoje okupacijske zone u Njemakoj izvukli 13 milijardi dolara nain na koji su Sovjeti prikupili taj novac u istonoj Europi nakodilo odnose SSSR-a i tog dijela Europe SAD i njihovi europski saveznici strahovali kako de sovjetska prevlast na istoku Europe ograniiti pristup tritima, hrani i sirovinama te ugroziti sigurnost zapadne Europe 'dugi telegram', veljaa 1946. > analiza Georgea F. Keannana (strunjak za SSSR u amerikom Ministrastvu vanjskih poslova) > zbog nje ameriko vodstvo na SSSE poelo gledati kao na nepomirljivog neprijatelja te su svoju vanjsku politiku poeli razvijati u smjeru ograniavanja irenja sovjetskog utjecaja Sovjeti odbili ameriki plan za meunarodnu kontrolu atomskog naoruanja koji je u ljeto 1946. pred UN-om iznio Bernard Baruch to doprinosi zahuktavanju Hladnog rata? > opadanje britanske modi, regionalna suparnitva i unutranjopolitike suprotnosti u Grkoj, Turskoj i Iranu poetkom 1946. SSSR oklijevao povudi svoje okupacijske snage iz sjevernog Irana, iako je bio takav dogovor; nisu otili ni nakon iranske intervencije u UN-u sve dok im Iran nije dopustio iskoritavanje nafte na sjeveru zemlje u isto vrijeme ponovno zapoeo graanski rat u Grkoj > komunisti pokrenuli oruani ustanak protiv korumpirane i represivne grke vlade pomod grkim pobunjenicima slali jugoslavenski komunisti, ali je sovjetska pomod bila minimalna Trumanova doktrina, oujak 1947. poziv na globalno suprotstavljanje komunizmu Zakon o nacionalnoj sigurnosti, 1947. > uspostavljeno Vijede za nacionalnu sigurnost > zadada= savjetovati predsjednika o vanjskim poslovima i obrambenoj politici stvorena i Sredinja obavjetajna agencija (Central Intelligence Agency, CIA) > svrha: prikupljanje i analiziranje stranih obavjetajnih podataka antikomunizam postaje glavno naelo amerike vanjske politike Truman zatraio i vojnu pomod Turskoj i Grkoj oporavak zapadne Europe zastao 1947. > pomanjkanje goriva, drutveni nemiri, politika nestabilnsot i smanjivanje deviznih rezervi WW2 unitio europski trgovinski i platni sustav zapadna Europa ostala je bez njemakog ugljena te velikog trita na istoku > morala se okrenuti SAD-u, ali nije bila u stanju zaraditi dolare nune za pladanje svojih potreba SAD pruio zapadnoj Europi pruile milijarde gospodarske pomodi > slijedili plan ministra vanjskih poslova Georgea C. Marshalla koji je u lipnju 1947. predloio Program europske obnove (European Recovery Program) Marshallov plan Marshallov plan imao i politike posljedice > podrivao komunistiki utjecaj na sindikate i duge ustanove u Europi osnovana Uprava za gospodarsku suradnju (Economic Cooperation Administration) > uspostavljena zato da brine o amerikim programima pomodi

Amerikanci potaknuli i osnivanje Organizacije za europsku gospodarsku suradnju > ule sve zapadnoeuropske vlade i upravitelji zapadnih okupacijskih zona u Njemakoj za oporavak europskog gospodarstva kljuan je bio oporavak njemake gospodarske snage SAD ukljuio Njemaku u Marshallov plan i pokrenuo ujedinjenje triju okupacijskih zona SAD, VB i jo 10 zemalja u travnju 1949. osnovale Sjevernoatlantski savez (North Atlantic Treaty) > cilj=zajednika obrana zapadne Europe; razlog osnivanja=strah od obnove njemake modi i eventualnih sovjetskih intervencija Marshallov plan uvrstio podijeljenost Europe SSSR zabranio istonoeuropskim zemljama sudjelovanje u Marshallovu planu SSSR osniva Komunistiki informacijski biro Kominform ili Informbiro SSSR sklopio i niz trgovinskih sporazuma u istonoj Europi poznatih pod nazivom Plan Molotova (taj plan je 1949. zamijenilo Vijede za uzajamnu ekonomsku pomod-Komekon) 1948. > otar raskid Jugoslavije i SSSR-a u Sovjetskom savezu izmeu 1948. i 1952. dolo do mnogih istki koje su s vlasti skinule 'nacionalne komuniste' 'sigurnosna dvojba' > tenja neke zemlje da poradi na sigurnosti izaziva strah potencijalnih suparnika i dovodi do protumjera sovjetska blokada kopnenih i morskih putova prema Berlinu > lipanj 1948.-srpanj 1949. > prosvjed protiv ujedinjenja triju okupacijskih zona od tih triju okupacijskih zona nastaje Savezna Republika Njemake u rujnu 1949. Sovjeti u svojoj okupacijskoj zoni osnovali novu republiku > Demokratska Njemaka Republika, listopad 1949. Sovjeti prvi puta uspjeno testirali atomsku bombu u kolovozu 1949.

Globaliziranje Hladnog rata SAD smatrao da je bitno nadzirati resurse, trite i radnu snagu Tredeg svijeta htjeli su proiriti trgovinu i ulaganje u Tredem svijetu kako bi prevladali nestaicu novca SAD je poeo snanije suraivati s kolonijalnim silama jer je elio osigurati da budude vlade budu prozapadno orijentirane kako bi osigurale svoj utjecaj u Latinskoj Americi, SAD je podrao potpisivanje regionalnog sporazuma o sigurnosti > Rio-pakt, 1947. te osnivanje Organizacije amerikih drava 1948. Hladni rat utjecao i na razvoj Afrike SAD htio smanjiti ljeviarski utjecaj na jugu Afrike pa je podravao kolonijalne sile poput VB, Francuske, Belgije i Portugala te manjinsku bjelaku vladu u Junoafrikoj Uniji juna Afrika bila bogata mineralom uranom, koji je bio kljuan u proizvodnji atomske bombe SAD kritizirao politiku apartheida koju je uspostavila Nacionalistika stranka nakon dolaska na vlast 1948. WW2 pokazao i vanost nafte u modernoj ratovanju > SAD su pomod za obnovu Europe i Japana potraile u nafti Bliskog i Srednjeg istoka Francuska je morala priznati nezavisnost Libanona i Sirije 1946., a suoila se i s otporom vlasti u Aliru, Tunisu i Maroku britanska vanost na Srednjem istoku polako nestajala Britanci se 1948. povlae iz Palestine, ostavljaju UN-u da rjeavaju spor izmeu Arapa i idova i britanski poloaji u Egiptu pod prijetnjama > Britanci u Egiptu kontrolirali Sueski kanal i Suesku kompaniju

Britanci u Iranu posjedovali Anglo-iransku naftnu kompaniju > i ona u sve loije stanju Iran je nakon rata bio prilino nestabilan > zbog gospodarskih uinaka tijekom rata i politikih borbi izmeu aha i parlamenta Medlisa, nastavljaju se i borbe super sila za iransku naftu interes SAD u poslijeratnoj Aziji usredotoen na Japan (jedina azijska industrijska sila) japansko irenje ugrozilo je zapadnu kolonijalnu vladavinu u JI Aziji poraz Japana doveo je do osamostaljenja Koreje i ponovnog pripojenja Tajvana Kini SAD je nakon rata htio obnoviti japansko drutvo, ukloniti elemente odgovorne za rat te pomodi demokratizaciji i demilitarizaciji gospodarske modi prve rane reforme koje je SAD proveo u Japanu > proirenje birakog prava, reforma zemljinih posjeda, razbijanje zaibatsua (financijski i industrijski konglomerati), proirenje radnikih prava, ukidanje vojske SAD nametnuo Japanu ustav 1947. > provedena prisilna demilitarizacija > japansko drutvo pozitivno reagiralo na to dva segmenta revolucije u zemljama Tredeg svijeta > borba protiv strane dominacije + unutranja drutvena revolucija 1946. > SAD dao Filipinima nezavisnost 1947. > Britanci dali nezavisnost Indiji, Pakistanu i Cejlonu (ri Lanka), a 1948. Burmi Nizozemci i Francuzi estoko se opirali pokretima za neovisnost kasnih 40-ih dolazi do antikolonijalnih pobuna u Indoneziji i Indokini u Vijetnamu pokret za nezavisnost vodili komunisti na elu s Ho i Minom, a u Indoneziji su to bile nacionalistike snage bez komunistikog predznaka komunisti aktivni i na Korejskom poluotoku 38. paralela dijeli Sjevernu Koreju od June sjeverno od te paralele Sovjeti pomagali vou komunistikih gerilaca Kim Il Sunga > njegova je vladavina potrajala do njegove smrti 1994. juno od te paralele SAD pomagale konzervativnim Korejcima pod vodstvom Sing Man Rija da poraze umjerene ljeviare i u rujnu 1948. proglase Republiku Koreju kao odgovor na to Kim Il Sung i njegova komunistika ekipa proglasila je Demokratsku Narodnu Republiku Koreju oba reima prisvajala pravo na itav korejski teritorij > upadi i sukobi na granicama esta pojava u prosincu 1948. Sovjeti se povlae iz Sjeverne Koreje, a 6 mjeseci nakon toga Amerikanci sr povlae iz June Koreje SAD dao 3 milijarde $ pomodi kineskim antikomunistikim snagama, ali je ipak komunizam u Kini pobijedio > u listopadu 1949. proglaena Narodna Republika Kina sovjetski i kineski komunisti poetkom 50-ih potpisali sporazum o gospodarskoj i sigurnosnoj suradnji u vrijeme komunistike vladavine, ang Kai-ek i njegove pristalice otili na Tajvan kineski antikomunsti kontrolirali > Tajvan, nekoliko manjih otoka, ukljuujudi Jinem i Mazu ameriko vodstvo u Tajvanu vidjelo dobro strateko mjesto iz kojeg su mogli iriti svoj utjecaj duboko u azijsku unutranjost Trumanov odgovor na sovjetski uspjeh s atomskom bombom > povedanje proizvodnje atomskog oruja te ubrzan rad na hidrogenskoj bombi

Truman je odobrio izradu studije o ukupnim amerikim vojnim zahtjevima > rezultat = dokument NSC-68 > njega je na poetku 1950. izradio slubenik MVP-a Paul Nitze u suradnji s dravnim tajnik Deanom Achensonom 25. lipnja 1950. sjevernokorejske snage napale Junu Koreju SAD je dobio mandat od UN-a za slanje amerikih oruanih snaga u pomod Junoj Koreji NR Kina je odluila intervenirati u jesen 1950. jer su snage pod zapovjednitvom Douglasa MacArthura ignorirale upozorenja da se ne pribliavanju kineskoj granici u Junoj Koreji bojinica se stabilizirala u proljede 1951. primirje je potpisano u srpnju 1953. > razdjelnica izmeu dvaju Koreja ostala je 38. paralela Korejski rat ubio 3 milijuna ljudi rat je pokrenuo brojne promjene koje su dovele do zaotravanja Hladnog rata

Suparnitvo i koezgistencija (1950.-1962.) Korejski rat izmijenio narav Hladnog rata rat uvrstio podjelu svijeta na politike, vojne i gospodarske sfere SAD je i dalje vodio u utrci u naoruanju sve vaniji izvor meunarodnih napetosti postala borba Tredeg svijeta za politiku neovisnost, gospodarsku pravdu, rasnu jednakost i potovanje razliitih kultura sovjetsko-ameriko suparnitvo u Tredem svijetu i utrka u naoruavanju izazvali 1962. Kubansku raketnu krizu (najopasnija kriza hladnoratovske ere)

Promjena ravnotee snaga svjetska se ekonomija izmeu 1953. i 1963. udvostruila sovjetsko-kineski sporazum se krajem 50-ih poeo raspadati, a SSSR imao i problema s nadzorom u istonoj Europi Hladni rat se u Europi do 1950. stabilizirao samo je Zapadni Berlin bio predmet teritorijalnih rasprava izmeu supersila strahovalo se kako de istononjemake snage napasti Zapadnu Njemaku > Truman stoga alje u zapadnu Europu etiri divizije u jesen 1950. > pokrenut proces koji de Sjevernoatlantski pakt pretvoriti u Organizaciju Sjevernoatlantskog saveza (NATO) NATO > stvorena vojna organizacija pod kontrolom SAD-a na taj nain SAD je zapadnoeuropske zemlje stavio pod nadnacionalnu kontrolu i gotovo ih onemogudio za meusobne sukobe SAD je smatrao kako je bitno naoruati Zapadnu Njemaku kako bi se osigurala njezina zapadna orijentacija zapadnonjemaki predsjednik = Konrad Adenauer Francuzi predloili plan za osnivanje Europske obrambene zajednice (European Defence Community EDC) > putem nje ogranien broj njemakih snaga u malim jedinicama bio bi ukljuen u zapadnoeuropsku armiju > SAD na kraju podrao plan rasprava o osnivanju EDC-a potrajao do 1954. > tada je francuski parlament odbio odobriti plan ipak, zapadni saveznici usvojili plan prema kojem se SR Njemaka mogla naoruati i prikljuiti NATO-u, ali uz obedanje da ne de razvijati atomsko, kemijsko i bioloko oruje SR Njemaka prikljuila se NATO-u u svibnju 1955.

ubrzo nakon toga Francuska, VB i SAD prekinuli okupaciju Zapadne Njemake, ali su ostali vojno prisutni na tom podruju Sovjeti su sredinom svibnja 1955. odluili formalizirati sigurnosne veze s istonom Europom > potpisali Sporazum o prijateljstvu i uzajamnoj pomodi s Albanijom, Bugarskom, ehoslovakom, DDR, Maarskom, Poljskom i Rumunjskom Varavski ugovor/pakt dan nakon potpisivanja VU Sovjeti ratificirali Austrijski dravni ugovor > okonana je saveznika okupacija Austrije, ali je ona zauzvrat morala postati neutralna Staljinov nasljednik Nikita Hruov elio popraviti naruene odnose s Jugoslavijom u rujnu 1955. Sovjeti priznali SR Njemaku izdatci Korejskog rata doveli do gospodarskog blagostanja koje je na Zapadu potrajalo do ranih 70-ih Marshallov plan zavrio 1951. > amerika se pomod zapadnoj Europi nastavila preko Administracije za uzajamnu sigurnost (Mutual Security Administration) > ona je tijekom 1951.-1955. donirala 25 milijardi dolara Zapadnoj Njemakoj Marshallov plan nije pomogao, ali joj je pomogao rast izazvan Korejskim ratom ekonomsko ujedinjavanje > Francuska, Zapadna Njemaka, Italija, Nizozemska, Belgija i Luksemburg 1951. osnovali Ekonomsku zajednicu za ugljen i elik Rimski ugovori, 1957. gore spomenute zemlje povezale se u Europsku ekonomsku zajednicu (EEZ) Britanci odluili ostati izvan EEZ-a > osnovali labavije Europsko udruenje za slobodnu trgovinu gospodarski rast je u zapadnoj Europi omogudio stvaranje socijalnih drava i smanjenje klasnih sukoba te je doveo do desetogodinje hegemonije desnog centra u zapadnoeuropskoj politici zapadnonjemaka Socijaldemokratska stranka (SPD) je 1959. odbacila marksizam, prestala se suprotstavljati naoruavanju te je prigrlila mjeovitu ekonomiju Korejski rat potaknuo gospodarski rast Japana amerika vojna potronja u Japanu > poznata i kao 'boanska pomod' > izvukla Japan iz gospodarske stagnacije Amerikanci u Japanu kupovali kamione, uniforme, medicinsku opremu i ostalo to je uloeno u Korejskom ratu > uloili u Japan 4 milijarde dolara Korejski rat izmijenio politike odnose izmeu Japana i SAD-a 1951. > potpisan je sporazum kojim su okonana sva neprijateljstva, a Japanu je vraden suverenitet nad svim otocima SAD je zadrao nadzor nad otonom skupinom Rijukiju > na najvedem otoku tog arhipelaga Okinawi, postojao je sustav amerikih baza koji je do kraja 60-ih postao kljuno strateko uporite u regiji bududi da se Japan ponovno naoruao , SAD je htio osigurati japanske susjede > 1951. potpisuje sporazum o sigurnosti s Filipinima te ulazi u labav savez s Australijom i Novim Zelandom (ANZUS pakt) nakon Korejskog rata SAD davao veliku pomod Junoj Koreji i Tajvanu dravni udar u Junoj Koreji > 1961. > nakon toga dolazi do ekonomskog rasta Korejski rat doveo do promjene politikih odnosa izmeu SAD-a i Tajvana te June Koreje

25. lipnja 1950. > Truman alje Sedmu flotu u Tajvanski tjesnac kako bi se sprijeio napad Narodne Republike Kine na Tajvan sporazum o sigurnosti izmeu SAD-a i Tajvana > 1955. Amerikanci podrali Tajvan tijekom Tajvanske krize 1954.-1955. i 1958. kada su Kinezi granatrali tajvanske otoke uz svoju obalu politika 'novog smjera' > nakon Staljinove smrti, Sovjeti ukinuli najrepresivnije mjere staljinizma i poduprli reformistiarske politiare u istonoj Europi trajkovi i nemiri u Istonoj Njemakoj, lipanj 1953. > Sovjeti alju svoje trupe da smire situaciju na 20. kongresu Komunistike partije SSSR-a Nikita Hruov 'tajno' (a kasnije je to procurilo na Zapad) osudio Staljina i staljinizam Hruov smatrao kako je mogud miran suivot drava koje imaju drukija ureenja te kako je socijalizam ostvariv i kroz parlamentarnu demokraciju, a ne samo kroz revoluciju Hruovljeve mjere da potakne reforme u istonoj Europi potaknule nezadovoljstvo u itavoj regiji lipanj 1956. > pokuaju liberalizacije u Poljskoj zamalo proli kobno > policija otvorila vatru na radnike u trajku uz kinesku podrku, poljski komunisti na vlast vratili Wadysava Gomuku (zatvoren u istkama ranih 50-ih) > tijekom njegove vladavine Poljska je ukinula kolektivizaciju poljoprivrede, poboljala odnose s Katolikom crkvom, povedala plade i preuzela kontrolu nad svojim oruanim snagama u Maarskoj su komunisti (potaknuti zbivanjima u Poljskoj) na vlast ponovno doveli Imru Nagya (takoer rtva Staljinovih istki) > on nije bio u stanju kontrolirati dogaaje, a nezadovoljstvo naroda je raslo > kasnije je Nagy objavio kako Maarska istupa iz Varavskog pakta, proglasio je neutralnost drave i zatraio pomod UN-a meutim, Sovjeti sklopili sporazum s jo jednim istaknutim komunistom > Janos Kdr > Sovjeti obedali iroku autonomiju Maarske u unutarnjim poslovima, ali je Kdr zauzvrat morao zadrati Maarsku u Varavskom paktu te ukloniti Nagya 4. studenog 1956. > sovjetske trupe i trupe ostalih lanica Varavskog ugovora ule u Budimpetu i brutalno uguile revoluciju nakon dogaaja u Poljskoj i Maarskoj, Sovjeti oslabili politiki i gospodarski pritisak na istonu Europu > SSSR poeo subvencionirati istonoeuropske zemlje kroz sve povoljnije trgovinske sporazume > takva politika dovela do ponovnog oivljavanja komunizma u istonoj Europi zbog sovjetske pomodi istonoj Europi znaajno se smanjila sovjetska pomod NR Kini nakon zavretka Korejskog rata, Sovjeti pokuali popraviti odnose s Kinom koji su narueni u tom ratu > SSSR podupro granatiranje otoka Jinmen i Mazu u rujnu 1954. Hruov je obedao vradanje vojnih baza u Lushunu (Port Arthur) i mandurske eljeznice (kojom su upravljali Sovjeti) pod kinesku kontrolu, a obedao je i gospodarsku pomod u travnju 1955. > Hruov Kini obedao sovjetsku pomod u stvaranju atomske bombe odnosi izmeu SSSR-a i Kine ohladili kada je Hruov kritizirao Staljinov kult linosti > to se moglo protumaiti i kao kritika Maove vladavine 1958. > Kina poduzela 'veliki skok naprijed' > pokuala je smanjiti ovisnost o stranim zemljama preko militarizacije gospodarstva i ubrzane industrijalizacije

katastrofalni rezultati tog 'pokusa' > velika glad, 30 milijuna mrtvih > Sovjeti poeli sumnjati u Maovo vodstvo Sovjeti se naljutili i kada su Kinezi u kolovozu 1958.ponovno otvorili pitanje priobalnih otoka i Tajvana Mao je smatrao kako se SSSR ne mora bojati atomskog sukoba sa SAD-om jer je, smatrao je, SSSR u vodstvu to se tie naoruavanja > zvao SAD 'papirnatim tigrom' kineski pritisak na Indiju i zauzimanje Tibeta 1959. jo vie zabrinuli Sovjete u kolovozu 1959. > Hruov zaustavio sovjetsku pomod u izradi atomskog oruja u srpnju 1960. Hruov povlai sovjetske tehnike i vojne savjetnike iz NR Kine SAD poeo smatrati kako je Kina veda prijetnja od SSSR-a (Kina se izmeu ostalog protivila poboljanju odnosa Sovjetskog Saveza sa SAD-om)

Utrka u naoruavanju Eisenhowerova administracija (1953.-1961.) odluila smanjiti konvencionalne snage i zaprijetiti kako de na sovjetski napad odgovoriti jakim nuklearnim naoruanjem listopad 1952. > Amerikanci testirali termonuklerano oruje veljaa 1954. > Amerikanci testirali hidrogensku bombu razvili su balistike rakete srednjeg i dalekog dometa (MRBM-Medium Range Ballistic Missile i IRBM-Intermediate Range Ballistic Missile), bombardere srednjeg dometa i, konano, transkontinentalni bombarder B-52 (poeli koristiti krajem 50-ih) rujan 1955. > Eisenhower odobrio plan razvoja interkontinentalnih balistikih raketa (ICBMIntercontinental Ballistic Missile) > 'najvii dravni prioritet' SAD nije imao bombardere koji su mogli dosegnuti Sovjetski Savez iz baza u SAD-u > zato je bilo bitno da SAD okrui Kinu i SSSR regionalnim sigurnosnim sporazumima i da im saveznici na tlu Europe poslue kao baze za eventualni napad na SSSR > do sredine 60-ih SAD je imao 375 baza u stranim dravama i 3000 drugih objekata koji su okruivali SSSR i njegove saveznike Staljinova smrt > oujak, 1953. > nakon toga velike promjene dolazi do povedanja Crvene armije > u pet godina s 2,8 milijuna narasla na 5,8 milijuna ljudi Hruov je namjeravao smanjiti vojne izdatke i voditi pomirljivu politiku prema Zapadu Georgij Maljenkov (premijer) > nakon Staljinove smrti bio upleten u nuklearni program te je smatrao kako je nuklearno oruje potrebno za miran suivot > smijenjen u veljai 1955. Staljinovi nasljednici proveli demobilizaciju > do 1960. sovjetske snage smanjene na 3,6 milijuna vojnika kolovoz 1953. > Sovjeti testirali malu termonuklearnu bombu studeni 1955. > Sovjeti testirali hidrogensku bombu Sovjeti nisu proizveli velik broj bombardera, ved su proizvodili balistike rakete 1958. Sovjeti su imali samo 85 interkontinentalnih bombardera, a SAD ih je imao 1769 kolovoz 1957. > Sovjeti testirali interkontinentalnu balistiku raketu listopad 1957. > u Zemljinu orbitu Sovjeti lansirali Sputnik sovjetske interkontinentalne rakete mogle zaprijetiti SAD-u > dovelo do preobrazbe situacije od 1956. ameriki pijunski avioni U-2 nadlijetali su SSSR i snimali teritorij prve amerike interkontinentalne rakete > 1959. 'vojno-industrijski kompleks' u SAD-u > zdruenje snane vojne elite i krupne industrije oruja

'raketni jaz' > vano pitanje predsjednike kampanje 1960. > demokrati optuili Eisenhowerovu administraciju da je dopustila Sovjetima da steknu prednost u naoruavanju novi predsjednik JFK (1961.-1963.) on je uvjerio Kongres da je potrebno povedanje vojnih izdataka > rad na programu Polaris (razvijane rakete lansirane s podmornica) i Minuteman (razvijane rakete na vrsta goriva) dolazi i do porasta amerikog svemirskog programa SAD je sada stekao golemu prednost veljaa, 1961. > ameriki ministar obrane Robert S. McNamara izjavio kako raketni jaz vie ne postoji Zapadna Njemaka dovrila gradnju vojnih snaga 1963. Hruov je nastojao prebroditi vrijeme za stvaranje novih raketa politikom blefiranja > govorio kako Sovjeti tancaju rakete 'poput kobasica' rujan, 1961. > Sovjeti testirali H-bombu snage 50 megatona

Tredi svijet dogaaji u Tredem svijetu jo jedan izvor hladnoratovskih napetosti Hladni rat pojaao lokalne sukobe u Tredem svijetu mnoge zemlje, predvoene Indijom, Indonezijom i Egiptom, pokuale stvoriti politiki prostor izmeu dvaju blokova tako da zemlje Tredeg svijeta u Hladnom ratu mogu izabrati neutralni put > takva nastojanja zapoela konferencijom afrikih i azijskih zemalja u Bandungu, travanj 1955. Hruov je u zemljama Tredeg svijeta prepoznao mogudnost 'pobune protiv Zapada' te je pokuao pridobiti podrku tih zemalja vojnom i gospodarskom pomodi SAD snano povezan sa zemljama Tredeg svijeta > izravno: Latinska Amerika, Filipini, Juna Koreja ili neizravno: preko svojih saveznika SAD je imao velike gospodarske interese u zemljama tredeg svijeta, SSSR ne SAD je esto u zemljama Tredeg svijeta u praksi podravao monarhe, vojne diktatore i druge nedemokrate > bilo je bitno samo da su antikomunistiki nastrojeni Iranska kriza (1951.-1953.) > u proljede 1951. Iranska nacionalizacija Anglo-iranske naftne kompanije (AIOC) koja je bila u britanskom vlasnitvu SAD se usprotivio tom potezu > bojali su se da de britanska intervencija dovesti do sukoba koji de smijeniti prozapadnjaki orijentiranog aha, povedati izglede prosovjetske stranke Tudeh ili ak dovesti do sovjetske intervencije Britanci ipak odluili djelovati > proglasili meunarodni bojkot iranske nafte te pokuali utjecati na iransku politiku do 1953. bojkot iranske nafte osiromaio dravni budet SAD i VB u tajnosti organizirali i proveli dravni udar u kojem je Muhammad Mosadik (nacionalistiki nastrojen premijer) smijenjen, a na vlast su doveli vladu sklonu nagodbi oko nafte Sueska kriza > 1956. kriza izrasla iz arapsko-izraelskog sukoba i egipatskih nastojanja da financiraju projekt gradnje gigantske brane na Nilu kod Asuana Egipat je 1955. poeo nabavljati oruje od SSSR-a > SAD i VB povukli svoju pomod izgradnje Asuanske brane

odgovor na to egipatski nacionalistiki voa Gamal Abdel Naser proglasio nacionalizaciju Sueske kompanije (koja je bila u vlasnitvu VB i Francuske) Sueski kanal bio je jedan od najbitnijih meunarodnih trgovakih pravaca Britanci su zajedno s Francuzima (ogoreni zbog Naserove podrke alirskim pobunjenicima) i Izraelcima (strahovali od Naserovepodrke gerilskim napadima na njihov teritorij) razvili plan za vojnu akciju preuzimanja nadzora nad kanalom > napali krajem listopada 1956. SAD se usprotivio britansko-francusko-izraelskoj akciji < natjerao njihove snage na povlaenje SSSR nije odigrao ulogu u ovoj krizi jer je bio zaikupljen guenjem revolucije u Maarskoj kriza u Libanonu > 1958. u Libanonu probleme stvarali pokuaji prozapadnjakog predsjednika Kamila am'una da uz pomod promjene ustava dobije jo jedan mandat > protivljenje aum'unovoj vlasti > SAD na kraju morao intervenirati > poslale 14 000 vojnika i sklopile sporazum kojim je osigurana naklonjenost zemlje Zapadu srpanj, 1958. > u Iraku vojnim udarom zbaena zapadnjaki orijentirana monarhija nakon vojnog udara Irak se povukao iz Bagdadskog pakta (Turska, Iran, Irak, Pakistan i VB) > on je uz ameriku pomod sklopljen 1955. kako bi se uvrstio 'sjeverni zid' i kako bi se SSSR odvojilo od Perzijskog zaljeva i Sredozemlja Bagdadski pakt > vrhunac pokuaja Zapada da uvrsti svoj poloaj na Bliskom i Srednjem istoku 1954. > SAD poeo opskrbljivati Pakistan vojnom pomodi iste godine Pakistan pristupio Organizaciji jugoistino-azijskog pakta (SEATO) vijetnamski pokret za nezavisnost (Viet Min) predvodili komunisti, a podravali NR Kina i SSSR rat u Vijetnamu je predstavljao borbu protiv strane dominacije SAD je poeo financirati francuske snage koje su se borile u Vijetnamu uoi Korejskog rata nakon poraza kod Dien Bien Phua 1954. Francuzi na meunarodnoj konferenciji u enevi dogovorili povlaenje svojih snaga enevskim sporazumom osigurana nezavisnost Vijetnama, Laosa i Kambode Vijetnam je privremeno podijeljen kako bi se olakalo pregrupiranje francuskih snaga i snaga Viet Mina Viet Min je 1950. osnovao Demokratsku Republiku Vijetnam > ta je republika trebala biti na podruju sjeverno od 17. paralele, a prozapadnjaki Vijetnam bi kontrolirao jug zemlje voa Viet Mina i DR Vijetnama Ho i Min SAD se bojao irenja komunizma u regiji pa je potaknuo stvaranje SEATO pakta > SAD, VB, Britanija, Francuska, Australija, Novi Zeland, Pakistan, Tajland i Filipini > zemlje lanice obvezale se na otpor komunistikim nastrajima u regiji Juni Vijetnam, Laos i Kamboda ukljuene u podruje pod zatitom SEATO-a iako nisu bile lanice u junom dijelu Vijetnama SAD pokuao stvoriti nekomunistiku vladu na elu s Ngo Din Diemom > Diem je uspio preuzeti kontrolu nad vladom na izborima je trebalo dodi do ujedinjenja dvaju Vijetnama, ali je dolo do nesuglasica novi oruani sukobi izazvani egzekucijom protivnika Diemovog reima i ukidanjem agrarne reforme preostali lanovi Viet Mina na jugu uz pomod drugova sa sjevera organizirali Nacionalni oslobodilaki front (1960.) > za svrgavanje Diema i ponovno ujedinjenje Vijetnama

rojalistika vlada u Laosu na vlast dolazi 1954. > 3 godine kasnije osnovala je neutralnu koaliciju s komunistikim pokretom Pathet Laos desniarske snage 1958. svrgnule neutralnu vladu i priklonile se Zapadu neutralni su ponovno preuzeli kontrolu u kolovozu 1960., a zatim opet izgubile vlast u prosincu iste godine SAD podravao desniare, a Sjeverni Vijetnam, SSSR i Kina ljeviare Maroko i Tunis dobili nezavisnost 1956. 1957. > nezavisnost Gani (prva subsaharska afrika kolonija koja je postala nezavisna) nezavisan Alir > 1962. u Aliru su ratni sukobi 1958. doveli do pada etvrte Francuske Republike > nakon toga na vlast dolazi nova vlada na elu s Charlesem de Gaulleom > on je obedao da de rat zavriti alirskom nezavisnodu do 1962. vedina afrikih zemalja dobila nezavisnost, s izuzetkom portugalskih kolonija June Rodezije i Namibije Kongo > dobio je nezavisnost od Belgije 1960. nakon toga izbija hladnoratovska kriza koja je utjecala na stvaranje nove drave ubrzo nakon toga secesionistike snage zauzele oblast Katanga, bogatu rudama > kongoanski premijer Patrice Lumumba obratio se za pomod SAD-u i SSSR-u; SAD odbio poziv jer je sumnjao kako je Lumumba naklonjen komunistima; Sovjeti poslali neznatnu pomod uskoro dolo do Lumumbinog svrgavanja i ustolienja prozapadnjake vlasti SAD se uplitao i u poslove Latinske Amerike > opsean program vojne pomodi i vojnih vjebi u Gvatemali se reformistika vlada uspjela odrati unato neprijateljstvu kompanije United Fruits koja je bila amerika i koja je dominirala gvatemalskim gospodarstvom na slobodnim izborima 1950. na vlast je dola vlada Jacoba Arbenza, vojnog asnika naklonjenog reformama dvije godine nakon dolaska na vlast njegova vlada izglasala zakon o agrarnoj reformi > United Fruitsu oduzeto nekoliko jutara zemlje SAD se pobojao kako Gvatemala krede putem komunista (to nije bila istina) u svibnju 1954. Gvatemala dobila oruje od SSSR-a SAD je ved ranije poduzela korake za svrgavanje Arbenza > poslali mali izbjegliku vojsku > plan je uspio pa je voa izbjeglica zauzeo Arbenzovo mjesto > zapoeo je represivni reim koji je trajao 40 godina i kubanska revolucija zapoela kao opdenarodni pokret protiv vojnog diktatora Fulgencia Batiste kojeg je podravao SAD sijeanj 1959. > nova kubanska pod vodstvom Fidela Castra vlada dolazi na vlast > sukobljava se s amerikim gospodarskim interesima Kubanci od SSSR-a dobivali znaajnu gospodarsku i vojnu pomod SAD zabranio uvoz kubanskog edera Eisenhower je vojno organizirao kubanske izbjeglice (koji su bili protiv Castra) Castro se odluio na sporazum pomodi sa SSSR-om Kuba je u travnju 1961. u Zaljevu svinja uspjela odbiti napad izbjeglikih snaga nakon toga Castro poveo Kubu dalje prema vojnom savezu sa SSSR-om

Berlinska i Kubanska kriza nepostojanje formalnog mirovnog sporazuma s Njemakom za Sovjete predstavljalo nerjeiv problem Sovjeti imali potekoda s uspostavljanjem stabilne drave u istonoj Njemakoj stanovnici sovjetske zone sve vie zbog nezadovoljstva bjeali na Zapad Hruov je u studenom 1958. predloio mirovni sporazum kojim bi se slubeno priznalo postojanje dviju drava Hruov je povukao ultimatum > saveznici su imali 6 mjeseci prihvatiti sporazum ili de nadzor nad prilazima zapadnim sektorima predati DR Njemakom nade u poboljanje odnosa nakon to je Hruov posjetio SAD u proljede 1959. nade su dovedene u pitanje kada su 1. svibnja 1960. Sovjeti sruili pijunski avion U-2 pred poetak planiranog sastanka u Parizu Hruov obnovio ultimatum u Beu u lipnju 1961. s novim amerikim predsjednikom JFK u televizijskom obradanju naciji u srpnju 1961. Kennedy je obedao kako SAD ne de dopustiti komunistima da protjeraju Zapad iz Berlina istoni Nijemci su 13. kolovoza zatvorili sve putove izmeu zapadnog i istonog Berlina do ozbiljnije krize dolazi krajem listopada 1961. kada je general Lucius Clay (Kennedy ga poslao u Berlin da pokae ameriku predanost gradu) poslao na toku Charlie (savezniki koridor izmeu sektora) tenkove eledi demonstrirati odlunost SAD-a da zadri svoje pravo pristupa Berlinski zid pretvoren u simbol Hladnog rata u listopadu 1962. izbila kriza zbog sovjetskih raketa na Kubi Amerikanci prvotno smatrali da rakete trebaju otjerati zapadne snage iz Berlina SAD je rovario protiv Castra, a Castro je traio i dobivao sve vedu pomod od SSSR-a zato SSSR alje rakete na Kubu? > tako su mogli rjeiti problem sovjetske strateke inferiornosti, strah od gubitka Kube, te rakete onemogudile da Amerikanci prvi udare, psiholoki odgovor na amerike rakete u Turskoj Kennedy je naredio pomorsku blokadu Kube to je trebalo natjerati Sovjete da udovolje njegovim zahtjevima i povuku rakete Kennedy i Hruov postigli dogovor > SSSR povukao rakete s Kube, a SAD se obvezao da ne de napasti Kubu

POVIJEST 17 str. 433-462; 499-510; 536-588

Bipolarni svijet: Povijesni prikaz

konstruktivni rat ili mod koja proizlazi iz rata konflikti koji uvjetuju stvaranje novih meunarodnih sustava temeljenih na hijerarhijskim osnovama i ravnotei koja de odreivati odnse meu dravama primjeri: Talijanski ratovi, Rat za pa batinu, ratovi revolucionarne Fra, napoleonski ratovi, WW1 mirovni sporazumi koji su nakon njih uslijedili trajno utjecali na meunarodne odnose takav bio i WW2 stvorio novi poredak 1945-91 s dubokim utjecajem na meunarodnu, ali i na unutarnju politiku svake drave bit novog poretka vidimo u tri temeljna dogaaja nestanak sredinjeg europskog poloaja, pojava dvaju novih planetarnih sredita modi i hegemonije(SAD i SSSR > u drugoj polovici 40ih sa svojim blokovima sve ede zaotravaju odnose > Hladni rat), definitivna kriza skupa s raspadom velikih europskih kolonijalnih carstava(iznosi kompleksnu stvarnost 3. i 4. svijeta) sudbine dva dominantna svijeta drukije > Zapad izvanredan ekon. soc. i pol razvitak, a realsoc. postupno se petrificira to uzrokuje njegov slom 3. i 4. svijet ovisni o bogatim i razvijenim zemljama > na tom podruju do dana dananjeg nisu okonane nestabilnosti i socijalne i ljudske tragedije

1. Nestanak sredinjeg europskog poloaja jedno od glavnih obiljeja epohe nakon WW2 kraj europske dominacije > kulminacija europske modi 1914. > svjetska ravnotea odraz snaga meu europskim silama europska dominacija uzmrdana ved na prijelazu 19. u 20. st zbog velikog razvoja SAD-a i Japana, a dodatno oslabljena nakon WW1 1917.-45. razdoblje koje neki nazovaju europski graanski rat Nakon WW2 isplivavaju dvije nove sile SAD i SSSR 3 posljedice te transformacije 1) Europa postala periferija dvaju sukobljenih imperija, podijeljena na dva bloka 2) Europa nije mogla sprijeiti raspad svoga kolonijalnog imperija 3) proces europske integracije > ideje federalizma

2. Pojava bipolarnog poretka bipolarnost remeti odnos ravnotee i dinamiku prethodnih stoljeda povijest meunarodnih odnosa odravala strukturu multipolarnog tipa jo od Vestfalskog mira 1648. tradicionalne dvije sile mijenjaju dvije nove super sile integriraju male i srednje sile u svoja dva suparnika bloka drava > usavrenje bipolarnog sustava

3. Karakteristike nadmetanja SAD SSSR novi bipolarni poredak imao specifian ideoloki karakter koji potie atmosferu nadmetanja sukob dvaju velesila bio puno doblji od politikog sukoba, bio je to sukob dva modela ekonomskog i drutvenog razvoja, dvije razliite koncepcije politikoga poretka, dvije

proturjene predodbeo svijetu i povijesti inkompaktibilnost ovih dvaju sila mogla zavriti meusobnim unitenjem ili suzdravanja po principu nepovredivosti svojih interesnih sfera i sfere prevlasti posljedice sukoba slobodnog svijeta i posttotalitarnog svijeta brojne > dale ton cijeloj epohi i njezinim retorikama, ideje nacije i nacionalizma ule u duboku krizu, svoju ulogu doivjele jedino u dekolonijalizaciji, a vradaju se tek u postbipolarnom svijetu

4. Paradoksi atomske ere do vojnog sukoba izmeu supersila nije dolo > no dolazilo do opasnih prijetnji u vie navrata emu doprinosi karakter bipolarne ere: otkride, masovna proizvodnja i monopol dvaju supersila na novo oruje za masovno unitenje, izvanredne i nevjerojatne snage atomsko oruje najavilo novu eru ratovanja > od ogranienog ratovanja u doba Fridrika II., rat je postao narodni i apsulutni u vrijeme Napoleona, a u WW1 i WW2 postaje totalni od upotrebe A-bombe na Japanu dvije supersile zapoinju znanstveno-tehnoloko natjecanje kako bi se opskrbile i H-bombom > razvoj oruja, nove rakete mogu dosedi i nekoliko tisuda kolometara upravo je nuklearni rat, paradoksalno, onemogudio eventualni vojni sukob supersila > takav bi rat bio katastrofa za cijelu zemaljsku kuglu > nema pobjednika i poraenih dva bloka prisiljena koegzistirati, provodi se politika ravnotee straha

5. Kriza suverene drave u bipolarnoj epohi dolo do ogranienja tradicionalnog suvereniteta drava iznimke bile samo supersile > ogranienje se provodi na razliite naine jo jedna transformacija > od 16. st moderna drava igra vanu ulogu u meunarodnim odnosima, imala apsulutnu vlast nad unutranjom politikom te djelovala na irokom podruju meunarodne politike Bipolarna hegemonija, formiranje blokova i nuklearni monopol imale dvije posljedice 1) vanjska politika blokova morala se usuglaavati > nastaju NATO i Varavski pakt pod kontrolom SAD-a i SSSR-a; 2) unutranja politika pod utjecajem iz inozemstva > naglaenije u sovjetskom bloku, Brenjev razbijao doktrinu o ogranienom suverenitetu

6. Odravanje i ogranienja bipolarnog poretka poslije WW2 svijet nije bio potpuno bipolaran > postojala Zapadna Europa i Japan koji su doivjeli izvanredni napredak, Kina koja je razvila dinaminu meunarodnu politiku nakon raskida s SSSR-om, i nesvrstane zemlje sastavljene vedinom od bivih kolonijalnih imperija koje odbijaju pridruivanja blokovima unato tomu > politiko-vojno vodstvao SAD-a i SSSR-a nije bilo uzdrmano simbol bipolarnosti eljezna zavjesa europsko zahlaenje zapoinje 1961. izgradnjom Berlinksog zida(sruen 89.) premda je u Europi stanje bilo mirno i stabilno, u ostatku svijeta bilo drukije razorne posljedice dekolonizacije pokrenute pedesetih te poetkom ezdesetih dekolonizacija poluila 3 vana rezultata: 1) nastanak velikog broja neovisnih drava s radklano prekrojenim granicama; 2) na svjetlost dana izlazi zaostalost 3. svijeta; 3) povedava se broj drava koje ne pripadaju blokovima

dolazi do mnotva neoekivanih lokalnih i regionalnih sukoba poznatiji oni u Koreji poetkom 50-ih, u Vijetnamu 60-ih i 70-ih godina te u Afganistanu potkraj 70-ih i 80-ih SAD i SSSR imali prste u tim sukobima, premda nije bilo ratova u ekstremnom obliku, ratovalo se u tradicionalnoj formu u okviru sukoba slaba inteziteta SVJETOVI I DRAVE NAKON RATA 1952. Alfred Sauvy upotrijebio pojam Tredi svijet u lanku Observateur podijelio drave na tri kategorije > industrijalizirane drave kapitalistikoga svijeta, socijalistike drave i sve druge(zajedniko: kolonijalna ovisnost, zaostalost i ekonomska podinjenost industrijskim zemljama na konferenciji u Bandungu 1955. nesvrstane zemlje odbacile kolonijalizam i zahtjevale udaljenost od oba bloka 70-ih se tredi svijet ved razlikuje u napretku Brazil, Argentina, Meksiko, arapske zemlje, Indija Juna Koreja, Tajvan > napredovale; ostale zastale u razvoju > vedinom afrike zemlje koje se sada nazivaju etvrtim svijetom sve se vie afirmira termin zemlje u razvoju, a kasnije i NIC(nove industrijske zemlje) za J.Koreju, Tajvan, Singapur, Hong Kong

7. Bipolarizam i Hladni rat danas se bipolarno doba poistovjeduje s razdobljem hladnog rata termin hladni rat prvi upotrebljava Walter Lippman 1947. u nizu lanaka u kojima kritizira vanjskopolitiku Trumanovu politiku termin ukazivao na vrstu rata koji se nije niti odigrao i na konflikt u kojem se prietilo strahovitim orujem, no do kojega nikada nije dolo, nego se okonao slomom slabijeg odnos izmeu SAD-a i SSSR-a proao kompleksne faze razvoja > od velikih sukoba do relativnih poputanja napetosti Hladni rat u uem znaenju razdoblje 46. i 47. godine i okonanje Korejskog rata(1950.53.) kada tenzije meu supersilama poinju poputati; u irem smislu moemo produljiti trajanje do Helsinkog sporazuma 1975. i poraza SAD-a u Vijetnamu nakon kojih opet slijedi razdoblje poputanja > prekinuto sedamdesetih i osamdesetih sovjetsko-afganistanskim ratom i ofanzivom Reaganove administracije Ako je ved nuno upotrebljavati Hladni rat za cijelo ovo razdoblje > dobro razdijeliti ga na faze

8. Glavne faze meunarodne povijesti najhomogenija faza bipolarnog doba > 1. faza 1945(/47) - 1953. Hladni rat u uem smislu > period od zavretka WW2 do zavretka Korejskog rata prva faza oznaena povedanjem neprijateljstava dvaju supersila poticano sovjetskom okupacijom srednjeistonog dijela Europe te SAD intervencijom u rekonstrukciji europe koja kulminira Marshallovim planom ova faza vrhunac doivljava blokadom Berlina(1948.-49.) nakon ega slijedi stvaranje dviju njemakih drava i opdenita konana podjela hegemonije za ovu fazu posebno vaan i Korejski rat te komunistiko preuzimanje vlasti u Kini 1949.

2.faza izmeu 1953. i 1963. > uravnoteeni odnosi SAD-a i SSSR-a > mirna koegzistencija koju razvijaju sovjeti pod Hruovljevim vodstvom faza obiljeena daljnjom utrkom u naoruanju bitni dogaaji maarska kriza 1956. > sovjetsko vojno interveniranje, sueska kriza > propast VB i Fra prestia, berlinska kriza 1958.-61. > podizanje zida, kubanska kriza 1962. >pojaava opasnost od nuklearnih sukoba velesila treda faza 1963.-79. > poputanje napetosti izmeu velesila vrhunac doivljava u sljededim dogaajima Ostopolitik(1970.-72.) > politika otvaranja prema istoku zapadnonjemakog kacelara Willyja Brandta; sporazum SALT I 1972.> ogranienje koritenja nuklearnog naoruanja; Helsinka konferencija o sigurnosti i suranji u Europi 1975. > potvrdila postignutu ravnoteu nakon WW2 krize razdoblja sovjetska intervencija u ehSlo 1968.; rat u Vijetnamu(1964.-75.) > teki potaz SAD-a; Homeinijeva revolucija u Iranu 1979. > eskalacija islamskog fundamentalizma etvrta faza 1979.-85. >drugi Hladni rat > zapoinje sovjetskom invazijom na Afganistan 1979. razdoblje oznaeno utrkom u naoruanju > Reaganova izrada svemirskog tita kao defanzivnog programa protiv nuklearnog napada peta faza 1985.-89. nova faza napetosti > sovjetska intervencija u Afganistanu zavrila porazom Mihail Gorbaov krede putem unutarnjih reformi SSSR-a uspostavljanje mira sa SAD-om te reforme otvaraju proces raspada SSSR-a koji je okonan 1989.-91.

9. Zapadni svijet SAD, Europske zemlje i Japan tijekom porada izuzeta ekonomski i socijalni napredak > proces modernizacije i kapitalistike racionalizacije taj proces prekidan fazama recesije primjer 1973. naftna kriza > nisu izvrile vanije i trajnije promjene tendencija > 70-ih i 80-ih pojavljuju se nove organizacijske forme rada i nova ravnotea meu drutvenim klasama automatizacija, kibernetika, jaanje tercijarnog sektora osnove postindustrijskog drutva razvijaju se i pokreti i oblici izraavanja nezadovoljstva ezdesetosme otvaraju put nainu izraavanja neslaganja koji se iri iz SAD-a u Europu u zapadnim drutvima dva modela dravnog ureenja 1) socijalne drave ili drave blagostanja > VB(za vrijeme laburista), Njem i vedska te druge skandinavske zemlje 2) radikalni neoliberalizam > protivi se svakom obliku dravne intervencije > Reaganova administracija, VB(za vrijeme konzervativaca Thatcher) Zapad oznaava homogenost institucija i politikih vrijednosti inspiriranih pluralizmom i liberalnom demokracijom > dolazi do izraaja propadanjem autoritarnih sustava 70-ih(Port, pa, Gr) te u pojavi eurokomunizma u Ita blokirana demokracija izrazitom snakom komunista koji su na poetku bili odani sovjetskom modelu, no kasnije stvaraju eurokomunizam s odreenim primicanjem demokraciji i politikom pluralizmu ovo vrijeme obiljeava i poetak europskih integracija plod ratnih katastrofa > ograniavaju ih otpori suvereniteta drava, ali ipak doivljavaju napredak

napredak integracija Rimski ugovor 1957, Jedinstveni europski akt 1986., ugovor iz Maastrichta 1992. etape revolucije koje de se i dalje nastaviti

10. Komunistiki svijet nakon WW2 posljednje godine Staljina obiljeene obnovom razorene drave te povedanjem interesne sfere SSSR-a u srednjo-istonoj Europi > tu nastaju komunistiki reimi istovjetni sovjetskom te bivaju podvrgnuti SSSR-u veliki otpor sovjetizaciji pruila Jugoslavija 1948. > Tito optuen za izdaju, ali se nastavio samostalno razvijati 1949. Kina postaje komunistika velik doprinos razvoju meunarodnog komunizma Hruovjljev dolazak 53.(do 64.) mijenja situaciju XX. kongresom KP SSSR-a iz 56. zapoinje destaljinizacija > smanjenje terora i javno iznoenje Staljinovih zlodjela > otvara se proces unutranje liberalizacije i provoenja reformi za Breljeneva(1964.-82.), Andropova(82.-84.) i erneka(84.-85.) sve veda krutost politike, drutva i gospodarstva koja vodi sve vedoj polariziranosti sustava > planska ekonomija pokazuje svoju ogranienost i uzrokuje stagnaciju > sukrivac i ulaganje u naoruanje politika namede konformizam i netolerantan je prema kritici > ne tolerira se ni cenrifugalna tenja u sovjetskom bloku > gue se > primjer Ma 1956., ehSlo 1968. i Polj 80-ih situacija se mijenja dolaskom Gorbaova 1985. unutarnje reforme, poputanje meunarodnih napetosti > pokuaj preobrazbe SSSR-a doivljava poraz 1989.-91 > okonava bipolarno doba Kina uspjeva izbjedi tu propast SSSR-a i sovjetskog bloka od prijateljstva u 50-im postupno odnos postaje neprijateljski i suparniki od 1949. mnoge transformacije, unato strukturnoj zaostalosti > ubrzana kolektivizacija i podravljenje industrije politika doivljava trostruki neuspjeh sto cvjetova, veliki skok naprijed, kulturna revolucija, a uzdramana jo i unutarnjim sukobima 1966.-71. 1976. Maoa nasljeuje Fenga Xiaoping > uvode se vani trini elementi u privredu koji joj daju snaan poticaj 80-ih snaan ekonomski razvoj, od Gorbaova bolji i odnosi sa SSSR 1989. > zahtjevi za vedom slobodom i demokracijom krvava represija u Pekingu na trgu Tian An Men tih godina kineska ekonomija utemeljena na mjeavini trine ekonomije i jednostranake autokracije 90-ih im postaje opsesija biti jednom od najjaih sila svijeta

11. Izvan blokova: ostatak svijeta izvan sukoba dvaju sila razliiti razvojni odnosi > dekolonizacija dovela do raspada fra, VB, belg, port imperija > nastaju golema nerazvijena, nestabilna i ovisna podruja koja ine 3. i 4. svijet posebice se istie nezavisnost Indije 1947. pod vodstvom Mahatme Gandhija > uspjeli ouvati demokratske institucije pod gotovo monarhistikim pokroviteljstvom dinastije Nehru > na vlasti od 40-ih do 90-ih dekolonizacija esto iznjedrila vojne i civilne diktature esto po modelu komunistikih zemalja > Indonezija(Suharto) i Kamboda(Pol Pot i Crveni kmeri)

Afrika kao najnerazivjeniji dio svijeta naziva se 4. svijetom glad i epidemoje, nestabilne politike strukture, prevlast privilegiranih manjina, politiko i vojno nasilje Junoafrika Republika nastala 1960. > stroga rasna segregacija > reim propada tek 90-ih Latinska Amerika nezavisna vie od stoljeda, posjeduje velika bogatstva, ali > zaostala, politiki nestabilna > vladaju male lokalne oligarhije povijest Lat.Am. obiljeavaju esti dravni udari, autoritarni reimi, revolucijske gerile samo Meksiko imao dugogodinju politiku stabilnost Kuba 1959. na vlast dolazi Castro > stvara revolucionarni reim usko vezan sa SSSR-om podruje nestabilnosti i napetosti bio i Bliski Isotk stalne tenzije Arapa i Izraelaca nakon osnivanja Izraela 1948., 56., 67. i 73. otvoreni ratovi mirovni proces zapoeo nakon pregovora u Camp Davidu potkraj 70-ih > ubrzo prekinut u Iranu dolazi do revolucije vodi ajatolah Ruholaha Homeini 1979. nastaje snano protuzapadna islamska republika > destabilizira se regija u Iraku na vlast dolazi Sadam Husein ekspanzionistika politika > Prvi zaljevski rat Iraka i Irana(1980.-88.) i Drugi zaljevski rat 1991. NERAZVIJENOST taj se pojam koristi prilikom referiranja na drave Tredeg svijeta povezana s kolonijalizmom koji je iscrpio dobra tih zemalja pojam se ne smije mijeati sa siromatvom i zaostatkom privrede > indikator nerazvijenosti nizak BDP, visok demografski razvoj, smrtnost djece, veliki vanjski dug, nepismenost, pomanjkanje infrastrukture

Proces obnove u Sovjetskom Savezu

1. Posljedne godine Staljinova reima tijekom WW2 domoljublje i nacionalizam Rusa bili poeljni, no nakon njegova svretka postaju suvini nakon zavretka WW2 ponovno se forsira kako je KP jedina zasluna za sve uspjehe u ratu > smanjuje se presti vojske, obnavlja ugled KP obiljeja Staljinova sustava koji namede SSSR-u neogranienu diktaturu Staljin je ovjek velikog prestia, on je pobjednik; sve njegove pogrjene kalkulacije(posebno on 1939.-41.) samo su potezi oprezna dravnika, masovne istke 30-ih spasonosne su operacije, njegov je autoritet neosporan, odrava se i u mirnodopskom razdoblju kult linosti sve polazi i dolazi od Staljina, on je veleuman > pisci, znanstvenici, biolozi, matematiari, fiziari i drugi sve duguju KP i genijalnom Staljinu njegovi portreti posvuda, posveduju mu se pjesme, epovi i molitve u oima masa on je nadljudsko bide sloboda tiska ne postoji > asopisi i novine pod nadzorom KP; ne postoje ni osobne slobode, velik broj politikih zatvorenika u logorima > apsulutnu mod ima politika policija na ijem elu stoji Lavrentij Berija

na sjeveru Rusije sustav logora za prisilni rad > neki tvrde da je robovski rad doveo do gospodarske obnove SSSR-a eljezna zavjesa Staljinovo djelo > politiko i ideoloko odcjepljivanje sovjetskog bloka od ostatka svijeta, ali i nemogudnost naputanja tog teritorija i ogranienost zapadnjakog turizma > takva izolacija traje do Staljinove smrti Staljinovi postupci tajnoviti, rijetko govori, njegovi postupci slabo poznati > odvajajudi zemlju od ostatka svijeta Staljin onemogudio usporedbe izmeu naina ivota dva bloka pogodni radnici rad proet ideolokim entuzijazmom, birokratskom efikasnodu i konformizmom; odluke skuptina jednoglasne, kritike marksizma, Partije ili politike opasne, a prosjean de graanin dobijati informacije samo iz slubenih kanala Staljin razvijanjem svoje neograniene vlasti prestaje drati do nekih usvojenih pravila dvogodinje sazivanje kongresa KPSS > 18. kongres odran 1939, a 19. kongres 1952. > na njemu izabran novi Centralni komitet CK zaduen za biranje najviih tijela > Polit biro, Organizacijski ured, Tajnitvo, povlaio svoje lanove s nekim mijesta itd. > no Staljin se nije esto konzultirao s CK Staljin pravi voa drave postao tek 1941. do tada bio generalni sekretar partije KP preuzela upravu nad cjelokupnim intelektualnim i kulturnim ivotom zemlje povjesniari bili prisiljeni slijediti Staljinove teorije i pozivati se na njh, svako znanstveno djelo trebalo biti u slubi KP, a umjetnost izrazito ograniena tajna policija mogla obnaati sudsku funkciju > osnivala komisije od tri osobe > optubama, prijavama i nasilno iznuenim priznanjima slala sumljive u logore > besmisao suprotstavljanja KP imala posvuda dounike koji su joj prenosili javno mijenje > omogudilo pravodobno izbjegavanje neeljinih sukoba i smanjivanje izdajnika i sabotera ELJEZNA ZAVJESA 5. OUJKA 1946. Churchill odrao govor u Fultonu, Missouri(SAD) vie nije premijer, priao o dva svijeta odvojena eljeznom zavjesom > poziva demokracije da se ujedine i sprijee sovjetsko irenje antidemokratinog politikom modela preko te granice VB vlada demantirala njegove izjave, SAD se ogradio iz govora: sjena prekrila pobjedu saveznika > nitko ne zna to SSSR namjerava > brojni gradovi i drave pod kontrolom Moskve poljska vlada > pod pritiskom Moskve masovni izgoni milijuna Nijemaca talijanski komunisti zabrinuti jer moraju podrati Titove pretenzije na donedavno talijanska podruja na Jadranu vjeruje u snanu Francusku > ne moe se obnoviti Europa bez nje strah od komunista napominje da su samo u VB i SAD-u slabi i tek u povojima, drugdje razvijeni i sluaju naredbe iz Moskve Lavrentij Pavlovi Berija podrijetlom iz Gruzije(poput Staljina), postaje ef tajne policije(GPU) za Kavkaz dolazi na elo lokalne KP Staljin ga 1938. stavlja na elo min. unutranjih poslova > vodi krvave istke 1946. > postaje lan Politbiroa > smatran jednim od najvedih kandidata za Staljnova nasljednika

1953. > skupa s Maljenkom i Molotovom preuzima vlast oduzeta mu nekoliko mjeseci kasnije > strijeljan 23.12.1953. Georgij Maksimilijanovi Maljenkov - Staljinov osobni tajnik od 1938., lan CK 1939. tijekom rata posvetio se zrakoplovnoj industriji i reorganizaciji osloboenih teritorija 1946. proglaen Staljinovim nasljednikom 1953. postaje ef vlade i tajnik KPSS > potonji poloaj ubrzo preputa Hruovu prisiljen odstupiti 1955. pod pritiskom Hruova i vojske > dobija mjesto podpredsjednika vijeda 1957. s Molotovom i Lazarom staje na elo opozicijske grupe potpuna politika marginalizacija Vjaeslav Mihailovi Skrjabin poznatiji kao Molotov sudjelovao jo u revoluciji 1905. te u Februarskoj revoluciji 1917. > bio ef sovjetske vlade 30-ih 1939. kao min. vanjskih poslova potpisuje Ribbentrop-Molotov pakt nakon Staljinove smrti s Maljenkom i Berijom udruuje se u trijumvirat marginaliziran i izbaen iz KP 1961. primljen ponovno tek 1984.

2. Gospodarska obnova socijalistiki reim temlejio se na kolektivnom vlasnitvu sredstava za proizvodnju i na gospodarskom planiranju 1. petogodinji plan 1929.-32. > uranjeno prekinut; 2. petogodinji plan > 1933.-38.; tredi > prekinut 1941. zbog rata zadnje tri godine usporavanje > industrijska prouzvodnja nije se povedavala eljenom brzinom po zavretku WW2 > ratna industrija u punom zamahu, na etu civilne situacija u SSSR gospodarstvu duboko poremeden uzrok tete nastale okupacijom i ratom te opda iscrpljenost stanovnitva > prihodi od industrije prosjeni, proizvodnja niska, a strojevi zastarjeli ekstremno slaba opskrba i manjak ivenih namirnica 45. bila prosjena godina, a 46. poharana suama; zbog neorganiziranog prijevoza dodatno oteano stanje 1945. 18 milijuna stanovnitva ivjelo u barakama i daarama SSSR proizvodnja viestruko zaostajala za SAD prozvodnjom, pa ak i za Njemakom 4. etverogodinji plan skromi ciljevi, vedinom manji od proizvodnje 1940. u poljoprivredi, te od 42. u industriji problem ostaje i dalje visok vojni proraun(SAD i VB ga puno vie smanjile od SSSR-a) 1949. uvodi se trogodinji plan povedanja kolektivnog uzgoja, ali nema nita vie uspjeha od petogodinjeg > proizvodnja jedva veda od polovice one iz 1928. 1950. petogodinji plan daje rezultate jedino u polju teke industrije, a roba iroke potronje se povedala, ali nezadovoljavajude, a na podruju prehrambene proizvodnje stanje tragino Staljinovi strateki ciljevi izvode se na zadivljujud nain, ali na raun iroke potronje cijela jedna generacija rtva povedanja proizvodnje teke industrije 1945.-47. najtraginije razdoblje > do 1952. osjeda se blago poboljanje > 51. cijena kruha, mesa i maslaca duplo manja od one u 46., ali jo uvijek duplo via od one u 40.; ostalim proizvodima cijena ne pada vedina radnika radila 11-12h kako bi imali dostatno novaca za ivot

zbog sve teih ivotnih uvijeta na selu velik odljev stanovnitva u gradove stvara drutvene probleme > gradsko stanovnitvo ivjelo bolje, na raun seljaka kolektivizacja dosegla maksimum > udruuju se manji kolhozi u vede radi vedih prihoda SSSR polako napreduje bez pomodi izvana, ali za to trebalo platiti jo 8 tekih godina pod Staljinom > izolacija stanovnitva omogudila da izdri divivske napore neznajudi za bolje, a ksenofobija potaknuta i strahom od jo jednog rata > prihvadaju sve tekode bojedi se amerikog imperijalizma

3. Staljinova smrt unutranja klima neposredno pred Staljinovu smrt poprima i obiljeja antisemitizma, posebice u Ukrajini Sovjeti loe prihvadaju cionistike ideje > 9 ljenika uhideno 1953. pod optubama da su smislili ubojstvo lanova vlade > 6 od 9 idovi > nakon Staljinove smrti osloboeni Staljin umire 5. oujka 1953. nenadoknadivi gubitak za KP, radnike SSSR-a i cijeli svijet lijes nosili: Vasilij Staljin(sin o kojem se poslije nije nita ulo > a bio general zrakoplovstva), Maljenkov, Molotov i Berija(tri pretedenta na vlast) nitko nije pozornost obradao na Hruova

Hladni rat: korejska i njemaka kriza 1. Politika priroda sukoba tumaenja Hladnog rata mogu se podijeliti na dvije kole: 1) sukob je posljedica komunistikog poticanja na svjetsku revoluciju 2) sukob je plod amerikog kapitalizma iji je cilj bio reintregracija podruja pod kontrolom SSSR-a u trini sustav prva teza oznaena kao ortodoksna, a druga je nazvana revizionistikom Hladni rat obiljeen preteito amerikim shvadanjima Hladni rat prema prvom shvadanju poinje 1917., ponovno se zaotrava nakon WW2 i nikad ne de prestati prema drugom shvadanju, Hladni rat ima precizne granice i faze osim kratkih godina Hladnog rata (1945.-1956.) odnosi SSSR-a s ostatkom svijeta obiljeeni nekonfliktnim pojavama nacistika agresija na SSSR 1941. gurnula je SSSR i SAD na istu bojinicu i SAD i SSSR nakon WW2 bile pobjednice > SSSR je bila potpuno razorena i to je zahtijevalo potpunu obnovu sustava, a SAD je imao dvostruko vedi BNP u odnosu na brojke s poetka rata + njezin teritorij nije dotaknut ratnim razaranjima obje supersile nove u ulozi globalnih autoriteta > 1917. Lenjin i njegovo preuzimanje vlasti u studenom te Wilson i njegovih 14 toaka 1918. pokazali tendenciju diktiranja novih pravila meunarodnog sustava ni sovjetski ni ameriki dravnici nisu imali iskustva u vladanju svijetom pravila suivota > mogla su se nadi ili u razvoju plodne suradnje ili u smislu podjele zemaljske kugle na sfere utjecaja ili u smislu pokuaja pokuaja jedne sile na drugoj nametne svoje zamisli i svoju viziju meunarodnog sustava

neizvjesnost je postojala zato to ni ameriki ni sovjetski nain shvadanja novog poretka nije jasno definiran Sovjeti su u kapitalizmu vidjeli agresiju, Amerikanci u komunizmu 2. Latentna faza sukoba jedno od spornih pitanja bila je amerika pomod, odobrena na temelju Zakona o najmu i zajmu iz oujka 1941. > sporost u stizanju pomodi (esti problemi koji su se javljali na putu do sovjetskih luka) Sovjeti esto tumaili kao namjernu malicioznost s amerikog strane, nezahvalnost koju su Sovjeti pokazivali tumaila se kao nespremnost za suradnju SAD prestao slati pomod 1945. > SSSR protumaio to kao ekonomsku ucjenu drugo sporno pitanje bio je stalni strah kako de jedna od strana separatno zakljuiti mir s Njemakom SAD nije mogao zanemariti nain na koji je SSSR uao u rat (podsjetimo: RibbentropMolotov sporazum iz 1939!) aspekt koji je dodatno prouzroio duboko nepovjerenje bio je nain upravljanja teritorijima koji su bili osloboeni ili zauzeti Amerikanci su iskljuili Sovjete iz nadzora nad primjenom mirovnih sporazuma u Italiji, a Sovjetu su onda smatrali da je u redu ako oni to uine na Balkanskom poluotoku problem je bilo i otvaranje druge fronte u Francuskoj > o tome se raspravljalo jo 1942., ali su planovi odgoeni do lipnja 1944. > SSSR je smatrao kako su Amerikanci odugovlaili kako bi to vie ruskih vojnika poginulo i kako bi onda SAD tako lake pobijedio SSSR konferencija u Moskvi, 1944. > Staljin + Churchill > raspravljali iskljuivo o temama vezanim za balkanska pitanja donesen dokument po kojem je Balkan podijeljen na zone utjecaja konferencija na Jalti (veljaa 1945.) > dvije teme izazvale une rasprave i imale negativne posljedice na odnos zapadnjaka i SSSR-a: pitanje Poljske i pitanje politike koja se treba voditi na osloboenom podruju Roosevelt umro neposredno prije zavretka rata u Europi > njegov nasljednik Harry Truman Truman se sastao sa sovjetskim ministrom vanjskih poslova Molotovom 23. travnja 1945. Truman je pokazao da de voditi mnogo nepopustljiviju politiku prema SSSR-u najvaniji problem nakon Trumanova dolaska na vlast > provedba dogovora s Jalte Churchillova uloga u Hladnom ratu precijenjena > on je samo bio voa konzervativne oporbe laburistikoj vladi ipak, neke injenice dale mu znaaj > pritisak koji je vrio ne bi li se druga fronta otvorila na Balkanu, cinino dranje tijekom Moskovske konferencije 1944. te injenica da je 1946. iz SAD-a (govor u Fultonu, Missouri) odaslao znak uzbune protiv sovjetske politike 'eljezne zavjese' HARRY TRUMAN 1884.-1972. demokratski senator od 1934. Rooseveltov potpredsjednik od 1944., nakon Rooseveltove smrti naslijedio ga kao predsjednik donio odluku o bacanju bombe na Japan

u Kongresu SAD-a u oujku 1947. iznio misao koja de se kasnije nazvati Trumanova doktrina: SAD se obvezuje intervenirati i pomagati slobodne narode koje manjinske ili vanjske snage pokuavaju podjarmiti konkretna primjena Trumanove doktrine bila je vojna i ekonomska pomod antikomunistikoj stranci u Grkom graanskom ratu glavno ostvarenje ove strategije > Marshallov plan, srpanj 1947. Fair Deal > proces proizvodne rekonverzije uz pomod aktivne vladine politike kontrole cijena i potronje naredio vojnu intervenciju u Koreji 1950. 1952. > naslijedio ga republikanac Eisenhower

3. Neuspjeh uspostave sustava mira Roosevelt je 29. veljae Kongresu SAD-a predstavio rezultate Krimske konferencije > posebno se zadrao na stvaranju Ujedinjenih naroda koji je bio predvien za 25. travnja u San Franciscu Roosevelt krenuo tragom Wilsonove tradicije kodificirao je teoriju four policemen > zadatak velikih sila da daju dimenziju prisile koja je nedostajala Drutvu naroda Sovjeti su pristali udi u UN tek nakon to je prihvaden njihov uvjet da velike sile u okviru Vijeda sigurnosti (jedino tijelo UN-a koje je imalo mogudnost dodnositi konkretne odluke o djelovanju) raspolau tzv. pravom veta Vijede sigurnosti i Generalna skuptina odrali prve sjednice u Londonu u sijenju 1946. > poprite sukoba nekoliko dana nakon poetka rada, Sovjeti iskoristili pravo veta > ostali to protumaili kao znak agresivnosti posljednja saveznika konferencija > Potsdam, 17. srpnja do 2. kolovoza 1945. > karakterizira ju smjena glavnih protagonista > umjesto Roosevelta Truman, a umjesto Churchilla Attlee pitanja koja su dominirala konferencijom > modalitet okupacije Njemake, reparacije, poetak mirovnih pregovora s Italijom Staljin se obvezao pomodi u intervenciji u Japanu > neki historiografi misle kako je Staljin smatrao da Truman pomodu atomske bombe eli umanjiti sovjetsku intervenciju protiv Japana i umanjiti vanost Crvene armije pitanje mirovnog sporazuma s Italijom i diplomatskog priznavanja vlada zemalja istone Europe pokretali une rasprave talijanski sporazum za velesile je imao znaenje barem u sva aspekta: pitanje Trsta i kolonijalni problem ako se pristane dati Jugoslaviji Trst, to znai da de SSSR-u biti otvoren put na Sredozemlje amerika vlada bila nespremna priznati provizorne vlade u istonoj Europi koje su postavljene pod patronatom Moskve 1945. ministar vanjskih poslova James Byrnes pomislio da je mogude pokazati dobru volju priznavanjem bugarske vlade, a da to ne utjee na politiku nasilne sovjetizacije u tom dijelu Europe

4. Poetna faza Hladnog rata pokuaj Byrnesova opreznog pribliavanja sovjetskim stavovima temeljilo se na nadi da de se ponovno otvoriti dijalog o granicama sovjetske prevlasti u istonoj Europi istona Europa postaje jedan od glavnih poprita Hladnog rata Truman je smatrao da se prema Sovjetima treba koristiti 'eljezna aka i otar jezik' republikanci traili smjenu Byrnesa > smatrali ga odgovornim za politiku appeasementa (smirivanja) (njegova politika nije se mnogo razlikovala od Churchillove prema Hitleru) George Kennan (ameriki veleposlanik) je tih dana iz Moskve poslao dug telegram koji je postao slavan zbog tumaenja sovjetske opasnosti koje je sadravao drugo poprite na kojem je jaao antagonizam > Bliski istok > 3 krizna podruja: Iran, Turska i Grka Sovjeti u Iranu nisu potovali kaluzulu sporazuma od 29. sijenja 1942. > predvieno da sovjetske snage zauzmu sjever zemlje, a britanske podruja uz Indiju te su se snage trebale povudi nakon 3 mjeseca, ali Sovjeti odugovlaili > poticali su autonomistike tenje Azerbejdana te potivanje klauzule pokuale zamijeniti za zaftne ustupke povlaenje se ipak dogodilo u svibnj 1946. Sovjeti bili neprijateljski nastrojeni prema Turskoj zbog njezina kasnog ulaska u WW2 (veljaa 1945.) zbog ega saveznici nisu mogli koristiti Dardanele za meusobnu komunikaciju u oujku 1945. vlada u Moskvi otkazala sporazum o prijateljstvu i sigurnosti koji je od 1925. imala s Turskom; otkazala je i sporazume iz Montreuxa o plovidbi tjesnacima te je zatraila da joj se vrate 3 armenske provincije dodijeljene Ataturku 1921. graanski rat u Grkoj trajao od 1944. > rat izmeu vladajudeg sloja (podrka britanske okupacijske snage) i lijevih politikih sila (podrka Bugarske, Jugoslavije i SSSR-a) ta su grka podruja na kojima su se vodile borbe bila vanjska granica SSSR-a 5. Njemako pitanje prema sporazumima iz Jalte i Potsdama, Njemaku se trebalo podijeliti i njome su trebale vladati 3 velike sile + Francuskea iju je zonu trebalo odrediti negdje izmeu britanske i amerike Nijemci su trebali pladati visok, ali jo neutvren iznos reparacija njemakim gospodarstvom trebale su upravljazti okupacijske snage Sovjeti su Njemaku vidjeli kao most za nadziranje srednje Europe i kao skladite resursa koje su eljeli usmjeriti izravno na obnovu Rusije Francuzi su okupaciju Njemake shvatili kao odmazdu za poraz iz 1940. > eljeli su Njemaku koja de u bududnosti biti slaba i podijeljena koliko je to mogude Amerikanci i Britanci se zbliili u miljenju oko Njemake nakon to je Amerika odustala od plana Morgenthau plan Morgenthau tijekom rata osmislio ga Rooseveltov ministar financija > rjeenje njemakog pitanja lei u zadravanju njemakog gospodarstva na niskom stupnju razvoja njemako pitanje sve se vie doivljavalo kao problem reintegracije Njemake u zapadno gospodarstvo (govor Byrnesa, Stuttgart, rujan 1946.)

sastanak njemakih okupatora u Moskvi u oujku i travnju 1947. izazvao potpuno raskol > Sovjeti i Francuzi nisu pristali na uvoenje jedinstvene uprave 1. listopada 1947. > SAD i VB gospodarski ujedinile svoje zone Savezniko nadzorno vijede trebalo je postati sjedite politikog koordiniranja, ali je postalo poprite sukoba u sijenju 1947. amerika i britanska zona spojene u zonu B

6. Faza otvorenog sukoba i stvaranje blokova ljeto, 1946. > Clark Clifford (Trumanov savjetnik) predao predsjedniku dokument u kojem tvrdi kako sovjetski voe vjeruju u krizu zapadnog svijeta i nastoje ju to vie potaknuti potrebno je na to odgovoriti dogovorom svih zemalja Zapada s ciljem izgradnje svijeta pod zapadnjakom kontrolom i prepoznati sovjetsku zonu utjecaja kao neto drukije s ime suradnja nije moguda > tu se ved naziru obrisi ono to de postati doktrina containmenta (ograniavanja) u sijenju 1947. ministar vanjskih poslova SAD-a postao George Marshall SAD je teio utjecaju na zapadnoeuropske stranke s ciljem iskljuivanja komunistikim stranke te su eljeli inaugurirati politiku intervencije prva takva intervencija predstavila je Trumanova najava (12. oujka 1947.) u obliku poruke Kongresu > najavljen poetak faze otvorenog sukoba sa SSSR-om Trumanova doktrina Trumanova doktrina odnosila se i na Grku i Tursku (smatralo se kako su one izloene sovjetskoj opasnosti) u to vrijeme poela je konsolidacija blokova > SAD je priznao SSSR supersilom koja moe stvoriti zone svojeg utjecaja najava Marshallova plana 5. srpnja 1947. nakon toga uslijedile konferencije u Parizu sa zadatkom rjeavanja pitanja amerike pomodi i stvaranje ERP-a (European Recovery Program) > ERP se poeo izvravati 1948. mnogi povjesniari smatraju kako je Marshallov plan oznaio poetak podjele Europe i ulazak Europe u Hladni rat Ernest Bevin i Georges Bidault sazvali konferenciju u Parizu kako bi se raspravljalo o Marshallovim prijedlozima > sudjelovao i Molotov > postalo jasno kako sporazum nije mogud ukoliko jedna od strana ne promijeni tijek dosadanje politike osnivanje Kominforma (Informbiro IB) > 22.-27. rujna 1947. sve zemlje koje su pristupile ERP-u na vlasti su imale koalicije iz kojih su bili iskljueni komunisti > npr. u Italiji su u travnju 1948. na izborima pobijedili demokrdani pod vodstvom De Gasperija atentat na generalnog sekretara Komunistike partije Palmira Togliattija > lipanj 1948. pokuaji da se pronae rjeenje za njemako pitanje blokirani u oujku 1948. > savezniko nadzorno vijede napustio je sovjetski predstavnik maral Vasilij Danilovi Sokolovski u veljai 1948. poeli pregovori o formiranju jedinstvene zapadne zone (francuska+britanska+amerika) od amerike, britanske i francuske okupacijske zone stvorena Savezna Republika Njemaka u rujnu 1949. ubrzo nakon toga Sovjeti odgovorili osnivanjem Demokratske Republike Njemake

irenje zapadnog saveza s gospodarskog podruja na vojno-politiko odvijalo se tijekom 1948. i 1949. u oujku 1948. nastaje Zapadnoeuropska unija > automatski obrambeni savez u trajanju od pet godina > pristupike joj VB, Francuska i zemlje Beneluxa sporazum o osnivanju Sjevernoatlantskog pakta potpisan 4. travnja 1949. > 12 zemalja zapadne Europe obvezalo se na obrambeni savez tako da ukoliko doe do agresije na neku lanicu, odgovaraju sve ostale lanice Sjevernoatlantski pakt imao znaenje jer je oznaio definitivnu stabilizaciju zapadne Europe

BERLINSKA BLOKADA sporazumi iz Potsdama u lipnju 1945. podijelili Berlin na 4 okupacijske zone poetkom 1947. SAD i VB su spojili svoje okupacijske sektore, zapoeli politiku gospodarske liberalizacije i proveli monetarnu reformu nakon toga je SSSR odgovorio blokadom grada > moglo bi se redi kako je Berlin postao prava enklava Amerikanci na blokadu odgovorili zranim mostom blokada prestala nakon gotovo godinu dana > 12. svibnja 1949. SSSR se prilagodio situaciji i stvorio je Demokratsku Republiku Njemaku na teritoriju svoje okupacijske zone

7. Korejski rat i ponovno naoruavanje Njemake u rujnu 1949. Truman objavio kako je SSSR oduzeo SAD-u monopol na nuklearno oruje 1950. > zapoeo Korejski rat rezolucija br. 86 (u National Security Councilu) > u travnju 1950. elaborirao ju je Paul Nitze, a u jeku korejskog sukoba odobrio ministar vanjskih poslova Dean Acheson > prema toj rezoluciji, Sovjeti su bili sposobni pregaziti zapadnu Europu, krenuti prema naftnim poljima Srednjem Istoka, stabilizirati svoja osvajanja na Dalekom Istoku, iz zraka napasti VB i komunikacijske putove na Atlantiku i Pacifiku te napasti atomskim orujem odreene ciljeve (Aljaska, SAD, Kanada) Korejski rat zapoeo napadnom Sjeverne Koreje na Junu Koreju u srpnju 1950. > Sjeverna Koreja imala podrku SSSR-a i Kine ameriki general koji je sudjelovao u Korejskom ratu Douglas MacArthur najizravnija posljedica Korejskog rata u Aziji bila je odluka SAD-a da se opet uspostave prijateljski odnosi s Japanom SAD je imao potekoda prilikom odreivanja koja kineska vlada, ona u Pekingu ili ona nacionalistika na Tajvanu (priznavao ju SAD), treba sudjelovati u pregovorima Truman je Johnu Fosteru Dullesu (bududem ministru vanjskim poslova u Eisenhowerovoj eri) dao zadatak izraditi tekst sporazuma koji je trebalo podnijeti zainteresiranim stranama dokument je bio spreman u lipnju 1951., a u rujnu se o njemu raspravljalo na konferenciji u San Franciscu > na toj konferenciji sudjelovalo 52 drave > SSSR je ipak odbio potpisati definitivan tekst izmeu SAD-a i Japana potpisan sporazum o sigurnosti > 8. rujna 1951.

pitanje njemakog naoruanja opdenito je rijeeno stvaranjem ujedinjenog atlantskog zapovjednitva povjerenog generalu Eisehoweru sa sjeditem u Parizu 27. svibnja 1952. > osnovana Europska obrambena zajednica (EOZ) koja je trebala stvoriti nadnacionalnu europsku vojsku, integriranu u NATO snage u kolovozu 1954. Francuska je odbila ratificirati taj sporazum zapadnoeuropska unija poela s radom 1955. > 6 drava > Italija, Francuska, SR Njemaka i zemlje Beneluxa 11. svibnja 1955. > SSSR je stvorio svoj sustav vojnih saveznitva sa satelitima istone Europe > Varavski pakt

MAKARTIZAM I LOV NA VJETICE makartizam je nazvan prema Josephu McCarthyju > pokreta senatskog Pododbora za sigurnost > zadatak = istraiti mogude infiltracije u dravnim institucijama atmosfera lova na vjetice > rastao broj uhidenja, crnih lista koje su oznaavale udaljenje s posla strahovanje od nuklearne pijunae dovelo je 1953. do osude i pogubljenja suprunika Juliusa i Ethel Reosenberg (militantni komunisti koji su optueni za pijunau u korist SSSRa) ak su i fiziar Oppenheimer (jedan od oeva atomske bombe) i njegov brat optueni za komunizam tredina istraga okomila se na Hollywood > uhidenja i otputanja mnogih (meu kojima su i tzv. hollywoodska desetorica) glumci poput Johna Hustona, Humphreyja Bogarta i Catherine Hepburn izraziti svoje nezadovoljstvo Bertolt Brecht i Orson Welles napustili SAD, a Charlie Chaplin preselio u VB

KOREJSKI RAT poeo 25. srpnja 1950. invazijom Sjeverne Koreje na juni dio zemlje 1948. na sjeveru je proglaena Demokratska Narodna Republika Koreja (glavni grad Pyongyang), a na jugu Republika Koreja (glavni grad Seoul) Truman je poslao mornaricu u obranu Tajvana kako bi sprijeio mogudi napad Kine Kinezi i SSSR bili na strani Sjeverne Koreje, saveznici na strani June prekid sukoba potpisan je 27. lipnja 1953.

JOHN FOSTER DULLES 1888.-1959. od sijenja 1953. ministar vanjskih poslova predsjednika Eisenhowera smatrao je kako je borba izmeu kapitalizma i komunizma borba izmeu dobra i zla osmislio doktrinu roll-back > trebala se suprotstaviti komunistikom ekspanzionizmu, bazirajudi se na gustoj mrei vojnih saveznika tijekom krize 1956. i 1958. podravao je naelo brink-manship > zemlje s vremena na vrijeme trebaju balansirati na rubu rata kako bi odrale mir

8. Kriza saveznikih sustava 1953. Staljin i Truman silaze sa svjetske pozornice nakon Staljinove smrti dolazi do sukoba tko de ga naslijediti > to je izazvalo privremeno slabljenje sovjetskog nazdora nad istonom Europom (1953. u Njemakoj i 1956. u Poljskoj i Maarskoj) francuski premijer u to vrijeme > Pierre Mendes-France > preputena mu iskljuiva vlast nad indokinesim nasljeem Amerikanci i Sovjeti suraivali na rjeavanju Sueske krize > to je bilo samo epizodno dolazi do pojave nesvrstanih > teili mirnom suivotu Hladni rat je tako polako gubio znaajku bispolarnosti

Dvije Njemake: od saveznike okupacije do 'istone politike' 1. Okupacija poraenog Tredeg Reicha iako je dogovoreno kako de de okupirana Njemaka smatrati jedinstvenim ekonomskim entitetom, razliita naela kojima su se vodile etiri sile pretvorile su okupacijske zone u neprobojne pregrade zdruivanje britanskih i amerikih zona pod jedinstvenu ekonomsku upravu > 1. sijenja 1945. > tijekom 1948. pridruila se i francuska zona nakon rata znaajno je protjerivanje Nijemaca iz podruja koja su u ratu pogoena nacistikom agresijom poljska uprava na njemakim teritorijima postavljena istono od linije Odra-Nisa Ostpolitik (istona politika) > politika koju je vodila Zapadna Njemaka privremeno odvajanje pokrajine Saarland (stavljeno pod francusku upravu) > kasnije pokrajina vradena SR Njemakoj > jedina promjena koja je imala znatniju politiku i ekonomsku vanost Berlin je dobio poseban poloaj u sklopu okupacije sovjetska blokada Berlina potvrdila konanu podjelu grada u jedinom su se sloile sve sile > odgovaranje Njemake za nacistike zloine > Nrnberki proces (od studenog 1945. do studenog 1946.)

2. Podijeljena Njemaka Njemaka postala najizravnije bojno polje Hladnog rata u Europi linija izmeu dvaju njemakih republika oznaavala je i linije izmeu blokova zaokret politike Zapada prema Njemakoj objavljen 6. rujna 1946. u govoru amerikog glavnog tajnika J. F. Byrnesa u Stuttgartu u sovjetskoj zoni 1945. dolazi do uklanjanja pruskih seljaka i kolektivizacije sela kolektivizacija u industriji temeljila se na eksproprijaciji velikih kompleksa suodgovornih za nacistiku politiku (npr. Flick u Saskoj) monetarna reforma u lipnju 1948. > uvedeno u Zapadne zone na novoj politikoj panorami isticala se Krdansko-demokratska unija (CDU) Konrada Adenaurea > imala podrku od Krdansko-socijalne unije (CSU) u Bavarskoj

u srpnju 1948. zapadne sile najavile sazivanje skuptine za svoje zone > zadada: izrada provizornog ustava 14. kolovoza 1949. izabrana je prva Savezna skuptina Zapadne Njemake (Bundestag) > krdanski demokrati imali vedinu 12. rujna inauguriran je Ustav SR Njemake te je izabran prvi predsjednik > Theodor Heuss nakon nekoliko tjedana proces stvaranja drave odigrao se i u istonoj Njemakoj tamo je neko vrijeme dunost savjetodavne uloge imala skuptina njemakog naroda sastavljena uglavnom od Jedinstvene socijalistike stranke Njemake (SED) > nastala je 1946. > vedinska komunistika stranka + socijaldemokratska stranka SED se 30. svibnja 1949. porglasio vijedem njemakog naroda to se vijede 7. listopada 1949. proglasilo Privremenom narodnom skuptinom DR Njemake predsjednik Demokratske Republike Njemake 12. listopada postaje Wilhelm Pieck kancelar na Zapadu > Adenauer prvi tajnik Jedinstvene socijalistike stranke DR Njemake > Walter Ulbricht SR Njemaka 1951. sudjelovala u osnivanju Europske zajednice za ugljen i elik, 1955. potvren je njezin ulazak u NATO, a 1957. bila je meu potpisnicama konvencije Europske ekonomske zajednice DR Njemaka je sudjelovala u Varavskom paktu te u ekonomskoj integraciji koju je promovirao SEV

Povijest 18
str. 536-581

Komunistika Kina
Narodna Republika Kina proglaena 1.10.1949. okonanje borbe masa pod vodstvom komunista kineska povijest nakon 1949. podjeljena na dvije faze toka koja ih dijeli je Mao Ce Tungova smrt 1976. dva konstantna elementa koja vrijede za oba razdoblja: nastojanje vlasti da osigura zemlji puni suverenitet, prosperitet i stabilnost te prevlast KP koja ima potpunu vlast u obje faze te ne podlijee mehanizmima kontrole, ograniavanja ili odgovornosti podloga za djelovanje u 1. fazi > odjeci revolucionarnih seljakih tendencija i gradnja suverene drave pod meunarodnom blokadom 70-ih glavni cilj vlasti ukljuivanje u meunarodnu zajednicu bili spremni postidi to po cijenu odricanja temeljnih tendencija iz prethodnog razdoblja poput potreba da se smanje nejednakosti u drutvu meu profesijama, regijama, spolovima, generacijama... karizmatini elnici > Mao Ce Tung i Deng Xiaoping; skupa sa snanim strukturama vlasti omogudile KP posredovanje meu suprotstavljenim skupinama, stabilnu i efikasnu vlast te stvaranje slike ujedinjene Kine postavljene protiv snanog vanjskog neprijatelja KP se vremenom udaljava od svoje ideoloke matice, ali je ona postala strukutura snanih institucionalnih obiljeja, usporediva s kineskim tradicionalnim aparatima vlast se morala suoiti s raznolikom zemljom,najbrojnijim stanovnitvom, problemima zaostalosti i nerazvijenosti te meunarodnom situacijom koja prijeti njezinoj suverenosti

1. Agrarna revolucija i stvaranje nove vlasti na selima dolaskom na vlast KO prioritet daje revolucionarnoj preobrazbi seljakog drutva zakon o agrarnoj reformi 1950. > eksproprijacija zemljoposjednika, fizika likvidacija mnogih te oduzimanje politikih prava i gospodarskih poloaja preivjelima u selima vlast siromanih seljaka; komunisti se trudili iskorijeniti korupciju u selima > korupcija bila temelj modi na selima prije 1949. siromanim seljacima sada dodjeljivane vane privilegije, novaeni u vojsku od seljakih kadrova trailo se organizacijske sposobnosti, identifikacija s drutvenim i politikim vrijednostima revolucije; tehnoloki zahtjevi zapostavljeni zbog zaostalosti vrijeme avangarde siromanih seljaka, stoljedima potiskivanih od strane veleposjednika bili solidan temelj KP, na lokalne vlasti preslikan mehanizam sredinje vlasti Kina u kriznim razdobljima najureenija i najjae nadzirana zaostala zemlja rezultira ouvanjem unutarnjeg reda i mira > zaustavljanje drutvenih raskola, masivno cjepljenje... negativne odlike novi seljaki kadrovi obiljeeni tradicionalnim moralnim i kulturnim svjetonazorima, autoritarizmom, averzijom prema strancima, stvaraju napetosti s tenjama za jednakodu, nositelji prosvjeda protiv privilegiranih seljaci teili biti dio vladajudeg sloja ili barem da njihova djeca to postanu obrazovanjem agrarna revolucija donjela vede drutvene, nego gospodarske promjen

zemlja oduzeta veleposjednicima obuhvada 46 mil ha raspodjeljena bezemljaima > uz rast stanovnitva nedovoljno > problem siromatva nerjeen problem zastarijele metode obrade zemlje, nedostatak ulaganja u strojeve i navodnjavanje, poljoprivreda neutemeljena na monetarnim uvjetima sve te probeme nije mogla rijeiti promjena vlasnitva nad zemljom

2. Modernizacija i mehanizmi pridobivaja gradskog stanovnitva osnivai i rukovodedi sloj KP bili su intelektualci > shvadali potrebu modernizacije tehnologije i obiaja, podravali industrijski razvoj zemlje, tehnoloku modernizaciju te transformaciju drutva navedene karakteristike ire popularnost KP meu srednjim slojevima intelektualaca nekomunistiki intelektualci u sukobu s KP > intelektualci podravali moderne i nacionalne aspekte KP, ali eljeli i demokraciju i slobode s Zapada KPK odbacila dodjeljivanje dodatne uloge intelektualcima i odbili jamiti prava na neslaganje i razliitost priznali tehnike i profesionalne zadade intelektualaca > pozitivno ocjenjivani u razdoblju 1949-57. i 1977.-79. > izmeu ova dva razdoblja tijekom kulturen revolucije potpuno odbaeni KP u graanima, odnosno proleterijatu vidjeli revolucionarnu silu koja bi postala glavni protagonist u ivotu zemlje u praksi manja stabilnost u gradovima nego na selu > proleteriajta malo i KP nije imala adekvatnu politiku za njihove probleme nezaposleni ukljuivani u drutveno korisne radove > slabo pladeni, ali imali za osnovno stroga drutvena i politika kontrola zaustavljen kriminal(droga, prostitucija, korupcija) uvedena racionalizacija prehrane te kontrolirane cijene omogudilo preivljavanje radnicima; zaustavljena i inflacija iz doba Koumintanga; otkupljivali poljoprivredne proizvode za graane > po niim cijenama od trinih ovisnost graana o sustavu protivljenjem se ugroava egzistencija industrijalizacija rijeila nezaposlenost u gradovima > gradska sirotinja sirotinja postaju slubenici i radnici > neki uzdignuti i na upravne poloaje omladina najvedi problem masovno kolovanje sluilo za indoktrinaciju > uspjelo uroditi i djelidem spoznaje te kritike kod mladih; veliki problem i zapoljavanje nakon kole > zbog nedostatka adekvatnih mjesta raseljavali ih u sela da promiu nove vrijednosti mladi postali imbenik nestabilnosti i previranja > borili se protiv povlatenosti > vremenom mladi svi vie otueni od vlasti > kulminiralo 1989. buroazija vedinom napustila zemlju prije pobjede revolucije > otili u Hong Kong ili Tajvan oni koji su ostali bili spremni suraivati s vladu, a KP ih iskoristila za obnovu drave, posebno 1949.-52. > imali strune i rukovodede vjetine postupno kampanje smanjile manevarski prostor buroazije > zabranili pronevjeru i druga nezakonita djela poduzetnici koji su imali potekoda nacionalizirali tvrtku, a zauzvrat dobili vane funkcije u njoj > bezbolna tranzicija prijelaz na socijalizam unitio je brojne trgovake i uslune djelatnosti nieg srednjeg sloja

KAMPANJA 'STOTINU CVJETOVA' naziv za kratko razdoblje otvaranja izmeu svibnja 1956. i lipnja 1957.

kampanju pokrenuo voditelj odjela propagande Lu Dingyi > lansirao slogan: Neka se sto cvjetova rascvjeta i neka se sto kola nadmede neoekivano irenje pokreta kasnije pokret uguen

3. Strategija industralizacije 1954. razvijen novi ustav predvia brzo stvaranje socijalistikog drutva > model preuzet iz SSSR-a prvi petogodinji plan ulaganja u teku industriju i infrastrukturu > rtvovana proizvodnja potroakih dobara i poljoprivreda dobri rezultati povedanje industrije 128%, a poljoprivrede 25% > stanovnitva samo 11% takvi rezultati uzrok to se nije uvela kontrola nataliteta drava financirala poduzeda i preuzimala njihov profit propisujudi stroge parametre cijena, trokova, plada 1956. Mao Ce Tung kritizira razvoj gospodarstva u kojem je poljoprivreda podreena indusriji, ali 1958. maoistika politika ostaje naklonjena tekon industriji selo nije dobijalo ulaganja proporcionalna povedanju stanovnitva, a nije ni dobijalo pomod u vidu transporta, energije, strojeva

4. Vanjska politika izmeu amerike opsade i sovjetskih prijetnji SAD odbijale priznati NRK skoro 30 godina odravali odnose s Koumintangom > 1954. vojni savez > Koumintang 1949. pobjegao na Tajvan i sprijeava ulazak Kine u UN do 1971. u korejskom ratu Kina se ukljuila u rat na strani Sjeverne Koreje > faza Hladnog rata u Aziji SAD se bojao da de se revolucija proiriti u okolne azijske zemlje rezultira tako da se od 54. SAD na neizravan, a od 64. na izravan nain ukljuuje u rat u Vijetnamu promjena odnosa Kine i SSSR-a i kraj revolucionarnih tendencija u Tredem svijetu SAD prekinuo politiku otvorenog neprijateljstva prema Kini poetkom Hladnog rata > logino udruinje Kine i SSSR-a > SSSR titio Kinu od SAD-a, davao gospodarsku potporu i teniku pomod 1956. za vrijeme maarske i poljske krize Kina zauzela kritian stav prema sovjetskom autoritarizmu > sve vie se smiruje situacija izmeu SSSR-a i SAD-a, nautrb Kine Kina ugroena promjena politike prema SSSR-u > kritika Hruova> dovodi u pitanje legitimnost sovjetske vlasti, politiki napad postaje eksplicitan 1960. 1963. konaan raspad > sovjeti odgovaraju na optube gospodarskom blokadom > okredu sovjetski blok i Indiju protiv Kine nesuglasice prerastaju u izravan sukob 1969. na rijeci Ussuri Kina se pribliava SAD-u on nakon poraza u Vijetnamu sklon uspostavi novih odnosa u Aziji > 1972. Nixon posjeduje Peking > povedava se suradnja dvaju drava 1972. Kina ulazi u UN iako SAD glasuje protiv 1978.-80. pod pritiskom sovjetskog ekspanzionizma i nuklearne prijetnje > zapoinje sustavna strateka suradnja s SAD-om > interveniraju u Vijetnamu zbog njegova napada na Kambodu > 80-ih pobjedom konzervativaca u SAD-u ponovno udaljavanje 80-ih Kina se postupno pribliava Gorbaovom SSSR-u te normalizira odnose s Vijetnamom

guenje ustanka na trgu Tainanmen 1989. rezultiralo pokretom na Zapadu za kanjavanjem Kine > no brzinski razvoj Kine i Istone Azije(ne samo u gospodarstvu), omogudilo Kini da izbjegne meunarodnu izolaciju Kina postala snana zemlja koja se ne osjeda ugorenom izvana

5. Maoistika politika kolektivizacije sela kolektivizacija provedena 1955. > Mao elio siromanim seljacima dodjeliti ulogu protagonista u seljakom drutvu Mao se zalagao za proirivanje navodnjavanja i terasaste obrade > ubrzan rast poljoprivrede i opde blagostanje seljaka kolektivno drutvo u rukama kadrova proizalih iz klasne borbe u selima davali jo vie ljudi u vojsku > neophodna za stvaranje upravnih i tehnikih kadrova, obranu, intervenciju u sluaju katastrofe, borbu protiv zaostalosti 1955.-56. prva faza kolektivizacija; 1958. osnivanje komuna > odluujudi poticaj komune osnovni elementi drutva organizirale kolektivnu poljoprivrednu djelatnost i postavile temelje industrijalizacije; bile i lokalna upravna tijela i vojna zapovjednitva Mao se godinama borio kako ti lokalni kadrovi ne bi postali povlatena klasa 1958. osnivanje komuna prati kampanja veliki skok naprijed u poljoprivrednoj i industrijskoj proizvodnji poraavajude neuspjena znaajke kampanje industrija > nered u proizvodnim strukturama, zaostalost birokracije; poljoprivreda > organizacijska nezrelost lokalne uprave, kontradiktorne naredbe 1952.-62. teka kriza > milijuni pomrli od gladi komune se reorganiziraju na empirijski nain 1960-ih oivljavanje proizvodnje > komune i dalje u sreditu raspravi KP > ljevica bila za jednakomjerne raspodjele dohotka, a drugi za nagraivanje istaknutih pojedinaca komune u potpunosti kontrolirala KP > preuzela kontrolu nad proizvodnjom, aktivnostima i interesima seljaka, upravom sela i teritorijalnom vojnom mreom proizvodnja rasla, ali raslo i stanovnitvo > neadekvatna politika kontrole nataliteta rezultat bio da je samo proizvodnja itarica narasla po glavi stanovnitva, ostalo ne povedava se navodnjavana povrina i iri obraivanje poljoprivrednim strojevima Maova politika prema selu odravao drutvo koje de osigurati opstanak u dramatinim okolnostima > obvezni otkupi osigurali pokrivanje osnovnih potreba izbjegava se preseljenje seljaka u gradove, ovisnost o meunarodnoj i unutranjoj trinoj ekonomiji > komune osigurale minimalno pokrivanje najslabijih i zapoljavanje

6. Kulturna revolucija kulturna revolucija mnogostruki uzroci i kontradiktoran razvoj sudjelovali vrhovi dravne i partijske vlasti > isticali razliita miljenja i strategije izostala demokratska praksa i policijska represija karakteristina SSSR-u 30-ih kriza sovjetskog modela i neuspjeh velikog skoka naprijed pokrenuli raspravu o uputnosti pojaavanja ili smanjivanja kolektivizacije > sukobljene strane bile militantni dio KP i mladi koji su eljeli u nju stupiti

Mao i njegove pristae > za sauvanje kolektivistike strukture i izbjegavanje nastanka povlatenih protiv prenoenja povlastica na nove generacije > fenomen karakteristian SSSR-u protiv kojeg su se borili Mau snanu podrku dali seljaci imao kontrolu nad selima > nije bilo krize karakteristine gradovima podrku sela pratila i narodna vojska pod vodstvom Lin Piaoa osim seljaka i vojske, oko karizmatinog voe i > grupa partijskih intelektualaca i ideologa stavovi protivnika nisu jasno poznati, iskrivljavanje u fazama revolucije od strane vlasti > ali smatrali da treba ublaiti mehanizme prisile i mjere kolektivizacije, postojala tenja intelektualaca za vedom politikom slobodom, ideolokom otvaranju prema svijetu kulturna i politika polemika 1957. uguena na Maov zahtjev > ostavilo duboke rane seljaci se suprotstavljaju intelektualcima > smatraju ih nasljednicima privilegiranih slojeva staroga drutva borba protiv intelektualaca postala borba protiv starih privilegija intelektualci nisu imali stvarnu mod, a ni materijalne povlastice borba protiv privilegija trebala pogoditi i birokrate na elu poduzeda titio ih premijer Zhou Enlai(u En Laj) > preivjeli nemire ostavi po strani oslanjajudi se na korist koju je drava imala od njih > 70-ih taj sloj omoguduje slom Kulturne revolucije glavna rtva dravnog vrha partijski dunosnici koji su u doba protujapankog otpora bili pod Liu Shao-chiom > funkcionirali na sovjetkom modelu, ali u Maovo ime u gradu pobunu izazivalo nezaposlenost mladih radnika te slanje u daleke krajeve nakon kolovanja > dvolini Maovi apeli na jednakost izazvali pobunu sukobi i oko kolstva svaka klasa eljela povlastice, odnosno pritup kolstvu kakav je njima odgovarao > kola cijelo desetljede nije mogla ispunjavati svoju svrhu > katastrofalne posljedice po zaostalu zemlju i jednu njezinu generaciju Kulturnom revolucijom do 1967. dominirali protesti mladih koji su pripadali Crvenoj gardi poticao ih Mao s ciljem suzbijanja privilegiranih pobjeda Maoa nad protivnicima dovela do potrebe vradanja u prvotno stanje > mladi ved 68. rastjerivani silom kontrolu nad drutvom preuzimaju revolucionarni odbori > uspostavljaju mreu novih drutvenih i partijskih vlasti proirenje vojne vlasti na cijelu zemlju 1969. na 9. kongresu KPK Lin Piao proglaen Maovim nasljednikom potvruje dominantnu ulogu vojnika > sastavljeni od seljaka koje karakterizira jednostavni autoritarizam 1970. poinje uklanjanje ideolokih skupina naklonjenih revolucionarnoj obnovi 1971. Lin Piao umire pod nerazjanjenim okolnostima u prvi se plan vradaju elnici s Zhou Enlaijem poboljali industrijku proizvodnju, masovna rehabilitacija intelektualaca, strunjaka, partijskih voa(poput Deng Xiaopinga) Maov koncept drutva bez privilegija doivio neuspjeh 1976. umire Zhou Enlai > trebao ga zamjeniti Deng Xiaoping razradio projekt urbanog, znanstvenog i tehnolokog sektora > protivan s tendencijama Kulturne revolucije protivnici ga uklonili > na vlast stupa Hua Guofeng, pripadnik seljako-vojnih kadrova Mao umire 1976. iscrpile se snage za pokuavanje uspostave jednakosti Hua Guofeng uklanja elnike koji su eljeli nastavak klasne borbe > faza tranzicije > Maove teze jo slubeno ponavljane, ali do 1980. Kulturna revolucija dokonana rehabilirani i vadeni na vlast Maovi protivnici osigurana jamstva i sloboda izraavanja

postupno se potpuno ukidale Maoistike odluke > uveli se selekcijski ispiti za nastavak kolovanja, priznata uloga intelektualaca, plade ovisile o kvaliteti rada, ukinuti revolucionarni odbori 1978. ljudi povezani s Dengom Xiopingom preuzimaju kontrolu partije

ZHOU ENLAI 1898.-1976. najznaajnija osoba u izgradnji komunistikog drutva nakon Mao Zedonga sudjelovao u pokretu 4. svibnja (1919., radikalni kineski intelektualci itali marksistike tekstove da bi vidjeli mogu li se oni primijeniti na Kinu) voa studentskog pokreta u Tientsinu jedan od osnivaa KP 1921. studirao u Europi, 1924. vrada se u Kinu imenovan direktorom politikog odjela Vojne akademije Huangpu kojom je upravljao ang kaj ek 1927. postaje lan Politbiroa KP-a nakon raskida ang Kai eka s komunistima, jedan od onih koje je nacionalistika vlast najvie progonila 1931. u Sovjetskoj Republici u Jiangxiju naslijedio Mao Zedonga boravio i u Moskvi kao predstavnik KP Kine sudjelovao u Dugom maru od 1937. do 1945. zaduen za odravanje odnosa partije i Koumintanga nakon proglaenja NR Kine, postao je premijer od 1949. do 1958. bio je ministar vanjskih poslova zalagao se za zbliavanje s Washingtonom 1972. s Nixonom je potpisao angajsko priopdenje

BANDA ETVORICE ili angajska skupina Chiang Chin (treda Maova ena) + Wang Hongwen + Zhang Chunqiao + Yao Wenyuan zastupali radikalnu primjenu maoistikih naela grupa potaknula Kulturnu revoluciju > progonili velik dio stare vladajude klase i milijune seljaka u travnju 1976. uspjeli ishoditi smjenu Denga nakon Maove smrti uhideni i procesuirani > osueni na smrt, ali je to kasnije promijenjeno na doivotan zatvor

7. Preokret na selima i ukidanje komuna u poljoprivredi promjene obitelji temeljne jedinice seljakog drutva i proizvodnje izmeu 1980.-81. ukidaju se komune > privatiziraju se koritena zemljita rezultati do 1990. proizvodnja se udvostruila > godinji porasti 7-12 % na kineskim selima dogaa se gospodarsko udo

od druge polovice 80-ih problemi na selu povedanje proizvodnje se smanjuje i ne moe drati korak s porastom stanovnitva raste jaz u dohotku regija, podruja, obitelji i pada razina seoskog kolovaja teko i potaknuti seljake da provode politiku kontrole nataliteta osnivana su mala seoska poduzeda > poslovala izvan normi o zatiti radnika > zapoljavana i djeca > iskoritavali siromatvo seljaka, ali im i davali mogudnost da se prehrane nova politika na selima stvorila pravu trinu ekonomiju > proizvodnja vikova namjenjenih prodaji te mogudnost da seljaci kupuju potroaka dobra u vedim koliinama konano prevladana tisudljetna ekonomija pukog preivljavanja u tom smislu zaokret 1978. imao epohalno znaenje no u novim okolnostima nije se moglo osigurati svima zaposlenost, kao u komunama nezaposlenost se rjeava mobilnodu prema gradovima te razvijenijim regijama i otvaranjem malenih poduzeda

DENG XIAOPING 1904. -1997. jedan od voa oruane borbe protiv Kuomintanga sudjelovao u Dugom maru bio je zamjenik premijera u NR Kini i generalni sekretar u KP Kine bio je jedan od glavnih rtava Kulturne revolucije jer se protivio Maovim naelima uklonjen sa svih dunosti i nestao s politike scene > rehabilitiran 1973. > zamjenik premijera nakon smrti Zhoua Enlaija postao je premijer smijenjen nakon sukoba s radikalnim dijelom partije nakon Maove smrti 1976. ponovno rehabilitiran 1977. novi predsjednik Hu Guofeng 1978. pokrenuo kampanju 'etiri modernizacije' > poljoprivreda, industrija, znanstvena istraivanja i vojska 1987. napustio je sve svoje funkcije, a 1990. napustio je slubene dunosti

8. Promjene u industriji i stanje u gradovima prije 80-ih provodi se restrukturiranje u industriji prilagoavanje nadnica i plada kvaliteti i kvantiteti rada, imenovanje tehniki kvalificiranih rukovodioca, proglaenje poduzeda odgovornih za vlastite dohotke i gubitke dva problema zatvaraju se poduzeda koja posluju s gubitkom; preniska cijena sirovina i polusirovina uzrokovala rasipnitvo i bila imbenik korupcije sve se vie iri sektor koji radi na rubu zakona rad na crno, zakupi, podzakupi, kupovine, proizvoljna otputanja poduzeda imala vie inicijative na tritu > odreivanje cijene, pronalaenje sirovina, zapoljavanje radnika najvedi problem reima postalo zapoljavanje demografski rast i migracija u gradove > raste broj nezaposlenih > ugroava potporu reimu te javni red i mir

nositelji gospodarstva i dalje industrijki pogoni u javnom vlasnitvu > bilo ih je malo, ali su bila velika poduzeda > dravna poduzeda pokrivaju 51% proizvodnje, drutvena 37%, a privatna tek 10-12% dravna poduzeda zapoljavaju najvie radnika, sigurna radna mjesta, provode se zakoni kontrola dravnih poduzeda vlastima omogudila potporu graanskog stanovnitva dvije tendencije: intelektualci eljeli kolovati svoju djecu i zaposliti ih u javnoj upravi, a radnici eljeli svojoj djeci nadi zaposlenja u svojim poduzedima poetkom 90-ih nastavlja se reformska politika 1992. Deng pokrede reforme > privatni sektor sada privlai vedi broj mladih spremnih na samostalan rad ili rad s privatnim poduzetnicima po cijenu naputanja kolovanja ili sigurnosti u dravnim firmama nova pojava i osobe na rubu zakona spremni na sve kako bi doli do brze i lake zarade mahom politiki marginalizirane osobe, kanjavani zbog otpora vlati, emigranti, ali bilo i razvijene mree kriminalaca u Kinu se vrada i prostitucija, droga, otmice obrazovanih ena, ilegalan prijevoz u SAD vlasti to pokuavaju sprijeiti kriminalci opstali korupcijom i dogovorima s lokalnim vlastima

9. Gospodarska liberalizacija i politika represija Dengove drutvena preobrazba temeljna politika promjena, vremenom unitila kolektivistike strukture i javni nadzor na selu > samim time i mod drave nad najbogatijim podrujima vojni seljaki kadrovi sada marginalizirani > neki pokredu vlastite poduzetnike djelatnosti > olakana injenicom da su bili prisni s lokalnim elnicima i rairenom korupcijom porast dhotka te oekivanje daljnjeg porasta na selima Xiaoping imao vrstu potporu na selima reforme unitile mreu mjesnih funkcionera > postali korumpirani sloj lokalnih uglednika smanjilo vlast KP i drave > nisu stvorili temelje demokratskog sustava reforme nakon 1978. uzrokovale drutvenu promjenu, ali ne i politiku nisu dozvolili otvaranje prema demokractskom sudjelovanju pluralistikog tipa te polemiku s KP veda autonomija i sloboda dozvoljena znanstvenicima i knjievnicima ukinuto pravo na trajk(iz Maoistikoga doba) 80-ih po uzoru na Gorbaova 1986.-87. tajnik KPK Hu Yaobanga pokrenuo reformu > mogude kritiziranje vlasti i prijavljivanje nesposobnosti, nepotizma i korupcije omogudit de se polemiziranja bez unaprijed donesenih zakljuaka, pruaju investitorima jamstva pravnog sustava, nove oblike angairanja dravnog aparata i upravnh poduzeda, pokrenuti politike i institucionalne reforme ali studenske pobune protiv korupcije meu elnicima dovodi do sukoba na vrhu uklonjen Hua Yaobanga i marginalizirani intelektualci na 12. kongresu KPK 1987. dana potpora pravcu Xiaopianga i izabran tajnik Zhao Ziyang umanjuje Dengovu mod > uklonjen s mjesta premijera > zamjenio ga Li Peng sljedede dvije godine povedanje gospodarskih razlika nesrazmjer u dohotku i inflacija 1988. > uvedena gospodarska tednja i nadzor centra nad bogatim provincijama promjene onemogudile polemiziranje i dodatno proirile korupciju i nepotizam

intelektualci i studenti pokuavaju dobiti vede demokratske slobode i graanska prava pokret dobija maha 1989. > iri se na brojne graane pogoene inflacijom, gubitkom sigurnog radnog mjesta ili straha od potekoda uzrokovanih irokom privatnom trgovinom niz sluajnih okolnosti polemiku pretvorile u politiku pokret kojem pridonosi i iznenadna smrt Yaobanga > okonala nade u reformu koju bi proveo dravni vrh polemika se vodila izmeu zagovornika proirenja reformi Ziyanga i novog premjijera Li Penga > zalagao se za uvoenje vede dravne kontrole ekonomije > raskol KP posjet Gorbaova omogudio da oporba pred svijetom predstavi svoje zahtjeve studentske skupine organizirane i izvan svake konrole vlasti > pokret se pretvara u masnove, mirne demonstracije > vrhunac zauzede trga Tainanmen u Pekingu sukob u dravnom vrhu omogudio iluzije studenata i nezadovoljenika oko mogude pobjede > nadu potpomogla i neodlunost politikih i vojnih vlasti na konanu akciju nakon odbijanja svih zahtjeva demonstranata radi obrauna proglaeno izvanredno stanje represivne mjere teko pokrenuti jer su studenti uvukli u demonstracije iroku masu nezadovoljnih te panju svijeta 3.6.1989. vojne snage dobile naredbu da ugue otpor orujem > tijekom nodi oiden trg > palo na stotine(prema nekima i tisude) rtava zapoinje hajka na studente i intelektualce > narod potican da ih prijavi mnogi bjee na Zapad grupe graana koje su se sukobile s vojskom strijeljane na radnim mjestima Deng Xiaoping nekoliko dana kasnije pohvalio vojsku zbog guenja oporbenog pokreta u lipnju Ziyanga nasljeuje kao tajnik KP Juang Zemin uspio dobiti minimalnu potporu za KP i nadzor nad demonstracijama

TRG TIANANMEN I PETA MODERNIZACIJA kampanja 'etiri modernizacije' pokrenula je proces ekonomske modernizacije i liberazlizacije nazvan 'trini socijalizam' tijekom 80-ih kineska ekonomija se otvorila to je dovelo do velikog godinjeg rasta zbog toga dolazi do nejednakosti meu slojevima i regijama glasnogovornici novih drutvenih problema postali studenti i intelektualci > traili Petu modernizaciju, tj. uspostavu demokratskog reima 1986. > velika istka unutar KP Kine u to vrijeme velike demonstracije, a vlada nije htjela napraviti nikakve ustupke Hu Yaobang (glavni tajnik partije, sklon liberalizaciji) zamijenjen umjerenim Zhaom Ziyangom nakon Huove smrti 1989. dolazi do novog vala demonstracija 17. travnja 1989. > nekoliko stotina mladih organiziralo demontracije na trgu Tiananmen na dan Huove pokopa (22. travnja) na trgu se okupilo 200 tisuda ljudi prosvjetni pokret ojaao u svibnju i poklopio se s Gorbaovljevim posjetom (15. svibnja) u nodi 3./4. lipnja vojnici su otvorili vatru na prosvjednike i uguili demonstracije u krvi > ne zna se toan broj mrtvih Zhao Ziyang, sklon dijalogu sa studentima, smijenjen sa svih dunosti, a na elo partije postavljen Jiang Zemin