David S. Painter, Hladni rat, Zagreb, 2002.; str.

83-158

Od Hladnog rata do detanta(1963.-1973.)

nakon kubanske raketne krize kinesko-sovjetski raskid dovodi do sovjetsko-amerikog detanta i kinesko-amerikog zbliavanja SAD iri svoje strateke snage kao odgovor na mogudu sovjetsku agresiju za vrijeme JFK(1961.-1963.) i Lyndona B. Johnsona(1963.-1969.) to popratile povedanjem pomodi antikomunistikim vladama i skupinama u Tredem svijetu do kraja 60-ih > SAD pokazuje granice svoje modi zastoj u Vijetnamu, SAD superiornost nagriena, gospodarska mod opala > Zapadna Europa i Japan privredno nadmaile SAD Richard Nixon(1969.-1974.) pokuao zaustaviti pad snage politikom detanta sa SSSR-om > kontrola naoruanja, otvaranje prema Kini i oslanjanje na saveznike u Tredem svijetu u listopadu 1964 u SSSR Hruova smjenjuje trijumvirat > prvi tajnik KP Leonid Brenjev, predsjednik vlade Aleksej Kosigin i predsjednik Vrhovnog sovjeta Nikolaj Podgorni novo vodstvo pokualo povedati gospodarsku uinkovitost i poboljati standard > zaustavili i destaljinizaciju i zapoeli masovno naoruavanje SSSR-a 70-ih > strateki paritet sa SAD-om nisu uspjeli poboljati odnose s Kinom, stabilizirati situaciju u Istonoj Europi Brenjev uspio postidi sporazum sa SAD-om o kontroli naoruanja(i druge sporazume) > odnosi meu supersilama stabilizirani

POMAK U RAVNOTEI SNAGA nakon Kubanske raketne krize Hruov predlae pismom JFK-u zakljuivanje sporazuma o zabrani nuklearnih pokusa odustali od opde zabrane pokusa, ali se sporazumili oko zabrane pokusa u atmosferi, podmorju i svemiru > ne i podzemlju sporazum stupa na snagu u listopadu 1963. do kraja 60-ih SAD stabilizirao broj raketnih nosaa, ali napredovao tehnoloki > preciznije rakete, viestruke bojeve glave na jednoj raketi(napadaju odvojene ciljeve, a vradaju se i u atmosferu MIRV) 1962. 32 200 nuklearnih bojevih glava u SAD-u > vrhunac povedanje i u SSSR-u postaje nevana kvantitativna superiornost doktrina meusobno zajamene destrukcije ili MAD(Mutualy Assured Destruction) > razvija se u SAD, a pokuala uvjeriti Sovjete da bi napad zavrio odmazdom i obostranim unitenjem SAD zabrinut britanskim i francuskim posjedovanjem nuklearnog oruja > bojao se oslabljivanja SAD utjecaja u NATO-u i potencijalnih zahtjeva Zapadnje Njemake za vlastitom A-bombom kao alternativu SAD pokuao stvoriti multiacionalne NATO nuklearne podmornice koje bi mogao nadzirati pravom veta > propao dogovor, Francuska i VB zadravaju A-bombe > Francuska testirala A-bombu 1960. Charles de Gaulle vodio sve samostalniju politiku i obnavljao mod Francuske kao velike sile > 1963. stavio veto na primanje Britanije u Europsku ekonomsku zajednicu(EEZ)

Francuska potpisuje sporazum o prijateljstvu sa Zapadnom Njemakom te uspostavlja diplomatske odnose s Kinom, a prekida odnose sa SAD-om > pokuava poboljati odnose i sa SSSR-om Francuska povlai svoje snage iz NATO-a koji biva prisiljen preseliti svoje sjedite iz Pariza u Bruxelles ipak ne naputa definitivno NATO NATO je ojaao svoje konvencionalne mogudnosti ratovanja nuklearno oruje bilo u rezervi ako se prva opcija pokae nedostatnom Vojna sigurnost i politika detanta komplementarni, a ne kontradiktorni Zapad preko NATO-a traio nove odnose sa Sovjetima i sovjetskim blokom u Zapadnoj Europi raste integracija EEZ ime se potiskuju stare netrpeljivosti Japan brzo napreduje > odraava se u velikom porastu BDP-a razvoju pomae rat u Vijetnamu za kojega Japan postaje industrijska baza amerikih ratnih akcija > amerika potronja u JI Aziji stvorila Japanu veliko trite za izvoz Na slian nain se razvijaju se i Tajvan i Juna Koreja SSSR tijekom 60-ih ostvaruje nestabilan gospodarski rast gospodarstvo 50-75% slabije od SAD, a i tehnoloki zaostalo > SSSR poinje i ovisiti o uvozu ita > vladini birokrati osujetili pokuaje uvoenja potrebnih reformi te se SSSR morao okrenuti trgovini sa Zapadom SSSR sve vie ulae u vojsku rezultat kubanske raketne krize, SAD naoruavanja i intervencije u Vijetnamu te pogoranje odnosa s Kinom > izmeu 1965. i 1970. vojni trokovi rastu za 40-ak % > veliko opteredenje za privredu 1965. stvaraju novu generaciju interkontinentalnih balistikih raketa takav napredak dodatno smanjuje opasnost od nuklearnog rata naglaujudi MAD doktrinu no izostanak nuklearnog ne znai izostanak konvencionalnog rata obje strane zapoinju jaanje konvencionalnog naoruanja Sovjetski blok krhak i nepouzdan Rumunjska vodi sve samostalniju politiku, ali nikada ne prijeti izalskom iz Varavskog ugovora(VU) SSSR tolerantan prema Rumunjskoj, ali ne i prema ehoslovakim pokuajima reformi > 1968. trupe VU napadaju ehoslovaku i svrgavaju reformiste > ehoslovaka bitna zbog svoga sredinjeg poloaja i svojevrsnog koridora izmeu Istoka i Zapada SSSR opravdao intervenciju pravom na uvanje socijalistike orijentacije komunistikih zemalja zapadni tisak to prozvao Brenjevljevom doktrinom slom Prakog proljeda dodatno je srozao meunarodni ugled komunizma i SSSR-a te prouzroio naputanje reformskih planova u cijeloj regiji komunistika orijentacija nije jamila odanost SSSR-u dokaz kinesko-sovjetski raskid 60-ih > oteava sovjetski meunarodni poloaj > utrostruuje se broj trupa du SSSR-kinekse granice od 1961. do 1971. Kina uspjeno testira A-bombu 1964., balistiki projektil sa ivom bojevom glavom 1966. i Hbombu 1967.

PREVIRANJA U TREDEM SVIJETU kinesko-sovjetski raskid oslabio SSSR i uzdrmao globalnu ravnoteu snaga > na poetku to maskirano rastom sovjetske vojne modi i nemirima u Tredem svijetu Tredi svijet izvor nestabilnosti ili SAD ili SSSR > sukobe pojaava Hladni rat te uplitanje supersila koje dodatno pogorava lokalne i regionalne probleme

Latinska Amerika potencijal revolucionarnih prevrata istaknut kubanskom revolucijom cijela Latinska Amerika pati od nejednake raspodjele dohotka, nejednakosti u zemljinom vlasnitvu, strahovitog siromatva, nedovoljno razvijena infrastruktura, loi trgovaki uvjeti... SAD razvija dva objanjenja dogaaja na Kubi 1) revoluciju uzrokovalo siromatvo, politika represija i nedostatak reformi > potrebno promacanje politike reforme i gospodarskog razvitka kako bi sprijeili irenje takvih tendencija u Latinskoj Americi 2) Castro doao na vlast zbog raspada kubanske vojske > u ostatku Latinske Amerike dolazak komunista na vlast moe se sprijeiti izgradnjom latinsko-amerikih vojnih snaga Alijansa za napredak osnovao JFK 1961. desetogodinji program za promicanje gospodarskog razvitka, socijalne reforme i politike demokracije u Latinskoj Americi tijekom 10 godina Alijanse Latinska Amerika prima preko 22 milijarde $ pomodi i ulaganja ipak velik dio toga povratio se u zemlje Prvog svijeta zbog nagomilanih dugova > Alijansa bila spora u ostvarenju socijalnih ciljeva zdravstva, kolovanja, stanovanja Alijansa politiki imala negativne utjecaje 60-e pune brojnih vojnih udara > SAD ulagao milijune u obuku protuustanikih snaga ime su jaale vojne postrobe i njihova dominacija drutvom > SAD poeo smatrati vojne reime bedemima protiv nestabilnosti i revolucije do 1964. SAD prestao pomagati drutvenim i politikim reformama i usmjerio se samo na borbu protiv komunizma titedi svoja ulaganja i gospodarstvo primjer toga vidimo u Brazilu 1964. podrali oficire u ruenju vlade zbog njezina prevelika zakretanja u lijevo > nova vlast brutalno nametnula svoju kontrolu, ali uz proameriku politiku do kraja desetljeda velik dio Latinske Amerike pod autoritarnim desniarskim reimima uz podrku SAD-a 1965. SAD intervenirao u Dominikasnkoj Republici kada je narod elio povratiti legitimno izabranog(a kasnije sruenog od vojnih vlasti) predsjednika Johnson opravdao postupak time to ne moe dozvoliti komunistiku vlast u zapadnoj hemisferi taj postupak se dogodio tri godine prije Brenjevljeve doktrine na Bliskom istoku regionalna dinamika + interesi supersila > estoka i eksplozivna mjeavina glavna sporna toka arapsko-izraelski sukob SSSR-u bio cilj maknuti SAD baze iz tog podruja blizina SSSR junoj granici SAD interes nafta > Europa i Japan ovisne o uvozu iz ove regije SSSR podupirao radikalne arapske reime protiv zapada i Izraela; SAD podravale monarhistike konzervativne vlasti najvedih proizvoaa nafte u regiji te Izrael 1967. izbija rat na Bliskom istoku zavrio 6 dana nakon izraelskog napada i pobjede nad egipatskim, sirijskim i jordanskim snagama Izraelci okupirali Golanski visoravan, zapadnu obalu rijeke Jordan, stari Jeruzalem i Sinaj SAD i SSSR ostali izvan sukoba, ali se nakon rata priklonili svojim saveznicima SSSR pojaava pomod orujem i vojnim savjetnicima za Egipat, Siriju i Irak, troi milijarde na razvoj Egipatske mornarice SAD poele smatrati Izrael svojim stratekim podrujem tvrava reda u regiji; pojaavaju kontakte i sa Saudijskom Arabijom i Iranom u Africi nakon vala osamostaljivanja u 60-im kljuno pitaje bududnost portugalskih kolonija i reima bijele vedine u Junoj Africi i Junoj Rodeziji(neovisna od VB od 1965.)

SAD svjestan rasizma i kako on radikalizira Afrikance ipak se bojali vlasti u crnakim rukama > potencijalna nestabilnost i otvaranje vrata komunizmu SAD ima i interese i u rudama iz June Afrike te mu treba osiguran prolaz supertankera za naftu koji prolaze uz istonu obalu Afrike do rta Dobre Nade(preveliki za Sueski kanal) SAD nastavile i intervenciju u Kongu financira bijele pladenike, pristae Zapada SSSR odravao veze s radikalnim skupinama u junoj Africi, ali Portugalci i reimi bijele vedine situaciju drali pod kontrolom Nixonova administracija podravala bjelaku vlast

VIJETNAM I KORIJENI DETANTA SAD uplitanje u Vijetnamu zapoinje kasnih 40-ih > pokuaj pomodi opteredenoj francuskoj 50-ih SAD jami opstanak nekomunistike drave u Vijetnamu juno od 17. paralele SAD se bojao domino-efekta > da bi komunistiki Vijetnam potaknuo uspstavu komunistikih reima u ostatku JI Azije do ranih 60-ih Fronta nacionalnog osloboenja ili Vijetkong biljei pobjede i kontrolira sve vedi teritorij SAD alje sve vedi broj trupa kao odgovor > dolaskom JFK 1961.-1963. pomod raste s 600 vojnih savjetnika na 16000 vojnika Junovijetnamska vlada Ngo Dinh Diema poiva na bazi bogatih zemljoposjednika, dunosnika obrazovanih u francuskim kolama i katolika Diem biva ubijen 1963. nakon brutalnog poraza nad budistikom oporbom > ubili ga visoki vojni dunosnici nasljednici jo nesposobniji do oujka 1965. SAD morao poeti slati svoje trupe kako bi spriejio pobjedu komunista > opustoili kraj i unitili strukture lokalnih zajednica > nisu dobili podrku stanovnitva, a ni porazili Vijetkong do 1968. broj amerikih vojnika raste na 535 000!! SAD nije izvrio invaziju na sjever jer se bojao kineske intervencije kao u Koreji Kina razmjestila 50 000 vojnika u Sj. Vijetnamu u razdoblju 1965.-1968. SSSR takoer davao pomod Sj. Vijetnamu u obuci, organizaciji zrane obrane itd. kineskosovjetski raskid iao na ruku Vijetnamu jer su se SSSR i Kina natjecali u davanju pomodi SSSR elio unaprijediti odnose sa SAD-om 60-ih promoviraju pregovore o prestanku rata SAD spoznao da su trokovi u Vijetnamu preveliki poeli tetiti SAD privredi, poticali inflaciju i rast proraunskog deficita za razliku od prijanjih ratova, ovaj pravio gospodarske potekode SAD nisu podrali europski saveznici slanjem svojih trupa, a i javnost u SAD-u izraava sve vede nezadovoljstvo 1968. komunisti prelaze u veliku ofenzivu koju SAD uspjeva odbiti unato tome to je bio pokazatelj kako unato ogromnim ulaganjima rat u Vijetnamu ne ide po planu ofanziva bila istovremeno s ozbiljnom krizom platne bilance takvo stanje doprinosi odluci Johnsona da pone pregovarati o zavretku ratovanja odustaje od sljededih izbora te podrava Nixona koji ima tajni plan kako okonati rat plan kontrola naoruanja, smanjivanje napetosti sa SSSR-om, zbliavanje s Kinom, smanjenje izravnih vojnih intervencija u Tredem svijetu(ali ne i neizravne) Nixon i Kissinger se nadali da de zbliavanje sa SSSR-om i Kinom smanjiti njihovu pomod Sj. Vijetnamu potreba za tim potaknuta podrivanjem SAD modi, sve vedim rastom modi Europe i Japana, gubitkom podrke u borbi protiv komunizma u javnosti

SSSR je elio poboljati odnose sa SAD-om utrku u naoruanju eljeli odrati na razini pariteta SSSR suoava se s gospodarskim potekodama te eli otvoriti vie trgovakih veza sa Zapadom i dobiti meunarodno priznanje na dominaciju nad zemljama sovjetskog bloka te priznanje sebe kao globalne sile SSSR bio prisiljen poboljati odnose sa Zapadom i zbog raskida s Kinom strah od SAD-Kina saveza > planirali to rijeiti boljom ponudom SAD-u, odnosno dobrim odnosima sa SSSR-om Kinezi takoer eljeli poboljati odnose sa SAD-om brinula ih SSSR invazija na ehoslovaku te Brenjevljeva doktrina koja je ugroavala i Kinu 1969. dolazi do borbi na kinesko-sovjetskoj granici zajednika pomod Sj. Vijetnamu prekrila je ozbiljnost raskida nakon konkretnih dokaza raskida SAD je na Kinu poeo gledati kao na potencijalno radikalniju i opasniju od SSSR-a Kina bodrila revolucionarne skupine u Tredem svijetu, kulturna revolucija bila antiameriki i antisovjetski orijentirana, odbila 1963. pridravati se sporazuma o zabrani nuklearnih pokusa, a 1968. i od sporazuma o neirenju nukearnog oruja no do kraja 60-ih SAD shvatio da zbliavanje s Kinom omoguduje njegov dominantni poloaj u meunarodnoj politici a postupnim slabljenjem Kineske vojne modi SAD ju prestaje smatrati stvarnom prijetnjom > 1968. i SAD i Kina polako povlae trupe iz Vijetnama 1965. vojni udar u Indoneziji > ublaio strahove da postane komunistika zemlja > iako SAD nije bio umjean u ruenje Ahmeda Sukarna, godinama je poticao njegovo ruenje i pozdravio kada se konano dogodilo trebali 4 godine da Nixon i Kissinger sklope sporazum o amerikom povlaenju iz Vijetnama 1973. u meuvremenu rat se rairio na Kambodu i Laos > do 1973. poginulo 59 000 SAD vojnika, a sveukupne rtve u Vijetnamu doseu brojku od 3 milijuna Nixon naredio zamrzavanje plada te vede namete na uvoz, ukinuo stavljanje zlata na raspolaganje za dolare a time i Bretton-Woodsov sustav koji je djelovao u SAD-u nakon WW2

DETANT SUPERSILA 1. srpnja 1968. SAD i SSSR potpisali Sporazum o neirenju nuklearnog oruja > SSSR elio da Zapadna Njemaka ne dobije nuklearno oruje > nisu se smanjivali vlastiti arsenali, samo se sprijeavalo da ga drugi izgrade intervencija u ehoslovakoj odgaa poetak pregovora o ograniavanju stratekog oruja(tzv. SALT) > SSSR nije bio spreman zapoeti ni dok Zapadna Njemaka nije potpisala Sporazum o neirenju nuklearnog oruja glavno proprite Hladnog rata bila Europa Willy Brandt ministar vanjskih poslova(1966.-1969.) i kancelar(1969.-1974.) zapoeo normaliziranje odnosa sa SSSR-om > vjerovao da smanjivanje napetosti dovodi i do smanjivanja barijere izmeu dvije Njemake Savezna Republika Njemaka povedava svoju trgovinu i prekida Hallsteinovu doktrinu(zabranu trgovanja sa svim dravama koje priznaju Demokratsku Republiku Njemaku) uspostavlja odnose s Jugoslavijom i Rumunjskom, a kasnije i SSSR-om i Poljskom(1970.) te s ehoslovakom(1973.)

Sporazum etvorice(SSSR, SAD, VB i Francuska) potpisan u rujnu 1971. > Zapad dobio zakonski temelj za pristup Berlinu > SSSR popustio Zapadu da oni jame pristup Berlinu(a ne DR Njemka) kako bi ubrzao sporazum o Istoku 1972. SR Njemka i DR Njemaka zakljuile sporazum po kojem priznaju jedna drugoj legitimnost i granice > porast trgovine i putovanja izmeu dvaju zemalja Rezultati Brandtove istone politike(Ostpolitik) smanjenje napetosti u Srednjoj Europi, uklanjanje arita iz Berlina i jaanje trgovine izmeu Istoka i Zapada istovremeno Nixon i Kissinger rade na poboljanju odnosa s Kinom > brojni zastoji, znaajniji zbog SAD intervencije na Kambodu 1970. 1971. Kissinger putuje u Kinu na tajne razgovore, priprema za Nixonov posjet dokaz poboljanja odnosa mlaki SAD prigivor na pristupanje (NR)Kine u UN 1971. te stajanje na pakistansku stranu u indijsko-pakistanksom ratu > na strani pakistana Kina i SAD, a Indije SSSR > ipak poraz Pakistana i stvaranje drave Banglade u veljai 1792. Nixon posjeduje Kinu posjet zavrio proglaenjem kineskog i amerikog protivljenja sovjetskoj hegemoniji u Aziji ovakav razvoj dogaaja potpomogao zakljuivanju SALT-a izmeu SSSR-a i SAD-a u svibanju 1972. tijekom Nixonova posjeta Moskvi > poputanje napetosti antibalistiki projektili bile su dodatan destabilizirajud faktor velika bojazan od njih, u kriznim situacijama bilo ih jednostavno aktivirati i pokrenuti rat > postupno ograniene na 200 antibalistikih projektila na jednoj lokaciji, a kasnije i na 100, zabranjene antibalistiki projektili na moru, u zaraku ili u svemiru u listopadu 1972. SAD prihvadaju sporazum koje ograniavaju interkontinentalne balistike projektile(ICBM) i balistike projektile lansirane s podmornica(SLBM) zamrznulo arsenale obiju sila > ali izostavljen brojni arsenal dostupan SAD-u(poput MIRV-a itd.), ali su bile ograniene zbog toga na manji broj ICBM-ova i SLBM-ova veliki broj bojevih MIRV bojevih glava na mali broj lansirnih vozila omogudio je napadau strateku prednost malo meta za unititi 70-ih SSSR razvio svoje MIRV kapacitete s vedim projektilima i vedim kapacitetom lansiranja > poremetilo strateku ravnoteu Sporazum o osnovnim naelima(pratio odredbe SALTA) utemeljio je niz smjernica prihvatljivog ponaanja te obvezao obje strane na izbjegavanje nuklearnog rata Nixon i Kissinger sporazum smatrali skupom tenji, a ne obvezujudim zakonom ponaanja, dok je SSSR to smatrao temeljem u sovjetsko-amerikim odnosima satelitski i elektronski nadzor mogao je jamiti potivanje vedine sporazuma, ali ne i Sporazuma o osnovnim naelima pitanje kvalitete, a ne kvantitete SSSR poboljanjem odnosa povedao trgovinu sa SAD-om posebno itarice > SSSR otplatio dug od 700 milijuna $ a zauzvrat postao najpovlatenija zamlja u trgovini vremenom SAD ograniavanjem trgovine izraavao nezadovoljstvo potezima SSSR-a 1974. Kongres blokirao status trgovinski najpovlatenije zemlje sve dok Sovjeti nisu dopustili iseljavanje vedeg broja sovjetskih idova unato povedanoj suradnji i cvjetanja politike detanta u Europi, suparnitvo u Tredem svijetu ispreplitalo se s neprestajnim natjecanjem u naoruanju i potkopavalo cieli proces poboljavanja odnosa

Od detanta do konfrontacije(1973.-1980.)
1973. kulminacija detanta > slijedi njegovo opadanje zbog porasti nestabilnosti u Tredem svijetu i tehnolokog napretka koji povedava nepovjerenje u Tredem svijetu u ovome razdoblju nemiri > nekoliko radikalnih revolucija detant potkopala i politika SAD-a i SSSR-a Nixonova ostavka zbog afere Watergate + razoaranje u Vijetnamu potkopalo potporu u javnosti za SAD meunarodno djelovanje nasljednik Gerald R. Ford i dravni tajnik Henry Kissinger nerado bili popustljivi prema SSSR-u Jimmy Carter(1977.-1981.) naglaava ljudska prava u vanjskoj politici i time jaa podrku za ponovne intervencije u Tredem svijetu SSSR Brenjevljeva politika sustizanja SAD-a dovela do velikih izdataka i sve jaeg uplitanja u Tredem svijetu > potkopala blagostanje sovjetske privrede i time natetila detantu

SUKOB U TREDEM SVIJETU 1973. u ileu vojnim udarom svrgnuta socijalistika vlada Salvadora Allendea Gossensa upitan ameriki angaman u svrgavanju > on bi prekrio Sporazum o osnovnim naelima SAD u ileu 60-ih davale pomod preko Alijanse za napredak, 1964. intervenirale na izborima kako bi sprijeile Allendeovu pobjedu, 1970. nakon konane Allendeove pobjede Nixon financirao neuspjele pokuaje sprijeavanja njegovog preuzimanja vlasti tijekom 3 godine njegove vladavine SAD ukinule svaku pomod , ak se protivile i meunarodnoj > pojaavaju svoje veze s oporbom vojni udar 1973. zavrio smrdu i nestankom preko 3000 ileanaca ubrzo dobile podrku SAD-a i njihovu gospodarsku pomod Sovjeti rezervirani prema Allendeu > samo se nadali kako de SAD-ove akcije modi prikazati kao izdaju detanta 1973. rat na Bliskom istoku ponovno uzdrmao detant regionalnim akterima esto odgovarao sukob meu supersilama i nisu uvijek pratili interese svojih zatitinika > najvie sredstava od njih izvukli u kriznim situacijama egipatski voa Anwar el-Sadat elio uvudi supersile u nagodu oko arapsko-izraelskog sukoba jer nije bio sam dovoljno jak da pobjedi Izrael pokrenulo spomenuti rat > SSSR pomagao Egipat i Siriju, a SAD Izraelu dolazi do krize meu savjetnicima Brenjev prijeti izravnom intervencijom, a SAD stavlja nuklearne rakete u stanje pripravnosti > kriza zavrena kada je Izrael zavrio napredovanje Kissinger elio otuiti Egipat od SSSR-a predstavljao SAD kao klju u nagodbi 1978. kada je Carter bio posrednik u nagodbi Egipta i Izraela(Egiptu vraden Sinaj!) > utemeljen amerikoegipatski savez > teak udarac SSSR-u rat 1973. doveo do naftne krize na Zapadu lanice OPEC-a smanjile proizvodnju i stavile embargo na isporuku nafte SAD-u i Nizozemskoj zbog pomodi Izraelu nestaica nije bila duga, ali su cijene uverostruene to je pogodovalo inflaciji, ekonomskoj stagnaciji i visokoj nezaposlenosti dojam slabljenja Zapada SAD udio u globalnoj proizvodnji spao s 38%(1970.) na 25%(1980.) > Europa profitirala s 26% na 30%, a Japan s 8% na 10%

visokom cijenom nafte okoristio se SSSR kao veliki izvoznik > to prekrilo postojede gospodarske probleme i odgodilo potrebne strukturalne reforme 1973. Kongres donio odluku u kojoj je predsjednik duan savjetovati se s Kongresom prije slanja amerikih snaga izvan zemlje vlada J. Vijetnama opstajala samo uz pomod SAD-a nestankom pomodi pada u travnju 1975; Kamboda pada u travnju pod vlast Pol Potovih Crvenih Kmera(saveznici Kine, ne SSSRa), a komunistiki pokret Pathet Lao dolazi na vlast u Laosu u kolovozu 1975. 1974. u travnju zavrena vlast Portugala u Africi kraj vladavine kasnije potaknuo graanski rat u Angoli pod vodstvom 3 suprotstavljene frakcije tri frakcije : 1)Narodna fronta za osloboenje Angole(FNLA) > pomod joj pruaju SAD, Kina i Zair(bivi Kongo); 2)Narodni pokret za osloboenje Angole(MPLA) > pomod Kube i SSSR-a; 3)Nacionalna unija za potpunu nezavisnost Angole(UNITA) > pomod June Afrike sukobi izbijaju u veljai 1975. FNLA i UNITA nisu ni udruenim snagama i svom tajnom pomodi uspjele poraziti MPLA > razlog tome povlaenje kineske pomodi(a kasnije i SAD), te velika pomod Kube i SSSR-a poslali 12 000 vojnika MPLA priznata za vladu Angole 1976. godine intervenciju SSSR-a i Kube je Z. Brzezinski(Carterov savjetnik za nacionalnu sigurnost) smatrao ugroavanjem SAD interesa u Perzijskom zaljevu i Indijskom oceanu Intervenirali i u sukobu Somalije i Etiopije oko Ogadena Etiopija sklapa sporazum o trgovanju orujem sa SSSR-om i time prekida dotadanju SAD pomod Somalijci prvo primali pomod SSSR-a, ali nakon poetka njihova pomaganja Etiopljanima Somalijanci se okrenuli SAD-u > nakon obedanja pomodi Somalijci napali Ogaden u srpnju 1977. > Etiopljani potpomognuti kubanskim vojnicima pobjeuju SSSR i SAD zamijenili svoje klijente SSSR u ovoj situaciji profitirao

DETANT U EUROPI u Europi detant najdalje napredovao u dvije godine nakon pregovora pod pokroviteljstvom Konferencije o europskoj sigurnosti i suradnje(KESS) u kolovozu 1975. > dolo do kompromisa nazvani Helsinki sporazumi tri skupine sporazuma: 1. pitanje sigurnosti(deklaracije o vanosti suvereniteta, nekoritenja sile, nepovredivosti granica, izostanku intervencija u unutranjim poslovima drugih, temeljnih sloboda itd.); 2. povedanje suradnje Istoka i Zapada (u gospodarstvu, znanosti, tehnologij)i; 3. suradnja na humanitarnom polju(protok ljudi, informacija i ideja) kritiari prigovarali ozakonjenju nametnutih sovjetskih granica priznato stvarno stanje stvari, a zauzvrat borci za prava naroda na Istoku dobili meunarodno priznanje 3. tokom detant u europi cvjeta ipak SSSR razmjeta rakete srednjeg dometa SS20 > pitanje odgovornosti SAD-a spram Europe > SSSR dobija strateku nadmod takav postupak SSSR-a kontraproduktivan NATO ubrzao razmjetanje balistikih raketa srednjeg dometa Pershing II i Tomahawk po Z. Europi > Sovjeti nude pregovore o ogranienju naoruanja, no NATO nastavlja planiranje razmjetanja raketa> upitna bududnost detanta

KONTROLA NAORUANJA Sporazumi SALT I > kraj utrke u naoruanju; ABM > ograniio obrambene sustave to upropastili MIRV-ovi koji su povedali mogudnost meusobnog unitavanja stratekih ciljeva i sposobnosti za uzvradanje napada > potkopalo doktrinu meusobnog odvradanja nuklearne mogudnosti razliite SAD imao ujednaene ICBM-ove, SLBM-ove(balistike rakete u podmornicama) i strateke bombardere s posadom; Sovjeti ovisili o ICMB-ovima > vedi i razorniji, ali sustavi navoenja manje precizni zbog razlike u naoruanju teili drukijim rjeenjima za problem meusobnog odvradanja napredak raketa sve tee otkrivanje SAD zahtjeva da se SALT primjenjuje samo na sredinje strateke sustave supersila iskljueni SAD sustavi dalekog dometa i nuklearne snage VB, Francuske i Kine > sve mogle unititi SSSR, za razliku od SAD-a, on bez nuklearnih saveznika Sovjeti bili superiorni u konvencionalnim snagama u Europi SAD elio biti superioran na nuklearnom kako bi sprijeio sovjetske avanture u Tredem svijetu i premod u Europi utvreni opdi okviri SALT II u Vladivostoku u studenom 1974. izmeu Brenjeva i Forda(naslijedio Nixona nakon afere Watergate u kolovozu 1974.) inzistiralo se na jednakom ukupnom broju lansera > odreena granica od 2400 raketnih lansera s granicom od 1320 lansera s MIRV potencijalom nerijeeni SAD krstarede rakete, SSSR bombarderi navodno osposobljeni nositi nuklearno oruije te pitanje nuklearnih snaga VB, Francuske i Kine kritiari kontrole naoruanja > predvodnik Henry Jackson prigovaraju to je SALT I postavio previsoke granice za broj lansera te broj SSSR tekih raketa neogranien SSSR poeo savladavati MIRV tehnologiju i usavravati sustav navoenja teke rakete postaju opasnost SAD-u > SSSR postaje strateki superioran Tako Carterova administracija predlae novi sporazum SALT II > tei se niim gornjim granicama lansera te redukciji sovjetskih tekih raketa i ogranienja oko novog bombardera > SAD zauzvrat zabranio nove ICBM-ove i zaustavio razvoj MX raketa(pokretni ICBM-ovi) SSSR zbog sporazuma u Vladivostoku odbili SAD prijedlog slijedi javna kritika sovjetske politike ljudskih prava > slijede 2 godine pregovaranja tijekom kojih SAD vri pritisak Kinom SAD pokuavao Kinu dobiti u partnerstvo protiv SSSR-u Kina odolijeva i 1974. okrede se politici neovisnosti o obje sile 1978. Carterov savjetnik za nacionalnu sigurnost Zbigniew Brzezinski obnavlja razvoj saveznitva s Kinom > Kina sada eli SAD pomod u suzbijanju SSSR utjecaja u Aziji, ali inzistiraju da SAD raskine s Tajvanom SAD pristaje priznati vladu NR Kine kao jedinu, povlai trupe s Tajvana, ali nastavlja trgovati s njim i prodavati mu oruje za obranu u prosincu 1978. najava uspostave diplomatskih odnosa NR Kine i SAD-a 1. sijenja 1979., u sijenju Deng Xiaoping posjeduje SAD kartom Kine SAD pogorao odnose sa SSSR-om i odgodio normaliziranje odnosa s Vijetnamom Vijetnam trai obedanu pomod iz 1973.(Nixon obedao), ali SAD se ograuje na kraju odustaju od zahtjeva, ali nagodba izmeu dvije drave sprijeena sukobom Vijetnama i Kambode > SAD zanemaruje genocidnu narav Pol Potova reima i priklanja se Kambodi

Vijetnam se tada priklanja SSSR-u te potpisuje sporazum s njima u studenom 1978. > napadaju Kambodu, rue Pol Pota i uspostavljaju provijetnamsku vladu Kina odgovara 1979. iznenadnom invazijom na Vijetnam ti dogaaji odgaaju zavretak pregovora o kontroli naoruanja SALT II potpisan u lipnju 1979. u Beu izmeu Cartera i Brenjeva > dovodi ravnoteu ogranienja 2400 lansirnih vozila do kraja 1981., 2250 do isteka trajanja sporazuma 1985.; ogranienje na 1320 MIRV raketa dalekog dometa i 1200 zemaljskih MIRV i SLBM-ova ogranieni i pokusi i novo razmjetanje ICBM sustava dogovoren i rad na SALT III radi dodatnog smanjenja u naoruanju

NASTAVAK SUKOBA U TREDEM SVIJETU 1979. iranski ah(SAD saveznik od WW2) naputa zemlju pod prijetnjom masovnog ustanka > nedostajala mu legitimnost, vladao uz potporu SAD-a nezadovoljstvo raste 70-ih ah rasipa novce od prihoda nafte, sve veda korupcija i nejednakost, pad cijena nafte u drugoj polovici 70-ih zadnja kap otvorena pobuna poetkom 1978. > sve jaa oporba, nadvladava ahovu vojsku i policiju SAD predlagao guenje pobune, no ah bjei u sijenju 1979. njegov pad ozbiljan nazadak za SAD na Srednjem istoku > odravao zapadni pristup nafti u toj regiji, a zauzvrat dobijao pomod i pristup najsuvremenijoj vojnoj opremi revolucija protiv aha > iznenadila SAD, dugo trebalo da shvate ozbiljnost situacije > ne mogavi pronadi alternativu SAD pustio da stvari teku svojim tokom u veljai 1979. voa islamske oporbe ajatolah Eouhallah Homeini > novi voa, no nema formalno taj poloaj SAD postale nepopularne u Iranu > kada ah dolazi u SAD na lijeenje Homeinijeve pristae osvajaju ameriko veleposlanstvo u Teheranu > studeni 1979. > vie od godinu dana drali 53 amerika taoca iranska revolucija dovela do utrostruenja cijena nafte > opadanje SAD snage u srpnju 1979 svrgnut Anastasio Somoza Debayle, ameriki saveznik i voa Nikaragve > vladali uz pomod nacionalne garde od 30-ih nezadovoljstvo predvoeno Sandinistikom frontom za nacionalno osloboenje (FSLN) Samozina represivna vladavina stvarala probleme Carterovoj administracija zbog nepotivanja ljudskih prava > regionalni saveznici SAD-a Costa Rica, Panama i Venezuela traile Somozino svrgavanje 1979. u lipnju Organizacija amerikih drava sprijeile SAD pokuaj sabotae sandinistike pobjede na izborima sandinisti imali marksistiko-lenjinistike temelje i suraivali s Kubom u Somazinom teroru umrlo 50 000 ljudi, privreda unitena, dravna blagajna prazna SSSR se nije mijeao u revoluciju, a Kuba odigrala sitnu ulogu > ipak SAD se bojao pobjede komunizma u Nikaragvi u ljeto 1970. na Kubi SAD otkrio sovjetske vojne postrojbe teti detantu i iri strahove u listopadu 1979. reformistiki asnici proveli vojni udar u Salvadoru > pokazalo krhkost proamerikih autoritarnih reima u Srednjoj Americi vojska lairala izbore i omogudila pobjedu eskadronima smrti koje financira oligarhija, a zauzvrat ovi uklanjali njezine protivnike

nova vlast nadala se provoenjem reformi onemoguditi revoluciju stari dunosnici preuzimaju vlast, a eskadroni smrti ubijaju i po 1000 ljudi mjeseno reforme sprijeene organizira se ljeviarski Front za osloboenje Farabundo Marti(FMLN) > stekao potporu naroda sovjetska okupacija Afganistana potkraj prosinca 1979. + SAD reakcija na to privodi detant kraju > zapoinje razdoblje kratkih, ali intenzivnih SAD-SSSR sukoba 1978. Narodna demokratska stranka u Afganistanu izvrava dravni udar > Sovjeti ju pozdravljaju > nova vlada ne uspjeva mirno provesti reforme, Sovjeti alju vojnu pomod unutar stranke frakcije Sovjeti pokuavaju ukloniti Hafizullaha Amina, vou frakcije, ali ne uspijevaju do kraja 1979. oporba nadzirala vedi dio zemlje > SSSR zabrinut od dolaska radikalnog reima i nastanka nemira i potpadanjem pod SAD utjecaj i razmjetanje SAD raketa SSSR odluuje intervenirati nekoliko tisuda Sovjeta prelazi granicu 25. 12. 1979. > specijalne snage sletjele u Kabul i ubile Amina i uspostavile novu vladu ipak > sovjetske snage nedovoljne da slome oporbu koja vodi gerilski rat Carter smanjio trgovinu sa SSSR-om, pozvao na bojkot ljetnih igara 1980. u Moskvi te povukao SALT II iz razmatranja u Senatu SAD, Pakistan, Egipat i Saudijska Arabija slali veliku pomod afganistanskoj opoziciji poznatima kao mudahedini > sljededih 9 godina napadali Sovjete SSSR smatrao intervenciju obrambenim pothvatom, SAD smatrale kulminacijom geopolitike ofanzive i elju za dominaciju Perzijskim zaljevom 1980. Carter izjavljuje kako de na bilo kakav nametnuti nadzor nad tim podrujem odgovoriti silom razvijaju se snage za brzo razmjetanje koje bi brzo odgovorile na krizu Carter jaa SAD vojnu snagu Predsjednika direktiva 59. > doktrina ciljanog udara te doputanje povedanja vojnih izdataka razmijetaju se MX-rakete i IRBM krstarede rakete po Europi > Sovjeti to uz jo i Predsjedniku direktivu 59. smatrali temeljnim nepotivanjem detanta dodatno SAD i dalje partner s Kinom, doputa joj pristup suvremenoj vojnoj tehnologiji te povlasticu trgovinski najpovlatenije nacije, SSSR-u zanijekane povlastice zbog nestabilnosti u Tredem svijetu trpila kontrola naoruanja te dolazi do porasta nepovjerenja

Uspon i propast drugog Hladnog rata(1981.-1991.)

Carterov nasljednik Ronald Reagan(1981.-1989.) > SSSR optuuje kao carstvo zla tvrdi da su Sovjeti izvor vedine svjetskih problema > povedava vojne izdatke, dovrio pregovore o kontroli naoruanja i provodio agresivnu politiku prema SSSR-u u Tredem svijetu posljedice: povedanje proraunskog deficita, snaan antiameriki mirovni pokret u Zapadnoj Europi, napetosti unutar NATO-saveza i povedanje napetosti u Hladnom ratu

drugi Hladni rat kratkotrajan dolaskom Gorbaova na vlast 1985. SSSR pokuava poboljati odnose sa SAD-om > rade velik broj ustupaka te postiu vane sporazume o kontroli naoruanja 1989. nakon velikih nemira Sovjeti doputaju pad komunistikih reima u Istonoj Europi, a sljedede godine i ujedinjenje Njemake > takvo stanje dovodi i do povlaenja trupa iz Afganistana, a to pogoduje i nagodbama u Junoj i Srednjoj Americi te Jugoistonoj Aziji

NOVI HLADNI RAT sve vede povedanje SAD protonje na oruje preko 2 bilijuna dolara potroeno na izgradnju konvencionalnih i nuklearnih snaga za Reagana Reagan oivio proizvodnju bombardera B-1 i razvoj B-2 te ubrzao razmjetanje MX-raketa, ali i proirio mornaricu, tajnu slubu i pomod proamerikim vladama i skupinama u oujki 1983. Reagan proglasio Strateku obrambenu inicijativu(SDI) ambiciozan i skup plan razvoja balistiko-raketnog obrambenog sustava > oruje razmjeteno u svemiru unitilo bi neprijateljske rakete u letu to bi krilo Sporazum o ogranienoj zabani pokusa(1963.), Sporazum o atmosferi(1967.) i ABM-sporazum(1972.) SDI teti doktrini meusobbnog odvradanja > mnogi vjerovali i kako de ubrzati utrku u naoruanju > evetualno moglo natjerati Sovjete na izdatke vede no mogu podnijeti Reagan doveo SAD u vojnu nadmod(izgubljena tijekom detanta) > Sovjeti ne povedavaju znatno ulaganja u naoruavanje > SSSR gospodarstvo to ne bi izdralo no ovakva situacija dovodi i do bujanja proraunskog deficita u SAD-u > do 1986. SAD najvedi dunik na svijetu SAD koristio strategiju jaanja snaga prije uputanja u pregovore o kontroli naoruanja Reagan na pregovorima nudi nultu opciju > SAD bi povukao planove za razmjetanje Pershing II i Tomahawk raketa ako Sovjeti uklone sve rakete srednjeg dometa u svijetu > Sovjeti odbijaju takvu nerealnu ponudu pregovori nastavljeni, ali nisu mogli dodi do kompromisa > u jesen 1983. NATO poinje razmjetati rakete, Sovjeti prekidaju INF-pregovore bez dogovora o datumu nastavka paralelno se vodli pregovori o smanjenju stratekog naoruanja(START) > elja za smanjenjem u ukupnom broju nuklearnog oruja > slino kao i INF-pregovori > SAD nudi nerealne ponude i Sovjeti prekidaju i ove pregovore u studenom 1983. Reagan optuivao SSSR za nestabilnost u Tredem svijetu > pri tome povedava svoju pomod proamerikim reimima, neovisno potuju li oni temeljna ljudska prava 1980. u Salvadoru eskadroni smrti ubijaju nadbiskupa Oscara Romera dok je sluio misu no SAD primoran suspendirati vojnu pomod tek nakon to siluju i ubijaju 4 pripadnice amerike anglikanske crkve 1981. ljeviarske snage ulaze u ofanzivu uz pomod Kube i SSSR-a > neuspjeh jer je SAD u strahu ipak obnovio pomod Salvadoru SAD nadzirao salvadorske izbore 1982., forsirala reforme te pritiskala vojsku da prestane podravati eskadrone smrti > slabe promjene iri se gerilski pokret 1984. centralistiki krdanski demokrat Jose Napoleon Duarte pobjeuje na izborima > SAD povedava svoju pomod > ne uspijevaju slomiti gerilu

SAD se okrede prema Nikaragvi > suspendirali im gospodarsku pomod Nikaragva orujem pomagala salvadosrke gerilce > SAD pomae izbjeglice koji su mahom bili dio bive zloinake Samozine Nacionalne garde sada poznati kao kontrai kontraima prvi cilj bio obustava pomaganja salvadorskoj gerili, ali ubrzo i svrgavanje nikaragvanske vlade Reaganova administracija zaobila zabranu Kongresa za ruenje nikaragvanske vlade SAD sredstvima > kontrai imaju 12 000 vojnika te uz pomod CIA-e sudjeluju u napadima na nikaragvanske ciljeve u svibnju 1984. Kongres im uskraduje bilo kakvu pomod > Reaganova administracija se okrede stranim vladama i privatnim financijskim izvorima te preusmjerava kontraima zaradu od prodaje oruja Iranu izrazito kontroverzan i ilegalan postupak ta operacija otkrivena 1986. > Irangate > dovela do ostavki velikog broja Reaganove administracije i potkopala potporu njegovoj politici pokraj 1985. Meksiko, Kolumbija, Panama i Venezuela(grupa Contador) nastanak mirovnog programa u Srednjoj Americi eljeli demokratske izbore u svim zemljama, prestanak vojne pomodi izvana, povlaenje vojnih savjetnika, uklanjanje baza itd. Reaganova vlada protiv tog plana on bi prihvatio sandistiki reim te bi postavio granice amerikoj intervenciji vlade regije prihvatile plan, ali SAD sprijeile njegovu provedbu sandisti uivali potporu javnosti > provodili reforme u kolstvu, zdravstvu, gospodarstvu no privredi teti djelovanje kontraa > vlada morala velike financije izdvajati za obranu sandistiki kandidat osvojio preko 60% glasova na izborima 1984. - SAD nastavlja pritisak i 1985. Nikaragvi namede gospodarski embargo > sandisti se ipak odravaju u Grenadi amerika invazija svrgava ljeviarsku vladu u lipnju 1983. gdje je marksistika skupina Novi JEWEL preuzela vlast 1979. godine pod vodstvom Mauricea Bishopa 1983. suparnici uklanjaju Bishopa, to koristi Reagan te pod izlikom brige za sigurnost par stotina Amerikanaca na Grenadi alje 25. listopada 1983. 1900 vojnika i zauzeli otok te pod svojim nadzorom proveli izbore UN osudio ovu akciju, ali ne slubeno jer je SAD dao veto u Vijedu sigurnosti ovakve invazije i pomod proamerikim reimima i otporu u Tredem svijetu karakterizirale Reaganovu doktrinu > tobonja potpora demokraciji i ljudskim pravima iako su upravo vedina Reaganovih tidenika bili antidemokratski i nehumani Reagan nastavlja davati i Carterovu pomod mudahedinima protiv Sovjeta SAD-u kljuan bio Pakistan > baza za pobunjenike i kanal za dostavljanje pomodi, a u tome veliku ulogu igraju i Kina i Egipat; vremenom SAD alje mudahedinima sve bolje oruje u srpnju Reagnova administracija opozvala odluku Kongresa protiv intervencije CIA-e u Angoli pruili vojnu i gospodarsku pomod gerili pod vodstvom UNITA-e koja se od 1975. bori protiv marksistike vlade Angole pomagali i skupinama nekomunistike oporbe u Kambodi > skupa s Crvenim Kmerima borili se protiv vlade koju su Vijetnamci postavili 1978. osim Tredeg svijeta SAD pruao i tajnu pomod Solidarnosti u Poljskoj > 1980. SSSR pristao na priznavanje sindikata Solidarnosti nakon brojnih trajkova Poljska suoena s velikim dugovima i nelegitimnodu vlade > veliko nezadovoljstvo

13. prosinca 1981. Wojciech Jaruzelski proglasio izvanredno stanje > u strahu od intervencije SSSR-a > naredio privoenje preko 5 000 voa oporbe Zapad na izvanredno stanje odgovorio otkazivanje pregovora o poljskom dugu i nedavanjem novih kredita > SAD nametnule i trgovake sankcije Poljskoj, a ak i sankcije SSSR-u koje se vremenom sve vie ire > cilj natetiti SSSR gopsodarstvu posebno zanimljive sankcije na gradnju plinovoda prema Z. Europi zapadnoeuropske zemlje protestirale na SAD sankcije > nisu prihvadale argument kako bi izgradnjom plinovoda SSSR imao sredstvo pritiska na Z. Europu SAD prisiljen povudi velik broj sankcija SAD i Kina obnavljaju strateku suradnju protiv SSSR-a na poetku oklijevanje jer je Tajvan nudio bolje mogudnosti irenja utjecaja u JI Aziji, a Kina imala zastarijelu vojsku i sve vie sumnjala u saveznitvo sa SAD-om ali ipak ih SAD trebao zbog Afganistana i Kambode 1983. Kini omoguden pristup SAD civilnoj tehnologiji, 1984. Reagan posjeduje Kinu

GORBAOV I KRAJ HLADNOG RATA u prvoj polovici 80-ih dominiraju amerike inicijative SSSR mui bliske smrti tri voe > Brenjev 1982., Andropov 1984. i ernjenko 1985. drugom polovicom 80-ih dominira Gorbaov u sreditu bila otvorena rasprava o vladinoj politici glasnost i gospodarsko restrukturiranje perestrojka Gorbaov jverovao da bez kontrolirane demokratske i gospodarske preobrazbe SSSR ne moe ostati konkurentan na meunarodnom polju mirnija vanjska politika omogudila bi manje izdatke za obranu, a time vie resursa za unutranje reforme Gorbaov smatrao i da bi prisilna kontrola nad I. Europom bila protivna novoj politici demokratizacije posvetio se kontroli naoruanja manji vojni izdatci i manje napetosti u odnosima sa Zapadom omogudava poboljanje ukupnog stanja Gorbaov preuzeo inicijativu u razoruanju i u travnju 1985. suspendirao je protumjere pripremljene kao odgovor NATO INF-razmijetanju, a zaustavio je i daljnje irenje SS-20 raketa u kolovozu proglasio sovjetski moratorij na nuklearne pokuse Gorbaov i Reagan susreli se u enevi 1985. nema sporazuma Gorbaov 1986. iznosi plan o potpunom nuklearnom razoruanju do 2000. godine u 3 faze 1. bi bila ukidanje nuklearnih snaga srednjeg dometa skoro doli do sporazuma o 1. fazi, ali Reaganovo inzistiranje na Sovjetima neprihvatljivom SDI-u unitilo pregovore u Reykjaviku 1986. Gorbaov nakon toga prihvada nultu opciju iz 1981. > 1987. predlae da osim ukidanja raketa srednjeg dometa ukinu i snage kratkog dometa > dvostruka nulta opcija temelj Sporazuma o nuklearnim snagama srednjeg dometa potpisanog u Washingtonu u prosincu 1987. prvi sporazum o smanjenju naoruanja > do tada sporazumi o ogranienju Gorbaov pozornost usmjerava na konvencionalne snage 1988. najavio smanjenje od 12% u konvencionalnim snagama SSSR-a smanjenja izrastaju u drastine revizije sovjetske vojne strategije iz ofanzivnog prelaze u defanzivan stav > umjesto straha od gubitka rata, sada se trude da uopde do njega ne doe

nova strategija nije zahtjevala odranje sfere utjecaja u Istonoj Europi > to bi ak potkopalo pokuaje unutranjih reformi > problem i trokovi subvencije Istonoj Europi > do tada im se nafta i plin prodavali po niim cijenama kraj sovjetskog nadzora nad Istonom Europom zapoeo u Poljskoj > najantisovjetska zemlja u sovjetskom bloku prisilne promjene u vlasti zbivale se 1956., 1970., 1980. 1981. nakon izvanrednog stanja rasprostranjena javna podrka, sve snanija Katolika crkva i tajna pomod sa Zapada oivile oporbu 1987. na referendumu poraene reforme vlade, 1988. iroki protesti prisiljeni liberalizirati politiku izbori u lipnju 1989. u poludemokratskoj formuli > poraavajudi rezultati za KP ipak u KP rukama ostali predsjednik, ministarstvo unutranjih poslova i obrane te donji dom, ali ne i premijer i vlada Maarska oporbu ozakonila ved u srpnju 1989. u rujnu postigla sporazum o izborima za 6 mjeseci > KP se uskoro raspada Maarska otvara granice prema Zapadu > Nijemci bjee na Zapad bez rizika Gorbaov upozorio Njemaku kako ne de podnositi represivnu politiku smijenjen konzervativni voa i sklopljena nova vlada DDR u nodi 9. na 10. studeni ukinute restrikcije za putovanje na Zapad > pad Berlinskog zida sljededi mjesec ukinut i komunistiki monopol, a u oujku 1990 najvaljeni slobodni izbori na dan pada berlinskog zida KP Bugarske smijenila svoga vou > obedala reforme i slobodne izbore > uspjeli ostati na vlasti jo godinu dana u ehoslovakoj stvari tekle bre > masovne demonstracije i opdi trajk doveli do uspostave nekomunistike vlade 10. prosinca 1989. tri tjedna kasnije voa oporbe Vaclav Havel postaje predsjednik ehoslovake samu u Rumunjskoj pad komunizma doveo do krvoprolida snage Ceausescua u Temivaru pucale na demonstratore > npve masovne demonstracije 21. prosinca 1989. vojska prua podrku demonstrantima > neuspjean pokuaj bijega diktatora > pogubljen skupa sa enom 25. prosinca na vlast dolazi Front narodnog spasa do kraja 1989. pali svi prosovjetski reimi u Istonoj Europi > ali mirnim putem(osim Rumunjske) i bez konfrontacija > Sovjeti odbacili represiju sljedede godine Sovjeti prihvatili ujedinjenje Njemake i njezino lanstvo u NATO-u Njemakoj ograniena veliina vojske i zabranjeno posjedovanje nuklearnog / biolokog / kemijskog oruja > pod pritiskom Sovjeta sporazum o ujedinjenju potpisan 12. rujna 1990., a 3. listopada provedeno ujedinjenje sljededeg mjeseca NATO i Varavski ugovor potpisali sporazum o znatnom smanjenju konvencionalnih snaga > SAD ratificirale sporazum u studenom 1991. kada vie VU nije postojao(rasputen 1. srpnja 1991., tri dana nakon SEV-a) Gorbaov istovremeno pokuavao poboljati odnose s Kinom Kina eljela samostalniju politiku i vidjela 3 prepreke > sovjetsko naoruavanje u Aziji, trupe u Afganistanu i vijetnamske trupe u Kambodi 1987. po INF sporazumu ukonjene rakete srednjeg dometa iz Azije i Europe, a Gorbaov i smanjuje broj konvencionalnih snaga u Aziji Sovjeti se eljeli povudi i iz Afganistana, no asno i da ostanu u dobrim odnosima s neutralnim Afganistanom 1988. Gorbaov najavljuje povlaenje > sporazum pod pokroviteljstvom UNa predviao povlaenje do 15. veljae 1989.

Reagan se prije sloio da de prestati pomagati meduhedine nakon povlaenja SSSR-a, ali sada zahtjeva i prestanak pomaganja afganistanskoj vladi > rat se nastavlja jo 3 godine > afganistanska vlada pada u travnju 1992. Gorbaov prisilio Vijetnamce na povlaenje iz Kambode > napustili ju do rujna 1989. do 1991. povuene i snage iz Angole > prihvadeno i osamostaljivanje Namibije pod pokroviteljstvom UN-a dogaa se u oujku 1990. u Angoli se nastavlja borba neizravno preko slanja pomodi okonano u svibnju 1991., ali nakon pobjede MLPA na izborima UNITA ponovno pokrede graasnki rat u listopadu 1992. Sovjeti povlae i snage iz Etiopije vlada pada 1991. ovakva politika pomae i miru u Srednjoj Americi, no zasluniji za to je kostarikanski predsjednik Oscar Arias Sanchez > predvodnik regionalnih mirovnih pokuaja pozvao na prekid vatre, slobodne izbore i prestanak pruanja pomodi nelegitimnim stranama regionalne vlade prihvadaju Ariasov mirovni plan 1987. sandisti pod pritiskom SAD-a i prestankom pomodi SSSR-a pristaju na izbore u veljai 1990. nakon 9 godina rata i 31 000 mrtvih, unitena privreda > sve to rezultat borbi i sankcija SAD jasno upozorio kako bi pobjeda sandista nastavila sankcije i podupiranje kontraa, a i Samozin reim postao nepopularan pobjeuje oporba pod vodstvom Violete Barrios de Chamorro u prosincu 1991. dolazi i do dezintegracije SSSR-a > uniten nacionalizmom i demokratizacijom jedni kau da je poputanje SSSR-a rezultat naoruavanja SAD-a i nemogudnosti sovjetskog pradenja toga, drugi da su 80-e donijele nove politiare svjesne da je stara politika kontraproduktivna to bi iskljuilo SAD kao izravan razlog raspada

Jerzy Holzer, Komunizam u Europi, Zagreb, 2002.; str. 138-187

XII. Desetljee stagnacije

dogaaji 1968. u ehoslovakoj pokazali kako se autonomija pojedinih drava ne odnosi na politike reforme u studenom 1968 proklamiranje doktrine Brenjeva > Bratske zemlje imale pravo vojno intervenirati ako je ugroen socijalizam i zajedniki interesi Varavskog ugovora na Zapadu se pomiruje s doktrinom Brenjeva i podjelom Europe na interesne sfere potkraj 60-ih odustaje se od reformi koje je zapoeo Kosigin kao premijer tome pridonijeli redovi birokracije, ali i elite zbog iskustva s ehoslovakom 1968. i Poljskom 1970. 1971. vie nema govora o uvoenju elemenata trinog gospodarstva vrada se tradicionalnom jaanju uprave i nadzora, s dodatkom uvoenja modernih tehnologija 1973. djelomina decentralizacija zamijenom vertikalnog upravljanja horizontalnim SSSR doivljava velike poraze, ak i na podruju zadravanja vojne modi dvostruki poraz Egipta 1967. i 1973. kojeg je podravala protiv Izraela poraz i u utrci istraivanja svemira SAD 1969. spua ljude na mjesec

SSSR vidi priliku pristupu tehnologiji Zapada u politici koegzistencije prvi korak sporazumi sa SR Njemakom 1970. puni procvat te politike 1975. u Helsinkiu europske drave, SAD i Kanada potpisale deklaraciju Konferencije o europskoj sigurnosti i suradnji I. Europa dobila transfer tehnologije, kredite, kapital itd. no Istona Europa morala potivati temeljna ljudska prava emu se nije pridavalo previe pozornosti na poetku, no kasnije jaka javnost postala najvedi problem komunista gospodarske mogudnosti proizale iz politike koegzistencije slabo iskoritene u SSSR-u neefleksibilno gospodarstvo, osim vojnog u Maarskoj Kadar ved ranije zapoeo gospodarske reforme i ograniavanje represije u zemlji vladao mir, plade rasle, gospodarstvo biljeilo uspjehe, vanjska politka prema uputama SSSR-a polovicom 70-ih reforme zaustavljene energetska kriza na Zapadu ipak pokazala slabost maarskog gospodarstva > zemlja zaduena, pojaava se kontrola i zaustavlja rast plada krajem 70-ih najavljene nove trime reforme i modifikacija izbornog zakona koji bi dao odreene mogudnosti selekcije kandidata te osamostaljenje sindikata pojavljuje se i oporba sastavljena od intelektualaca vlast nekad represivna, nekad liberalna u Poljskoj Gomulka 1970. poduzima promjene objavljuje odluke koje trebaju zapoeti gospodarske reforme i prekinuti stagnaciju ograniuju se izravne naredbe odozgo u korist kompliciranih koje bi trebale pokazati sposobnost poduzeda > u tome nema puno trinih elemenata smanjuju se subvencioniranja proizvoda opde upotrebe, a neznatno povedavaju plade reforme dovode do opdeg pada standarda zapoinje trajk u brodogradilitu Gdanjska u njih pucaju slube sigurnosti > zapoinju krvavi nemiri u primorju Gomulka smijenjen na vlast dolazi Gierek uz odobrenje iz Moskve Gierek osudio upotrebu oruja od strane slubi sigurnosti i vojske te najavio promjenu partijske linije simbolino se sastao s trajkaima i zatraio od njih pomod > vlasti prestaju s povedanjem cijena narednih godina Poljska zemlja gospodarskog uda > Gierek popularan > uklanja konkurenta Moczara te ostvaruje tehnokratski program politika koegzistencije omogudila uvoz zapadne robe s kreditima energetska kriza i slom svjetske konjukture jo vedi udarac za Poljsku, nego za Maarsku gospodarstvo opteredeno otplatom duga > opasnost sloma dovodi do trajkova > brutalno ugueni, ali bez oruja u unutarnjoj politici u polovici 70-ih liberalizacija politiari se zbliavaju s njemakom socijal-liberalnom koalicijom i Zapadom > to pladeno lojalnodu Moskvi napetosti u intelektualnim i studenskim krugovima zbog ustava u kojem Poljska u neraskidivom prijateljstvu sa SSSR-om > odgovor na proteste represijom 1976. osnovan Komitet obrane radnika ilegalan, ali javno djelovao > Gierek u bezizlaznoj situaciji zbog potrebe odravanja dobrih odnosa sa Zapadom opoziciji doputeno djelovanje kraj 70-ih dilema izmeu represije i ustupaka > produbljiva se gospodarski kaos i inflacija, vidljiva korupcija

unutar KP sukob dvije tendencije tendecija vrste ruke i obrauna s opozicijom i tendencija sporazuma s intelektualcima i Katolikom crkvom te daljne liberalizacije DDR odabrala drugi put Ulbrichtov nasljednik Erich Honecker nastavio velike represije i indoktrinaciju > DDR priznat i od Zapada, ojaao njegov poloaj unutar sovjetskog bloka Honecker elio biti prvi partner Moskve i DDR uvozio tehnologiju sa Zapada, ali nije odustao od administrativnog upravljanja DDR uspjeno izlazi iz problema 70-ih godina > nezadovoljni puteni da odu u SR Njemaku u gospodarstvu SR Njemaka pruala pomod > socijal-liberalna koalicija SR Njemake vjerovala da treba jaati meunjemake odnose kako bi sauvala asne za ujedinjenje u Rumunjskoj Ceausescu pristalica centralnog upravljanja gospodarstvom, forsira velika ulaganja u industriju > slom gospodarske ravnotee sredinom 70-ih ne prekida investicije, ali sniava plade i pogorava opskrbu graana jo uvijek velike represije i indoktrinacija > kao naknada se navodila neovisnost zemlje > suprotstavljanje SSSR-u 1968. i 1972. najmanje se stvari dogaalo u ehoslovakoj i Bugarskoj u Pragu Husak poziva na demokratizaciju, ali represijom dolazi do tiine, Slovaka podreena vodstvu na ijem elu sada stoji Slovak 1977. mala skupina intelektualaca potpisuje Kartu 77 > vodila proteste, podvrgnuta represiji 1969. > pojaava se administrativno upravljanje gospodarstvom i uklanjaju se trini mehanizmi tijekom prakog proljeda > u drugoj polovici 70-ih sve vedi gospodarski problemi,slini kaos u ostalim zemljama bloka Bugarska nije doivjela potres kakav su za ehoslovaku bili u 1968. mogla dopustiti liberalizaciju > daleko vie slobode govora od Maarske ili Poljske 60-ih vjerno provodili Kosiginove reforme, no kako su povuene u Moskvi tako i u Bugarskoj 70-e godine utnje u Jugoslaviji separatistike tenje Hrvata dovele do 1971. kada Tito pokazuje jasne granice u decentralizaciji i smjenjuje suvie samostalno hrvatsko vodstvo, a uskoro slino i sa srpskim i slovenskim vodstvom 1974. prihvaden novi ustav koji povedava samostalnost republika i autonomnih pokrajina jugoslavensko gospodarstvo bolje povezano sa svjetskim od onoga u sovjetskom bloku cvalo u doba konjunkture 1980. Titova smrt > otvara novo doba u povijesti Jugoslavije meu zapadnoeuropskim partijama nasnaniju poziciju imali talijasnki komunisti generalni sekretar od 1972. Enrico Berlinguer > pristaa eurokomunizma na izborima 1976. najvedi uspjeh, 1/3 glasova ponadali se koaliciji s krdanskim demokratima neuspjeh zbog vanjskih(SAD) i unutarnjih otpora > KP ne odustaje od svojih revidiranih svjetonazora, 1979. ak prihvadaju lanstvo Italije u NATO-u nakon stvaranja koalicije socijalista i krdanskih demokrata komunisti pruaju sve jai otpor > organizirali i trajkove i uline demonstracije francuski komunisti stvaraju strategiju bloka ljevice koji bi konkurirao bloku desnice prihvatili i socijaliste samo kako bi izali iz vjene oporbe > 1972. odredile zajedniki program djelovanja > KP podravala osamostaljenje Francuske i jaanje nuklearnog programa KP vremenom odustaje od diktature proleterijata i kritizira nedemokratinost SSSR-a, a zbliava se i s eurokomunistima

1973. i 1974 na izborima(parlamentarnim i predsjednikim) pobijedila desnica > KP nije ojaala, ali jesu socijalisti i njihov voa Mitterland 1978. blok se raspada na inicijativu KP > socijalisti po prvi puta snaniji od KP KP odustaje od eurokomunizma i podrava SSSR invaziju Afganistana Grka, Portugal i panjolska 70-e razoarenje za tamonje KP > na izborima grka KP ostvaruju 9-12% glasova portugalska KP ulaze u vladu nakon revolucije karanfila 1974. s liderom Alvarom Cunhalom > do rujna vlast preuzimaju radikalni oficiri iz KP > tendencija osvajanja i zadravanja vlasti silom kao na Kubi 1975. neuspjeli udar antikomunista dovodi do daljnje radikalizacije KP > parcelizacija zemljoposjeda i nacionalizacija banaka izbori u 1975. zavrili porazom za KP osvojili samo 17% glasova nisu se mirili s takvim rezultatima, pokredu teroristike akcije, prijeti izbijanje graanskog rata > u studenom pokuan dravni udar, ali nije uspio sljedede godine dobijaju 14%, a 1979. 19% > vaan element politikog ivota, ali ne na vlasti panjolski komunisti kritizirali SSSR od invazije u ehoslovaku > nakon Francove smrti u drugoj polovici 70-ih bili spremni i na demokratizaciju 1977. prije parlamentarnih izbora KP legalizirana, ali dobili samo 9% > lider KP Santiago Carrillo odgovorio jo vedim promjenama osamostaljivanje od Moskve, naputanje lenjinizmom, suradnja s socijalistima itd. grka, panjolska i portuglaska partija sve tri nakon sloma diktatorskih reima bile nesposobne preuzeti vlast, ali zauzele vano mjesto u politikom ivotu zemlje

XIII. Propadanje komunizma

propadanje komunizma zapoinje u Poljskoj dogaaji 1956., 1968., 1970. i 1976. > Gierekova ekipa nemodna prema sve dubljoj krizi 70-ih za promjene bila potrebna politika volja irokih krugova aparata i suglasnost stanovnitva koje bi kraktorono moralo podnijeti dodatan teret nije bilo ni jednog od toga dvoje 1980. Gierekova ekipa shvada opasnost pokuali razrijeiti roadama i obedanjima, olako shvatili trajkove u srpnju > povedali plade trajkaima to je potaknulo trajkove u drugim poduzedima u kolovozu trajkovi izbijaju u primirju > potkraj mjeseca partijsko vodstvo pristao potpisati sporazume koji predviaju nastanak nezavisnih radnikih sindikata KP vjerovala kako je to privremeno, no sindikati dobili na snazi i vrili sve vedi pritisak > pokret Solidarnosti nakon potpisivanja sporazuma smijenjen Gierek > brojne promjene u vodstvu KP ojaalo poloaj pristaa gospodarskih reformi i liberalizacije sustava > i oni protiv trajnih sindikata u studenom 1980. > poinju ripreme za uvoenje ratnog stanja plan razbijanja Solidarnosti

poljsko vodstvo odgovaralo eljama SSSR-a koje se bojalo ponovno izravno intervenirati nakon Maarske i ehoslovake te zbog poljske netrpeljivosti prema Rusima i loeg gospodarskog stanja SSSR-a no u Poljskoj postojao dio zagovornika intervencije, a odravali ih i istononjemaki i ehoslovaki komunisti koji su se pribojavali razvoja situacije u Poljskoj 1980.-1981. razvilo se par aspekata bitnih za povijest komunizma razbijena klasna ideologije jer su upravo radnici bili glavna snaga suprotstavljanja; poljuljan KP monopol na javnu djelatnost i upravljanje medijima masovnog priopdavanja; izala na vidjelo slaba disciplina unutar KP u veljai 1981. premijer postaje general Wojciech Jaruzelski poetak preuzimanja vlasti od strane vojnika > u listopadu Jaruzelski i prvi sekretar CK > planovi unitenje Solidarnosti poprimaju konkretne oblike s 12. na 13. prosinca 1981. uvedeno ratno stanje > vrhovnu vlast preuzima vojna hunta > internirano nekoliko tisuda aktivista Solidarnosti, prekinuta civilna telefonska mrea i zabranjeno kretanje stanovnitva izvan mjesta prebivanja u trajkaka poduzeda upudene naoruane jedinice > trajk uguen silom u rudniku ugljena Katowicama ubijeno 9 rudara pacifikacija nije dovela do restauracije komunistike ideologije i do propasti represivnih sustava ili izgradnju elastinije i disciplinarnije organizacije od KP KP nedosljedna istke u medijima i pravosuu, ali liberalizacija u znanosti i kulturi bila potrebna neutralizacija Katolike crkve traila prestanak progona i proirenje sloboda 1984. ubojstvo svedenika Jerzyja Popieluszka zavrilo javinim suenjem pripadnicima slube sigurnosti presedan > u prethodnim desetljedima za takve zloine nikada nisu odgovarale osobe iz dravnog aparata > kompromitirana poljska sluba sigurnosti novo stanje SSSR i zemlje sovjetskog bloka prihvatile bez vedih pobuna > nisu eljeli sankcije Zapada proglaenje ratnoga stanja pradeno obedanjima o skoranjoj gospodarskoj reformi pokazalo se kako vlast nema konkretnih planova neke se promjene pojavile tek u drugoj polovici 80-ih > povedana samostalnost dravnih poduzeda i otvorena mogudnost privatne gospodarske djelatnosti mnogi komunisti iz dravnog aparata prelivali se u privatni sektor nastajala komunistika bogatstva kojima su pogodovale veze s kolegama jo uvijek aktivnih u aparatu 1986. objavljeno putanje na slobodu svih politikih zarobljenika, ilegalne publikacije posvuda prisutne, a antikomunistika opozicija obnovila svoje podzemne strukture za to vrijeme u SSSR-u 1982. umire Brenjev, nasljeuje ga Andropov, do tada na elu KGB-a > SSSR u dubokoj krizi, a SAD zapoeo ponovnu utrku u naoruanju s Reaganovim vodstvom Andropov nagovijestio reforme, poeo i njihove pripreme no umire u veljai 1984. nasljednik Konstantin ernjenko takoer star i bolestan, a jo slabiji od prethodnika u zemljama komunistikog bloka > dogaaji u Poljskoj doveli do vede opreznosti kod poduzimanja reformi, a odgaanju istih doprinosila i situacija u Moskvi u Maarskoj stagnacija imala manje rigidno funkcioniranje gospodarstva i vedu slobodu govora, ali odustalo se od brojnih planova iz 70-ih

u Rumunjskoj jo uvijek komunistiki sustav u nacionalistikoj varijanti > unitena ravnotea u gospodarstvu, ivotni standard opadao, sve snanija nacionalistika propaganda, diskriminirane nacionalne manjine, izgraen kult Ceausescua, kontrola i represija stanovnitva koje podsjedaju na razdoblje staljinizma... Jugoslavija u tekodama Titova smrt, zaivio ustav iz 1974. koji omogudava republikama veliku samostalnost, teko odravanje ravnotee vienacionalne drave u novim uvjetima kolektivnog vodstva > krhka ravnotea sustava zapadni komunisti, posebno talijanski, podravali eksperiment Solidarnosti > napetosti izmeu KPI i SSSR-a Francuzi podjeljeni izmeu podrke i kritike Solidarnosti > slubeno KPF suzdrana na izborima 1981. dobila samo 16% glasova > ula u koaliciju sa socijalistima i predsjednikom Mitterandom KPF zauzela udan poloaj kritizirali eurokomunizam stajudi na stranu SSSR-a, ali podravali odluke socijalista o ulasku Francuske u NATO i sl. 1983. francuska vlada sve vie se okrede prema neoliberalizmu KP naputa vladu tek nakon izbora na Europskom parlamentu gdje imaju do tada najgori rezultat(11%) i uviaju kako im nova politika ne donosi popularnosti u SSSR-u 1985. umire ernjenko nasljednik Miahail Gorbaov > najmlai lan sovjetskog vodstva > ideja o inteligenciji i energiji mladoga voe potaknula nadu u prevladavanje krize > naredne godine okazale upravo suprotno Gorbaov najavio promjene u vanjskoj i unutranjoj politici prvi potezi u paroli ubrzanja bili protiv alkoholizma > bio velik problem u SSSR-u, ali mu donio nepopularnost kod muke populacije i nije vodio rjeavanju osnovnih problema drave druga parola preureenja(perestrojka) elio potaknuti gospodarski rast preko povedanja produktivnosti, kvalitete i discipline rada, modernizacije te preusmjeravanja vojne industirije na civilno djelovanje(potreba meunarodnih akcija u ogranienju naoruanja) bitan poticaj ovoj kampanji bila i tragedija u ernobilu u travnju 1986. Gorbaov dobijao podrku slubi sigurnosti, ali tihi otpor KP da bi oslabio protivljenje reformama zapoeo novu parolu javnosti(glasnosti) oduevljenje u intelektualnim krugovima > morao ublaiti svoj poziv jer je cilj ove parole bila pomodi paroli perestrojka a ne odbaciti komunistiku prolost raaju se dvije struje 1) za kritiku cijele sovjetske prolosti, a time i sadanjosti te naruavanje pravila sustava; 2) za odustajanje od glasnosti i ograniavanje perestrojka na korekciju sustava Gorbaov baen izmeu dvije krajnosti unitavanje dogmi komunizma postao jedini put prema reformama 1987. Gorbaov pristaje na potrebu revizije sovjetske povijesti > vratio se Hruovom otrom tonu kritike Staljina, a od 1988. i Brenjeva skupa inili pola stoljeda povijesti SSSR-a Gorbaov priao o povratku lenjinizmu nejasan sadraj toga pojma 1987. hvalio kolektivizaciju kao veliko postignude, no 1988. predloio osamostaljenje subagregata u kolhozima i sovhozima, a 1989. poeo uvoditi zakup zemlje poljoprivrednih kombinata jednopartijski sustav ostajao je neosporivom dogmom, no Gorbaov je davao i neprecizne izjave o demokraciji i socijalistikom pluralizmu govorilo se i o vladavini prava nedostajala pravna regulacija koja bi ju osigurala

Gorbaov proveo velike personalne promjene u partijskom i dravnom aparatu prvenstveno se odnosi na vodede kadrove no Gorbaov se nije rijeio protivnika > mjesto starih zauzeli novi najaktivniji Jegor Ligaov, lan Politbiroa i sekretar CK > elio ograniiti perestrojka Gorbaov pokuavao biti posrednik izmeu konzervativnih lanova sovjetskog vodstva i radikalnog predstavnika reformatora, sekretara CK i efa moskovske partije Borisa Jeljcina 1987. Gorbaov pristao na uklanjanje Jeljcina s utjecajnih funkcija u KP iako su se personalne promjene slabo se doticale sluba sigurnosti, ipak revizija povijesti podsjetila na ulogu NKVD-a u represijama za staljinizma novinari ohrabreni poeli objavljivati nepravilnosti u radu lokalnih organa sigurnosti ef KGB-a ebrikov sve se vie udaljavao od Gorbaova > 1988. premjeten na mjesto sekretara CK > formalno via funkcija, no manje mogudnosti djelovanja KGB preuzeo Vladimir Krjukov > uivao povjerenje Gorbaova Crvena armija > nala se u oslabljenoj poziciji > tome doprinosi nemogudnost pradenja SAD-a u utrci naoruanja te rat u Afganistanu pokrenut na inicijaciju vojske koji se loe razvijao zbog stanja u vojsci vanjska politika usmjerena na koegzistenciju sa Zapadom odustanak od ofenzivne vojne strategije > pristaju na zaustavu utrke u naoruanju i djelomino razoruanje, odustaje od imerijalnih utjecaja 1988. meunarodni enevski ugovor > pristaje se na povlaenje iz Afganistana > otvara vrata poboljanju odnosa sa Zapadom i Kinom Gorbaove parole ne daju vidjljive rezultate u gospodarstvu 1988. u ljetu saziva partijsku konferenciju > planirao dovesti do izbora CK sklonog provoenju reformi te zapoeti strukturne promjene u dravi > prvi dio plana nije uspio drugi dio plana uveden u ivot 1989. sovjetima predana vlast u cijelom SSSR-u , savezne republike trebale imati vedu samostalnost, lokala uprava viestupanjska > ogranienje uloge KP iako je predsjednik vrhovnog sovjeta ujedno bio generalni sekretar KP ulogu predsjednika Vrhovnog sovjeta uzima Gorbaov jo prije njegovog formalnog osnivanja novi izborni zakoni poticali opdu aktivnost, no i dalje zadravali kontrolu KP nad tijekom dogaaja na izborima trebalo biti izabrano 1500 delegata + 750 delegata koje bira KP = Kongres narodnih delegata koji se sastaje jednom godinje > bira parlament, odnosno Vrhovni sovjet izbori za Kongres odvili se u oujku 1989. > prvi puta osigurana tajnost glasova, a moglo se glasovati za nekoliko(do 12) kandidata vlasti nisu mogle odrati obvezujudi poredak na dva podruja: u pribaltikim republikama i Zakavkazju masovne demonstracije u prvima, a u drugim i rast meunacionalnih sukoba, posebice izmeu Armenije i Azerbedana teko za redi jesu li Gorbaove reforme imale anse biti realizirane Gorbaov nije uzeo u obzir utjecaj svoje politike perestrojka na zemlje sovjetskoga bloka koje su se pokazale manje stabilnima od SSSR-a njima Gorbaov daje dvojne signale u lipnju 1896. u Varavi nadovezuje se na doktrinu Brenjeva, a u studenom u Moskvi potie drave na samostalnije djelovanje ovaj drugi odnos budi oporbene skupine u mnogim zemljama > aktivnije opozicije u ehoslovakoj, DDR-u, a sve se vie javljaju i u Bugarskoj i Rumunjskoj

1987. Poljsku posjeduje papa Ivan Pavao II. > slabost komunistikog utjecaja > JAA Solidarnost, vlasti se ne mogu odluiti izmeu represija i ustupaka 1987. vlast gubi referendum kojim su trebale poeti velike i potrebne reforme gospodarstva jo jedan dokaz slabosti sustava slabljenje vlasti prate valovi trajkova 1988. iako neusporedivi s onima 1980.-81, vlasti odluili na kompromis sa Solidarnodu pojavljuje se pojam okrugli stol > trebali se susresti predstavnici KP i ilegalne Solidarnosti te donositi zajednike odluke > takvi postupci doneseni uz suglasnost Moskve novi premijer postaje Mieczyslaw Rakowski smatran pristaom reformi > bio arhitket nove politike linije, ukljuujudi i okruglog stola > Gorbaov bio blagonaklon prema njemu dio komunista u Poljskoj bio protiv okruglog stola i legalizacije Solidarnosti > ali na sjednici CK u prosincu 1988. ne donosi se rjeenje > priznao okrugli stol tek sljededeg mjeseca, pod prijetnjama Rakowskog i Jaruzelskog da de dati ostavke pregovori okruglog stola zapoinju 6. veljae 1989. poetak propadanja komunizma paralelono pribliuje se i pad sustava u Maarskoj dva impulsa za to > 1. potreba prevladavanja stagnacija gospodarsvta i jaanje korupcije od 1986. dio komunista trai radikalne reforme, prihvadaju se 1988. pod nazovim Plan A 2. impuls posljedica povijesti glasnosti dovela do njezine revizije te nove ocjene dogaaja 1956. > davali legitimaciju Kadaru, ali nakon njegova odstupanja s vlasti 1988. otvara put novim revizijama > pritisak na nasljednika Karoly Grosz pritisak uspjeva donijeti reviziju i politiki pluralizam u veljai 1989. u ostalim zemljama > opdi raspad sustava, zemlje odbijaju slijediti sovjetsku politiku > samo u DDR-u otvorene kritike perestrojka i glasnosti, ai slian stav imala i vodstva drugih zemalja u ehoslovakoj smijenjeni simpatizeri Gorbaova; Rumunjska dobija sve vede kritike SSSR-a; Bugarska toboe hvalila perestrojka, ali ga nije zbilja provodila u Jugoslaviji rastu nacionalne emocije, potie i dolazak Miloevida na elo KP 1986. > oslonac mu postaje vojska 1988.-89. dogaaji koji vode razbijanju drave > srpski pritisak instalira njima sklonu vlast u Crnoj Gori, a oni eliminiraju autonomne pokrajine Vojvodinu i Kosovo talijanska KP 1986. izjavila da se ni poemu ne smatra dijelom kakvog europskog pokreta > ipak se odnosi sa SSSR-om poboljavaju > sovjeti ignoriraju KPI pribliavanje socijaldemokratima i bjeanje od propadajudeg komunizma KPI na izborima 1983. drugi, nadali se skoroj pobjedi > na sljededim izborima veliki poraz francuskim komunistima jo gore > nisu imali vanijeg utjecaja na politiku zemlje > nisu imali ni podrku Moskve u panjolskoj komunisti posvaani i razdijeljeni, u Portugalu u oporbi, u Grkoj podijeljeni na dvije partije raspad europskog komunizma

XIV. Pad komunizma

akteri pregovora iz veljae 1989. u Poljskoj nesvjesni skorih posljedica svoga djelovanja KP bila uvjerena u svoju snagu i ouvanje vlasti > eljeli skore izbore i oekivali pobjedu odluke iz pregovora predviale 65% mjesta osiguranih KP u Sejmu, a samo 35% mjesta u Sejmu birano demokratski, ali sva u Senatu > Senat bio ogranienih ovlasti izborni zakon u korist KP natpolovina vedina u Sejmu osiguravala im vodeda mjesta Solidarnost legalizirana > bili dio reformi > Poljska treba krenuti prema trinom gospodarstvu, slobodi gospodarskih inicijativa te radnikoj i lokalnoj samoupravi suprotno oekivanjima lipanjski izbori 1989. zavrili porazom KP izborni zakon povedao gubitak jer je Solidarnost dobila sve mandate koji su se popunjavali slobodnim izborima(osim jednog) dotadanji saveznici KP poput Poljske seljake stranke i drugih prokomunistikih organizacija izabrani sukladno izbornom zakonu kao uvari starog poretka, ali sad izraavali samostalnost ipak Jaruzovski izabran za predsjednika > elio povjeriti KP formiranje vlade, no to nemogude > Solidarnost shvatila svoju mod i nedostatak legitimnosti KP, a bivi saveznici KP eljeli emancipaciju kako bi se spasili s broda koji tone u kolovozu 1989. sklopila se parlamentarna vedina sklopljena od Solidarnosti i bivih partnera KP > premijer postaje Tadeusz Mazawiecki komunisti ipak trebali sudjelovati u vladi > dobili resore unutarnjih poslova i obrane dobili to samo zahvaljujudi strahu nove vlade od Moskve potkraj godine izglasanjem novog ustava Poljska postaje zemlja narodne demokracije > uvode se i gospodarske promjene prema slobodnom tritu i privatizaciji > tzv. plan Balcerowicza, po tadanjem ministru financija pozicija KP u vladi slaba > masovna erozija lanova iz KP, trai se transformacija ili ukidanje potkraj sijenja 1990. Poljska ujedinjena radnika partija prestala postojati > nasljednica preuzela naziv socijaldemokracije > narednih mjeseci nestaju komunisti iz vlade, a uskoro i Jaruzelski daje ostavku sustav propao, njegovi predstavnici izgubili vlast slino bilo i u drugim zemljama najbre reagirala Maarska > u veljai 1989. KP priznaje 1956. kao revoluciju i ristaje na pluralizam u svibnju 1989. uklonjene prepreke na maarsko-austrijskoj granici(dio eljezne zavjese) u srpnju 1) pokrenuti pregovori KP i oporbe; 2) pokopan Imre Nagy 3) ograniena vlast efa KP Grosza maarski okrugli stol zavrava u rujnu > ustupci jo vedi od poljskih > pravi demokratski izbori za parlament! > samo se predsjednik parlamenta birao prije izbora i taj trebao biti lider reformistikih komunista > Imre Pozsgay oporba ne pristaje ni na takav kompromis > na referendumu ljudi glasovali za izbor predsjednika nakon izbora> u oujku 1990. pobjeda opozicije na izborima poraeni odbacili komunizam > ved u listopadu 1989. KP rasputena, a osnovana socijaldemokratska partija koja je odbacila komunistiki program > dobili 9% glasova Poljska i Maarska izravno utjecale i na propast komunizma u DDR-u ved 1988. ak se i u Gorbaevom krugu razmiljalo o ujedinjenju Njemake

u ljeto 1989. tisude stanovnika DDR-a preko Maarske prelazilo u Austriju(vano spomenuto uklanjanje repreka na granici) ili u Poljsku > masovni bijeg poljuljao sustav u DDR-u od rujna 1989 demonstracije oporbe > u listopadu Gorbaov poziva DDR na reforme > sve jai protesti, KP podjeljenja izmeu onih za guenje protesta i onih za ustupke > ef KP Erich Honecker, lider vrste ruke ipak poputa 8. studenog komunisti objavili dozvolu putovanja u inozemstvo > nije donijelo smirenje, sljedede nodi masovno bjeanje preko zida u zapadni Berlin, sve vedi pritisci protiv KP u prosincu i u DDR-u zapoinje okrugli stol > u sjeni sve vedih zahtjeva za ujedinjenje sa SR Njemakom dogovoreno jedino odravanje demokratskih izbora KP se slino kao u Poljskoj i Maarskoj odrie svojih komunistikih korijena i uzima naziv Partija demokratskog socijalizma > nije joj puno pomoglo na izborima u oujku 1990. Gorbaov jo prije izbora prihvatio ujedinjenje Njemake najvede ubrzanje imali dogaaji u ehoslovakoj jo poetkom 1989. provoena tipina represivna politika, oporbeni voa Vaclav Havel osuen na 10 mjeseci zatvora, potkraj listopada dolo do demonstracija, ali ih policija rastjerala eksplozija nastupila nakon pada berlinskog zida tjedan dana kasnije ulice Praga pune demonstranata > jo jedna uspjena intervencija policije opozicija organizirana oko Karte 77. preuzela organizaciju > surostavile se komunizmu > u ekoj osnovan Graanski forum, a u Slovakoj (neto kasnije) Drutvo protiv nasilja sve vede demonstracije 22. studeni poinju pregovori s oporbom > nema ustupaka, oporba poziva na opdi trajk > do prosinca pokrede se okrugli stol kompromis sklopljen nakon dva dana prividan uspjeh komunista > trebali u vladi imati premijera i nekoliko ministara > imenovao je Husak Parlament za predsjednika izabrao Dubeka, osuivanog za prako proljede, a uskoro Husak daje ostavku i predsjednik postaje Vaclav Havel ehoslovaki kompromis kratkotrajan premijer i neki ministri napustili KP i prili Graanskom forumu KP nije(kao drugdje) odustala od svoga naziva iako je ublaila stavove > na izborima 1990. ostvaruje 13% i prelazi u oporbu u Bugarskoj od rujna 1989. signali nezadovoljstva, u studenom Todor ikov, ef KP, dao ostavku te vlast preuzimaju pristalice poputanja oporbi poetkom 1990 otvara se okrugli stol dogovoreno uvoenje graanskih sloboda i demokratskih izbora 1990. pobjeuju postkomunisti(nasljedili KP, odrekli se njezinih vrijednosti) postkomunisti dobili preko 50% glasova, ali bili nejedinstveni > oporbeni voa elju eleva izabran za predsjednika tek nakon izbora 1991. oporba uspjela potisnuti bivu KP u oporbu Rumunjska za razliku od ostalih doivjela krvavu revoluciji Ceausescu i KP nisu se eljeli odredi vlasti > u prosincu 1989. u Temivaru masakrirani demonstranti etriri dana kasnije Ceausescu sazvao manifestaciju za podrku umjesto toga dobio prosvjedni miting u kojem se vojska ukljuila u borbu protiv njega vlast preuzela Fronta narodnog spasa koju je odrala vojska > na vrhu jo uvijek istaknuti komunisti poput Iona Iliescua Ceausescu i njegova ena uhideni tijekom bijega i strijeljani, ostatak kadra siguran

ovakvo stanje u bivem sovjetkom bloku vodilo i do propadanja nadnacionalnih struktura 1990. zahtjevi za rasputanje SEV-a i Varavskog ugovora > SEV rasputen u rujnu 1991., a VU u veljai 1991. > u stvarnosti ved dugo ne postoje u Albaniji 1989. KP pokrenula reforme > nije ju uspjelo spasiti poinju prosvijedi, u ljeto 1990. ljudi prodiru u ambasade i trae azil i mogudnost naputanja zemlje u prosincu 1990. demonstracije u Tirani prisilile KP na ustupke > uvedena politika sloboda i najavljeni parlamentarni izbori > organizira se opozicija na izborima u proljede 1991. KP osvojila vedinu > u lipnju se proglasili socijalistima i smijenili staro vodstvo, zagovaraju trino gospodarstvo itd. > tek mali dio se odvaja i osniva KP socijalisti optuivani za krivotvorenje izbora pod pritiskom stvara se koalicijska vlada socijalista i antikomunista, a u oujku 1992. na novim izbrima socijalisti konano gube u Jugoslaviji 1989. zaotravaju se nacionalni sukobi i jaaju centrifugalne tendencije u rujnu 1989. Slovenija tai neovisnost, u veljai 1990. raspada se SKJ > uvodi se pluralizam i provode izbori u Sloveniji u travnju 1990. pobjeuje demokratska opozicija, dva mjeseca kasnije odbacila federativni sustav i najavila proglaenje nezavisnosti > Milan Kuan, voa postkomunista, prvi predsjednik Slovenije u Hrvatskoj pobijedio Franjo Tuman > Hrvatska podravala Sloveniju u zahtjevima za konfederaciju > snano se naglaava nacionalni karakter drave najvedi poraz komunisti doivjeli potkraj 1990. u BiH > osvojili 10% mandata u ostalim zemljama komunisti bolje proli > u Makedoniji formirali vladu, a predsjednik postao kiro Gligorov > Makedonija nastoji zadrati reorganiziranu Jugoslaviju bojedi se siromatva, Albanaca i Grka u Srbiji komunisti izali na izbore kao socijalisti s nacionalistikom propagandom > osvojili vedinu u parlamentu zbog izbornih zakona > predsjednik postaje Miloevid u Crnoj Gori komunisti ne odustaju ni od svoga naziva i osvajaju veliku vedinu u Beogradu i dalje funkcionirala jugoslavenska vlada jedini njezin instrument JNA > u listopadu sukobljavaju se Hrvatska i Slovenija s konfederativnom i Srbija i Crna Gora s federativnom idejom u lipnju 1991. Hrvatska i Slovenija proglaavaju nezavisnost > prvi sukobi u Sloveniji, ali uskoro se Beograd miri s gubitkom, ali ne i Hrvatske > problem srpska manjina dolazi do krvoprolida epicentar sukoba u BiH polovica stanovnitva muslimani, ostalo Hrvati i Srbi > borbe prestaju tek intervencijjom meunarodne zajednice 1999. tragini dogaaji na Kosovu u SSSR-u komunizam preivio tek neto due od ostatka Istone Europe u oujku Gorbaov proglaen predsjednikom s vedim ovlastima zakazala Perestrojka u ekonomiji, Gorbaov se nije okretao trinom gospodarstvu > zbog toga zapele promjene > plansko gospodarstvo u rasulu, 1990. depresija poprima katastrofalne razmjere u iskazivanju samostalnosti istiu se baltike skupine > u prvoj polovici 1990. odrani demokratski izbori na kojima pristae nezavisnosti pobjeuju i formiraju vlade ruski dio stanovnitva to pokuao zaustaviti > Moskva izbjegavala zauzimanje jasnog stava vojska se sprema za intervenciju u Viliusu dolo do krvavog masakra > Gorbaov uti

druga skupina centrifugalnih sila zakavkaske drave > vojska tamo otvorenije djeluje > krvavo intervenira u travnju 1989. u Tibilisiju, a u sijenju 1990. uvodi red u Bakuu nakon progona koji Azerbedanci vre nad Armencima > vojska radi masakr Armenija i Gruzija unato pritiscima proglaavaju neovisnost 1990. drugdje se zahtjevale samo vede samostalnosti republika sve se vie istie i irenje demokratskog programa u Rusiji > posebice u Moskvi > demokratska oporba vrila na Gorbaova pritisak za uvoenje trinih reformi 1989. organizirala se u Meuregionalnu skupinu delegata postojali i protivnici perestrojke u veljai 1990. osnovana frakcija Kongresa delegata Savez > okuplja konzervativce koji povod djelovanu nalaze u centrifugalnim tenjama Gorbaov saziva kongres partije u srpnju 1990. > na njemu dominrali konzervativci te KGB i vojska > Gorbaov zadrao poloaj, ali njegovi suradnici napustili vodstvo partije uloga voe demokratske opozicije pripada Jeljcinu > 1990 izabran za predsjednika Vrhovnog sovjeta Ruske Federacije demonstrativno ju napustio u srpnju iste godine Jeljcina prate i drugi > bio suprotnost neodlunom Gorbaovu, ak i podravao baltike zemlje u zahtjevima za neovisnost Gorbaov u travnju uspio uvjeriti Jeljcina i lidere ostalih republika da potpiu izjavu o reorganizaciji SSSR-a > 9 republika trebalo izraditi bududi sporazum o federaciji predsjednik se naao u sukobu s vodedim predstavnicima vlade, KGB-a, vojske > eljeli pod svaku cijenu sprijeiti raspad komunistike velesile pripremljeni pregovori o federaciji trebali biti potpisani 20. kolovoza 1991. dan Gorbaov u Krimu vojska zauzima Moskvu i pokuava izvriti pu > neuspjeh za to zasluni otpor Jeljcina koji se zabarikadirao u zgradi parlamenta; odlunost stanovnitva koji su izali na ulice; nesposobnost organizatora pua > nisu se bili spremni posluiti silom(suprotno tradiciji); odbijanje dijela vojske i sluba sigurnosti na pridruivanje urotnicima nakon dva dana urotnici izolirani i uhideni > Gorbaov se vratio u Moskvu i prekida s KP komunisti prestaju vladati SSSR-om u mnogim republikama KP rasputana > raspustili ju bivi komunisti s najviih poloaja > zagovara se viestranaka demokracija ne spominje se reformirana federacija u prosincu 1991. Rusija, Bjelorusija, Ukrajina, a kasnije drugih osam republika(osim baltikih i Gruzije) osnivaju Zajednicu Nezavisnih Drava > nemaju drugih centralnih tijela osim vojske prestaje postojati Sovjetski Savez, a Gorbaov odlazi u povijest skupa s njim u ostatku Europe KP se odriu svojih korijena talijanska KP s liderom Achille Occhetto u studenom 1989. najavljuje promjenu naziva i simbola > do 1991 postaju dio Socijalistike internacionale ostao dio komunista u Demokratskoj partiji ljevice najjaa i jedina preostala partija Zapada slino u Finskoj, vedskoj, Nizozemskoj, VB; u Norvekoj se KP sama rasputa, a u ujedinjenoj Njemakoj malobrojni zapadnonjemaki komunisti prelaze u istonjonjemaku Partiju demokratskog-socijalizma francuska partija slabi, ali zadrava svoj naziv i povijest, panjolska se raspada najbolje prolaze tradicionalne KP portugalska i grka

Povijest, 18. knjiga. Poslijeratno doba (1945.-1985), Jutarnji list, Zagreb, 2008.; str. 214-256; 319-355; 385-483

V. Sjedinjene Amerike Drave: od Trumana do Clintona

SAD dostigao poloaj gospodarske prevlasti nakon WW1, a nakon WW2 ga i dodatno uvrstio pad modi europskih drava > SAD privreda i ekonomija ojaala tijekom WW2 SSSR se opire SAD globalizmu zapoinje otro politiko-ideoloko sueljavanje u kasnim 40-im > dvije sile promatrale svijet kao podijeljeno podruje utjecaja bipolarnost potaknula politiku, gospodarsku i kulturoloku integraciju SAD-a, Europe i Japana SAD na elu znanstvenog i tehnolokog napretka, a privlai i najvede svjetske umove u unutranjem planu sustav socijalne pomodi i dravno reguliranje ekonomije i drutvenog ivota iz FDR doba postali sastavni dio amerikog ivota prihvadenje keynesijanske teorije za uspostavu ravnotee u gospodarstvu vlada glavni financijski izvor za istraivanja i jamac pravila na tritu(poopdeno teorija vladina interveniranja u gopsodarstvo) od poetka 60-ih do kraja 80-ih poloaj SAD-a se polako mijenja smanjuje se ekonomskopolitika prevlast zbog razvoja Europe i Japana > atlanska integracija(SAD-Europa) slabi nakon 50-ih u gospodarstvu Kennedy i Johnson povedavali javne trokove(intervencija u Vijetnamu) > 60-ih tvrtke sve manje konkurentne na meunarodnom tritu > pad proizvodnje za Nixona devalvacija dolara u odnosu na zlato > ukida dolar kao dominantnu valutu skupa s nepopularnim Vijetnamskim ratom i drutvenoj krizi na meunarodnom planu prvi puta se priznaje ravnopravnost SAD-a i SSSR-a SAD poinje politiku razoruavanja te ograniava svoje meunarodne obveze kratak uzlet idealizma zbog Nixonova realizma, nastanak novih drutvenih identiteta (feminizam), ekolokih pokreta i multikulturalnosti nakon neuspjenog mandata Jamesa Cartera smanjuje se idealizam i raste konzervativizam 12 godina konzervativnih predsjednika > najznaajniji Ronald Reagan Reagan naputa duh solidarnosti(karakteristika New Deala), drastino prestrukturira gospodarstvo i povedava vojne trokove nakon pada SSSR-a SAD dobio Hladni rat > SAD ima vojnu hegemoniju, ali se ekonomska smanjuje

1. UVRDIVANJE NEW DEALA ZA VRIJEME TRUMANA I EISENHOWERA 12. travnja 1945. umire FDR nasljeuje ga Harry S. Truman > ovjek provincijskih korijen, nesklon ideologiji i apstraktnim idejama > djeluje nedostojno naslijediti FDR-a nakon rata nije dolo do velike nezaposlenosti kako su se neki bojali razdoblje velikog prosperiteta > vlada reducirala porez, davala zajmove za industriju, odravala cijene poljoprivrednih proizvoda itd.

ipak ogranienje plada dovodi inflaciju i trajkove radnika > trae vede plade zbog sve vedih ivotnih trokova postupno se marginalizira ideja New Deala zamor ideje, 1948. Truman dobija izbore, ali republikanci dobili vedinu u oba doma Kongresa > kasne 40-e obiljeava kompromis predsjednikog New Deala i konzervativnog Kongresa 1948. pokrede se Fair Deal velika dravna ulaganja u gradnju stanova i bolnica, modernizacija New Deal sustava socijalne pomodi i bsplatna ljenika pomod sirotinji ostatak Trumanova programa odbio Kongres > Fair Deal sveden samo na dio svog programa krede makartizam lov na vjetice > nazvan po senatoru Josephu Raymondu McCarthyju > ukazivao na komunistiku infiltraciju u ameriki intelektualni, drutveni i sindikalni ivot Kongresni odbor za protuameriko djelovanje optuivao pristae New Deala, radikalne intelektualce, lanove demokratskih i antifaistikih udruga itd. usvojen restriktivni zakon Taft-Hartley koji ograniava slobodu sindikata 1952. predsjednikom postaje republikanac Dwight Eisenhower prvi republikanski predsjednik od 1928. > novi konzervativizam prihvada temelje socijalne drave i dravne intervencije makartizam nestaje ubrzo nakon izbora novog predsjednika > McCarthy napao Ministarstvo obrane i predsjednika Kongrs cenzurira njegovu inicijativu i okonava popularnost vlada potie privatnu inicijativu osloboenjem od poreza na dodatnu vrijednost i na trokove istraivanja > prestanak irenja socijalne drave daje i vie financija za socijalno osiguranje i pomod pri zapoljavanju > raste i minimalna plada mirne 50-e razdoblje drutvenog konsenzusa > brz gospodarski rast, nacionalni ponos, irenje potronje, ideal automobila u svakoj obitelji > razvoj potroakog mentaliteta drutveni mir remetili protesti Afroamerikanaca bojkot javnog privoza u Montgomeryju u Alabami mladi jaaju buntovnu kulturu idoli Marlon Brando, James Dean, Elvis Presley itd. Eisenhower dobija jo jedan mandat 1956. slabljenje nacionalnog jednstava > 1957. lansiranje Sputnika duboko vrijea SAD nacionalni ponos > simbolino okonanje normalnosti SAD drutva tijekom 50-ih

2. AMERIKI GLOBALIZAM U RAZDOBLJU NAKON DRUGOG SVJETSKOG RATA za vrijeme Trumana stvorena svjetska bipolarnost 1945. u San Franciscu osnovan UN proiruje Wilsonov ideal mirljubivog svjetskog poretka pod SAD vodstvom > s druge strane, izbijaju sukobi izmeu SAD-a i SSSR-a 12. oujka 1947. Truman najavio da de SAD podravati narode koji su potlaeni orujem ili vanjskim pritiscima Trumanova doktrina > odustanak od politike izolacionizma u borbi protiv Sovjeta sve blii republikanci i demokrati demokrati naputaju pacifizam, a i konzervativci prilagoavaju svoju politiku Marshallov plan gospodarska sastavnica politike zadravanja komunista 1948. namijenio 18 milijardi $ za ekonomski oporavak razruene Europe > potie povezanost Zapadne Europe i SAD-a i SSSR pozvan sudjelovati u Marshallovom planu > odbija bududi da je planska privreda nekompaktibilna s njim

SSSR jo uvijek tehniki i politiki iza SAD-a, a i platila je veliku cijenu u ivotima i razaranju tijekom WW2 prisiljena odbiti ekonomsko nadmetanje u to vrijeme Trumanova vlada prihvada podjelu Europe, brzo uspostavljanje njemake drave, podrava konzervativce u Italiji i Francuskoj(zbog jake KP u tim zemljama) 1949. u Washingtonu potpisana Sjeveroatlanska povljea stvoren NATO savez > vojni savez SAD-a i europskih sila 1949. > u proljede blokiran zapadni Berlin; 1. listopada Mao proglaava NR Kinu SAD na te dogaaje proiruje strategiju zadravanja komunizma i na azijski kontinent > Japan postaje azijski bedem protiv ekspanzije komunizma time Japan i Njemka u samo 6 godina postali od neprijatelja saveznici SAD-a dolazi i do militarizacije strategije zadravanja ubrzana 1949. kada SSSR testira svoju Abombu 1950. SAD odluuje razviti H-bombu i ojaati konvencionalne snage > uspostavljena predstraa na rubu protivnikog teritorija s Australijom i Novim Zelandom SAD uspostavlja ANZUS pakt(slino NATO-u)

3. DRAVA BLAGOSTANJA KENNEDYJA I JOHNSONA uoi izbora 1960. sve vedi strah od SSSR prevlasti potvreno Sputnikom i komunistikom vladu u Kubi na izborima pobjeuje demokrat JFK > prvi katoliki predsjednik SAD-a JFK donio program New Frontier usmjeren prema blagostanju starijih osoba, poboljanom obrazovanju i olakanom useljavanju Kongres ne prihvada te mjere ugled prerastao njegova stvarna ostvarenja ubijen u Dallasu 22. studenog 1963. > dao velik poticaj u utrci sa SSSR-om na podruju svemirskih istraivanja > 1969. prvi ovjek na Mjesecu 1964. njegova vlada smanjuje porez to potie trite 1954. Vrhovni sud proglaava nelegalnom rasnu segregaciju u kolama > poetkom 60-ih pokret crnaca dolazi u odluujudu fazu Martin Luther King najslavniji u pokretu za prava crnaca pristae rasne segregacije vrili brojne atentate i napade > JFK sporo reagirao na takvo stanje, neto aktivniji bio njegov brat, ministar pravoua Robert F. Kennedy tek nakon prosvijeda koji kulminiraju marom na Washington u kolovozu 1963. JFK podrao opsean priejdlog zakona o graanskim pravima odobren nakon njegove smrti za vrijeme Lyndona B. Johnsona Johnson prvi predsjednik nakon graanskog rata koji je bio iz junih saveznih drava 1964. pobjeuje na izborima, a 1965. zakon o graanskim pravima ukida rasnu segregaciju, a godinu dana kasnije Afroamerikanci dobijaju i puno pravo glasa povedavaju se fondovi za izgradnju bolnica, obrazovanje, javne radove, ukidanje diskriminacije itd. Johnsonov program predvia izravnu pomod za siromane ipak ambicije naruavaju posljedice Vijetnamskog rata inflacija i potrebe rata smanjuju raspoloiva sredstva za socijalne potrebe

4. OD POPUTANJA NAPETOSTI DO VIJETNAMSKOG RATA prvi simptomi poputanja izmeu dvije supersile nakon rata u Koreji 1950.-1953. > odgovarao SAD-u da zaustavi irenje komunizma u Aziji

ipak > sukobi izmeu Trumana i MacArthura(podravao irenje konflikta i upotrebu Abombe) pokazuju SAD ranjivost nova politika pregovaranja sa SSSR-om Nikita Hruov(1953.-1964.) ublaio ideoloku krutost SSSR-a 1959. tijekom Hruovljeva posjet SAD-u izraava se obostrana elja za razoruavanjem u Tredem svijetu CIA intervenirala (Guatamala i Iran) kako bi dravnim udarom dovela proamerike vlade u 50-im rastudi nemiri kulminirali Castrovim dolaskom na vlast Europa i Japan sve vie jaaju i mogu se nadmetati s SAD-om pod tim okolnostima SAD sve fleksibilniji > prvo primali udar, a onda odgovarali primjereno > omogudilo JFK-u vede naoruanje JFK irio osjedaj misionarske uloge u svjetskoj politici ukljuuje Europu pod SAD pokroviteljstvom u NATO, a i sve se vie gospodarski povezuju ipak > transatlanska politika JFK-a sukobila se s francuskim predsjednikom de Gaulleom koji je bio pobornik konfederalne Europe na osovini Pariz-Bonn > antikomunistika Europa, ali gospodarski i vojno neovisna o SAD-u u Latinskoj Americi JFK aktivirao planove razvoja pod SAD vodstvom > plan suradnje koji je trebao sprijeiti irenje komunizma u Latinsku Ameriku, ali i poticati gospodarske, drutvene i politike reforme i napredak > projekt kratkog vijeka > srezani fondovi JFK uskoro izvrava plan prethodne administracije iskrcava kubanske izbjeglice u Zaljev svinja u nadi ruenja nove kubanske vlasti neuspjeh > potvrdio Latinskoj Americi da se treba bojati SAD imperijalistikih ciljeva 1962. SSSR razmjeta rakete na Kubi i dovodi svijet na rub atomskog rata > JFK pomorskom blokadom prisiljava na povlaenje raketa promijenili se odnosi izmeu SAD-a i SSSR-a to vidmo i 1961. u gradnji berlinskog zida paradoks nakon raketne krize dvadesetak godina poboljavanja odnosa u lipnju 1963. uspostavljena crvena telefonska veza izmeu Moskve i Washingtona neposredna veza u kriznim situacijama JFK stvori preduvjete za intervenciju u Vijetnamu najveda unutranja i meunarodna kriza SAD-a nakon WW2 Vijetnam podjeljen na dva dijela pod utjecajem suprotnih blokova > JFK sve vie ukljuuje SAD u probleme Junog Vijetnama zbog rastude snage Vijetkonga Vijetnamski rat obiljeio predsjednike mandate Johnsona i Nixona Johnson prihvada teoriju domincaije koja u sluaju pada Vijetnama predvia i pad drugih jugoistonih azijskih zelaja pod komunnizam nakon kolovoza 1964. i incidenta u Tonkinkom zaljevu izmeu SAD i sjevernovijetnamskih snaga Kongres daje predsjedniku velike ovlasti 1965. Johnson naredio masovna zrana bombardiranja Sjevernog Vijetnama do 1967. u vijetnamu pola milijuna SAD vojnika > sve vedi trokovi, ali SAD i dalje nesposoban svladati jedan gerislki pokret kao to je Vijetkong u SAD-u sve vie protesta i neslaganja s politikom prema Vijetnamu > nakon borbe Afroamerikanaca sve vie elje za mirnim i demokrratskim preokretom u SAD drutvu kritike podravaju i politiari poput Fulbrigta, R.F. Kennedya, McCathyja i dr. 1969. Vijetkong pokrede novu ofenzivu SAD iznenaen Johnson u takvim okolnostima odustaje od kandidature na sljededim izborima

5. listopada 1968. ubijen i Robert Kennedy predsjedniki kandidat progresivnih snaga, ubijen nekoliko mjeseci nakon Martina L. Kinga pobjeuje republikanac Nixon glavni argument nesposobnost demokrata da zavre rat > republikanci predsjednici sve do Clintona 1992. George Wallace, bivi demokratski guverner i sam postao rtva atentata nekoliko godina kasnije na izborima osvoji 110 milijuna glasova na jugu kao kandidat neovisne stranke rasistikih predznaka > pokazuje teinu drutvenog raskola u SAD 1972. Nixon pobjeuje i demokrata Georgea McGovenena u ovom razdoblju slavu stjee i Henry Kissinger, savjetnik predsjednika od 1968. i dravni tajnik Nixon je izraavao otar antikomunistiki stav, ali uz prihvadanje bipolarne podjele svijeta kada je oslabila SAD tehnoloko-proizvodnja premod Nixon i Kissinger odluuju prekinuti Vijetnam i upravo tim obedanjima dobijaju izbore SAD u novim uvjetima uspostavlja realnije odnose s ostatkom svijeta odustaje od doktrine zadravanja i priznaje ravnopravnost SSSR-a uvrduje se bipolarna struktura meunarodnih odnosa obje sile mogle slobodno djelovati u svojim podrujima utjecaja po tom principu Nixon intervenira u ileu kada Allende pokuava provesti demokratskosocijalistike promjene Nixon putuje i u NR Kinu iskoristivi kinesko-sovjetski sukob Sovjeti zapoinju novi niz pregovora kako bi smanjili vojne trokove Kina i SSSR nagovaraju sjevernovijetnamsku vladu da okona mirovne pregovore sa SAD u sijenju 1973. > povlaenje SAD-a iz jugoistone Azije > ubrzo pobjeda Sjevernog Vijetnama SAD Vijetnamu 50 000 mrtvih, 300 000 ranjenih i 110 milijardi dolara potroeno 1971. nekonvertibilnost dolara u zlato > kraj SAD rukovoenja meunarodnim monetarnim sustavom kako je bilo zapoeto u Bretoon Woodsu na kraju WW2 1973. zemlje OPECA poskupljuju naftu > dovodi do mentaliteta tednje prirodnih resursa Nixonov mandat zavrio skandalom u listopadu 1973. Spiro Agnew prisiljen dati ostavku zbog nezakonitih financijskih transakcija i utaje poreza 4. kolovoza 1974. bilo oito da de dodi do opoziva predsjednika zbog nezakonitih radnji njegovih suradnika na zborima 1972. i zbog Nixonoviog zatakivanja istih > Nixon daje ostavku okonana Nixonova era afera Watergate dobila ime po imenu glavnog stoera demokrata koji je odbor za ponovni izbor Nixona ilegalno prislukivao 1974. prihvada se zakon o proglaenju ratnog stanja i Kongres dobija nadzor nad vojnim odlukama predsjednika jaanje Kongresa neslaganje mladih s politikom prema Vijetnamu kulminiralo 4. svibnja 1970. ubojstvom etiri studenta > nastavak generacije 60-ih 60-ih procvat pokreta za osloboenje ena > otvorilo mnoga pitanja(seksualnost, abortus...) veliko useljavanje obnovilo potrebu za izgradnju politikog sustava u kojoj bi svaka etnikokulturalna gupa imala svoga predstavnika razvija se i kultura zatite okolia Nixonov uspjeh i poetak konzervativnog razdoblja reakcija na alternativnu kulturu 60-ih i 70-ih Nixon promijenio pristup u politici FBI i CIA krile osobne i kolektivne slobode unutar i izvan zemlje, Kissinger primijenio tajnu diplomaciju, vlada krila individualna prava graana,

nije uzimao prava Kongresa i nije ga ukljuivao u odluke(nije ga informirao o tajnom ratu u Kambodi 1970.) itd. 5. KRIZA NEW DEAL PORETKA I NEOKONZERVATIVNO RAZDOBLJE Nixona na kratko nasljeuje Gerald R. Ford smanjenje vladine intervencije u gopsodarstvu, povedana inflacija predlae se vradanje tradicionalnom amerikom konzervatizmu tendencije poele jo 1964., a trijumf bio 1980. izborom Reagana nakon gospodarske ekspanzije 60-ih, 70-ih ona usporava, a 1974-1976. dolazi do najtee krize nakon WW2 zahvatila i prihode srednjih i siromanih slojeva sukobi izmeu sindikata, patriotskih organizacija i protesnih pokreta raa se nova desnica > reakcija na rasne itegracije, nekontrolirano useljavanje, slobode abortusa, prava homoseksualaca, feminizam, zatitu okolia, pacifizam, poputanje SSSR-u itd. poticali tradicionalne vrijednosti obitelji, konkurencije, vjere, domovine SAD drutveno i proizvodno teite seli se na juna podruja moderni tehnoloki sektori koji nisu navikli na dravnu regulaciju i nazonost sindikata demokratska stranka koja se identificirala s dravom blagostanja i pravima Afroamerikanaca ula u krizu > izgubili srednji sloj pobjeda demokratskog guvernera Cartera 1976. posljedica skandala Watergate, a ne pravog uspjeha demokrata 70-ih mijenja se izborni sustav povedava se broj neposrednih izbora, uvode pravila za financiranje predizborne kampanje Carter iskoristio svoju marginalnost i podilazio javnosti uskoro po dolasku na vlast slom njegovih planova njegova je administracija zapamdena kao jedna od najgorih nakon WW2 propao njegov plan za reguliranje potronje nafte zbog snanih protivljenja Kongresa, naftnih lobija i javnosti na meunarodnom planu ulazak u ideoloki sukob sa SSSR-om kartom ljudskih prava > snana oporba Moskve koja u tome vidi petljanje u unutarnje poslove svoje drave 1979. SSSR upada u Afganistan, a SAD ponien u Iranu > svrgnut ah, a 1979. uzetia 53 amerika diplomata kao taoca > specijalne snage pokuali osloboenje 1980., bezuspjeno Vijetnamski sindrom na vrhuncu najvedi Carterov uspjeh potpisivanje sporazuma u Camp Davidu 1978. o zemljama srednje Azije, a kasnije i ugovor izmeu Izraela i Egipta Ronald Reagan profesionalni glumac, guverner Kalifornije i strunjak za medije mandat obiljeen politikom krilatica > ponovno izabran 1984., a kasnije pobjeuje i njegov potpredsjednik Bush smanjuje dravno upravljanje i favorizira dobrostojede slojeve i investitore ponovan rast nacionalnog bruto proizvoda Reagan provodi i politiku iznimno visokih ulaganja u vojsku povratak klime Hladnog rata > vojni keynesizam privremeno maskiran unutranji i vanjski deficit jakim dolarom > liberalizacija gospodarstva naglaava nemilosrdnu konkurentnost i zavrava propadu slabijih tvrtki jasno rascjepljeno drutvo srednji sloj s visokim prihodima i siromaniji sa sve manjim > gubitak poslova i socijalne skrbi

neokonzervativci dali slogan America is back obedali gospodarski, drutveni i meunarodni oporavak Reagan u meunarodnoj politici elio izgraditi sliku SAD-a kao vodede velesile > tenja prevladavanja vijetnamskog sindroma obnovljen duh nadmetanja sa SSSR-om naoruavanje i sigurnost vradene kao sredinje teme > ponovno lansiranje patriotskog ponosa planiran razvoj Strateke obrambene inicijative svemirski sustav obrane SAD-a od sovjetskih projektila time i SSSR prisiljen na utrku veliki problem s obzirom a potekode u gospodarstvu > jo uvijek se osjete posljedice trokova 70-ih Gorbaov dolaskom na vlast sve vie trokova prebacuje na unutranju politiku elio modernizirti i preustrojiti gospodarstvo > potreba za mijenjanjem meunarodne politike > vradanje za pregovaraki stol u Raykjaviku 1985. predlae se znatno smanjenje interkontinentalnih raketnih snaga, a 1987. pristupa se sporazumu eliminiranja raketa srednjeg i kratkog dometa u Europi; 1988. SSSR dodatno poputa najavljivanjem povlaenja iz Afganistana(dogaa se sljedede godine) neokonzervativci kritizirali programe pomodi Tredim zemljama i suprotstavili tome izvoz trinog modela i povedanju prava djelovanja u meunarodnoj politici > primjer takve politike podrka nikaragvanskim gerilcima > ponovno afirmira tradiciju vojnog interveniranja 1983. okupiraju Grenadu zbog procastrovog reima, a uplidu se i u ved izmueni El Salvador i otvoreno su neprijateljski nastrojene protiv sandistike Nikaragve interviniraju i u zemljama sredinje Azije, u Libanonu neuspjena intervencia, zrani napad na Libiju u travnju 1986. do kraja mandata smanjuje se odrka Reaganu afera Irangate > SAD tajna opskrba Irana orujem dovela u krizu povjerenje javnosti 19. listopada 1987. burzovni slom poznat kao crni ponedjeljak jo jedan udarac za kraj Reaganova mandata 80-e obiljeene prevagom individualistikih i kompetitivnih vrijednosti, tradicionalnih kapitalistikih vrlina, sposobnodu dominacije u meunarodnoj politici u ovom razdoblju stavljajudi naglasak na vojnu premod izgubili gospodarsku premod u svijetu vojska postaje glavni faktor superiornosti nad Europom i Japanom Bush doao na vlast 1989. u godini pada komunizma pobjeda u Hladnom ratu dola u vrijeme slabljenje funkcije amerikog vodstva otvara se prostor za samostalnije djelovanje zapadnih drava koje vie ne trebaju SAD vodstvo zbog toga vidimo SAD neodlunost pred raspadanjem ehoslovake i Jugoslavije, a posebno SSSR-a > bojali se i nacionalizma i vjerskog fundamentalizma koji bi zamijenio socijalistike ideale i izazvao nerede u SAD-u 1990.-1994. oznaene i padom gospodarske modi sve to smanjuje SAD pobjedu SAD u nedoumici treba li i dalje djelovati na meunarodnom planu kao jedina velesila koja odreuje poredak ili ograniiti djelovanje samo na podruja u svome direktnom interesu Zalijevski rat 1990.-1991. inspiriran je prvom logikom izazvan invazijom Sadama Huseina na Kuvajt

prije toga SAD podravao Huseina rizik da de nafta perzijskoga zaljeva dodi u ruke nepredvidivog diktatora potaknule SAD na reakciju brza i uspjena reakcija > stotine tisuda mrtvih Iraana SAD nije tako odluan na prostoru Jugoslavije izbore 1992. dobio Clinton, demokratski guverner Arkansasa pobijedio Busha

VIII. Drugi rat za neovisnost Vijetnama

Indokina poprite jednog od najvedih sukoba 20. st. traje preko 30 godina na irokom podruju > ukljuuje i Francusku, VB, Japan, SAD, Kinu, i SSSR u tom sukobu vidi se odraz meunarodne politike druge polivce 20. st. u Indokini 4 skupine naroda Vijetnamci, Kmeri, narod iz Laosa, narod s juga te s Malezije i Polinezije Vijetnam postoji od 10. st. > oslobodili se od Kine neovisni 939.-1874. uspjevaju sami ouvati svoju neovisnost sredinom 19. st. ak i dobijaju protektorat nad istonim Laosom i Kambodom ipak, tada ved u krizi zbog zastarijele uprave i ekonomije koja se nije mogla suprotstaviti barbarima sa Zapada Francuska napada 1859. te postupno do 1886. dobija Sajgon, Cochinchinu, a na kraju Tonkin ustanak protiv Francuza neuspjean Francuzi postavljaju novoga kralja > marioneta 1887. proirenjem vlasti i na Laos i Kambodu nastaje Francuska Indokina

1. FRANCUSKI KOLONIJALNI REIM Francuzi uspostavili birokratsku diktaturu > zapoeli ekonomsko iskoritavanje izgradili infrastrukturu u gradovima i lukama, ceste itd. stanovnicima Indokine nametnuti veliki porezi > francuska urava o svemu donosila sama odluke, bez suradnje s tradicionalnim vlastima svaki prijestup strogo kanjavan, a protufrancusko djelovanje osuivano na smrt ili zatvor poznata kaznionica Poulo Condore, otoid u Kineskome moru nisu doputali Vijetnamcima sudjelovanje u vlasti, uskradivali im pravo okupljanja, udruivanja, slobodnog izraavanja itd. > diskriminacija izaziva brojne frustracije iako se biljee odreeni napretci, oni ipak ogranieni odreena prava postojala za francusko stanovnitvo u protektoriatima Cochinchini, gradovima Hanoju i Hajfongu > ne vrijedi i za zemlje koje nisu pod protektoratom > nije se toleriralo nikakvo politiko djelovanje mladi uvjereni da nema bududnosti za Vijetnam dok se ne oslobode Francuske > ideja o revoluciji iri se ved 20-ih i sve vie jaa snage oporbe organizirane u tajnosti > Viet Nam Quoc Dan Dang ili Vijetnamska nacionalistika stranka unitena nakon ustanka 1930.; komuniste okupljao Nguyen Ai Quoc koji osniva KPV u Hong Kongu 1930.

francuska represija stvara od KP vodedu ilegalnu stranku > veliko rascjepljenje izmeu francuske vlasti i vijetnamskog naroda uvijete za promjenu situacije stvara francuski poraz na poetku WW2 1940.

2. JAPANSKO RAZDOBLJE od srpnja 1940. Japan alje trupe u Indokinu, a od 1941. krede u rat protiv AngloAmerikanaca > francuzi i dalje vladaju Indokinom pod japanskom okupacijom > 9. oujka 1945. japanska vojska unitava francusku vojno-politiku strukturu u Indokini iri se nacionalizam, ali se ne oslanja na Japan jer je on ved na izmaku komunisti ele potpunu neovisnost s naglaskom na klasnu borbu utemeljuje se Viet-minh ili Fronta za nezavisnost Vijetnama u svibnju 1941. > pojavljuje se i Nguyen Ai Quoc koji je nestao 1933. > uzima ime Ho i Min 1945. vie nije bilo nikoga tko bi djelovao protiv komunista Viet-minh zauzima planine i sela na sjeveru reorganizira skupine u drugim regijama > napadaju carstvo Anama iji je car Bao Daj 1945. proglasio pravo na neovisnost nakon Japanske kapitulacije komunisti jedina stvarna snaga koja se mogla suprotstaviti Francuzima u zemlji Viet-minh poziva na ustanak u cijeloj zemlji > 19.-25. kolovoz 1945. Bao Daj silazi s vlasti, a 2. rujna Ho i Min proglaava neovisnost Vijetnama > Bao Daj postaje glavni savjetnik nove vlade polako se Vijet-minh okrede SAD-u kako bi se oslobodio Francuza

3. POVRATAK FRANCUZA Francuska s generalom De Gaulleom na elu i dale vjerovala u svoju civilizatorsku misiju 24. oujka 1945. objavila da de Indokini odobriti novi status relativno neovisne federacije sastavljene od 5 neovisnih zemalja kojima upravljaju francuski i domadi predstavnici 5 zemalja Conchichina, Anam, Tonkin, Kamboda, Laos Francuzi bi bili arbitrari te kontrolirali obranu, valutu, ekonomske i vanjske poslove iako je F. D. Roosevelt elio Indokinu staviti pod UN, Francuska ipak dobija od VB, SAD-a i Kine u kolovozu 1945. jamstvo za priznavanje njezine vlasti nad njom Kinezi i VB trebali razoruati preostale japanske vojnike > prvi sjeverno od 16. paralele, drugi juno Kina uskoro pokuava na vlast u Hanoi dovesti nacionaliste, a SAD, Koumintang i Francuska tome se protive Francuzi se iskrcavaju na jugu te zauzmaju vlast nad Kambodom i Cochinchinom, a snage iz Hanoija raspruju se u gerilu gerila se dalje dijeli na frakcije od kojih sekte Cao Dai i Hao Hao pridobijaju Francuzi zbog toga doputena unutarnja autonomija Kambode kralja Sihanuka u sijenju 1946. Francuzi ele i na sjeveru uspostaviti vlast u zamijenu za ustupke dobila od Kine doputenje da zamijeni njihove trupe u sjeveru Kina vri pritisak na vladu Ho i Mina kako bi on predao ostavku i predao vlast snagama koje bi lake kontrolirala Ho i Min se kako bi to izbjegao dogovara s Francuzima te 6. oujka 1946. potpisuje sporazum kojim Francuska priznaje Republiku Vijetnam kao slobodnu dravu, no koja je dio federacije Indokine

o konanom statusu trebalo se jo pregovarati na relaciji Pariz-Hanoj tako se Viet-minh okrede od Kineza, koji su pljakali dravu, prema Francuzima > po vlastitom izboru ulazi u sferu europskog utjecaja KP kao pokreta Vieth-mina i njegova glavna snaga eljela samostalno vladati kao partner Francuske uskoro vidljivo kako Francuzi ne planiraju Hanoju dati stvarnu slobodu i jedinstvo teritorija 1. lipnja 1946. proglasili Cochinchinu autonomnom republikom Vijetnamci planirali postupno ostvariti slobodu, a Francusku eljeli samo za saveznika na nizu sastanaka 1946. > neuspjeni Francuzi nespremni na ustupke, a posebno Francuzi u Indokini od rujna 1946. pokuali DR Vijetnamu nametnuti federalnu carinsku suverenost kako bi sprijeili pobjedu Ho i Mina na referendumu u Cochinchini Francuzi iz Sajgona pokuavaju DR Vijetnamu pripisati odgovornost za sukobe > 20. studenog izbijaju incidenti u luci Hajfong na to Francuzi odgovaraju bombardiranjem 19. prosinca uzvradaju, a 20. prosinca Francuzi poinju protunapad poetak neprijateljstva u cijelom Vijetnamu

4. FRANCUSKI RAT I STVARANJE DRUGE VIJETNAMSKE DRAVE 20. prosinca 1946. Ho i Min apelira na itav narod da sudjeluje u ratu protiv novog francuskog kolonijalnog osvajanja > potrebno nacionalno ujedinjenje Svi prijedlozi prvih osam mjeseci 1947, o prestanku neprijateljstva Francuska ignorirala u listopadu poduzeli inicijativu s ciljem zauzimanja sredita Vijetnamske Republike > prestaje svaka nada za dogovorom Francuzi eljeli uspostaviti Vijetnam pod svojom zatitom i eliminirati DR Vijetnam Francuzi se oslanjali na cara Bao Daja koji de zadovoljiti neki oblik nezavisnosti, no ujedno ostati pod zatitom Francuske Bao Daj nije bio popustljiv koliko su se Francuzi nadali elio osnovati privremenu vladu u Sajgonu kako po provjerio istinske namjere Francuza DR Vijetnam zauzela prema tome oprezan poloaj nastavili gerilske akcije, ali suzdrano ipak Bao Daj staje uz nacionaliste i pripajanjem Cochinchine i potpisavi sporazum u oujku, konano se u kolovozu 1949. stvara druga vijetnamska drava Francuzi odluili Bao Daja iskoristiti u borbi proti Ho i Mina > Pariz umjesto demokratske nacionalne vlade elio u Sajgonu napraviti vladu prijatelja Francuske > sastavljena od neprijatelja Viet-minha pri tome Francuzi iskljuivali desne nacionaliste irili netrpeljivost prema komunistima uvrstili u svoj plan i onaj SAD-a o ograniavanju irenja komunizma Juni Vijetnam postao bedem slobodnog svijeta s potporom Francuske u prosincu 1949. Francuzi daju odreene ovlasti i Vijetnamu, Kambodi i Laosu, ali i dalje uvelike ograniava slobodu njihova djelovanja

5. KINESKA POMOD I FRANCUSKI PORAZ KOD DIEN BIEN PHUA 1947.-1949. DR Vijetnam organizirala otpor, borila se u tekim uvjetima, pretvorila rat u opdenarodni, gerila se razvija u regularnu narodnu vojsku

nije dobijala pomod izvana s druge strane Bao Daj dobija pomod Francuske i SAD-a DR Vijetnam vie nije mogao izdrati sam unato dogaajima 1946. Viet-minh zakljuio da je Kina jedina koja im moe pomodi posebno bududi da su 1949. komunisti preuzeli vlast 16. sijenja 1950. NR Kina priznala DR Vijetnam, a SSSR to uinio 30. sijenja 7. veljae SAD i VB priznale tri pridruene drave Indokine pod Francuskom oba dijela bipolarnog svijeta uzele svoje predstavnike u Indokini od rujna 1950. zahvaljujudi Kini DR Vijetnam prela u ofenzivu potrajala 3 godine > sve tea situacija Bao Daja i Francuske u DR Vijetnam se aktivira KP koja je od 1945. mirovala tzv. Radnika stranka > krede maoistikim putem DR Vijetnam postaje satelit Kine Bao Daj to koristio u propagandu, no ne pomae mu previe dvorski reim sve vie obiljeen korupcijom i manjkom demokratskog sustava Laos i Kamboda uz sve probleme(za razliku od Bao Daja) ipak pruala narodu natruhe demokracije i izraavanja javnog mijenja Bao Daj sve vie gubi ugled Bilo jasno da izmeu komunizma i kolonijalizam narod bira komunizam Francuzi u matinoj zemlji sve tee objanjavaju narodu trupe i trokove u Indokini iako su sastavili i Vijetnamsku vojsku, ona se prvenstveno borila za nacionalne, ne francuske interese 1953. SAD plada 2/3 francuskih trokova odravajudi time Bao Daja francuski antikomunisti sve se vie okredu SAD-u kako s komunistikim problemom, tako i s onim francuskim Francuska bila svjesna da ne bi mogla opravdati i rat protiv nacionalista eljeli pregovore kako bi okonali rat i pregovorima doli do svojih interesa ignoriraju Ho i Minove ponude za pregovore ele ih u meunarodnom okviru u travnju 1954. konferencija u enevi > Francuska, SAD, VB, SSSR, NR Kina konferencija istovremeno s velikim francuskim porazom > pad Dien Bien Phua 7. svibnja Francuska u enevi nije postigla cilj da SSSR i Kina napuste Ho i Mina ak zahtjevali da DR Vijetnam prisustvuje pregovorima ipak, SSSR i Kina oprezni zbog straha od SAD intervencije Francuskoj omogudeno primirje, ali je morala nastaviti dijalog iz 1946. Bao Daj imenovao proamerikog premijera Ngo Dinh Diema nije sukladno francuskim interesima > nadala se da de sada modi udaljiti SAD iz Indokine SAD prihvatio podjelu Vijetnama odluili zauzeti mjesto Francuza na jugu 20. srpnja 1954. Francuzi pristaju na kompromis > prekid vatre te razmjetanje snaga ispod(Francuska unija) i iznad(DR Vijetnam) 17. paralele 17. paralela nije dravna granica ona dijeli dvije zone koje trebaju suraivati u provedbi zajednikih izbora prije srpnja 1956. te sastaviti vladu za cijeli Vijetnam potkraj 1954. Francuska sve vie prihvada zamjenu svoga sa SAD utjecajem ekonomski i kulturni interesi i dalje snani, ali gubi politiki utjecaj

6. NEUSPJEH DOGOVORA U ENEVI tragedija eneve dvojno ureenje dogovoreno izmeu Francuske i DR Vijetnama nije se moglo provesti > desnica iz Sajgona nije eljela potpisati dokument iz eneve

Diem nije elio imati posla s komunistima sa sjevera elio izolirati DR Vijetnam dok ga ne uspije osloboditi SAD zadovoljan zbog zadravanja komunizma te ohrabruju Diema u njegovoj nepopustljivosti Diem s vlasti zbacuje Bao Daja i na sebe preuzima dunost predsjednika proglaava republiku u listopadu 1955. sve uz odobrenje SAD-a > sve vie ovise o SAD-u DR Vijetnam pod utjecajem Kine > Ho i Min pokuava to smanjiti uz pomod SSSR-a reforme kineskog tipa zapoete 1953. do 1956. izaziva duboko nezadovoljstvo > vlada zastaje i poinje raspravu o reformama prokineska frakcija u stranci uvodi diktaturu te 1956. postavlja temelje za gospodarstvo socijalistikoga tipa > temelj dravna poduzeda i zadruge do 1957. cilj represivnog aparata na jugu bio iskorijeniti komunizam iz drutva Sajgon odbija i prijedloge Hanoja kojim bi se normalizirala situacija postupno se vodi konanoj podjeli drave Hanoj to smatra neprihvatljivim te u svibnju 1959. podrava ustanak na jugu gradi se mrea tajnih cesta za opskrbu orujem Ho i Minova cesta 1960. nakon neuspjelog dravnog udara na jugu pokredu se demokratske skupine organizirana Narodnoslobodilaka fronta poznatija kao Vietkong pod proljeda 1961. ofanziva Vijetkonga na jugu ostvaruje znaajne uspjehe JFK odgovara povedanom pomodi Junom Vijetnamu, a u sijenju 1962. u Sajgonu se osniva ameriko vojno zapovjednitvo poetak drugog vijetnamskog rata

7. AMERIKI RAT Vietkong uspjeva brzo uspostaviti nadzor nad polovicom junovijetnamskih sela cilj ruenje ameriko-diemistikog reima Sajgon na sela seli sekte Cao Dai i Hoa Hao kako bi onemogudio Vietkong to se ne dogaa 1963. budisti se bune protiv prevelikog utjecaja katolika na reim svedenici ine samoubojstva i privlae meunarodnu pozornost SAD kritizira nesposobnost Diema > posebno nakon odbijanja sudjelovanja stranih snaga u sukobu JFK u strahu da de Diem traiti sporazum sa Hanojem > zakljuuje da je potrebno promijeniti vodstvo Vijetnama 1. studenog 1963. sruen je Diemov reim > Diem ubijen > intervencija generala koji vlada do sijenja 1964. mijenja ga skupina koja je imala povjerenje amerikog zapovjednitva u zemlji > skupina neprijateljska prema pregovorima i neutralnosti i intenzivira rat 1964. Francuska poziva na meunarodnu konferenciju radi smirivanja stanja u Indokini Kamboda, a ak i SSSR, DR Vijetnam i Kina bili skloni konferenciji SAD se protivi sredinom 1964. SAD zakljuio da Sajgon ne moe pobijediti bez SAD intervencije kako bi to opravdao Johnson inicirao incidente u Tonkinkom zaljevu u kolovozu 1964. od Kongresa dobija ovlasti za napad i to ini u sijenju 1965. u veljai poinje bombardiranje zrakoplovstvom DR Vijetnama, a u oujku u Juni vijetnam dolaze i prve postrojbe SAD cilj napadati DR Vijetnam dok ne prestane opskrbljivati Vietkong tek potom moe se pristupiti pregovorima osim toga SAD-u bilo i u interesu dovesti u sukob SSSR i Kinu oko Vijetnama Hanoj odgovara da nema pregovora do prekida vatre > Kina ak trai povlaenje SAD-a

SAD nisu spremni na takve uvjete nastavak rata Hanoj imao tri cilja obraniti sjever, nastaviti opskrbljivati Vietkong na jugu, odrati ideju ujedinjenja Vijetnama SAD elio jug kao bedem koji titi jugoistok Azije od komunizma Johnson sve vie povedava angaman SAD-a > do 1968. 550 000 vojnika u Vijetnamu > skupa s rotacijom vojnika u Vijetnamu sudjelovalo 3 milijuna Amerikanaca od 1965. na elu Junog Vijetnama general Thieu na elu vojske od 1,5 milijuna ljudi 1967. u Junom Vijetnamu odrani izbori > SAD se pobrinuo da pobijedi reim protiv Vietkonga nove taktike unitavanje uma kemijskim sredstvima > gube mjesto za skrivanje te bivaju izloeni bombardiranju; takoer bombardiraju sela kako bi bjeali u grad na sjeveru bombardiranja unitila sela, gradove i industriju izmeu 17. i 20. paralele cilj onesposobiti Ho i Minovu cestu za opskrbu Vietkonga u meuvremenu SAD pokuao u svoj tabor privudi i cijeli NATO i azijske saveznice eljeli natjerati SSSR da pritisne Hanoj da pristane na kompromis nije bilo znaajnijih rezultata Vietkong ne posustaje do 1968. ima vojsku od 250 000 ljudi DR Vijetnam ima sve jau protuzranu obranu, industrije preseljena u podzemna sklonita > nastavlja podravati Vietkong; Vietnam pomod dobija i od SSSR-a i Kine u svijetu DR Vijetnam ima sve vedu potporu razvija se neprijateljstvo u svijetu protiv SAD-a > Francuska se ak povlai iz NATO-a 1966. > De Gaulle otvoreno traio od SAD-a promjenu politike jer ova ne de uroditi plodom u SAD-u se od 1967. javlja svijest da je sve krneulo u krivom smijeru > shvatili da ne mogu pobijediti, da tete svom ugledu, a da njihova sigurnost nije ugroena pokazale se granice inozemnog angamana demokratskih vlada sve vede narodno protivljenje i kritike iz ekonomsko-financijskih krugova u sijenu 1968. Vijetnam pokrede Tet ofanzivu(na budistiku Novu godinu) SAD prekinuo bombardiranje DR Vijetnama 13. oujka 1968. poetak pregovora 13. svibnja u Parizu zapoinje vijetnamsko-amerika konferencija tek 1. studenog 1968. dogovoreno da temlje pregovora bude enevski sporazum iz 1954. > u konferenciju se postupno ukljuili i vlada Thieua i predstvanici Vietkonga konferencija potrajala 4 godine za koje se je smirila situacija u Vijetnamu Nixon zbog javnosti odluuje povudi nage iz Vijetnama ali samo pod uvjetom da se sjevernovijetnamske snage povuku s juga odbijeno uz naglasak da su oni doma i na sjeveru i na jugu SAD odluuje vijetnamizirati rat pomae sredstvima Sajgon DR Vijetnam i Vietkong nijeu legitimnost vlade iz Sajgona nakon SAD tvrdnje da je vlada Sajgona jedina legitimna DR Vijetnam odgovara imenovanjem Vietkonga privremenom revolucionarnom vladom > priznale ju SSSR, Kina i jo 20-ak zemalja od kolovoza 1969. tajni pregovori Hanoj-Washington > niz pritisaka 1971. i 1972. na Hanoj brojna likvidacija komunistikih veza na jugu, uklonjen i kambodanski kralj Norodom Sihanuk pod optubom da je naklonjen Vietkongu, a u Kambodu ule amerike trupe kao i u Laos da bi prekinule puteve opskrbe Kamboda postaje veliko komunistiko utoite u gradovima izolirana proamerika vlast Lon Nola, ostalo drali Vijetnamci i Crveni Kmeri

1972. DR Vijetnam dolazi ofanzivom na 100 km od Sajgona SAD dogovorio s Kinom definitivno povlaenje 27. sijenja 1973. potpisan Pariki sporazum > zavren angaman SAD-a u Vijetnamu predvien prestanak borbi, demokratski izbori itd. u veljai potpisan slian sporazum za Laos Sajgon odbija politike odredbe sporazuma te 1974. prekida sporazumom odreene pregovore s Vietkongom > nije ih zanimao kompromis Hanoj priprema zavrnu ofenzivu koju zapoinje u oujku 1975., a zavrava 30. travnja kapitulacijom Sajgona u kolovozu 1975. Radnika stranka provodi ujedinjenje koje je ostvareno nakon izbora u srpnju 1976. proglaena Socijalistika Republika Vijetnam > Radnika stranka postaje i slubeno KP Vijetnama 1975. u Laosu komunisti ukinuli monarhiju i pretvorili je u Demokratsku Narodnu Dravu u Kambodi Crveni Kmeri osvojili Phnom Penh 17. travnja 1975. te ire svoje reim dravom u novom razdoblju sve se vie osjete razlike meu komunistima Kambode, Vijetnama i Kine potencijalni novi sukob Indokina podnijela 3 puta vie tona bombi od Europe u WW2, nebrojne rtve, devastiranja, siroadi, ranjavanja itd. ali uspjela izboriti neovisnost

X. Islamski svijet potkraj osamdesetih godina

1. NACIONALNO I RELIGIJSKO PITANJE destabilizacija muslimanskog svijeta > od Maroka do Pakistana > obiljea nerijeenim nacionalmim pitanjem, ali razliitih povoda i na razliitim razinama temeljni problemi samovolja kolonijalnih vlasti u postavljanju granica raznih zemalja > nastali od Osmanskog carstva i Indije; utjecaj islama na nekadanje i moderne nacionalistike procese dugotrajna kolonijalna vlast sprijeila uspostavljanje nacionalnih drava(inae poticanih od Zapada) u islamskom svijetu dominantna vjera ujedinjujud faktor koji postavlja tek na drugo mjesto pitanje specifinosti odreenih podruja i zemalja tri bitne varijable koje oznauju muslimanski svijet prva varijabla kolonijalizam za definiranje nacije bitno uspostavljanje razlike izmeu francuske VB i SSSR kolonijalizma u odnosu na regije u kojima je uspostavljen > Magreb, Bliski ili Srednji istok i na Indijskom kontinetu druga varijabla etniko-religiozni sustav islamskog svijeta moderna carstva zadrala odreena svojstva kalifata > neka vrsta nadnacionalne strukture koja svakoj etnikumi omoguduje manevarski prostor jo pred kraj Osmanskog carstva dolazi do reorganizacije osmanskog zakonodavstava koje se tie etnikih, vjerskih i jezinih manjina > administrativni aparat na sustavu mileta > svrha posredovanje izmeu vrhovnih vlasti i pojedinih etnikuma treda varijabla protutea prethodne nacionalno pitanje ne podudara se u oima vlasti i u oima njezinih podanika > sredinja vlast ima sredstva nametanja svijesti o naciji, ali stvaranje

nacionalne svijeti ostaje na podanicima > dolazi do potekoda pri stvaranju nacionalnog entiteta u zapadnjakom smislu rijei zakljuak uobiajene kategorije za utvrivanje nacionalnog pitanja(poput jezika, teritorija, kulture, nacionalnosti) ne vrijede u islamskom svijetu veliki problem i nastajanje granica u dekolonijalizaciji koje su vuene prema raznim interesima > pune proturjenosti te ometaju rjeenje nacionalnog pitanja

2. OTVORENI SUKOBI I LATENTNA KONFLIKTNA STANJA nacionalno pitanje karakteristino za cijeli muslimanksi svijet no ne javlja se svugdje istom dramatinodu > varira stupanj konfliktnosti Francuska Aliru nametnula dekulturalizaciju > rezultira pretjeranim naglaavanjem arabizma > rezultiralo specifinim stanjem u dravi neki se problemi pretstavljaju pojednostavljenje poput pitanja Kurda tipinog za Bliski i Srednji Istok, odnosno drava Turske, Sirije, Irana i bivih SSSR kavkaskih republika razliiti sustavi tijekom povijesti razliito utjecali na oblikovanje Kurda ustupci u Iraku izazvali jednu od najvedih kurdskih otpora uopde doputanje autonomije Kurdi shvatili kao napad na njihov identitet radikalizirano pitanje Kurda u Turskoj dolo do toga da se nijekalo njihovo postojanje > stalno represivno djelovanje protiv Kurda u Iranu se stav prema njima mjenja ovisno o potrebi iskoritavali ih za vrijeme aha u pobuni protiv reima u Sahari pleme Sahwari izrazilo elju postati narodom koji se razlikuje od marokanskoga i mauritanskoga stanovnitva koje ih okruuje paradoks upravo na arapskom podruju dolazi do neprijateljstava > oskvrnjuje se nekadanja arapska nacija konflikti ili tenzije u islamskom svijetu nerijetko poprimaju oblik nezadovoljene nacionalne tenje ili fluidnog nacionalnog identiteta u svome stvaranju ak se i u koherentnom Egiptu u kriznim vremenima potee pitanje egipdanstva i je li ono podudarno s arapstvom u Libanonu bre i bezbolnije nacionalno osvjetavanje nego drugdje u bliskoistonim zemljama > libanonskom identitetu pogodovala kolektivna elja za samoodreenjem s obzirom na ostale arapske bliskoistone zemlje ipak, konstrukcija libanonskog drutva pokazala se krhkom > vanjske sile mogle ju lako razbiti > primjer manjka kompaktnosti drutvenih struktura tek izraelska invazija 1982. omoguduje obnovu nacionalnog identiteta Libanona > no u Libanonu u prolosti bila prevlast krdansko-maronitske religije, unato vedinskom ijitskom stanovnitvu 1975. graanski rat u Libanonu pokazuje kako se maronitska skupina okoritava vjerskom motivacijom kako vi opravdala djelovanje protiv drave i drugih vjerskih zajednica

3. ULOGA RELIGIJSKOG IMBENIKA osim to islam stvara odreeno nadnacionalno jedinstvo moramo napomenuti i njegovu karakteristiku davanja prednosti zakonu u odnosu na druge elemente

i krdanstvo u nekim primjerima sluilo za zainjanje nacionalne svijesti(spomenuti libanonski maroniti) Islam odigrao ulogu u vrijeme kolonizacije kao oporba > preduvjet za izbijanje nacionalnog otpora i protivljenja pozapadnjavanju Islam nakon kriznog razdoblja ini problem u postavljanju drave-nacije kontrarnost ekumenske vokacije i uloge u nacionalnom procesu u teoriji rjeenje pretpostaviti postojanje jedne islamske nacije > odatle proizlazi i jedan dravni entitet ili posebna povezanost meu dravama > tako neto postojalo u Osmanskom carstvu, no WW1 takvo rjeenje gura na margine u nesredi Palestinaca vidimo nadnacionalno arapsko ujedinjenje koje se odvilo Saudijska Arabija promie tezu hipoteze islamskog gospodarstva putem koje bi se rijeili problemi nerazvijesnosti bez mijenjanja meunarodnog poretka > ideoloki fenomen koji nije uklopljen u organski politiki ili ekonomski projekt ipak ne postoji jedno vjersko pitanje u uskom smislu te rijei > razlike unutar Islama

4.PARADOKS ISLAMSKIH ZEMALJA islam u izvjesnim okolnostima preuzima politiku ulogu u smijeru rjeavanja odreenih ciljeva > no isto tako i nijee postojanje politikog islama ako pod time vidimo specifino vjersko vienje koje je prenosivo u specifinu politiku praksu neke drave temelje i svoju legitimnost na islamu Libija, Saudijska Arabija i Iran > formaliziran islamski karakter drave ustavom meunarodno javno mnijenje pridaje neto manju ulogu Pakistanu i Maroku kao predstavnicima takve drave spomenute tri drave pokuale provesti vlastitu ideju o politikom i drutveno-ekonomskom rjeenu, ali u njima je i nacionalno pitanje izvrilo odreene pomake u Libiji i Saudijskoj Arabiji ogranien broj stanovnitva omogudava reimu kontrolu > bogatstvo naftom omoguduje i podjelu prihoda kako ne bi bilo velike oskudice i ublaujudi razlike izmeu vladajudih i mase no emigracija ini velik broj stanovnitva tako da stvara problem prepoznavanja tko je Libijac, a tko Sirijac nastajanje nacije za Libijce linearan proces > Libijski se identitet stvara unato malobrojnom narodu, trajnoj plemenskoj podjeljenosti i manjku dravne tradicije u Libiji postoji dominantna arapska skupina te berberski etnikum koji teko stjee pravo na izjanjavanje > nomadske i polunomadske skupine o stvaranju libijske nacije pie Gadafi u Zelenoj knjizi > naglasak na arabizmu, ali naglaava i ulogu islama, odnosno islamske solidarnosti Saudijski sluaj drukiji teko priati o nacionalnom identitetu na putu njegova formiranja > snaan sredinji poloaj kraljevske kude vahabita vahabizam poseban oblik islama koji propovijeda povratak korijenima u doktrinarnom i pravnom temelju Saudijci povezani kohezijom vahabizma > vahabitski identitet Iranski primjer drava temeljena na vjeri u jednog Boga vladara i zakonodavca najoitije izraavanje odnosa izmeu drave, nacije i islama

u Iranu prevladava ijitizam razlikuje se od pravovjerja zbog ive kulturalnosti i prisutnosti korpusa strunjaka kanonskog prava > pogrjeno positovjedavanje s nekom vrstom klera Iran upravo na ijitizmu gradi svoju kulturalnu specifinost > mjeanje ijitizma i iranske nacije omogudava se unutarnja ravnotea > esto na tetu drugih etnikuma koji nisu puke manjine(poput Kurda itd.) iranska revolucija ne rjeava problem kulturalnih zahtjeva manjinskih etnikuma nastavlja se perzijska etnika skupina koja dominira

5. ANOMALIJA PALESTINSKOG PITANJA palestinsko pitanje kljuno za razumjevanje problema na itavom podruju s druge strane to pitanje ispolitizirano arabizam zahtjeva na Jeruzalemu kao sreditu svakog pravog muslimana borba Palestinaca pod utjecajem privatnih interesa(poput onih Saudijske Arabije, ali i drugih) Izrael mjesto sueljavanja > temelji svoje postojanje na vjerskoj injenici

XI. Palestina i nastanak Izraela

tri faze razvoja palestinskog i izraelskog pitanja 1. u drugoj polovici 19. st i traje do 1914. raspadanje Osmanskog carstva > u velikoj Sririji javljaju se prvi nacionalni osjedaji, ali istodobno i s oblikovanjem stratekih ciljeva VB, Nijemaca, Francuza i Rusa na tom podruju, zainje se i cionistiki politiki program 2. 1918. 1947. nestankom Osmanskog carstva formiraju se brojne arapske drave i potpadaju pod VB ili francusku dominaciju, Palestina bila pod VB > pri kraju razdoblja jaa cionistiki pokret zadobivi snagu na holokaustu 3. 1948. danas jaanje gospodarske i vojne modi Izraela uz potporu SAD-a stavovi o palestisnkom pitanju proeti velikom razinom netolerancije i eljom za meusobnom demonizacijom nasuprot Palestini stoji sada ved snana nacionalna svijest sazrela tijekom brojnih godina na irenju mita i aktualiziranju daleke biblijske prolosti

1. VELIKE SILE I OSMANSKO CARSTVO Palestina juni dio pokrajine Sirije stanovnitvo imalo svijest o teritorijalnoj posebnosti > este i kolonizatorske misije, najznaajniji od VB koji u Palestinu polako naseljavaju idove > Britanci zasluni za taj projekt lord Shaftesbury, J. Finn, lord Palmeston bankar M. Montefiore kupuje zemljite kraj Jaffe kako bi ostvario VB planove u kolonizaciji idova za to vrijeme Osmansko carstvo sve vie slabilo, ali prostor Sirije kulturoloki napreduje > javljaju se znanstvenici, pjesnici, politiari itd. > prouavaju politiku situaciju i svoju povijest proces intelektualizacije se odvija i u Palestini > Palestinci ak zauzimaju i istaknute poloaje u osmanskoj upravi; pojavljuju se i stranke pobornici decentralizacije i autonomije

u Hafi takva stranka potie list Al-Kamil, a Stranka slobode pokrede list Filastin u Jaffi 1913. vie stotina Palestinaca ulazi i u Arapski kongres odran u Parizu > kulminacija arapskih pokreta obnove u 19. st Palestina pretkapitalistiki i prednacionalni teritorij > kako se primiemo kraju 19. st u okolici se stvaraju nacionalne drave Sirija, Libanon, Jordan oko 1890 pojavljuju se prvi uzroci razvoja koji de imati katastrofalnu posljedicu po Palestinu odreuju ga 3 imbenika 1. razvoj kapitalizma u Istonoj Europi, posebno carskoj Rusiji > velike drutvene napetosti i irenje antisemitizma te selidba siromanih idova na Zapad 2. dolazak istonoeuropskih idova u Njemaku, Austro-Ugarsku, Francusku > idovske zajednice u tim zemljama zabrinute te razmiljaju o trajnom rjeenju 3. 1896. izlazi knjiga idovska drava. Pokuaj suvremenog rjeenja idovskog pitanja koju je napisao Theodor Herzl > potie aktivistiko djelovanje, 1897. prvi cionistiki kongres u Baselu > razvija se cionizam u Poljskoj i Rusiji koncentracija idova definira razvoj njihove kulture koriste jidi cionizam propovijeda nemogudnost mirnog suivota razliitih vjera, kao to su idovi do tada imali potie brojne praktine tekode > cionizmu se priklanja samo manjina stvara se i otpor cionizmu i povratku u Obedanu zemlju ak i meu ortodoksnim idovima u Palestini Arapi i osmanske vlati pokazuju nepovjerenje prema cionistima > ipak postoji tolerancija prema idovskom naseljavanju, neki vidjeli i mogudnost zarade prodajom zemljita lokalne palestinkse elite bile protiv toga jer nisu eljele irenje europskog modela gospodarstva i drutva nad kojim ne bi imali nadzora Herzel i njegovi nasljednici pregovarali sa sultanom i mladoturskim parlamentom > nije donijelo znaajnije rezultate u WW1 VB uspjela potaknuti arapsku pobunu protiv Turaka potiudi ideje nezavisnosti VB imala potporu cionista, a ameriki idovi pritiskali SAD da ue u rat Britanski ministar vanjskih poslova A. J. Balfour 2. studenog 1917. alje deklaraciju lordu L. W. Rothschildu, potpredsjedniku britanske cionistike federacije tim dokumentom predstavnik jedne vlade obedao drugoj naciji zemlju na kojoj je ivjelo neko trede stanovnitvo > dao dozvolu za stvaranje nacionalnog doma idovskog naroda u Palestini konferencija u San Remu dala Francuskoj mandat nad Sirijom i Libanonom, a VB nad Irakom, Transjordanojom i Palestinom davanje nezavisnosti Arapima odgoeno

2. STANJE IZMEU DVA SVJETSKA RATA unato navedenim injenicama samo mali dio idova doao u Palestinu do 1914. utemeljen 30-ak poljoprivrednih kolonija(kibuca) blizu gradova, a u Jeruzalemu od 70 000 stanovnika 45 000 idova sveukupni broj idova oko 85 000 mala struja dolazila u Palestinu i iz SSSR-a u nadi stvaranja utopijskog socijalistikog drutva Palestinu 1923.-1929. pogaa ekonomska kriza > teko pada mladei s anarhistikim uvjerenjima dolazi do podjednakog broja iseljavanja i useljavanja idova

idovi lijevog usmjerenja ujedinjeni u Legiju rada > sukobljavaju se s cionistima(oko protjerivanja arapskog proleterijata) te sa socijaldemokratskim cionistikim strujama(ne zapoljavaju arapske radnike) 1926. cionisti preivjeli politiki poraz od Legije rada dio komunista se vrada u SSSR te osnivaju koloniju Novi put, cionisti ostvaruju hegemoniju nad idovskim radnicima u Paletini 1926. u Palestini nastaje Brit alom(Mirovni pakt) iz kojeg 1938. izrasta Ihrud(savez) koji zagovara uspostavu dvonacionalne arapsko-idovske drave u Palestini u KP i Palestinci dobijaju istaknuta mjesta 1909. osnovan je Haomer hacair(Mladi straar) tijekom 30-ih organizirali Hagana(Obrana) > poinje koristiti teroristika sredstva kao odgovor na arapski terorizam razvijaju se i organizacije sindikalnog tipa > Histadrut; a i eksplicitno politike skupine kao Partija zemljoradnika Izraela > poveznica cionista i irokih slojeva naroda 1920.-1940. povijest Palestine ipak prvenstveno obiljeena borbom Palestinaca za nezavisnost svoga naroda, usprkos brojnim cionistikim uspjesima Palestinci traili zakonodavnu i izvrnu vlast > ipak ima razliitosti u grupama i samim time razliitih traenja i zahtjeva podruje obitelji Naaib bilo spremno suraivati s VB, a podruje Husseini puno tvre u svom nacionalizmu 1. oujka 1920. na sjeveru Palestine sukobi idova i Palestinaca; slino i 1. svibnja 1921., a oujak 1933. obiljeavaju velike demonstracije dok je velika pobuna trajala 1936.-1939. velika pobuna palestinskih Arapa zapoela je uputom Vrhovnog arapskog komiteta(objedinio sve stranke) i njegovog predstavnika jeruzalemskog muftije Hadi Muhameda Amina alHuseina pobuna se razvija u gerilsko ratovanje s otrom represijom VB vojske cilj ustanka nacionalna nezavisnost i suprotstavljanje cionistikom pokretu VB eljela smanjiti tenzije i otvoriti dialog, smanjujudi pri tome idovsko useljavanje na minimum u oujki 1939. izdaju Bijelu knjigu ograniivi time godinju kvotu useljavanja > taman u vrijeme najvedih protjerivana iz Tredeg Reicha osnovane i brojne komisije za provjeru stanja u ovom razdoblju istie se Peelova komisija tijekom 1936. i 1937. prva pokrenula ideju o podjeli Palestine Bijela je knjiga pak predviala potpunu integraciju idova unutar Palestine i ograniavanje cionista, razraen i ustav Palestine koji je trebao stupiti na snagu kroz 10 godina

3. ODJECI DRUGOGA SVJETSKOG RATA dolaskom Hitlera na vlast i irenjem antisemitizma povedanje useljavanja idova u Palestinu > 1933.-1935. 134 000 idova useljeno > potie strah i nepovjerenje Arapa 1938.-1941. promjena europske politike prema idovima cionistika laburistika stranka pod vodstvom Davida Bena Guriona povijesni sastanak u hotelu Baltimore u New Yorku u svibnju 1942. usvojio novu idovsku politiku strategiju Gurion se orijentirao na savez sa SAD-om zastupao stav da se treba odmah i izravno raditi idovska drava u Palestini > bio za stvaranje oruanih snaga ako ona bude bila potrebna za uspostavu idovske drave meu Palestincima tragedija holokausta dodatno otaknula stvaranje drave > simbol rtve

4. PODJELA PALESTINE sudbinu Palestine odluivali dogaaji koji su se odvijali 1946.-1949. sporovi i glavni sukobi odvijali se u samoj Palestini(sukobi Palestinaca i idova) i u sjeditu UN-a u New Yorku od 1945. cionistiki pokret usmjerio se prema stvaranju idovske drave u Palestini i prema ukidanju ogranienja useljavanja sve vedi pritisak na VB, a u SAD dolazi Truman na vlast, zagovornik podjele Palestine i stvaranja idovske drave tijekom 1946. brojne idovske gerilske organizacije u Palestini Hagana, Igrun Zwai Leumi(pod vodstvom Menahema Begina) i Lehi za to vrijeme VB nastoji pregovarati sazvana neuspjena savjetodavna skuptina u Londonu 2. travnja 1947. na skuptini UN-a donesena odluka da se VB odrekne mandata u Palestini jer su interesi dviju strana nepomirljivi odgovornost za rjeavanje pitanja preuzeo UN brzo rjeenje 29. travnja i 29. rujna UN utvrdio plan za Palestinu plan podjela na arapsku dravu > 42,8% Palestine s 800 000 Arapa i 100 000 idova; i idovsku dravu > 56,4% teritorija s 500 000 idova i 400 000 Arapa Grad Jeruzalem i sveta mjesta u blizini posebno podruje pod upravom UN-a Indija, Iran i Jugoslavija predloile federaciju s dva entiteta i Jeruzalemom kao glavnim gradom > predvieno stupanje na snagu 15. svibnja 1948. arapske drave poticale lokalno stanovnitvo na trajkove i demonstraciju smatrali da UN ne potuje volju vedinskog stanovnitva i viestruka prijanja obedanja na kraju 1947. sve vedi niz teroristikih napada > u sljededim godinama glavni oblik sukoba izmeu Arapa i idova > pokazalo idovsku tehnoloku nadmod i izobraenost vojnih kadrova ovakva situacija pogoduje idovskom preuzimanju vlasti te egzodusu Palestinaca plan Dalet izmeu 1. travnja i 14. svibnja 1948. > idovi eljeli ostvariti nadzor nad cijelom Palestinom > prelazili granice koje je odredio UN s druge strane Egipat, Transjordanija, Irak i Sirija podravale palestinske gerilske skupine > takoer protivno odluci UN-a idovi i dalje brojano nadmodni i organiziraniji mogli pristupiti proglaenju izraelske drave u nodi s 14. na 15. svibnja 1948. > nastavili borbu do 11. sijenja 1949. > do zaposijedanja izlaza na Crveno more(kasnije Eliat) kontroliraju 80% teritorija! 750 000 Palestinaca pobjeglo iz idovskog podruja, ostalo samo 160 000 vedinom zbog arapske vojske kojoj je tako bilo lake djelovati protiv cionistikog neprijatelja Transjordanija pripala Cisjordaniji pa tako nastaje Haemitska Kraljevina Jordan Egipdani kontrolirali grad Gazu i tzv. pojas Gaze Palestinci u egipatskom i jordanskom teritoriju imali dva sredita za daljnje politiko djelovanje > u Gazi osnovana palestinska vlada i skuptina dok u Jordanu Palestinci potaknuli njegovo spomenuto ujedinjenje mirovna konferencija u Lausannei u proljede 1949. Izraelci naizgled pristaju na palestinske molbe o povratku izbjeglica, ali nakon primanja Izraela u UN 11. svibnja odbijaju > prekidaju se razgovori o povratku Palestinaca, njihove imovine i granice predlagane 1947. nova pitanja demilitarizirana podruja, iskoritavanje vode iz rijeke Jordan i organizacija uprave Jeruzalema koji je ostao podjeljen izmeu Izraelaca i Jordanaca

5. IZRAEL I PALESTINA 1956. izraelska vojska intervenirala na Sinaju u podruju Sueskog kanala > u dogovoru s Francuskom i VB > izraelska tenja za irenjem Izrael imao gospodarsku pomod SAD-a i SR Njemake Palestinci u izbjeglitvu pokuavaju pokrenuti nove politike inicijative > Federacija palestinskih studenata; Nacionalni arapski pokret(1951. u Bejrutu, voa G. Haba); Pokret nacionalnog osloboenja Palestine ili Al Fatah(u Gazi 1956., voa J. Arafat); Palestinska oslobodilaka organizacija(PLO > 1964.) u Izraelu Liga pjesnika (1952. > okupljala intelektualce arapskoga jezika - Palestince i idove); Arapska fronta; Narodna fronta(1959.) i al-Ard no, tek nakon 1967. de Palestinci ostvariti skok u strategiji i promijeniti sliku u svijetu koju je obian narod imao o stanju na ovome podruju u praksi je vlasnitvo Arapa nad imovinom koju su napustili obezvrijeeno i pripalo je idovima > odgovarajudi zakoni omogudili pristizajudim idovima da se usele u te kude propisi u Izraelu ili na ruku idova, a na utrb palestinske manjine > protuustavno u okolnostima zaotravanja Hladnog rata Izrael svoju neutralno poziciju pretvorio u jasno saveznitvo s SAD-om > gospodarska pomod SAD-a kljuna za njegov opstanak; SAD pak imao vijernog saveznika na trusnom bliskoistonom podruju za vrijeme JFK-a Izrael pokuava uspostaviti povlatene gospodarske i tehnike suradnje s Tredim svijetom, a u skladu sa slinim ciljevima surauje u s Europskom ekonomskom zajednicom s kojom stupa u vezu od listopada 1958. 1952. sklapa sporazum o odteti sa SR Njemakom > 800 milijuna $ 1956. s VB i Francuskom intervenira protiv Naserova Egipta osjedaj krivnje zbog genocida doveo je do toga da europska ekstremna desnica sa simpatijama gleda na Izraelce > to potpomae i povrno poznavanje dogaaja u Izraelu Izrael se raa u sklopu demokratskog drutva to odgovara zapadnoeuropskom establimetnu zbog kultiviziranja pustinje i zajednitva i suradnje Izrael pogodan i europskim ljeviarima kolektivna poduzeda(kibuci) i zadruge(moave) imaju sve manju vanost > vanost dobijaju financijski tokovi koji utapaju ove otoke socijalizma u kapitalizam neokolonijalistike implikacije Izrael irio europsku civilizaciju na novo podruje no razvija se i opozicija u Izraelu protiv borbe s Arapima do istrebljenja, protiv diskriminirajude politike u oporbi nalazimo Izraelsku komunistiku partiju, od 1965. pod nazivom Nova lista komunista eljeli stvoriti izraelski patriotizam u kojem de se modi prepoznati svi graani, bez obzira na etniko podrijetlo zanimljiva akcija Semita za stvaranje semitske religije potaknuo je Uri Aventuri 1947. > Arapi i idovi trebali prepoznati korijene i potaknuti ih na dogovor oko jedinstvene Palestine slab uspjeh

6. ESTODNEVNI RAT 1967. GODINE povod upozorenje Sirije u svibnju te godine da Izrael gomila vojsku na granici na to Egipat odgovara gomilanjem svoje vojske i blokiranjem izraelskih brodova > Arapi tvrdili da se spremni za dogovor, ali i za rat na Zapadu Arapi prikazani kao izazivai rata pa Izrael dobija europsku i SAD potporu iznenada napadaju 5. lipnja zauzima pojas Gaze i Sinaj od Egipta, a zarativi sa Sirijom i Jordanom u 6 dana zauzima Golansku visoravan i zapadnu obalu Jordana s Jeruzalemom taj estodnevni rat donosi Izraelu Cisjordaniju i stare dijelove Jeruzalema prema Jordanu, pojas Gaze i Sinajski poluotok sve do blokiranog Sueskog kanala i Golansku visoravan s gradom Kuneitrom na sjeveru prema Siriji rat prekinut intervencijom UN-a Vijede sigurnosti 22. rujna 1968. trailo povlaenje snaga sa zaposjednutog podruja te stabilnost granica na tom podruju > ali Izrael anektirao Jeruzalem(postao glavni grad nakon Tel Aviva), a na Zapadnoj obali i Gazi uspostavljaju se poluvojne naseobine kasnije preputene izraelskim idovima Palestinsko pitanje ostalo nerjeeno > jo vie istaknuta zahtijevanja Palestinaca meu Izraelcima se iri svijest o odgovoru represijom i policijskom kontrolom, osudama, muenjem Laburistika vlada bira put kolonizacije na okupiranim teritorijima > pribliavanje desniarima oteava pregovore s Arapima

XII. Srednji Istok tijekom 70-ih i 80-ih godina 20. stoljea

1. Poetak 70-ih godina: izmeu Hladnog rata i islamizma Srednji istok > podruje izmeu Sueza i Afganistana > 60-ih obiljeen Arapsko-izraelskim ratom iz lipnja 1967. nazvan etodnevni rat tredi rat nakon 1948. i 1956. Izrael dobija nadzor nad Jeruzalemom i preostalih 21% Cisjordanije, odnosno Palestine, okupirao Gazu i egipatski Sinaj, a Siriji oduzeo nadzor nad uzvisinama na Golanu domove napustilo preko 200 000 Arapa pridruivi se 1 350 000 prijanjih izbjeglica ovo podruje takoer u sreditu nadmetanja Zapada i Istoka, kapitalizma i komunizma Hladni rat diktira da dogaaji na Srednjem istoku nisu samo interesi drava toga podruja, nego i interesi dvaju blokova SAD stvara saveznitvo s Izraelom, SSSR prvenstveno s Naserovim Egiptom, kasnije pojaano stvaranem Narodne Demokratske Republike Jemen od strane ljevice 1969. Al Fatah namede Jasera Arafata za predsjednika Izvrnog odbora Palestinske oslobodilake organizacije(PLO) > novi politiki entitet na Srednjem istoku 1969. i u Sudanu dolazi do zaokreta prema ljevici; a Gadafi uskoro svrgava libijskog kralja Idrisa poraz u estodnevnom ratu slabi Naserovu ulogu, a jaa vanost Saudijske Arabije kralja Fejsala najvedi proizvoa nafte i jedan od najpouzdanijih saveznika Zapada

Saudijska Arabija u sukobu s Egiptom, Libijom, Sudanom oko vodstva nad islamskim svijetom mogudnost panarapskog i panislamskog svijeta koji bi uao u savez s jednim od blokova pokreti islamistike orjentacije 70-ih postaju opozicija reimima u svim zemljama Srednjeg istoka > novi protagonist politikog ovota u regiji > stari sustavi sada ved istroeni stari sustavi pokazali se nesposobnim odstraniti Izrael i zatiti Palestince

Uspon zemalja prouvoaa nafte u rujnu 1970. umire Naser > nekoliko dana prije sukoba u Jordanu dolazi razdoblje preseljavanja pozornosti s arapsko-islamskog svijeta na zemlje proizvoae nafte u Siriji i Iraku nove mlade voe 1970. u Siriji na vlast dravnim udarom dolazi Hafez el Adad, a 1968. Sadam u Iraku obojica predstavnici arapske socijalistike stranke Baas(ponovno roenje/procvat) Bass se zalae za nacionalnu obnovu arapskoga svijeta u okviru laike ideologije Nasera nasljeuje Anvar el Sadat koji naputa panarabizam i SSSR te se pribliava SAD-u u tom kontekstu Irak, Iran i drave Arapskog poluotoka dobijaju na vanosti uzevi jo u obzir da su prije WW2 proizvodile 5% svjetske nafte, a 1970. preko 50% u nekomunistikom svijetu > skupa s opdim povedanjem vanosti nafte za svjetsku ekonomiju izmeu 1967. i 1975. Sueski kanal zatvoren > istovremeno sa Sirijskim prekidanjem protoka nafte u naftovodu > veliki manjak nafte u Europi tek djelomino nadoknaen libijskom zapoinje proces opdeg poskupljenja nafte daljnje povedanje cijena uvjetuje i etvrti arapsko-izraelski rat 1973. dolazi do naftne ucjene zemljaa koje su podupirale Izrael po zavretku 1973. 9 zemalja Europske ekonomske zajednice i Japan u zajednikoj deklaraciji daju izjavu barem djelomino u korist arapskog svijeta Iran i Saudijska Arabija zahvaljujudi nafti postaju nove supersile u regiji to potvruje injenica da je saudijski ministar za naftu Ahmed Zaki Jamani 70-ih jedna od napoznatijih politikih osoba u svijetu kao treda zemlja pojavljuje se i Irak Sadam 1972. odluuje nacionalizirati naftne kompanije > slijedi i etverostruko povedanje cijena tijekom 1973. i 1974. Sadam i slubeno postaje predsjednik 1979. nakon 10 godina vodstva zemlje u idudi godinama jedan od najvanijih protagonista dogaaja na tom podruju

2. IZRAELSKO-ARAPSKI RAT 1973. I SKLAPANJE EGIPATSKO-IZRAELSKOG MIRA posljedice izraelske vojnike pobjede 1967. bile vrlo teke Izrael nije bio voljan vratiti okupirane teritorije jer ga arapske zemlje nisu priznavale SAD i zapadne saveznice nisu pokazivale namjeru prisiliti ga da uini drukije, a takvu namjeru ne pokazuje ak ni SSSR zbog svoje politike poputanja SAD-u Egipat pod Sadatom u znatnim potekodama izgubio Sinaj i pojas Gaze, a Sueski kanal blokiran, a izgubio je i SSSR potporu Sadat u 1972. otkazuje suradnju sa sovjetskim civilnim i vojnim savjetnicima, no pri tome ne uspjeva dogovoriti SAD suradnju Egipat uzima jako riskantan potez u vidu jo jednog rata s Izraelom Sadat sklapa savez sa el Asadovom Sirijom koja je od Izraela izgubila podruje Golana

u nodi 6. listopada 1973. krede napad > Sirijsci prema Golanu, a Egipdani Sinaju > iznenadan istovremeni napad tijekom idovskog praznika Jom Kipura Jom-kipurski rat zbog elementa iznenaenja u poetnoj fazi sreda na strani Sirijaca i Egipdana, zbog ega intervenira i Jordan, a Saudijska Arabija prekida opskrbu nafte Zapadu panarapsko saveznitvo no Izrael potpomognut SAD-om uskoro preuzima ofanzivu > do 15. listopada kredu u protunapad Izraelci dolaze na stotinjak km od Kaira i 30 km od Damaska na poticaj SAD-a i SSSR-a UN izglasava rezoluciju 338 koja poziva na obustavu vatre i primjenu rezolucije 242. iz 1967. koja predvia vradanje arapskih teritorija u zamjenu za priznavanje Izraela i pokretanje pregovora donosi se i odluka o stvaranju mirovnih snaga UN-a ua Srednji istok etvrti arapsko-izraelski rat obiljeio 70-e i 80-e nepripremljenost Izraela fatalna po vladu Golde Mier i ministra obrane Moe Dajena(heroj iz 1967.) upravo on optuen kao najodgovorniji za poetne poraze nastaje nacionalistika stranka Likud pod vodstvom Menahema Begina bili protiv pregovora i kompromisa u izborima 1977. Likud dobija 33% glasova, a laburisti 25% Begin postaje premijer to smanjuje mogudnost pregovora Sadat mijenja svoju politiku i otvara prostor za diplomatske pregovore > ogranieni na pretpostavku separatnog mira Izraela i Egipta Sadat novu strategiju temelji na pribliavanju SAD-u > po cijenu raskida sa Sirijom > kontakte sa SAD-om pokrede ved 1973. SAD to prihvada kako bi marginalizirao SSSR omogudava i ponovno otvaranja Sueskog kanala 1975. 1977. Sadat najavljuje odlazak u Jeruzalem radi uspostavljanja izravnog dijaloga Beginova vlada to prihvatila > izvrsni rezultati uz posredovanje Cartera i SAD-a Carter u dijalog elio uvudi i ostale arapske zemlje Sirija, Libija, Alir, oba Jemena, Arafatov PLO nepopustljiva struja suprotstavljena Egiptu koji je prozvan izdajicom potpisivanje sporazuma izmeu Egipta i Izraela provedeno u Camp Davidu u SAD-u u rujnu 1978. u Camp Davidu donesen zajedniki mirovni projekt za Srednji istok > period tranzicije na okupiranim podrujima u najvie 5 godina > nakon toga ustrojavanje mjesne samouprave odnosno autonomije za Palestince drugi sporazum odnosio se na mir izmeu Egipta i Izraela djelomino razvojaen Sinaj i normalizacija diplomatskih odnosa dvosmislenost sporazuma u vezi palestinskog pitanja nije bilo jasno ni tko ih zastupa bududi da Izrael i SAD ne priznaju PLO 1979. u Washingtonu konano jasan i ogranien sporazum sa stvarnim rezultatima > Izrael se povlai sa Sinaja Egipat oznaen kao izdajica, Izrael i dalje okupirao teritorije Sirije i Jordana zauzete 1967. Sadat optuen za podjelu arapskog fronta i naputanje palestinskog pitanja Sadat svoj odabir plada ivotom u jesen 1981. Sadatov postupak bio riskantan, ali motiviran shvadanjem da je panarapska solidarnost tek ideoloka krinka iza koje se kriju interesi elite arpaskih zemalja > vjerovao da rjeenje pitanja moe potaknuti samo SAD

no nakon Sadatova ubojstva njegova ideja upada u krizu arapsko-izraelski sukob i dalje nerijeen

3. GRAANSKI RAT U LIBANONU rtva arapsko-izraelskog sukoba Libanon > dotad poznat kao vicarska Srednjeg istoka > zemlja meuetnikog i meuvjerskog suivota graanski rat trajao 1975.-1990. PLO protjeran iz Jordana gdje se sklonio nakon 1967. gdje je praktiki dijelio vlast s kraljem Huseinom prouzroilo nezadovoljstva jordanski narod nije blagonaklono gledao na palestinske gerile i njihovo djelovanje > najradikalniji dijelovi PLO-a eljeli liiti kralja autoriteta u Jordanu dogaaj koji oznaava poetak graanskog rata dogodio se u rujnu 1970. > crni rujan otimanje zrakoplova jedne zapadne tvrtke i njegovo slijetanje u Jordanu buknuli sukobi izmeu jordanske beduinske vojske i PLO jordanska vojska razorila organizaciju PLO-a te on u srpnju 1971. gubi i zadnje utoite u Jordanu nastaje val palestinskog terora pod pokretom Crni rujan > preuzima odgovornost za teroristike napade tijekom Olimpijskih igara u Munchenu protjerivanje iz Jordana tjera PLO u Libanon ulazak PLO-a u Bejrut 1971. dovelo ubrzo do sloma ionako nesigurne etniko-vjerske i politike ravnotee > krdani zauzimali neprijateljski stav prema PLO; muslimani na strani gerile dolazi do prepirki unutar libanonske vodede klase > PLO katalizator i detonator 1975. buknuo je graanski rat s jedne strane krdansko-maronitska desnica a s druge ljevica pod vodstvom Druza(muslimani drukiji od sunita i ijita) i voa Progresivne socijalistike stranke Kamal Jumblatt palestinska gerila se u poetku nije htjela mjeati, no i ona ulazi u rat tijekom sijenja 1976. na strani libanonske ljevice Sirija se bojala podjele zemlje i izraelskog utjecaja na nju intervenira na strani maronitske desnice(motivirana trenutnim interesom) muslimani nakon dobrog poetka natjerani na uzmak brojni masakri i ubojstva ubijen i Jumblatt u oujku 1977. > Bejrut pretvoren u grad utvaru Sirijci nametnuli mir koji dovodi do stiavanja rata, ali Izrael djelovao preko maronita i nastavio ga protiv muslimana Izrael djelovao neizravno u oujku 1978. odluio djelovati izravno i izvrio invaziju junog Libanona s ciljem unitavanja palestinskih baza UN uspio postidi primirje plavim kacigama > no nastavljen izraelski protektorat nad junim Libanonom PLO u ripcu imzeu Libije i Izraela riskirao gubitkom i zadnjeg utoita

4. IRANSKA REVOLUCIJA: ISLAMSKI FUNDAMENTALIZAM NA VLASTI u Iranu se razvila revolucija 70-ih godina zemlja sa ijitskom vedinom > 1970. postao regionalna sila zbog velikih koliina naftnih sirovina na vlasti reim aha Reze Pahlovija na raun nafte poela modernizacija drave i povedanje vojne snage 1971. u Perzepolisu obiljeeno 2500 godina perzijske monarhije Iran tom prilikom pokazao obnovu svoje vojne modi

takvim tendencijama snani otpori i to dva tipa vjerska tradicionalistika oporba ijitskog klera te politiki-socijalna oporba marksistike ljevice > iako razliite teile istom cilju protiv istog neprijatelja > prozvali ih islamskim marksistima oporbu vodio ajatolah Homeini koji je bio u progonstvu od 1964. brojne demonstracije, trajkovi itd. doveli do pada monarhije 1979. > ah i supruga napustili Teheran Homeini se nekoliko dana nakon vrada u domovinu te proglaava stvaranje islamske republike nadahnute strogim potivanjem Kur'ana taj se dogaaj nije ozbiljno shvatio ni na Zapadu ni na Istoku eljeli se okoristiti novom situacijom, no iranska revolucija odbijala obje strane i oba modela predlae se tredi model > protivan svim obrascima dvaju blokova islamski reim de narednih godina guiti radiklanu ljevicu i liberalno-demokratske snage prisutne u drutvu

5. IRENJE SUKOBA NA SREDNJEM ISTOKU TIJEKOM OSAMDESETIH GODINA 80-ih proiruju se i pojaavaju napetosti na srednjoistonom podruju > paralelno sa zadnjom fazom Hladnog rata sukobi poticani gospodarskim interesima supersila imaju lokalne korijene tako da traju i nakon sloma SSSR-a u rujnu 1980 zapoinje rat izmeu Irana i Iraka > trajat de itavo desetljede u ljeto 1982. Izrael napada Libanon novo preseljenje PLO-a 1987. dolazi do pobune pradki > pobuna Palestinaca na okupiranom podruju 1979. SSSR intervenira u Afganistanu to se 80-ih dodatno intenzivira u temeljima tih razliitih sukobima lokalni, ali i meunarodni uzroci na lokalnom planu djeluje tzv. islamski imbenik > radikalni islam prijeti mnogim arapskim zemljama s druge strane je meunarodni poput intervencije u Afganistanu u strahu Sovjeta da de iranska islamska revolucija prijedi na sovjetske muslimanske republike podruje izmeu Nila i Inda > srednjistona regija > prostor slabe naseljenosti, ali bogatih zemalja, ali i gusto naeljenih, a siromanih zemalja takve suprotnosti pokazuju potencijalne sukobe > skupa sa sloenim etnikim, religioznim i kulturnim mozaikom dominiraju dva velika kulturna podruja tursko-iransko na sjeveru i arapsko na jugu regije iranske i anatolske visoravni imale jedinstveno islamsku kulturu; zemlje Levanta(Turska, Sirija, Cipar, Libanon, Izrael, Jordan) zamren svijet razliitih religija, kultura i naroda istiu se krdanske i islamske sekte, palestinska dijaspora, Kurdi itd. nafta ovoga podruja, unato pokuajima Zapada da smanji svoju ovisnost o njoj, i dalje kljuan resurs za Zapad

6. RAT IZMEU IRAKA I IRANA nakon pobjede u revoluciji 1979. islamski Iran ojaao je svoju vlast u zemlji nasilno guenje svake oporbe predstavljao se kao mogudi model drugim islamskim zemljama Srednjeg istoka to je zabrinjavalo druge zemlje na tom podruju, ali i Zapad i Moskvu potonje dokazuje i intervencija u Afganistanu

SAD dolazi u kontakt s novim sustavom i u studenom 1979. kada skupina studenata zauzima SAD veleposlanstvo u Teheranu > neuspjean SAD pokuaj oslobaanja taoca u travnju 1980. Iran tako dolazi na metu mnogih zemalja kao glavni neprijatelj kojega se treba bojati prema Iranu najnepovjerljiviji Irak reim u Iranu ijitski > u Iraku skoro pola stanovnitva ijitsko, a panarapski reim stranke Baas najvie se bojao upravo ijitskog vjerskog radikalizma Irak elio u sukobu s Iranom dobiti mjesto uvara Perzijskoga zaljeva s perspektivom regionalnog vodstva Iran imao 3 puta vie stanovnika i velike i brojne zalihe, Ali Sadam raunao s brojnim faktorima u njegovu korist potencijalna pobuna manjine Kurda, gospodarskim bojkotom Irana od strane Zapada te njihovoj vojnoj pomodi u rujnu 1980. nakon niza incidenata dolazi do irakog napada na Iran podupiru ga Saudijska Arabija, Kuvajt, Katar, Bahrein, Ujedinjeni Arapski Emirati, Oman, Jordan, Egipat, a napusprot njima Iran podupiru, Asadova Sirija, PLO, Libija i Alir naglaava unutranje podjele u arapsko-islamskome svijetu SAD i zapadne drave podupiru Irak i vojnom pomodi, a SSSR isto ini s Iranom prvenstveno kako bi bio kontra Zapada, a tek onda protiv Iraka zanimljiv je stav jugoslavenske vlade koja javno prodaje oruje objema stranama SAD potajno snabdjeva i Iran > u interesu mu da obje strane budu gubitnici Iraani dobro napredovali do 1982. kada Iranci u krvavoj taktici ljudskih udarnih valova povradaju izgubljene teritorije do 1988. rat dolazi do mrtve toke sa stotinama tisuda mrtvih i ogromnim materijalnim tetama vodio se rat gradova(dalekometnim projektilima), Iraani upotrijebili i kemijsko oruje, a odvio se i rat tankera za nadzor nad naftnim putevima Perzijskoga zaljeva 1983. Iraani bombardirali iranske naftne izvore prouzroivi ogromnu ekoloku krizu zbog izlijevanja nafte, kasnije potapaju i tankere i ugroava interese neutralnih potroaa nafte Iranci i dalje upotrebljavaju strategiju u rtvovanju velikog broja ljudstva velike represije u zemlji, masakriraju oporbu tijekom 1986. oupiraju iraki poluotok Faw > u meuvremenu se rat pretvorio u rat tankera vedinom ciljajudi na sprijeavanje izvoza nafte u svibnju 1987. Irak pogrjekom pogaa ameriki ratni brod SAD jaa vlastitu flotu te stavlja pod zatitu Kuvajtske tankere 1988. Irak preosvaja Faw polako zapoinju pregovori o primirju > Sadam se predstavlja kao pobjednik iako nije ispunio cilj ruenja iranskog reima > ukratko nema pobjednika, dapae > brojne rtve, ljudske i materijalne, navode na zakljuak o obostranom gubitku rata Kurdi bili rtva rata, njihova sela bombardirana 4. lipnja 1989. umire Homeini zavrava faza radikalnog Irana, na vlast dolazi umjerenija struja > duhovni voa Hamnei i predsjednik parlamenta Rafsanjani(uskoro i predsjednik) odrala se treda opcija islamske drave, ali vodila pragmatinu politiku > pribliava se SSSRu Irak se pak ponaa kao nova regionalna sila i pretee prema Kuvajtu

7. OD IZRAELSKE INVAZIJE LIBANONA DO PALESTINSKE INTIFADE u lipnju 1982. Izrael pokrede vojnu invaziju na Libanon > prethodno 1978. ved ula svojim snagama u juni Libanon napad 1982. imao naziv Mir za Galileju imao puno radikalniji karakter > dva mjeseca izraelske snage opsjedale glavni grad Bejrut Libanon podvrgnut sirijskom protektoratu, a zbog PLO ima i dravu u dravi nije imao niti politiku niti vojnu snagu da se suprotstavi Izraelu ovaj sukob neki prozvali estim arapsko-izraelskim ratom prisilio arapske zemlje da se svrstaju uz Palestince, a SAD da se distanciraju od Izraela i pokua diplomatski posredovati postignuto izraelsko odustajanja od ulaska u muslimanski(zapadni) dio Bejruta i evakuacija opkoljenog grada posljednjih dana kolovoza voa krdanskih milicija Gemayel izabran za predsjednika Libanona > ubijen u rujnu 1982. > Izrael to iskoristio kao opravdanje za ulazak i u drugi dio grada u izbjeglikim logorima Sabri i Shatili naoruane Bashir Gemayelove skupine krdanskih falangi masakrirale 800-ak palestinskih civila > Izraelci nisu pokuali sprijeiti > veliki odijek u meunarodnom javnom mijenju Arafat i PLO novo sjedite nalaze u Tunisu 1983. pregovori izmeu Izraela i Libanona doveli do povlaenja izraelskih snaga > u potpunosti izvreno tek u 1985. situacija u Libanonu se i dalje ne smiruje sukobljavaju se proiranski ijiti Hezbollaha i ijiti Amala; krdanske milicije predsjednika Amina Gemayela(brat ubijenog) sukobljavale se s druskim milicijama Walida Jumblatta(sin ubijenog 1977. Kamala J.), a oni se jo sukobljavali i s amalskim ijitima 1985. izraelski zrakoplovi bombardirali sjedite PLO-a u Tunisu kao odmazdu za ubojstvo trojice Izraelaca na Cipru > idudi mjesec Palestinci ukrali talijanski brod i ubili SAD idova, a uskoro na rimskom aerodromu vre i atentat na izaelski avion(pripisano palestinskim protivnicima Arafata) Libanon pod utjecajem Sirije nakon sporazuma u Damasku potpisanog 1986. sirijske snage preuzele protektorat nad dijelom Libanona, a jedan dio bio i pod Izraelom u prosincu 1987. dolazi do intifade, pobune pradaka na podruju okupiranom od Izraela > spontani narodni ustanak mladih Palestinaca zbog oajnih ivotnih uvijeta od 1987.-1989. intifada uopde nije koristila oruje, ali uspjela na lokalnom i meunarodnom planu istaknuti pitanje Palestinaca > mnogi ubijeni, ozljeeni, uhideni > korist iz pobune izvukao i PLO iako ju nije ni poticao ni nadzirao tijekom 1988. PLO prvi puta prihvatilo Rezoluciju 242 UN-a iz 1967. sad sada mogla i konkretno posredovati izmeu Palestinaca i Izraelaca no desniarski izraelski Likud nije bio spreman pregovarati > situacija se dodatno oteava poetkom 90-ih u vrijeme invazije na Kuvajt i Zaljevskog rata

8. AFGANISTANSKI GRAANSKI RAT I SOVJETSKA INTERVENCIJA Afganistan ima strateki vaan poloaj susret triju prostornih i kulturnih regija > iranska visoravan, srednjoazijske stepe i Indijski potkontinent

od 1979. vanost mu daje hladnoratovske borbe, ali i islamske revolucije u Iranu i opasnost te revolucije po SSSR i njegove azijske republike u to vrijeme u Afganistanu dramatini trenutci svrgnut kralj Mohammed Zahir u srpnju 1973., a njegov nasljednik Mohammed Daud ubien u novom dravnom udaru 1978. od mladih asnika prosovjetske orijentacije > dravu vodio tajnik KP Mohammed Taraki, ali i njega uskoro mijenja kolega Hafizullah Amin, a njega B. Karmal itd. Afganistan potpisuje sporazume sa SSSR-om i ulazi u njegovu zonu utjecaja zbog gore spomenute nestabilnosti ak i KP, SSSR odluuje intervenirati u prosincu 1979. pomae Babraku Karmalu da preuzme vlast ovo postaje novi imbenik meublokovske konfrontacije SSSR uao u graanski rat neoekivanih razmjera islamisti imali brojne saveznike > prvenstveno SAD te Pakistan kao utoite, potporu Homeinijevog Irana ak i Kine 80-ih upravo sovjetska intervencija obiljeava politiku regije to traje do njegova potpuna povlaenja u veljai 1989. na Srednjem istoku ostaje samo jedan kljuan svjetski imbenik SAD > to se vidi i tijekom Zaljevskog rata