1.

Najdragocijenija imovina je: ivot Koliko puta vam se dogodilo da uludo rasipate svoj ivot- trei za tekovinama koje nisu tako vane kao sam ivot! Da li ste o tome razmiljali? Kada biste shvatili da na prvo mjesti trebate da stavite ivot, da razmiljate da ga uvate, titite, zadrite u njegovoj cijelovitosti, u najveoj jasnoi, imali biste vie mogunosti da dobijete ono to elite. Jer upravo taj ivot, osvijetljen, prosvjeen, nadahnut, moan, moe sve da vam da. Budui da ste ivi, vi smatrate da vam je sve dozvoljeno. E nije tako, kada budete radili godinama da zadovoljite svoje ambicije, jednoga dana ete se okreniti i zatei toliko istroeni, toliko blazirani, da kada stavite na vagu ono to ste dobili prema onome to ste izgubili, opaziete da ste skoro sve izgubili da bi zaradili malo. Koliko ljudi sebi kae:'' Poto imam ivot, sa njime mogu da radim to god hou da bi dobio sve to elim: novac, zadovoljstva, znanje, slavu....'' Dakle, oni ga iscrpljuju, troe i kada im vie nita ne ostane primorani su da prekinu sve svoje aktivnosti. Nema smisla da se tako postupa sa ivotom, jer ako izgubimo ivotgubimo sve. Najbitnije na svijetu, sutina svega je ivot, treba ga dakle tititi, proistiti, ojaati, otkloniti sve to ga sputava ili blokira jer zahvaljujui ivotu vi dobijate zdravlje, ljepotu, mo, inteligenciju, ljubav, i pravo bogastvo. Radite od sada na uljepavanju svog ivota, da ga ojaate, posvetite. Uskoro ete ga osjetiti: Taj ivot koji je postao ist, harmonian, ii e da dotakne druge predjele gdje e podstai mnoge bitnosti ( sutine) koje e zatim da dou da vas nadahnu i da vam pomognu. 2. Usaglasite materijalni ivot sa duhovnim ivotom Niko ne trai od vas da se sasvim odreknete materijalnog ivota i da se posvetite samo meditaciji i molitvi kao to su inili izvjesni mistici i askete elei da pobjegnu od svijeta, od iskuenja i od tekoa. Ali prepustiti se da nas podjarme materijalne preokupacije, to ljudi sve vie i vie ine - ni to nije dobro. Svi vi treba da radite, da zaraujete novac, da se enite. Stvarate porodicu, ali da u isto vrijeme imate svjetlost, naine rada koji e vam omoguiti da napredujete na evolutivnom putu. Pitanje je, dakle, da se istovremeno uzmu u obzir i materijalna i duhovna strana: biti sa svijetom i u isto vrijeme moi ivjeti boanski ivot. To je cilj kome treba teiti. Svakako da to nije lako, jer ste vi jo na nivou da, ako se upustite u duhovni ivot, ostavljate poslove da vam propadaju, a ako sreujete poslove naputate duhovni ivot. Znai da treba oboje, i vi to moete da postignete. Kako? Evo kako: pre nego to bilo to zaponete, prvo sebi kaite:

"Ja traim svjetlost, traim ljubav, traim pravu mo, da li u to postii ako radim ovo ili ono?' Razmislite dobro i ako vidite da vas ova aktivnost zabrinjava ili udaljuje od vaeg ideala - napustite je 43. Izbjegavajte da kritizirate pozitivna rije Mnogi nisu nauili da vladaju svojim mislima i svojim osjeanjima i u razgovorima dozvoljavaju sebi da priaju bilo to jedni o drugima. Znajte dobro da je to vrlo ozbiljno, jer ako ste nekog izogovarali, ako ste mu uprljali ugled ili ast, mogu da zaponu loi dogaaji po njega i njegov razvoj i onda e vas Nebo osuditi. Naravno da se kae: Ali ja nisam mislio ozbiljno za rune rijei koje sam izgovorio. To je mogue, ali trebate znati da se zli duhovi prilijepe za nae negativne rijei i ranije ili kasnije ih ostvare. Rije slui kao materijalni oslonac kojim ih snabdijevamo i njom se oni koriste za izvrenje svojih loih namjera. Zlim duhovima ne moemo da zamjerimo. Na nama je da ih ne snabdijevamo situacijama u kojima mogu da nanesu zlo. Treba, dakle, biti oprezan: onog momenta kada primijetite da ste suvie daleko otili u svojim kritikama ili optubama protiv nekoga, brzo se potrudite da pronaete druge rijei, druge misli, druge snage koje e da poprave tetu. Jedino pod tom sluaju zakon e vas osloboditi. Openito govorei, nijedan razgovor nikada ne treba zavriti negativnim rijeima. ak i ako smo primorani da nekoga kritiziramo s razlogom, treba se potruditi da se kraj razgovora zavri pozitivno u odnosu na tu osobu. U svakoj osobi uvijek ima neto dobro, zato pronaite kod dotine osobe i najmanju kvalitetu, spomenite ju i zaustavite se na tome. Da bismo upoznali sebe i vidjeli gdje smo, dobro mjerilo je da analiziramo svoje rijei: priamo li lakomisleno? Ono to kaemo, da li je bez veze, neumjereno, koristoljubivo...zlobno? Jednom kada ste se analizirali, budno pazite. Prije nego to progovorite zapitajte se iz kog razlog elite da otvorite usta: da li zato to hoete da uinite dobro, da nekoga osvijetlite, oslobodite, izlijeite ili pak da udaljite, izravnate raune, ponizite i tako zadovoljite tenju svoje niske prirode. U tom sluaju, bolje je utjeti. Openito govorei i u svakom sluaju, bolje je manje priati. Rije je ta koja esto zadrava bia na niem stupnju razvoja. Zato ubudue vodite rauna. Bilo koje da su osobe koje susreete, trudite se da priate o korisnim starima, da kada se svaka od njih vrati kui, pomisli o drugima: Ah, neka su blagoslovljena ova bia za sve dobre rijei kojima su mi dala hrabrost, bolje vienje stvari, kojima su mi izazvala elju da uvijek sledim put svjetlosti! Govor nije dat ovjeku da oslabi ili obeznani druge. Njegova uloga je da podigne onog koji je pao, da vrati one koji su se udaljili, da osvijetli onoga koji je u tami. Jezik je dat ljudima da blagoslivljaju, zahvaljuju, da se proiuju u mudrosti, pravinosti i ljubavi. Oni koji ne prepoznaju vrijednost ovog bogatstva koje posjeduju, izgubit e ga jednog dana u ovoj ili nekoj narednoj inkarnaciji.

46. Rije je arobna Nauite da se obraate sa ljubavlju i blagou, ne samo ljudima, ve i ivotinjama i cvijeu, pticama, drveu, cjelokupnoj prirodi jer je to boanstvena navika. Onaj tko umije da izgovori rijei koje nadahnjuju, koje oivljavaju, posjeduje arobni tapi u svojim ustima i on te rijei nikada ne izgovara uzalud jer se u prirodi uvijek nae neki od etiri elementa : zemlja, voda, zrak i vatra, koji je prisutan, paljiv, ekajui moment da odjene sve to je iskazano. Moe da se desi da se izvrenje proizvede daleko od onoga koji je posijao klicu, ali znajte da se uvijek dogodi. Na isti nain na koji vjetar nosi zrna, koja niu daleko, tako i nae dobre rijei lete daleko od naih oiju i mogu da proizvedu dobre rezultate. Ako ste nauili da vladate svojim mislima i svojim osjeajima, da postignete stanje ravnotee, istoe, svjetlosti, vaa rije e proizvesti valove koji e korisno djelovati na cijelu prirodu. 47. ivi dodir sa prirodom Ako je ruka sredstvo ostvarenja odnosa sa ljudskim biima, ona je takoer sredstvo za uspostavljanje veze sa prirodom. Zato, im ujutro otvorite prozor ili vrata pozdravite svu prirodu, nebo, drvee, jezera, zvijezde... Zapitat ete se: A emu sve to slui? Da se odmah poveete sa izvorom ivota. Da, jer nam prioda uzvraa pozdrave. Kada prolazite pored nekog jezera, neke planine, ume, pozdravite ih, priajte s njima... Kada ujutro izlazite, pozdravite svu prirodu i anele etiri elementa, anele zraka, vode, zemlje i vatre, isto kao i gnome, ondine, selfe i salamandre. I drveu, kamenju, vjetru kaite takoer: Zdravo, zdravo! Pokuajte, uinite to i osjetit ete da se neto iznutra uravnoteuje, poravnava: mnoge nejasnoe i nerazumljivosti e nestati jednostavno samo zato to ste odluili da pozdravljate ivu prirodu i bia koja je nastanjuju. Onoga dana kada budete uspjeli da ostvarite ivu vezu sa svom prirodom osjetit ete da pravi ivot ulazi u vas. 50. Ne izbjegavati napore i odgovornosti Oni koji vjeruju da mogu da pobjegnu od svojih obaveza i odgovornosti da bi okusili ljepi i zabavniji ivot, ne poznaju stroge zakone koji vladaju sudbinom. Jedan nalazi da mu je familija neprijatna, njegov rad muan, da mu je dosadna okolina i eli da je napusti. Drugi izbjegava sve drutvene odgovornosti. Neka ena umorna od svoga mua trai drugog zabavnijeg, zavodljivijeg. Znajte da nije preporuljiv takav nain ponaanja. Svakako da nije potpuno zabranjeno da se

napusti posao, svoja okolina, pa ak i svoja porodica, ali ne prije nego to se ispune sve obaveze prema njima. U suprotnom, zakon prisiljava da se pronau iznova ti ljudi koji nisu mogli da se podnose. Ako elite da ne vidite nekoga vie nikada, ispunite prema njemu sve obaveze i dugove pa ga neete vie vidjeti. Evo zakona koji ljudi ne poznaju. Oni sve ine da bi napustili nekoga tko im smeta, da prekinu vezu sa njim, ali, koliko puta je karma natjerala nekoga da pronae svoje roditelje, svoju enu, svoju djecu ili gazdu u nekoj drugoj inkarnaciji. Ako nas je sudbina stavila u odreene uvjete, postoji razlog za to. Prema tekoama iz vanjskog sveta treba da postanemo otporni. to uiniti? Kao sportai koji treniraju svakog dana ili kao istraivai, alpinisti, moreplovci, koji vjebaju da podnose toplo, hladno, umor, liavajui se hrane i sna, i koji su u stanju da se suprotstave vremenskim nepogodama i najveim opasnostima, vi takoer uvjebavajte otpornost, izdrljivost ne toliko fiziku koliko psihiku, moralnu. Svakako, ako naie trenutak kad vie ne moete da podnesete situaciju, udaljite se malo pa se ponovo vratite da se suoite dokle god ne postanete vrsti. Ako znate da izaberete teak put, Gospod e vam poslati anele da vam pomognu, ali ako izaberete lak put bit ete primorani bilo kad da preuzmete odgovornosti od kojih ste pobjegli.

51. Nisu dovoljna izvinjenja, treba ispraviti greke Ako ste prema nekome loe postupili, nije dovoljno da se izvinite: treba da ispravite greku. Samo pod tim uslovom ste osloboeni. Rei onome koga ste otetili: ao mi je, izvinite..., nije dovoljno i boanski zakon e vas pratiti sve dok ne ispravite tetu koju je on podnio. Kazat ete: Ali , ako mi ta osoba oprosti? Ne, pitanje nije reeno tako lako, jer zakon i osoba nisu ista stvar. Osoba moe da vam oprosti, zakon vam ne oprata sve dok se ne budete ispravili. Svakako onaj koji oprata dokazuje svoju plemenitost, velikodunost, on se odvaja, oslobaa se vrtloga koji ga dri u niskim sferama astralnog plana. Kada Isus kae da treba oprostiti svojim neprijateljima, to znai da ovjek treba da se oslobodi negativnih misli i srdbe koje nagrizaju. Ali oprotaj ne rjeava pitanje: oprotaj oslobaa onoga koji je bio zlostavljan, ali ne oslobaa onoga koji je napravio greku. Da biste bili osloboeni, morate da ispravite greku. 55. Patnja je upozorenje Priroda je smjestila u nas bia ( bitnosti) koja bdiju nad nama i kada poinjemo bilo to da unitavamo u sebi, u svom fizikom tijelu, svom srcu, svom razumu,

poinju da nas bodu, da nas grizu da bi nam rekla: Hajde, vrati se na pravi put! Da, to je patnja. Patnja dolazi da bi nam pokazala da smo izali iz dobrih stanja gdje je sve bilo jasno i lako. Znai da je patnja bie poslano iz nevidljivog sveta da bi nas spasilo i ne treba se boriti protiv spasitelja. to se vie borimo protiv patnje, to ona postaje stranija. Ona kae: Ah, znai, ti ne eli da razumije? E, pa dobro, tek e vidjeti svoje, i ona se pojaava. Ali u trenutku kada se razumije i kada se odlui da se isprave greke, patnja dobiva nareenje da ode, jer je obavila svoj posao, zavrila svoju misiju. Zato umjesto da se ljutite i borite protiv nje, treba postaviti malo reda u svojoj glavi i rei Gospodu: Evo dokle me je doveo moj budalasti nain ivota. Sada sam razumio i hou da se popravim. Hajde, daj mi kredit, daj mi dobre prilike da budem u mogunosti da sve popravim da bih se posvetio tvom sluenju. Evo jedine dobre stvari koju treba uiniti. A glupost je razljutiti se. Patnja ne dolazi sluajno, ni da se osveti , niti da nas kazni, ona je samo sluga Boji, od Boga poslana da nas upozori. Poto patnja ne moe da se izbjegne, poeljno je da se podnosi i da se napreduje umjesto da se pati i da se ostane isti! Koliko ljudi pati ne znajui razlog! I ba je strano imati nevolje, neprilike, a da se nikada ne shvati zbog ega, jer to moe da traje vjeno. Zato od sada, u najmanju ruku, razmislite zato patite, to je jedini nain da se oslobodite i da napredujete. 58. Mislite kako su prolazne Pred svakom tekoom koja iskrsne recite sebi: Oh, ovo je samo na trenutak, nee potrajati. Proi e. Iznenaeni ste? Ne mislite da to moe da bude djelotvorno? Da, to je uspjena formula, provjerio sam je. I sama pomisao da su nesree prolazne pomae da se podnesu. I najzad, tono je da nee potrajati vjeno. Dvadesetak, tridesetak, etrdesetak godina? Pa dobro, to nije vjenost! Treba samo imati strpljenja. U stvari, vi ste sami sebe esto stavljali u zapetljane situacije godinama. Onda ste se pokazivali postojani, strpljivi, zaista pravi model postojanosti. E, pa, sada je potrebno da budete isto tako strpljivi da biste se povratili. Dobru, kao i zlu, potrebno je vrijeme da se pojavi. Zato ve od sada, bilo kakve da su vae nevolje recite sebi: Ovo je samo jedan lo moment koji prolazi. Uskoro nita nee ostati od ovoga, jer sada posjedujem mogunost da gradim svoju budunost i da je ivim na boanski nain, i prionite na rad. 61. Metoda ljubavi Kada se osjetite uznemireni, namueni, nesretni, pokuajte da se tome oduprete. Umjesto da se grizete u sebi ili da idete svuda i zabrinjavate druge, ostanite mirni i ponite sa nekoliko dubokih uzdaha. Zatim izgovorite neku rije s ljubavlju, napravite neki pokret s ljubavlju, poaljite misao s ljubavlju... Zakljuit ete da je sve to je vrilo i trulilo u vama otklonjeno, daleko. Pozivajui se na ljubav vi ste otvorili izvor u sebi, sada ga pustite da tee, on e sve da poisti. Vidjet ete, lako

je dovoljno je da samo otvorite svoje srce da se pokrene ljubav. Pokuajte i pitat ete se zato do sada niste ve upotrijebili ovu metodu. Sluamo da se govori o ljubavi, ismijavamo je, poigravamo se s njom, umjesto da se ljubavlju sluimo kao sredstvom za spasenje. ivjeti sa ljubavlju znai ivjeti u visoko uzdignutom stanju svesti, koje se ogleda u svim radnjama u ivotu, stanje koje ujednauje sve u vama, koje vas odrava u savrenom skladu, stanje koje jeste izvor radosti, snage zdravlja. 62. Lekcija biserne koljke Kako i zato dolazi do toga da koljka proizvodi biser? Kao prvo, to je zrno pijeska koje je prodrlo u koljku i predstavlja tekou za nju, nervira je. Ah, kae ona sebi,kako da se oslobodim ovoga? Grebe me, nagriza me. to da radim? I evo je gdje poinje da razmilja; sabire se, meditira, trai savjet do dana kada shvati da nee moi nikada da se oslobodi tog zrna pijeska, ve da moe da ga obradi na takav nain da ono postane glatko, sjajno, oblo. I kada joj to uspe, ona je sretna i kae sebi: Ah, savladala sam jednu tekou! Hiljadama godina biserna koljka obrazuje ovjeanstvo, ali ljudi nisu shvatili lekciju. Koja je to lekcija? Da ako uspemo da obavijamo nae tekoe i sve to nas nervira u svjetlu, prozranu i blagu materiju, imat emo neprocjenjivo bogatstvo. Evo to treba razumjeti. Zato ve odsad, umjesto da se alite, kukate i jedete se u sebi ne poduzimajui nita, potrudite se da proizvedete tu izuzetnu i specijalnu materiju kojom ete obaviti svoje tekoe. 63. Uite da dijelite svoju sreu Ima dana kada ste ushieni: osjeate se bogato sretno...Da li u tim momentima mislite da razdijelite malo od svoje sree svima onima koji su u bijedi i nesrei? Treba znati davati poneto iz tog izobilja koje ste primili govorei: Drage sestre i brao cijelog sveta, ono to posjedujem je tako prekrasno da elim to da podijelim sa vama. Uzmite od ove sree i od ove svjetlosti! Ako drite svoju sreu samo za sebe, bez elje da je podijelite, zla bia iz nevidljivog sveta koja vas vrebaju uredit e da je izgubite, dogodit e se u nekom momentu nepredvidljiva sluajnost koja e vam oduzeti sreu. Da biste zadrali svoje unutranje blago, treba ga podijeliti. Sve to dajete ovdje, plasirat e se u Nebesku Banku na va raun, odakle ete uzimati kasnije kada vam zatreba. A to bogatstvo ostaje u vama, nitko vam ga ne moe oduzeti, jer ste ga uloili gore u s k l a d i t a.

65. Rjeavajte probleme ljubavlju, a ne putem sile Ljudi su uvijek nagnani da u odnosima sa drugima rjeavaju probleme putem sile i evo zbog ega se sve komplicira, truje, jer takvim stavom priroda provocira niske strasti, tj. elju da se vrati udarac, da se bude tvrdoglav, pa ak i da ih uniti. Sve dok ljudi ne izaberu duhovnu snagu , snagu svjetlosti, snagu boanske ljubavi , umjesto to biraju snagu nasilja, nita nee rijeiti. Jedino reenje je da se daju dokazi dobrote, ljubavi, smirenosti. Svakako da se to nee odmah srediti , jer ako se vi pokaete ljubazni i ponizni, drugi koji su vrlo loe odgojeni smatraju da ste vi slabi i glupi i to koriste da vas i dalje gaze. Ali budite strpljivi... Posle kraeg vremena oni e uvidjeti da va stav nije diktiran slabou ve velikom moralnom snagom, d u h o v n o m; tada e oni poeti da bivaju ponizni i da vas vie potuju i sve e se srediti. Zato pokuajte jo danas da rijeite svoje probleme sa roditeljima, svojim prijateljima, svojim neprijateljima, pokazujui ljubav i dobrotu. Ponaajui se tako vi pokreete zakon koji e ih natjerati da odgovore jednoga dana na isti nain. Suprotstavljajui srdbu srdbi, mrnju mrnji, primjenjujemo jako staru filozofiju koja ne daje dobre rezultate. D o b r o t o m se suprotstavljamo zlu , l j u b a v l j u lovimo mrnju, n j e n o u pobjeujemo srdbu. Treba razumjeti jednom zauvijek taj zakon da se jedino dobrotom moemo boriti protiv zla. Jer dobrota je jaka, dobrota je besmrtna, a zlo je slabo. Moemo je usporediti sa kamenom baenim u zrak: to vie prolazi vrijeme, sve manje ima snage da se digne. Dok je dobrota kao kamen koji bacimo odozgo sa kule: vremenom njegova snaga se poveava. To je tajna dobrote: slaba je u poetku, ali snana pri kraju. Zlo je nasuprot tome jako u poetku, ali kasnije slabi. O v o t r e b a z n a t i! 66. Nauite da prevaziete zakone pravde Neko vas je povrijedio, otetio? To vam ne daje pravo da mu se svetite. Kazat ete: Ali, pravda treba da bude zadovoljena! Ne, taj nain razumijevanja pravde je uzrok svih nesrea. U ime pravde svako vjeruje da moe jednima da daje lekcije, da druge kanjava... Pustite na miru pravdu! to onda da se radi? Traite izlaz u principu koji je iznad pravde, princip dobrote, velikodunosti. Evo, ve 2000 godina otkako je Isus donio ova Nova Uenja, a krani nastavljaju da primjenjuju Mojsijev zakon: oko za oko, zub za zub. Da bi zaista postao veliki , uistinu slobodan, ne treba striktno primjenjivati zakon pravde, niti zahtijevati osvetu. Osveta je stara prahistorijska metoda koji ne donosi nikakvo reenje, nasuprot tome, ona zapetljava stvari i poveava karmike dugove. Nekome ste uinili dobro, nekoga ste pomogli, podrali, zatim jednoga dana otkrivate da on nije zasluio to to ste za njega uinili. Pa, dobro, prihvatite situaciju: ne traite da se svetite, da ga kaznite i ne idite da o tome svima priate!

Kada ete se odluiti da date dokaze svoje velikodunosti i svoje plemenitosti? Treba malo zatvoriti oi, obrisati i oprostiti, na taj nain vi rastete i jaate. I znajte da sve to ste izgubili kasnije e vam biti sto procentno vraeno. Inae, pokuavajui da se osvetite, vi izazivate toliko negativnih sila, da e one doi jednoga dana i onda ete biti smrvljeni. U meuvremenu, ako zaista elite da date lekciju svom neprijatelju, ne interesirajte se vie za njega, zaponite ogroman posao sa samim sobom: molite se, razmiljajte, uite, vjebajte do dana kada ete posjedovati pravu mudrost i pravu mo. I ako se dogodi da ga sretnete , kada bude osjetio vau blistavost, vau snagu, bie zaprepaten. Razumjet e da dok ste vi radili da biste postali mudriji, velikoduniji, gospodar svojih osjeanja, on je porunio i bie ga sramota. Jedina vana stvar je da vi poboljate samoga sebe, da se bavite onim to je konstruktivno, jasno, boansko. Svakako da je za to potrebno imati dosta ljubavi, svjetlosti, strpljenja, ali ja ne poznajem bolji nain. A, poto postoji isto tako zakon po kome svako mora platiti za zlo koje je nanio, svi oni koji su vas povrijedili i otetili bie prinueni da vas jednoga dana potrae da bi popravili svoju greku. Deava se da intuitivno osjetivi da su to vai neprijatelji ponete da ih izbjegavate i da se sklanjate. Nita za to, oni e i dalje da krue oko vas i da vam nude da prihvatite njihove usluge. Jer takav je zakon: svi koji su vam nanesli zlo i kojima niste to zlo vratili bie prinueni (htjeli oni to ili ne htjeli, njihovo se miljenje ne uzima u obzir) da dou jednoga dana da bi popravili zlo koje su vam nanesli. 67. Budite sposobni za bezinteresne poteze Koliko snage i vremena potroite na potovanje onoga to vi smatrate svojim pravima i svojom svojinom! Zato se uvijek zakaite za svoje interese? Nainite jednom neki bezinteresni potez u ime Boga i bit ete slobodni! U poetku svakako, ne moete biti toliko sretni to inite taj potez, bie vam teko, osjetit ete se pritisnuti. Ali, ako vam uspije, otkrit ete nove predjele, nove svjetlosti i nee biti ponosnijeg i sretnijeg stvorenja od vas. Jer ste uspeli da postignete neto vrlo teko: pobjedu nad niskom prirodom koja vas uvijek savjetuje da se borite da biste sauvali svoje materijalne prednosti. Ako raunate na mudrost, na ljubav Neba ono vas nee napustiti: od trenutka kada ste uinili neto to vas povezuje s njim, ono e bdjeti nad vama. Ne gubite nikada vjeru u mo nevidljivog svijeta : on podrava sve one koji rade po njegovim zakonima. Ako sledite loe savjete svoje niske prirode nikada neete izai na kraj sa sobom: u nekom momentu nevidljivi svijet e vam staviti prepreku. Ali ako se drite Neba i potujete njegove zakone , nikada neete biti naputeni. ak ako vas cijeli svet napusti bit ete podrani, ohrabreni, osvijetljeni. 68. Upotrijebite svoje simpatije da povratite hrabrost, a antipatije da ojaate

Simpatije i antipatije su prirodna kretanja koja ak i mudraci poznaju. I pored toga, razlika izmeu mudraca i obinog ovjeka je u tome to mudrac savlauje svoje antipatije i ne preputa se slijepo svojim simpatijama. On zna da i jedne i druge proizlaze iz iskustva proivljenih u drugim ivotima sa biima koja susree u ovom sadanjem i da ga one samo djelomino obavjetavaju u vezi sa tim biima. On zato pokuava da pokae dobrotu prema nesimpatinima i da prepozna greke i upljine onih koji su mu simpatini. Ni vi ne smete da se opustite i da se bez razmiljanja predajete svojim simpatijama, svojim antipatijama, ve nauite da se koristite njima. Kada vam je neko simpatian, mislite na njega da biste se ozarili i sakupili hrabrost. Neko tko je vama simpatian, povoljno djeluje na vas, pa iskoristite dobro raspoloenje u koje vas on stavlja. Upitat ete: A sa nekim antipatinim? Eh dobro, i tu moe neto da se uradi. Kaite sebi: Sada je na nama dvoma da ovo prevaziemo! Umjesto da ga izbjegavate i aljete mu loe misli, vjebajte da ga podnosite. inei te napore vi ete bit na dobitku, jer ete uspeti da pobijedite niske strasti prirode koja je uvijek tu da bi vas uvukla u bitke, nesporazume i komplikacije. U momentu kada vam uspe vi ulazite u svet ljepote i svjetlosti i uskoro ete ustanoviti da se sve mijenja, jer oni, koje ste gledali sa hladnoom i neprijateljski, osjeaju da vam je pogled izmijenjen i poinju da vas vole. Svakako da uvijek postoje prilike koje vam se ukazuju da biste ovrsnuli. Zato ih ne iskoristite? Drei se svojih osjeanja simpatije i antipatije nita ne inite. E, ba od toga treba neto initi znajui da su to pokretaki nagoni koje treba iskoristiti za svoj razvoj. 69. Korisnost neprijatelja Umjesto da se alite, pokuajte da razumijete iz kog razloga vam izvjesne osobe proizvode neprijatne dogaaje u vaem postojanju. Moda su te osobe bile gurnute od nevidljivog svijeta da vam daju lekcije, da vam uine razumljivim odreene istine, da vas natjeraju da se popravite... Zato onda ne iskoristite te prilike? Umjesto da izmiljate razne osvetnike ideje, da se bunite mislei da je Nebo ve trebalo unititi vae neprijatelje...pa da ak zavrite svetei se drugima koji su nevini kao to se najee deava u ivotu, iskoristite tu priliku da biste izgradili sebe. ak iako se neko lijepo ne ponaa prema vama, nauite da se vi ponaate lijepo. A prva stvar koju treba uiniti da biste uspeli je: potraiti kakva lekcija moe da se izvue iz tih neprijatnih okolnosti . Za ovjeka je najgore da ivi sa negativnim osjeanjima prema drugima. Jer to treba vi da znate, da struje naeg psihikog ivota, prije nego to dotaknu druge, kreu najprije prolazei kroz nas. Ako smo ispunjeni osjeanjima dobrote, prvi emo imati koristi od te dobrote, a ako smo zli, prvo emo sami sebe otrovati. Vi kaete: Bijesan sam na toga i toga, vidjet e

svoje! Dobro, uli smo, ali ete prvo vi biti zagaeni svojom ljutnjom. 74. Postanite kao izvor Izvor tee, izvire bez prestanka, pa ak iako neko hoe da ga uprlja bacajui ubre on i dalje nastavlja da tee odnosei te neistoe. Izvor uvijek ostaje ist, uvijek iv jer nijednog trenutka ne prestaje da tee. Gdje moe da se nae bolja filozofija od ove sa izvorom? Uzmite izvor kao uzor, postanite slini njemu tj. volite bez obzira na sve i protiv svega. Ta ljubav koja izbija sauvat e vas od neistoa i muka; neete ni primijetiti da su pokuali da vas uprljaju i da vam uine zlo, sve to moe da vam naie loe, izvor e otkloniti. uvajte danonono tu sliku izvora koji tee u vama i koji odbacuje neistoe, volite bez prestanka i neete vie patiti. 75. Nebo nam je dalo bogatstva da bismo nauili da se pokaemo velikoduni Ako imate pored sebe bia teka za podnoenje, to je da bi vas nauili da volite. Jednoga dana kada budete napustili Zemlju, Boje bitnosti e traiti od vas da poloite raune i pitat e vas Zato niste imali ljubavi za svoje blinje? Jer su bili runi, zli, glupi. Ne, to nije razlog. Vi ste primili od neba velika bogatstva: oi, usta, ui, razum, srce i ako su vam dana to je da biste voljeli, a ne da kleveete, prezirete, pljakate, gazite. Ali to su bili bijednici! E, dobro, upravo je to bio razlog vie da im dajete sa mnogo vie plemenitosti. Nita vas ne moe opravdati. 76. Zaboravite na svoje neprijatelje mislei na svoje prijatelje Postupilo se nepravedno prema vama, oklevetani ste? Dobro, to je razumljivo, ali zato se zadravate na tome i ostajete danima nesretni? Recite sebi: ak iako me neki ne vole mnogo, drugi me vole, sam Gospod Bog me voli! Zatim, mislite na svoje prijatelje, na boanski svijet, na Gospoda koji je stvorio toliko dobrih i lijepih stvari koje vi koristite u svakom trenutku postojanja i tako ete zaboraviti zlo koje vam je nanijeto. Vjebajui na taj nain uspjet ete da postanete neosjetljivi na negativne stvari. Prava osjetljivost je potpuno otvaranje prema Nebu i zatvaranje prema svemu to je mrano i negativno. Inae, ako smo osjetljivi samo na negativne stvari, to je bolest u osjeajima tj. bolesno izraavanje osjetljive linosti. Kakvu sreu moete da oekujete, kada ni Nebo, ni aneli, ni ptice, ni cvijee, ni prijatelji ne postoje vie za vas, nego samo ljudi zli i nepravedni! 77. Ojaati sebe protiv kritika

Vas su kritizirali, klevetali i evo vas srueni. Zato? Jer niste bili pripremljeni. Treba unaprijed znati da e cijeloga ivota toga biti napretek. Zato zamiljate da ete vi biti toga poteeni? Dakle, odmah se malo povratite i recite sebi da to nije zadnji put da primate kritike i ako danas nita ne uinite da se ojaate, kada se sutra bude to ponovilo, opet ete biti slomljeni. Naravno da ste iznenaeni: vi elite da vam kaem da se to vie nee ponoviti, da ete odsad biti zatieni, poteeni. E ne, samo mogu da vam kaem da treba da budete spremni za nevolje druge vrste. Treba unaprijed da znate da mogu da naiu drugi neprijatni dogaaji. Ako ne naiu, tim bolje, zahvalite Nebu, a ako naiu opet zahvalite Nebu, jer ete biti spremni.

78. Umjeti se staviti na mjesto drugih Ljudi se rijetko stavljaju u poloaj drugih i odatle proizlaze greke u prosuivanju, toliko surovosti i nepravde. Nikada ne ele da napuste svoju toku gledita: oni sve mjere, sve prosuuju, o svemu se izraavaju iskljuivo prema svom ukusu, prema linim sklonostima i stavovima nikada ne vodei rauna o drugima. A sada, kada im sredstva komunikacije dozvoljavaju da lako stupaju u odnose, treba da izau iz svog polja limitirane svesti, inae sve to je moglo da slui da se priblie, sluit e im da se meusobno ubijaju. Zato, prije nego to se neko optui, pokuajte da se stavite na njegovo mjesto najmanje pet minuta; i esto se osvijestite kada se stavite u njegov poloaj, nekad moete da napravite deset puta gore od njega. Nekoliko minuta ove vjebe i vi ete stei kvalitete plemenitosti, strpljenja, milosra, blagosti. Vjebajte zato na ovaj nain: postavite se u poloaj svih onih ljudi koji su vam neprijatni i koje teko podnosite pa ete vidjeti da ete biti u stanju da ih razumijete, pa ak i da ih zavolite. 79.Nekoliko savjeta koji se odnose na djecu Vodite rauna o tome kako im se obraate Odrasli nisu dovoljno paljivi to se tie naina kako se obraaju djeci. Izvjesni ne prestaju da ih oslovljavaju sa: nesposobni, slabi, idioti , i djeca hipnotizirana tom sugestijom posle izvjesnog vremena postaju glupa i nesposobna. Treba znati da je rije mona, pokretljiva, uznemirujua, pa sve to kaemo djeci moe imati vrlo lo utjecaj na njih, moe da ih blokira i da ih uplai roditelji i uitelji su ti koji najee unitavaju djecu. Da bi im uspjelo da ih uine poslunima, radnim, vrijednim, mudrima, zato im prijetiti vjeticama, vukovima, andarima ili tome slino? Zato, posle cijelog ivota djeca mogu da se osjeaju pod prijetnjom, u opasnosti i postaju dobri klijent psihijatrima. Ima mnogo stvari koje odrasli moraju

da isprave u svom stavu prema djeci. Metoda za razvoj njihovih kvaliteta Da bi roditelji bili dobri pedagozi, moraju da misle na sve kvalitete i vrline koje su skrivene u dui i duhu njihovog djeteta. Umjesto to se zadovolje time da opale neki amar ili po guzi da bi ga opametili da ne pravi neke gluposti, oni bi morali da se usmjere na boansku iskru koja se nalazi u njihovom djetetu i da uloe sve svoje napore da to razviju i onda e takvo dijete kasnije biti d i v n o. Kada dijete zaspi, mogu da priu njegovom krevetu, milujui ga i ne budei ga, da mu tiho priaju o svim kvalitetama koje bi voljeli da mu se jave i razviju kasnije. Tako stavljaju u djeju podsvijest dragocjene elemente koji e ga tititi od mnogih greaka i opasnosti kada ih dijete otkrije i prepozna kasnije tokom godina. Stvarati oko njih harmoninu atmosferu Da bi obrazovali dijete, nije dovoljno slati ga u kolu, makar ona bila najbolja. Ako u kui roditelji prireuju svojoj djeci scene svaa, lai, nepotenja, kako oni zamiljaju da e ga obrazovati? Dokazano je da se beba moe razboljeti i ispoljiti nervne poremeaje zbog svaa svojih roditelja ak i ako nije prisutna. Jer te svae stvaraju oko njih neharmoninu atmosferu koju dijete osjea jer je jo povezano sa roditeljima. Beba nije svjesna, ali njeno eterino tijelo prima sokove. Izvjesni roditelji se toliko neshvatljivo ponaaju, da se ovjek zapita, da li oni zaista vole svoju djecu. Da ih vole, oni bi promijenili svoje ponaanje, pokuali bi da isprave odreene slabosti u najmanju ruku ono to se negativno odraava na njihovu djecu. Dokle god ne uloe te napore, znai da ih ne vole dovoljno.

Ponudite im besprijekornu sliku U svim prilikama odrasli moraju da budu nepogreivi pred svojom djecom, ne smiju da pokau nikakvu slabost, nikakvu greku. Kada odrasli ( roditelji, uitelji ) dozvole da se vide njihove slabosti, djeca su zbunjena, izgubljena, jer nemaju vie na koga da se oslone. Djeca instinktivno uvijek trae da se oslone na bia koja ive pravdu, plemenitost, mo; ona u sebi instinktivno nose potrebu za pravdom i istinom, pa kada vide odrasle koji se njima bave da ine stvari koje zasluuju osudu, u njima se neto poremeti. Dijete koje se osjea slabim, malim, ima potrebu da nad sobom osjeti nepogreiv autoritet koji ga titi. Nita ga se drugo ne tie. Ono samo zna da je slabo. I zato imajui potrebu za zatitom, prislanja se uz majku da osjeti njenu toplinu, i ne samo da trai oslonac u fizikom smislu ve i u psihikom. Zato kada dijete shvati da njegova majka, otac, uitelj, profesor, nije na visini zadatka, ono se osjeti izgubljenim ili se pobuni. To je uzrok mnogih

porodinih i drutvenih tragedija. Uvjeti pod kojima e korekcija biti blagotvorna Bolje je nikad ne udariti dijete. Izuzetno, ako zaslui jedan amar, ili udarac po guzi koji ne moe da mu nakodi, ali panja! Ne tucite nikada dijete kada ste bjesni, jer ete u njegovoj memoriji stvoriti utisak mrnje, zla, a ne pravde, jer upravo za njegov dobar odgoj ono mora da osjeti da ste vi pravedni i zato to ste pravini, vi ga ispravljate. Zato, ako treba da prekorite dijete vodite rauna i o svom pogledu. esto odrasli tuku svoje dijete jer su ogoreni ili su izgubili strpljenje. To je vrlo loa reakcija! amari i udarci po guzi ne smiju da budu diktirani roditeljskom nervozom ( nerviranje nije pedagoko osjeanje ), ve njihovom eljom da dijete razumije da je potovanje pravila za njegovo dobro.

81. Produbite istinu prije nego to o njoj govorite U duhovnom ivotu postoji pravilo koje trai da kada primimo neku istinu prvo treba da je ivimo prije nego to poelimo da propovijedamo oko sebe. Treba ispitivati istinu, vjebati sa njom, pa kada je najzad prodrla u vau kou i kosti toliko da se stopite s njom nitko vam je vie na svetu ne moe oduzeti. Dok istina, koju ste tek spoznali, a o kojoj poinjete da priate lijevo-desno, e vas sigurno napustiti ve sutradan: vi ste je izloili na pijanu tezgu, ona vam vie ne pripada, pa ste nanovo slabi i nesretni. Treba da zaponete time to ete je prvo uvati za sebe, da bi vam donesla snage da pobijedite i prebrodite sve prepreke. Od tog momenta ona vas vie nee napustiti. Dokle god niste proivjeli i ispitali jednu istinu, ona nije dio vas, zato vas istina moe napustiti, pa se onda nanovo treba muiti i boriti da je povratite. Treba je, dakle, uvati neko vrijeme, ivjeti sa njom dok je ne nainite svojom. Od tog momenta, ne samo da vas nee napustiti, ve kada je budete rekli drugima, imat e takvu snagu, takvu mo, zbog vae naglaene vere, da ete uspeti da ih uvjerite. Boja vae glasa i ono to ete proizvesti bie zaista uvjerljivo, jer ste dugo uvali tu istinu u sebi i uvajui je vi ste je jo vie ojaali. 82. Prvo ponite da urazumljujete sebe

Ljudi su navikli da uvijek gledaju slabosti i nesavrenost drugih, ali vlastito, nikada. Od drugih zahtijevaju inteligenciju, dobrotu, potenje, a oni, kakvi su, oni ni ne misle da se zapitaju! Ako je malo savrenih ljudi na svetu, to je zato to svi prosuuju na isti nain: svi oekuju da neki drugi prave napore dok oni sami mogu da ostanu takvi kakvi su. E, pa ne moe tako. Posljedice takvog stava su jako tetne, a posebno kod svih onih ija je profesija ili uloga da se bave drugima. Uzmimo samo sluaj roditelja: oni se bave svojom djecom, to je dobro, to je njihova dunost. Ali, da li su oni umjeli da se brinu o sebi prije nego su poeli da se brinu o svojoj deci? Ne, ivjeli su bilo kako, dozvolili su da se nered useli u njih, a sada kada su izopaeni, ili ak upropateni, oni vjeruju da su sposobni da obrazuju djecu! to ta djeca imaju primjer ravog ponaanja koje e uticati vrlo negativno na njihovu psihu, pa ak i na zdravlje, to nema vanosti. Koliko ljudi se eni jer im je dosadno to su sami, a potom kada dobiju djecu nau se u zamrenim potekoama. Prije nego to poelite da obrazujete druge, pobrinite se da prvo sebe obrazujete. Inae, to e biti isto kao kada elite da oistite mrlju sa neijeg lica umazanim rukama ugljem, samo ete ga jo vie uprljati. Svi oni koji se mijeaju elei da osvijetle i urazume druge, a da to sami nisu dostigli, samo ih udaljuju od sebe. Ostavite zato ljude na miru i mislite samo na to da sebe poboljate. Zato gubiti vrijeme i alostiti se nad nesavrenim ovjeanstvom? Ne bavite se time, radite na vlastitom usavravanju. Tako da za to vrijeme neete vie imati toliko briga i neete sebe nagrizati, ve ete ubrzati svoj razvoj jer ete biti usredsreeni na vlastito usavravanje. Vjerujte mi, pustite druge da rade to ele, a vi radite iskljuivo na sebi. Vi treba da idete naprijed, vi treba da ste primjer. Neete uspeti da urazumite ljude ak i ako im drite najljepe govore, ali ako ste im vi sami primjer, oni e vas slediti bez pogovora. Zato umjesto da ekate da doe do harmonije u vaoj porodici, u vaoj okolini, na vaem radnom mjestu, i da se alite da ne postoji, ponite da je ostvarujete u sebi samima. Kada drugi osjete koliko ste se promijenili bie i oni primorani da se mijenjaju, jer je to zarazno, arobno: bie koje poduzima ozbiljne napore za rad na samom sebi zrai snagu koja tjera okolinu da ini isto. Treba poznavati ljudsku prirodu, znati tko ste vi, ne baviti se onim to u vama izaziva loa osjeanja, jer postoji veza izmeu onoga ime se bavimo i stanja u kome smo. Ako se predate negativnim osjeanjima prema drugima, nemojte se zatim iznenaditi ako ste loe volje, u tome nema nieg udnog. Da ne biste bili potreseni, zbunjeni, obeshrabreni, treba da raunate samo na svoj unutranji rad.

83. Sunce model savrenstva

Ako imate prijatelja prema kome osjeate mnogo divljenja i potovanja, druei se sa njim vi poprimate neto od njegovih kvaliteta i njegovih mana. To je zakon, uvijek se desi da poinjemo da liimo na bia i stvari koje volimo i kojima se divimo. Na isti nain, ako se naviknete da gledate sunce svakoga dana oduevljavajui se njegovom velikodunou, njegovom snagom, svim tim ivotom koji izbija, malo po malo osjetit ete promjene koje se u vama odvijaju, kao da ste primili neto od njegove svjetlosti, od njegove toplote i od njegovog ivota. Sunce je slika savrenstva i ako ga uzmete kao model, ako mislite kao ono da samo budete sjajni, topli i ivi, na taj nain ete se zaista izmijeniti. Naravno da nikada neete postii svjetlost , toplotu i ivot iste jaine i stepena kao sunce, ali sama elja da ih dostignete odbacit e vas u nebeske visine i vi ete zaista biti u mogunosti da stvarate uda. Da biste imali koristan utjecaj na ljude, vi treba svakoga dana vi treba svakoga dana da uspostavljate vezu sa suncem da od njega primite nekoliko novih dijelova koje ete prenijeti okolini. Jedino sunce moe da vam da sve to vam je potrebno da pomognete i volite ljude. Sve dok se ne usredotoite na taj uzor topline i svjetlosti vi ete se povoditi za niim objavama. Gledajte to se dogaa u svetu: vide se samo ljudi koji ele da iskoriste druge, da ih podjarme, unite. Sve to nije slavno! Dok sa suncem vi imate sliku bia koje zrai svjetlost, velikodunost i vi poprimate njegov utjecaj. ak i pretpostavljajui da to nije pametno i razumno u smislu koji mi oekujemo od njega, veza sa njegovom svjetlou i toplotom moe samo da vam izazove prijateljska osjeanja prema drugima: velikodunost, dobrotu, strpljenje. Dakle, uzmite Sunce za u z o r. Tokom dana motrite na sebe, analizirajte pitajui se: Da li sam u stanju da zraim i da rasprostirem svjetlost? Da li sam u stanju da zagrijem i rairim srce stvorenjima? Da li im donosim ivot? Da, u svakom trenutku u toku dana postavite sebi to pitanje jer se tu nalazi klju vaeg usavravanja.

84. Tajna stvarne psihologije Ljudima nedostaje stvarna psihologija jer se uvijek jako brinu za sebe same. Oni su tu kao velom zaslijepljeni svojom niom prirodom koja ih spreava da raspoznaju to se deava u glavi i u srcu drugih. ak i kada vole neko bie taj veo ih spreava da ga vide. Isto tako su ponekad iznenaeni zbog promjena koje naglo ustanove kod svojih ena, mueva, djece, prijatelja, promjena iji dolazak nisu ni predvidjeli, ni osjetili. Samo onaj tko je uspeo da savlada svoju niu prirodu tko je spreman da zaboravi svoj osobni interes, moe stvarno da upozna i razume druge. Da biste uspeli da izaete izvan granica vae line svesti, evo jednog naina. Vinite se svojom matom toliko visoko da se spojite sa Biem koje obuhvata sve,

koje u Sebi samom nosi sva stvorenja i koje ih hrani. Zapitajte se kako Ono gleda budunost ovjeanstva, koji su mu planovi za sebe, za svoj osobni razvoj. Samim pokuajem da se pribliite tom Biu, nevjerojatne veliine i sjaja, vaa svest, vaa podsvijest i vaa supersvijest obavlja odreeni posao i ono to preivljavate kao iskustvo je neizrecivo. Treba da prakticirate tu vjebu sve dok ne osjetite da se utapate u taj ocean svjetlosti koji je Bog. Kada ova vjeba za vas postane navika i kada uspete da osjetite trenutke ispunjenosti spojivi se sa najuzvienijim biima, moete polako da silazite u ljudsku svest da uite da je upoznajete da biste osjetili njene potrebe, njene muke, te na taj nain obavljate konstruktivan posao za cijelo ovjeanstvo.

85. Iza izgleda bia traite njegovu duu i njegov duh Nauite da se odnosite prema svim ljudima i svim enama sa svetim osjeanjem, da iza oblika njihovih tijela i lica i njihove odjee otkrivate duu i duh sinova i keri Bojih. Ako znate da se zaustavite na njihovoj dui i duhu, sva stvorenja koja ste zanemarili, napustili, prezreli, postat e vam izuzetno dragocjena. I samo nebo koje ih je poslalo na Zemlju tako preruene smatra ih blagom, stjecitima boanstva. Dakle, kod svih bia koja susreete, ne treba toliko uzimati u obzir vanjski izgled, bogatstvo, poloaj, obrazovanje ve duu i duh. Ako tako ne uradite nikada neete upoznati sutinu. Kaite sebi da ak i oni koji se eu kao prosjaci ili kloari, u stvarnosti u Bojim oima onoga koji ih je poslao su: prinevi i princeze. 86. Volite bez opasnosti Kada volite neko bie, umjesto da se sebino prilijepite uz njega, mislite da ga poveete sa Nebom, da ga poveete sa nepresunim izvorom ivota da moe neprestano da se napaja i obnavlja. Nita nije tako vano kao umjeti v o l j e t i. Ako elite sreu i procvat bia koje volite, trudite se da ne mislite previe na sebe, jer ete ga uvui u nie predjele svojih elja i pohlepe. Ljubav ne znai privui neko bie sebi, nasuprot tome, to je elja da prevaziemo sebe inei neto veliko za njega, a nema nita vee nego povezati ga sa i z v o r o m. Pribliite se osobi koju volite, gledajte je, uzmite je u naruje i uzdignite je prema Nebu, poveite je s Majkom Bojom ili Kristom, Nebeskim ocem, sa Svetim Duhom...ili ako niste toliko intimni sa njom da bi je uzeli u naruje, pokuajte je u mislima povezati sa Izvorom Svjetlosti; poelite joj da razumije novi ivot, poelite joj da pronae m i r koji jo nikada nije osjetila. inite da vaa ljubav uvijek uestvuje u procvatu bia koje volite.

87. Voljeti bez opasnosti po nas same Ljubav je snaga koja radi na tome da vas uini slinim onome koga volite. Ako volite neko sebino bie, vulgarno, nepoteno, zlo, malo po malo te se slabosti nastanjuju kod vas i vi poinjete liiti na njega. Ali, ako se usmjerite na Gospoda, ako Ga volite sa svijeu da je On bezmjeran ocean svjetlosti i ivota, malo po malo vaa se svijest iri, osvjetljava i Boanski ivot se poinje kretati u vama. Znajte, dakle, koga ete voljeti. Mogu se voljeti sva bia, preporuljivo je voljeti ih. Ali, da se ne bi poistovjetili s njihovim slabostima, najprije treba voljeti Gospoda. Onaj tko voli Gospoda, moe zatim voljeti koga hoe jer vie nee biti opasnosti za njega; boanska ljubav e ga ojaati i zatititi od svake opasnosti. Kada spasilac skoi u vodu da bi uhvatio davljenika, prua mu svoje noge da se za njih prikai; ali ako davljenik eli doepati mu ruke, primoran je udariti ga da bi se davljenik onesvijestio: jedino tako i tada moe ga spasiti, u suprotnom on e se udaviti zajedno s njim. Vi takoer uvajte svoje ruke za Boga, a svoje noge ostavite ljudima. Nemojte im dati svu svoju ljubav jer ete se izgubiti s njima. Koliko njih voli bilo koga, bilo kad i bilo kako ( na bilo koji nain ), a zatim kau da ljubav donosi sve nesree. Ne, nikada u ivotu! To njihova nemarnost u svezi s ljubavlju donosi nesree, ne ljubav sama po sebi, jer ljubav je Bog, a Bog ne moe donijeti nikakvo zlo. Treba najprije voljeti Boga i proeti se Njegovim vibracijama, zatim moete bez opasnosti voljeti i pomagati drugima. Ako ste povezani sa izvorom, moete davati svoje snage ne slabei sebe jer se voda u vama obnavlja bez prestanka. Budui vae rezerve nisu vjene, ako prekinete tu povezanost, bit ete brzo istroeni.

88. Stvorenjima se moe pomoi ako idete i bogatite se pored Boga Ne naputajte Nebo ni zbog koga, ni zbog djeteta, ni zbog ene, ni zbog mua, jer samo ostajui vezani za Nebo moete im uiniti dobro. Ali kakvo je zlo posvetiti svoje vrijeme poslu, svojoj eni, djeci, prijateljima? Ah, nikakvo, lijepo je da se prikaete kao bie od zadatka, privreno i savjesno. Ali ne u toj mjeri da zanemarite Nebo. Sentimentalnost, slijepa privrenost vas nee odvesti nikamo. Kako se ponijeti u sluaju potrebe ako ste otac koji stvarno voli obitelj? On ima hrabrosti napustiti je neko vrijeme da bi otiao u inozemstvo zaraditi novac. Dok drugi koji nema istu ljubav nema hrabrosti otii. Dakle vidite, drugi je naizgled napustio svoju obitelj da bi joj pomogao: otiao je zaraditi novac i kada se vrati svi

su sretni; dok drugi koji nije elio napustiti svoju obitelj, ostaje zajedno s njom u siromatvu. Sada prevedimo. Onaj koji zaista voli svoju djecu, svoje prijatelje, zna ih napusti neko vrijeme da bi iao u inozemstvo tj. u boanski svijet gdje e se obogatiti, a kada se vrati, svima e podijeliti darove. Dok onaj koji ne razumije, ostaje pored , ali to joj moe dati? Nita naroito, neke sitnice, neke pljesnive komadie koji su se zatekli u ormaru. A, koliko vremena se ostaje u inozemstvu? Sve zavisi, moda pola sata, moda jedan sat, moda cijeli dan... Jedina prava ljubav je ona koja donosi biima ista bogatstva sa Neba. 89. Kretanje ljubavi Ne okupirajte se time da saznate da li je taj koga volite isti onaj to i vas voli. Zato? Zato to se ljubav kree, ona ide od jednoga do drugoga; primamo je, treba je dati. Ono to vi dajete biu koga volite, on to daje onome koga voli i tako se stara lanac, strujanje koje polazi od vas i vraa vam se preko hiljadu bia. Da bi dobro razumjeli ovu ideju treba da zamislimo da smo svi mi kao alpinisti sa istim uetom. Svako treba da napreduje, a da ue ostane zategnuto. Ako kaete onome tko hoda ispred vas: Ja te volim, okreni se i gledaj me., vi ete sprijeiti hod cijele kolone. Osvrtati se da bi se ilo prema drugome je uzmicanje, to znai olabaviti konopac i sprijeiti sve one koji su naprijed da nastave sa penjanjem, a one koji su pozadi da slede njihov put. Svako mora da se kree u jednom pravcu, u pravcu kretanja cjelokupnog lanca. Ne treba da se zaustavljamo da bismo se gledali i priali. Moramo da se penjemo prema vrhu uvijek bez odlaganja i bez klonulosti. 90. Ljubav nosi u samoj sebi nagradu Nae srce treba biti ispunjeno ljubavlju za ljude jer su svi oni naa braa. Moramo misliti na njih i da ih pomaemo ne oekujui ni najmanju nagradu, jer u stvari mi ve primamo nadoknadu: ono unutranje irenje, ona toplina koja nas proima kada volimo. To je velika nagrada i ne postoji vea u ivotu. Vi oekujete da ste uvijek nagraeni za sve to ste uinili. To pokazuje loe primanje stvari sa vae strane. Onaj tko je razumio tajnu ljubavi, nita ne oekuje: on daje besplatno. I zato to neprekidno ivi u punoi i radosti, on zrai i tako stie povjerenje mnogih prijatelja. Gdje postoji vea nadoknada od ove? 91. Onaj tko se zna otvoriti prema drugima ne poznaje samou Koliko se ljudi ali na samou! Iako tu oko njih ima ljudi oni se ipak osjeaju usamljeni. U stvarnosti njihovo ponaanje ih izdaje: oni ne znaju voljeti, ne znaju se otvoriti, ne znaju kazati koju ohrabrujuu rije ili koju rije utjehe, ne znaju

dati; uvijek oekuju da drugi budu oni koji e im prilaziti. Ali, drugi su esto jako zauzeti, imaju svoje brige, svoje obaveze... A tada nastaju tube i alopojke: Nitko me ne dolazi vidjeti. Nitko me ne voli. Nitko se ne zanima za mene. A zato da budu drugi uvijek ti koji e vas voljeti i zanimati se za vas? Ako vam je teka samoa, ne ostajte skrtenih ruku. Umjesto da se grizete sjedei u kutu, napravite vi prvi korak, idite prema njima. Nema razloga da se osjeate sami kada je ljubav tu, kada je svjetlost tu. Ako se osjeate sami znai da ste se sami stavili van ljubavi i svjetlosti. Koliko puta sam vas preklinjao da izaete iz svoje sebinosti i da neto uinite za druge. Svakako da je dobiven odgoj esto kriv za to. Roditelji esto govore svojoj djeci:Ne budi glup, nemoj ti uiniti prvi korak. Pusti malo druge da dou i da te trae. Naravno da e ljudi doi da ih potrae jedino ako su korisni. Ako ste pekar doi e k vama po kruh. Da bi bili traeni, treba biti sposoban i dati neto. Onaj tko nema to da da, ne privlai nikoga i on ostaje sam. Ne treba predbacivati drugima to ne dolaze po vas. Postanite zanimljivi i vidjet ete da li e doi. Gledaj ruu koja se otvara, ona rasprostire izvanredan miris i svi se pribliavaju da je pomirie, ak i pele, leptiri zato to se ona otvorila. A vi, zato vi ostajete zatvoreni bez mirisa? 92. Samo prisustvo Boga moe da ispuni ljudsku duu Svako tei da na ivotnom putu susretne bie pored koga e da napreduje u punom povjerenju, bie sa kojim e razmjenjivati misli, svoje najintimnije emocije. Ali, to je teko. U koliko su romana, filmova, kazalinih komada ljudi i ene priali tu gorinu, tu doivljenu muku u nemogunosti da nau takvo bie! Jer u stvarnosti ljudska dua moe da bude ispunjena potpuno i do kraja samo Bogom. Onaj tko eli da pobjedi samou, da osjeti da je svakoga dana ispunjen velikim prisustvom radosti i sree, mora da se ujedini sa Bogom. Samoa je stanje svesti koje su i najvei prosvjetitelji upoznali. Isus je lino preao taj taman pustinjski predio kada je povikaoOe moj, zato si me izdao?Svi e jednoga dana upoznati tu stranu samou. Zato? Jer se ne moe razviti istinska vjera, nada i ljubav kada smo sretni i zadovoljni, okrueni prijateljima, ve kada smo sami, u dubini preputeni sami sebi. Ne postoji drugi nain da se prebrodi samoa osim da se oslonimo na Bie koje podrava cijeli svet. Treba vjerovati u to besmrtno Bie, voljeti Ga i vjerovati u Njega. 93. Prelazak pustinje U duhovnom ivotu naie period kada se osjeamo kao da smo preli jalove, pustinjske predjele: nema se elja ni za im, sve postaje blijedo, strano. To je najgore stanje u kome jedan duhovnik moe da se zatekne. Nije najopasnije razboljeti se, izgubiti novac ili doivjeti neki neuspjeh, ve ne osjeati vie ljubav,

veru i nadu. A kako to moe da naie svakome od vas, treba znati kako da se savlada to stanje. ak i usred pustinje vi treba da se usudite da kaete: Gospode Boe, ja sam u Tvojim rukama. Ti si odredio moj put, pa bilo vode ili ne, ja idem, u Tvojoj sam slubi. Volim Te Boe, pomozi mi. To je sve. Ne dozvolite da lako izgubite svoju veru i svoju ljubav ve nastavite da vjerujete sa dvostruko veim arom. Jer u tome je va jedini spas. Nemojte ostati sa utiskom da ste se izgubili usred pustinje, uinite to je u vaoj moi da biste ili to dalje gdje ete svakako nai neku voku ili vodu na nekom mjestu: ak i usred pustinje postoje oaze. Hodajte, dakle, sve dok ne dosegnete u sebi samima oazu u kojoj je voda, to e vam omoguiti da nastavite put. Ta voda je smjernost, to je ljubav. 94. istoa omoguuje vezu sa boanskim svijetom alite se da je nebo gluho, surovo i ne odgovara na vae pozive... U stvarnosti vi ste zaronjeni u boanskom svetu, a ako se osjeate toliko izolirani, odvojeni od njega, to je zato to ste preko svojih misli i niskih osjeanja stvorili neprovidan sloj koji vas kao ekran spreava da stupite u vezu s njim. Ako odluite da radite na sebi i da se proistite i da vam tijelo bude fino, prijemivo i osjetljivo, primijetit ete da u stvarnosti ne postoji nikakva pregrada izmeu Neba i vas. Veoma je vano za jednog duhovnika da ume da izbaci neistoe iz svog psihikog organizma pomou vjebi za proiavanje koje moraju da imaju vano mjesto u njegovom ivotu, ne samo ienje fizikim putem ( vjebe disanja, ispiranje, gladovanje, itd. ) ve i proiavanje duhovnim nainom: koncentracija, molitva. Zahvaljujui ovim vjebama on unosi u sebe s u t i u koja rastvara sve strane i negativne sadraje tako da boanski ivot moe ponovo da tee. Zato svaki dan, i vie puta dnevno, mislite na pranjenje, na proiavanje. Neka voda protie u vama, ista voda Neba. Ne samo da e vam donijeti mnogo blagoslova ovo proiavanje ve e vae prisustvo biti blagotvorno i za druge: init ete dobro svim stvorenjima koje susretnete, osvijetlit ete ih, stavit ete i njih takoer u vezu sa Nebom. 95. Nebo odgovara samo svijetlim znacima Da biste uspeli da privuete nebeske duhove i da im date elju da vam pomognu, morate da vodite ivot u skladu sa Bojim zakonima. U suprotnom oni zatvaraju oi i ui, nita ne vide niti uju i ostavljaju vas da sami razbijate glavu. Samo svojim nainom ivota moete da ih privolite da na vas obrate panju. Treba da vidite znake izviranja svjetlosti. Jedino kada primijete stvorenje koje iz daleka zrai svakog dana iz svog srca, iz svoje due, iz svog duha iskre i vatromet izvanrednih boja, kau: Oh kakvo je tamo slavlje. Hajdemo im se pridruiti! Priblie se, sprijatelje se sa tim biem , ak se esto nastane u njega da bi mu pomogli i sve postaje lako za njega. Evo zato je bitno i vrijedi poboljati svoj

nain ivota, da bi privukli pomo, pa ak i prisustvo svih svijetlih duhova koji e doi da vam pomognu u vaem duhovnom po 96. Zahvalnost: klju sree Vi se alite Oh, kako sam nesretan! Dobro, u redu! Ali, da li ste se danas zahvalili ? Zahvaliti, kome i zato? Da li moete da hodate i diete? Da. I mogli ste da dorukujete? Da. I moete da otvarate usta da bi priali? Da. E, pa zahvalite Gospodu, jer postoje ljudi koji niti mogu da hodaju, ni da jedu, ni da otvore usta. Vi ste nesretni jer nikada niste razmiljali da treba da se zahvalite. Da biste promijenili svoje stanje treba da shvatite da nita nije tako divno kao saznanje da ste ivi, da hodate, da gledate, da govorite. Znate li koliko milijuna i milijardi estica se zalae da bi samo jednog ovjeka odrali u ivotu? Vi niste toga svjesni i dalje ste ozlojeeni, nezadovoljni. Budite zahvalni! Odmah sutra ujutro zahvalite Nebu! Koliko se ljudi vie ne probudi ili se probudi paraliziran! Recite: Hvala Gospode. Evo i danas si mi dao ivot i zdravlje, ja u ispuniti volju Tvoju. Vaa nadarenost, va talent, vae vrline su u stvari vai vjesnici Neba koji su se nastanili u vama da bi radili. Treba da ste toga svjesni jer onoga dana kada ponete da bivate toliko gordi zbog svojih uspjeha, kao da je to samo vaa zasluga, na ovaj ili onaj nain ovi prijatelji e se izgubiti i vama e nestati taj talent ili vrlina. Koliko ljudi je izgubilo svoj talent zbog svoje oholosti! Dok su drugi privukli kvalitete, razvili ih zahvaljujui svojoj smjernosti. I kada se ponekad osjetite sretni, a da zato ne postoji poseban razlog, znajte da ste primili posjetu nebeskih stvorenja. A ako ne cijenite ono to ine za vas, izgubit ete to stanje. Zatim ete uloiti mnogo vee napore da bi ih ponovo nali, ali gotovo je, ovi vas duhovi nee vie posjetiti, nee vam posvetiti ni jedan pogled, nee vam se smijati, nee vam rei ni jednu rije, nee napraviti ni najmanji pokret za vas. Jedina stvar koja moe da razljuti ove svete duhove je nedostatak zahvalnosti. Oni vole da se cijeni njihova ljubav, njihova plemenitost. Oni poznaju vae greke i vae slabosti, ak ih i opravdavaju i ne zaustavljaju se na tome, naprotiv kau: Oh, jadni u kakvom su stanju, treba im pomoi! Ali, kada vide da vi ne cijenite njihovo prisustvo, naputaju vas. Ne, oni nemaj potrebu za vaom zahvalnou ali znaju da, ako ih vi ne potujete, ne moete nikada da zaista iskoristite sve to mogu da vam daju. Zato ne zaboravite: najvea tajna, najvei klju za vau sreu i vae napredovanje je z a h v a l n o s t. Sve dok potujete ono to vam Nebo daje ono vas nee napustiti. 97. Znati izbjei zlo Pretpostavimo da ste krenuli u etnju umom i da ste se udaljili, napustili put i

poli stazom koja vas je odvela u movarni predio opustoen od muva, osa, komaraca i zmija. Eto vas pod prijetnjom, napadnuti, izbodeni... E pa dobro, kad je to poelo. to bi trebalo da uradite? Pobjei, vratiti se istim putem natrag da bi pronali svoj put. Kako ete se otresti tih gamadi? Jedini nain je izai iz njihove teritorije. Na isti nain, ako ste otili i udaljili se neoprezno u nie predjele na astralnom planu nastanjenom zlim bitnostima koje poinju da vas grizu, pourite da napustite ta mjesta. Na psihikom planu misli, emocija, osjeanja, nije preporuljivo da dugo budete podvrgnuti negativnim strujama jer je to opasno i uvijek je bolje izbjei sukob. Ako dugo ostanete u tami, neete je pobijediti ve e ona biti ta koja e vas pobijediti. Ako dugo ostanete u mrnji, mrnja e vas unititi. Ako ste dugo u strahu, u ulnosti, u strastima, u zlobama, one e nadvladati, a ne vi. Treba ih odmah napustiti. Fiziki i psihiki plan ne podlee istim zakonima. U fizikim zakonima treba dokazati volju, vrstinu, istrajnost, ne napustiti partiju ve se estoko boriti i ojaati. Dok na psihikom planu ne treba biti tvrdoglav protiv neprijateljskih snaga. Kazat ete: Ali, kako im umai? Ima toliko naina! A jedan od najefikasnijih naina je m o l i t v a. 98. Molitva: najsigurniji zaklon Molitva je in kojim se uzdiemo do svjetlosnog svijeta gdje je Gospod stavio sve to nam je potrebno za nau ravnoteu, na mir, na procvat. Moe biti da Gospod nije lino upuen da nam neto treba i najzad nije vano da On bude u toku. Od momenta kada nam je sve tu na raspolaganju, na nama je da dosegnemo te predjele i da crpimo sve elemente to nam srce i dua trae, ili pak da se sklonimo. Uzmimo jednu sliku: neprijatelji vas gone i vi trite, trite da biste im umakli. Evo vas najzad bez daha, pranjavi, upadate u skupinu ljudi koji su u momentu da jedu i piju i vesele se nasred polja okrueni pjesmom, igrom, mirisima... Niko vam od njih nee rei: Hej vi, to traite ovdje? Vi ste nezvani gost, napolje! Naprotiv, oni e vas doekati , dae vam da se umijete, presvuete i pozvat e vas na gozbu. Za to vrijeme vai neprijatelji ostaju iza vrata napolju i ne mogu vam nanijeti nikakvo zlo... E, dobro, to znai molitva. Vi trite, trite tj. izmiete tamnim strujama, zlim bitnostima koje su vam za petama, u trenutku su da vas sustignu, a vi stiete na mjesto na kome se Gospod veseli u drutvu anela, arhanela i svih boanstava. Gospod samo to eka da vas primi meu svoje. Tamo ostajete koliko god elite. Za to vrijeme vai neprijatelji se vraaju praznih aka; i najzad se i vi vraate sretni, ushieni. Dakle, od sada kada se osjetite potreseni, nesretni, umjesto da cmizdrite, da se alite lijevo- desno, da uzimate sredstva za umirenje ili za uzbuenje, potrudite se da promijenite predio imajui pomo u ovom izvanrednom i tako uspjenom metodu kome su nas uili svi najvei uitelji: m o l i t v i! U najteim prilikama pomislite da nita nije stalno i treba samo da se promjeni mjesto. Da, premjestite

se. Gospod nee doi kod vas da vas trai, On vas nee izvlaiti iz pakla da bi vas smjestio na Nebo. Na vama je da uinite napor i da se uzdignete do njega.

99. Obnovite duhovne radosti Kada ste uspeli da sebe dovedete u dobro stanje, svakako je pitanje znati odrati to stanje. U stvarnosti kada ste doivjeli stanje harmonije, potpunosti, to je kao da ste utisnuli otiske: oni ostaju neizbrisivi u vama. Onda, kazat ete, zato se ovo stanje ne odri? Zato se trenutak kasnije osjeamo zabrinuti, obeshrabreni? Zato to je ivot jedan neprekidan t o k: trenuci se smjenjuju jedan za drugim prikazujui vam neprekidno nove utiske, nove dogaaje i kako niste bili dovoljno oprezni, niste znali da ostanete na tim utiscima, dopustili ste da budete poneseni drugim idejama, drugim osjeanjima, drugim aktivnostima i vi ste izgubili svoj mir i svoju radost. Ali, ono to treba da znate je, da su utisci koje ste doivjeli ostali negdje u vama sloeni kao ploe ili magnetna traka u vaoj diskoteci. Onoga dana kada se budete sjetili da ste tu imali jedan divan glas koji je pjevao nebeske melodije, moete da izvadite tu plou i da je stavite na svoj unutranji aparat i evo vas ponovo prikljueni, poneseni tim armom: ponovo ete doivjeti to stanje. Treba misliti da to uradimo... treba ponoviti, posluati te boanske otiske. Naravno da smo u ivotu veoma esto potreseni, uznemireni, ali vjerujte mi moe se ponovo bez obzira na sve uspostaviti, odrati, sauvati to stanje v i e s v i j e s t i. Vano je imati naviku: ivjeti na oprezu, neprestana panja ka boanskom svetu, misliti od samog jutra inite sve svakodnevne pokrete i radnje drei i usmjeravajui svoje misli prema Nebu. Ako se naviknete da odrite taj stav itav dan, vidjet ete da nita ne moe zadugo da vas potrese. Svakako izvjesni dogaaji mogu da vas poremete, ne osporavam to: loa vijest, bolest, udes. Ali, ako ste stekli naviku da u sebi odravate dobro stanje, sve poremeaje ete mnogo lake prebroditi jer ste shvatili da je Bog dao svu mo ne materiji nego d u h u u vama. Zato uvajte briljivo, i to je mogue due, sve to ste doivjeli boansko, jer svaki trenutak koji ste doivjeli je vjean, moete ga pronai, on je utisnut u vama i nitko vam ga ne moe oduzeti.

100. Ostati nepokolebljiv Treba da posjeujete ljude, da ivite sa njima, da ih pomaete, da ih volite, ali se trudite da sa njima ne dijelite njihove slabosti. Dajte im malo koji zraak svog srca i due a da ne izgubite nita od svog ideala, tj. ni da poputate, ni da prelazite

preko duhovnih zakona ostajui uvijek poteni, estiti, ispravni. Dajui dokaz svoje okretnosti, morali bi da ostanete vrsti i nepokolebljivi u svojim uvjerenjima. ak i da ga sijeku na komadie, istiniti boji ovjek ostaje nepokolebljiv u svojoj ljubavi i u svojoj veri. Ali da bi se dolo do toga, treba posjedovati saznanja iz Nauke Prosvjeivanja. Onaj tko zamilja da bez tih znanja moe da uplovi u vrtlog ivota i da ostane netaknut, vara se. Toliko stvari moe da vas osvoji, da vas udalji, da vas poremeti! Ako precijenite svoje snage, podlei ete kao i ostali. Zato se obrazujte, razvijte svoju veru i naroito inite napore da bi u sebi odrali ivim sve istine Posveivanja (prosvjetljenja). Kaite sebi: Svjestan sam da ne mogu da izmaknem svakodnevnoj stvarnosti, ali moram da budem oprezan; bilo to da doe, neu izgubiti svoj plamen, svoje ushienje, svoju nadu. Zakaite se za te istine; zahvaljujui meditaciji i molitvi uzmite nekoliko udisaja kisika i tada krenite licem u lice prema stvarnosti. U tom momentu postajete moni i jaki. 101. Umjeti prepoznati da li neka osoba vri dobar utjecaj na vas Viate nekoga esto, a ne umete da procijenite da li je dobro po vas da se sa njim druite. To je jako jednostavno: ako osjeate da vas ta osoba ini bistrim, ako u vama izaziva plemenitost i dobrotu, ako vas potie na rad, nastavite sa susretima; bilo to da vam kau za nju, ona vam ini dobro i to je vano. Ali ako, nasuprot tome, druei se sa nekim uviate da se sve u vama zaplie, da ne znate gdje ste, da prema drugima osjeate ogorenje ili gnuanje i da vie nemate toliko poleta da bilo to poduzmete, pokuajte da je vie ne viate. ak i ako je to neka slavna linost ili multimilijarder napustite ga, jer na vas vri lo utjecaj. 102. Otvoriti se dobrim utjecajima Kad se oduevite nekim cvijetom istog trenutka osjetite da je taj cvijet kao neko prisustvo koje vam svojim bojama, formom, mirisom govori i stvara put kroz vas, preko vaeg suptilnog tijela, da bi na kraju probudio formu, miris, boju koja mu odgovara. A svakako je isto tako i sa odbojnim predmetima. Vi ga osjeate kao prisustvo koje unosi u vas loe elemente. Sve to vas okruuje vri utjecaj na vas ak i kada niste toga svjesni. Upravo je vano biti svjestan, tj. biti oprezan i izlagati se to vie samo korisnim utjecajima. im osjetite da neka osoba ili neki predmet imaju na vas povoljno djelovanje, treba svjesno da otvorite svoja unutranja vrata da bi ti utjecaji to dublje prodrli. Ako se ne otvorite, ak i najljepe stvari e ostati neuspjene, nee vas dotai. Zato idite ka potoku kraj izvora koji izbija i mislite da je to prava slika izvora ivota koji mora da izbija i da tee u vama... Idite prema suncu i promatrajte ga, otvorite se prema njemu da bi pobudio u vama Duhovno Sunce, njegovu toplotu , njegovu svjetlost...Idite prema cvijeu da ga pitate za tajnu njegovih mirisa,

sluajte ga da biste nauili da izvlaite najmiriljavije eliksire iz svog srca i iz svoje due... Ako budno pazite i otvarate se samo za harmonine, lijepe i iste utjecaje i vi sami ete postati korisni za sve koji dou kod vas. 103. Utjecaj umjetnikih tvorevina Sve to ovjek vidi ili uje utie na njegov nervni sistem, a to to danas toliko ljudi pokazuje psihike smetnje razlog je to sve vie ive u neredu i runoi. ak i ono to bi trebalo da ih vee za svet harmonije i ljepote u m e t n o s t je prerasla da ispunjava svoj zadatak. Sve vie je poezija samo nastavak rijei gdje svako nalazi smisao koji eli; muzika, udna buka i nasilniki ritmovi bez ikakvog reda; slikarstvo, linije koje idu u svim pravcima i boje baene kao sluajno. Sve to utie negativno na mlade i ini da se vrate h a o s u. Zato izaberite paljivo knjige koje itate, muziku koju sluate, slike ili predstavu koju gledate. Trudite se samo da se zaustavite na djelima umjetnika koji su inspirirani Nebom, da se poveete sa ivotima koji vas prevazilaze. Tako ete osjetiti i ivjeti ono to su ta stvorenja ivjela, put koji su prevalila i skoro da ste obavezni da ga proete za njima i ne elei to. Oni vas uvode u predjele koje su promatrali i upotrijebili i u tim predjelima ete i vi okusili pravi ivot. 104. Upotrebljavajte predmete svjesno i s ljubavlju Koliko aparata, sprava, predmeta svih vrsta treba da upotrijebite preko dana(!) i veim dijelom vremena vi se nepaljivo sluite njima, loe ih upotrebljavate, prevrete. Zato ih ne uzimate svjesno i sa ljubavlju? ak i ako ne prihvatite ideju da nain na koji se sluite predmetima moe uticati na njih loe ili dobro, vi ste obavezni da priznate da to u svakom sluaju djeluje na vas. Probajte i videt ete da kada gurate stvari one ne proizvode isti utisak kao kada se sa njima ophodite i sluite s ljubavlju. Bilo to da radite, treba da nauite da se sluite neim unosei u svoje pokrete neto bolje, neto duhovno. 105. Posvetite mjesta i predmete Imate kuu, stan ili sobu, svakoga dana se sluite izvjesnim brojem stvari... Te stvari i ta mjesta stanovanja morate da namijenite boanstvu da bi vam sve sluilo za dobrobit. Potraite od Neba da vam poalje u pomo svijetle duhove da bi ih oslobodili od svih negativnih estica i utjecaja. Zatim ih posvetite jednoj vrlini , jednoj nebeskoj bitnosti da doe da nas poasti svojim prisustvom, da se nastani na ta mjesta ili da se utisne u predmete da bi korisno postupali sa vama, vaom familijom, sa zdravljem vae ene ili vaeg mua, vae djece na njihov intelekt, na njihovu duu, njihov duh. Naviknite se da to primjenjujete i vidjet ete koliko ete se osjetiti pomognuti, ojaani.

106. Mi ostavljamo otiske svuda gdje proemo Sve to radimo u toku dana ostavlja tragove u prostoru u kome boravimo. To su otisci, klieji, sve sjeanje koje je tu uvreno na eterinom planu po zidovima, na namjetaju, po predmetima. Nije potrebno da se dodirnu predmeti da bi ostali tragovi na njima; ak i bez dodirivanja vae samo prisustvo, isparenja vaeg fizikog tijela, iz vaeg astralnog tijela, iz vaeg mentalnog tijela utiskuju se u njih. I na mjesta koja prolazite , na osobe koje posjeujete ostavljate takoer tragove dobre ili loe, sjajne ili tamne. Zato je toliko vano da se radi na svojim mislima i osjeanjima, jer ne samo djelima, ve i mislima i osjeanjima moemo da inimo dobro ili zlo. Svuda, bilo to da radite, trudite se da ostavljate iskljuivo svjetlosne tragove pune ljubavi. Prolazite nekim putem ili ulicom, blagoslovite tu stazu ili tu ulicu poeljevi da svi koji budu proli posle vas prime m i r i s v i j e t l o s t, da krenu dobrim putem, da trepere ujedinjeni sa boanskim svijetlom. 107. Na utjecaj na ljude i na sve stvaranje Ljudi rijetko vode rauna o pozitivnim ili negativnim posljedicama stanja u kom se nalaze. ak i prema biima koja vole, odnose se nemarno, slobodno. Kada je neki ovjek tuan i nesretan ide da posjeti voljeno bie, da ga izljubi i da se utjei; svojim poljupcima on mu prenosi svoju tugu, svoje obeshrabrenje, ali njemu je svejedno, on ak ni ne obraa panju na to. A koliko tek roditelji ine istu stvar sa svojom djecom! Mukarci i ene bez prestanka ine meusobnu razmjenu i kakva je to razmjena? To samo Bog zna. Kada se osjeate bolesni, nervozni ili loe volje, ne dotiite druge, naroito ne djecu, i ne dajte im nita, jer ih svojom ljutnjom i loim raspoloenjem, odvlaite na negativnu stranu. ak i kada treba da pripremite neki obrok, vodite rauna da ga ne pripremite u bilo kom stanju, znajui da e vae misli i vaa osjeanja da se utisnu u hranu koju e vaa familija i prijatelji unijeti u sebe. Nauite da budete paljivi u vezi sa svim to radite, razvijajui svoju svijest i svoju osjetljivost. Ne treba nikada zaboraviti da vaa unutranja stanja imaju utjecaj na druge, ne samo na vas. Makar to jasno i ne osjeate, vi ste u vezi sa svim lanovima svoje porodice i drutva, pa kada vi napredujete sva bogatstva i svjetlost koju vi primate se reflektira na osobe s kojima ste povezani. Vaim napredovanjem i oni napreduju. Moda to oni i ne primjeuju, ali Nebo vidi i da oni napreduju zahvaljujui vama. Ista je stvar kada poinjete da tamnite, da propadate: vaa familija i drutvo koje je za vas vezano trpi vae loe utjecaje. Na taj nain guramo bia prema Nebu ili prema Paklu. E, da, svakako da smo odgovorni. Dakle, elite li da ste korisni, da pomaete cijelo ovjeanstvo, pa ak i ivotinje i biljke, drvee? Trudite se da uinite svoj ivot to duhovnijim jer vi neopaeno, fino odvlaite cjelokupno stvaranje prema visinama i privlaite blagoslov svim

biima. 108. Slobodni smo da prihvatimo ili odbijemo utjecaje Znajte da samo od vas zavisi da primite neki utjecaj. Ni zli duhovi nemaju mo nad vama ako se zatvorite za njih. Naravno ako ne umijete da raspoznajete, ako ne znate da se zatitite, ako se unaprijed ne osigurate, mogu da vas odvuku prema paklu. Oni znaju kako da vas kuaju svakojakom vrstom mamaca i ako to upali, ako progutate udicu, vi ste u mrei i posle vas polako vode prema gubilitu. Bog im je dao tu mo, ali samo ako ste slabi, ako niste prosvijetljeni. Ako odbijete da budete odvueni pravcem kojim oni ele da vas vode i ako se stavite pod utjecaj svijetlih duhova, lako ete im izbjei i nee imati nikakvu mo nad vama. 109. Oisti se od svega to moe da nahrani nepoeljne Ako ostavite da se ostatak hrane povlai po kui, vrlo brzo sve vrste gamadi, muhe, ose, mravi, mievi itd. pristiu da se nahrane. ubre ih privlai. Da bi ih otklonili potrebno je ienje. U suprotnom nita ne moe da se uradi. Pokuaj da se love ili ubiju nije dovoljan da bi ih se otarasili. Sve dok ostavljate otpatke unaokolo imat ete gamadi jer uvijek stiu novi. Da bi ih se konano otresli treba da o i s t i t e i onda e gamad otii drugdje da trai hranu. Treba znati da na isti nain, ako prihvatite i zadrite u vama ista osjeanja, elje ili misli koje nisu iste ni svijetle, odmah dolaze tamne sile koje vole te neistoe i vi ste napadnuti, izmueni. Bilo to da radite sve dok zadravate u sebi elemente koji se raspadaju, trule, bit ete plijen tih nepoeljnih. Da bi ih se otresli, treba nadgledati vae misli i vaa osjeanja, raditi na njima da ih proistite i da ih preobratite u lako varljivu hranu za nebeske duhove.

110. Posveta duhovima svjetlosti Prostor je nastanjen milijardama zlih bitnosti koje su se zarekle za nestanak ljudskih bia. Isto tako nastanjen je i sa bezbroj svjetlosnih bitnosti koje su tu da nam pomognu i sauvaju nas. Da, ali njihova pomo ili zatita ne moe nikada da bude uspjena ako ljudi sami nita ne ine. Ako vae srce, dua i duh ostanu izloeni svim vjetrovima, a nisu posveeni i obavijeni svjetlosnom barijerom, tamni nepoeljni duhovi mogu i imaju pravo da uu i naprave tetu i da odu odnosei sve vae blago. Oni nisu greni, ve je na vama da ih drite na odstojanju. Da nasuprot privlaite svjetlosne duhove govorei im svaki dan: Gospode Boe, Majko Boja, Sveto Trojstvo, svi Aneli, sluge

Boje, poklonici svjetlosti, nebeski prijatelji, sve moje bie vam pripada, nastanite se, sluite se sa mnom, raspolaite sa mnom u slavu Boju, za Boje carstvo na Zemlji. Evo, to treba da ponavljate svaki dan. Ako to ne radite, ne udite se to e se neko drugi nastaniti. Ako ne mislite da pozovete nebeske bitnosti, ne udite se kada se neke koje to nisu nastane u vama. Na vama je da odluite ime ete biti nastanjeni. Ako ne prizivate Anele, oni sami nee zahtijevati da prodru u vas. Onda e avoli da prodru ne ekajui va poziv, jer oni nita ne potuju. Ako elite da dou Aneli na vama je da donesete odluku, da izgovorite magine rijei: Evo, ovdje sam ja vlasnik , ja sam gazda zato doite. Aneli, sve vam je na raspolaganju, sve je vae. Kada ta svjetlosna bia osjete da izvravaju volju vlasnika, postaju jako smela, napadaju druge i izbacuju ih. Ali, sve dok gazda ne izgovori svoje rijei, oni nita ne rade, potuju volju gazde. E, da to su boanska pravila.

112. Stvarna amajlija Za vrijeme rata bi zatitili prozore od loma zbog praska ruilake eksplozije koja moe da ih raznese na parie, ljudi su lijepili trake koje neutraliziraju vibracije. Premjestimo ovaj fenomen na unutranji ivot: dogaa se da smo izloeni napadima negativnih misli i osjeanja koja su kao bombardiranja, a ona riskiraju da polome stakla. E, dobro. Ako im vi zalijepite papirnatu traku, tj. ako u svom srcu uvate sliku nekog sveca, proroka ili Krista i ako se koncentrirate na nju, jer je duboko potujete i volite, ta se slika suprotstavlja svim kaotinim vibracijama i vi odolijevate na taj nain. U Kranstvu su uvijek postojali mistici koji su razmiljali i oboavali lice Krista smatrajui ga za monu amajliju koja ih je osvjetljavala i titila od svakog zla. Ako zaista elite da posjedujete neku amajliju , izaberite lice ednog bia, pravinog, svjetlosnog, mudrog, istinitog Bojeg sina ili prave Boje keri i promatrajte je dugo, svakog dana, traei da se sa njom poistovjetite.

114. Naa toka ravnotee: Bog Ako vam uspije da postavite Gospoda na elo svoje egzistencije, iznad svih svojih linih elja, linih interesa, u vama e nastupiti velike promjene, vi postajete jedan organiziran svijet. Postaviti Boga na elo svog bia je: pronai postojanu ravnoteu. Kada je neki predmet vrsto okaen, moemo ga tresti, komeati, talasati u svim pravcima, automatski e se povratiti u svoju poziciju ravnotee. To se isto dogaa sa ljudskim biima. Sve dok niste vrsto uspostavili toku oslonca sa Bogom, vi ete uvijek biti pomjereni iz ravnotee bilo kakvim malim

poremeajem koji moe da se pojavi u vaem ivotu. Ali, onoga dana kada budete uspeli da stavite svu svoju nadu, svoju vjeru, svoje povjerenje, svu svoju ljubav u Stvaraoca, bilo to da se dogodi, ostat ete jaki i izdrljivi.