INTROSPEKCIJA 15) Introspekcija specifina metoda psihologije - introspekcija = opaanje vlastitih psiholokih procesa (sadraja svijesti) u odreenoj situaciji

i i davanje iskaza o njima - metoda introspekcije, u odnosu na ostale znanosti o ponaanju (sociologija, ekonomija, politologija) svojstvena je samo psihologiji: njome se samoopaaju iskljuivo psiholoki procesi (ne i vlastito manifestno ponaanje) koristi je samo psihologija i bez nje nema psihologije potpomae vanjsko opaanje i tako dobivamo jasniji uvid u psih. Procese daje vrijedne podatke ako se koristi u kontroliranim i definiranim uvjetima 36) Vrste introspekcije - introspekcija se moe vriti: prirodno (u svakodnevnom ivotu) u eksperimentalnim uvjetima (standardiziranje uvjeta samoopaanja) - podjela prema sloenosti zadatka: 1) indikativna introspekcija ili detekcija ispitanik saopava samo o postojanju ili nepostojanju nekog osjeta, misli ili emocije 2) rekognicija 3) komparacija 4) deskripcija ispitanik saopava opis svojih osjeta, misli ili emocija - podjela prema vremenskom odnosu psiholokih procesa i opaanja 1) simultana introspekcija (za vrijeme samog doivljavanja problem: dolazi do distorzije na doivljaj) 2) retrogradna introspekcija (odvija se naknadno, po sjeanju problem pamenja: kvantitativno (zaboravljanje) i kvalitativno (nadodavanje)) - podjela prema zahtjevima opaanja: 1) ograniena sistematska introspekcija ispitanik izvjetava samo o odreenim sadrajima svojih psiholokih procesa 2) frontalna fenomenoloka introspekcija ispitanik izvjetava o svim prisutnim psiholokim procesima 63) Eksperimentalna introspekcija - koritenje introspekcije u strogo kontroliranim uvjetima - standardizirajui uvjete opaanja tako da ispitaniku tono i precizno opiemo to se od njega oekuje, koje aspekte podraaja treba opaati + dogovor o komunikaciji, i to to jednostavnije to bolje, gubi se opirnost, a dobiva objektivnost, tj. valjaniji podaci - problem: nisu sva podruja u psihologiji podlona introspekciji

48) Rairenost upotrebe introspekcije u psihologiji - introspekcija se koristi u okviru kognitivne psihologije, posebno unutar psihofizike (suvremena psihologijska metrika poiva na psihofizici) - u podruju emocija teko bismo bez introspekcije prikupljali podatke - introspekcija je posebno upotrebljiva pri iskazu ispitanika o kvalitativnim svojstvima nekog podraaja (smatra se metodom za opaanje kvaliteta) - teko se primjenjuje na iskaze o kvantitativnim svojstvima i u tome je njeno ogranienje budui da svaka znanost tei to egzaktnijem, to znai kvantitativnom opisu pojava, odnosno nastoji biti to blia primjeni metrike jer se time smatra razvijenijom, introspekcija se nepravedno odbacuje iako ima svoju primjenu 52) Postoji li u eksperimentalnoj psihologiji vrst podataka koje se moe dobiti samo introspekcijom? - introspekcija je nezaobilazna u veini podruja bazine i primijenjene psihologije (npr. u psihofizici, pri prouavanju misaonih procesa, u ispitivanju linosti u uem smislu) - suvremena psihologijska metrika poiva na psihofizici - u podruju emocija teko bismo bez introspekcije prikupljali podatke - introspekcija je posebno upotrebljiva pri iskazu ispitanika o kvalitativnim svojstvima nekog podraaja 67) Logiko-teorijski temelji upotrebljivosti podataka dobivenih introspekcijom - nai doivljaji i nae psihike osobine uvjetovani su ne samo opom strukturom nae linosti, nego i objektivnim dogaanjima, te nai doivljaji tvore svojevrsno jedinstvo s naim ponaanjem pa ih nije opravdano otro razlikovati - pri introspekciji naih doivljaja mi ujedno opaamo i vanjske prilike koje su ih izazvale i vanjska ponaanja u kojima se oituju podaci dobiveni introspekcijom tvore svojevrsno jedinstvo s naim ponaanjem (dobivamo dodatne podatke) - introspekcija moe biti objektivna u svojim okvirima, jer slini ustroji slino funkcioniraju te stoga moemo koristiti rezultate dobivene introspekcijom - valjaniji i pouzdaniji rezultati dobivaju se kad se introspekcija koristi u jednostavnim situacijama (npr. opaanje intenziteta osjeta neposredno nakon podraivanja) - valjanost podataka dobivenih introspekcijom poveava se ako se koristi u kombinaciji s ekstrospekcijom ili kojom drugom metodom - valjanost introspekcije kao znanstvene metode poboljava se ako se koristi u strogo kontroliranim uvjetima i s dobro uvjebanim ispitanicima 95) Potekoe (nedostaci) introspekcije 1) opaanja dobivena introspekcijom su subjektivna i nije ih mogue direktno objektivno verificirati 2

2) ispitanici ne poznaju dovoljno svoje psiholoke procese niti su ih ranije sistematski opaali (introspekcija je preteka bez prethodnog treninga) 3) rjenik svakodnevnog govora je presiromaan da opie sloenost psiholokih procesa ispitanika, a istovremeno prebogat da bi ispitanik i eksperimentator pod istim pojmom uvijek podrazumijevali istu pojavu 4) proporcionalna veza izmeu stupnja obrazovanja i efikasnosti introspekcije (u znanosti nije opravdano koristiti metodu koju ne moemo primijeniti kod svih ispitanika) 5) neki psihiki procesi se gube (izmiu) ili mijenjaju pri introspekciji (npr. kad opazimo bijes, on nas ve proe) 6) neke psiholoke procese nije mogue zahvatiti simultanom introspekcijom, posebice kada psiholoki sadraji i procesi samoopaivaa ovise o njegovoj intelektualnoj aktivnosti (npr. rjeavanje problema) 7) ljudi su skloni davanju smisla i racionalizaciji (npr. introspekcija motiva) 112) Kontrola pouzdanosti podataka dobivenih introspekcijom - nije uvijek mogua kontrola jer ispitanik iz nekog razloga moe davati netone odgovore - ako je ispitanik dobronamjeran polazimo od pretpostavke da sline strukture slino funkcioniraju te da njegov doivljaj mora biti unutar nekih graniva - to vie objektiviziramo introspekciju, to e pouzdanost podataka biti lake kontrolirati uputa - poboljanje introspekcije, s ciljem da se doe do to valjanijih/upotrebljivijih podataka postiu se sljedeim postupcima koji slue standardiziranju uvjeta u kojima se introspekcija vri: uvjebavanje ispitanika definiranje verbalne komunikacije ispitivaa i ispitanika redukcija komunikacije ispitivaa i ispitanika koritenje introspekcije za kratke, relativno intenzivne, jasne i jednostavne podraaje EKSTROSPEKCIJA 5) Glavne (bitne) znaajke ope metode opaanja (ekstrospekcije) u psihologiji - vanjsko opaanje sastoji se u opaanju ponaanja i djelovanja ljudi u odreenim situacijama - cilj je da se na osnovi poznate situacije i oblika ponaanja otkrije psiholoka priroda procesa ili osobina koje su bile pobuene situacijom, a oitovale su se u vanjskom ponaanju zanima nas psihonervna aktivnost (uzronoposljedina veze izmeu ponaanja i psihonervne aktivnosti) - problemi:

 ista psihonervna aktivnost moe se razliito manifestirati razliite psihonervne aktivnosti mogu se manifestirati na isti nain - predmet opaanja moe biti: motorno ponaanje ispitanika (mikro- i makromotorno) verbalno ponaanje ispitanika (slobodne asocijacije, razvoj djetetova govora, verbalno oblikovanje zapamenog materijala) fizioloko ponaanje ispitanika (aferencija i eferencija EEG i sl.) 101) to je predmet vanjskog opaanja (ekstrospekcije)? - pri ekstrospekciji se opaa sve to se zbiva s ispitanikom, u najirem smislu, a to obuhvaa: motorno ponaanje ispitanika (mikro- i makromotorno) fizioloko ponaanje ispitanika (aferencija, eferencija) verbalno ponaanje ispitanika 21) Temeljne znaajke tzv. opaanja u prirodnim uvjetima - neke psiholoke fenomene nije mogue namjerno izazvati (javno mnijenje, mladenaka delikvencija, meuljudski odnosi) nuno ih moramo opaati i prouavati kad se dogode, a esto i na mjestu gdje se zbivaju - budui da ih nije mogue namjerno i ponovno izazivati, manja je mogunost objektivnosti - sa ili bez osobnog sudjelovanja - u pravilu bez znanja ispitanika - opaamo obje varijable (i ZV i NV) 83) Razlike u opaanju u prirodnim i laboratorijskim uvjetima - opaanje u prirodnim uvjetima je esto u socijalnoj psihologiji gdje ispitiva opaa prirodne situacije (npr. ponaanje na stadionima) u po mogunosti precizno definiranim uvjetima (mjesto, vrijeme, sadraj opaanja) - takvo opaanje moe biti sa ili bez osobnog sudjelovanja, ali u pravilu bez znanja ispitanika ije je ponaanje predmet opaanja kako bi se ono opaalo u punoj spontanosti - opaanje u laboratorijskim uvjetima primjenjuje se za pojave koje moemo umjetno izazvati, a koje se u prirod ili ne mogu opaati ili su previe kontaminirane s mnogo varijabli koje mogu opteretiti rezultate opaanja - u tim okolnostima ponaanje ispitivaa moe interferirati s vanjskim ponaanjem ispitanika 20) Mogu li se podaci dobiveni introspekcijom i ekstrospekcijom meusobno nadopunjavati? - pri introspektivnom zahvaanju svog doivljaja mi ujedno opaamo i vanjske prilike koje su ih izazvale i vanjska opaanja u kojima se oituju - vanjsko opaanje zasniva se takoer na naim doivljajima

 samoopaanje ukljuuje barem djelomino i vanjsko opaanje, a vanjsko opaanje ukljuuje doivljavanje podaci unutarnjeg i vanjskog opaanja uzajamno su povezani i uvjetuju jedni druge