SADRAJ

stranica

UVOD.........................................................................................................................................1 DOLE KOLE............................................................................................................................2 1. ZATO MORAMO UKINUTI KOLU............................................................................2 2. FENOMENOLOGIJA KOLE...........................................................................................4 3. RITUALIZACIJA NAPRETKA.........................................................................................6 4. SPEKTAR USTANOVA....................................................................................................8 4.1. KOLE KAO LANE KOMUNALNE SLUBE......................................................8 5. MREE ZA UENJE.........................................................................................................9 5.1. ETIRI MREE........................................................................................................10 5.1.1. SLUBE ZA UPUIVANJE NA OBRAZOVNE PREDMETE...........................10 5.1.2. BURZE/MJENJANICE VJETINA....................................................................11 5.1.3. ZDRUIVANJE PARNJAKA...............................................................................11 5.1.4. PROFESIONALNI PROSVJETNI RADNICI.......................................................12 5.2. OBRAZOVNA REVOLUCIJA.................................................................................12 6. PONOVNO ROENJE EPIMETEJSKOG OVJEKA...................................................13 ZAKLJUAK...........................................................................................................................14 LITERATURA..........................................................................................................................15

UVOD
Ivan Illich roen je u Beu 1926. godine, a umro je 2002. godine u Bremenu u Njemakoj. Ovaj je austrijski teoretiar kulture i filozof, teorijski anarhista, rimokatoliki sveenik i

teolog, autor vie od 15 samostalnih knjiga u kojima daje nekonvencionalnu kritiku institucija suvremene zapadne kulture i njihovog utjecaja na praksu odgoja i obrazovanja, medicine, rad, koritenje energije, prijevoza i gospodarskog razvoja. Meu najistaknutijim djelima nalaze se knjige: Dole kole (1971.), Orua za druevnost (1973.) i Medicinska Nemeza (1975.). U ovom radu baviti emo se Illichovom knjigom Dole kole iz 1971. godine. U njoj otvoreno osuuje kolski sustav i kole, te ih zajedno sa mnogim drugim institucijama optuuje za provoenje zastarjelog sustava koji ne uspijeva drati korak s promjena, a slui samo za odravanje statusa quo i zatiti strukture drutva koja ih proizvodi.

DOLE KOLE
1. ZATO MORAMO UKINUTI KOLU

U kolama uimo, u bolnicama se brinu o naem zdravlju, policija se brine za nau sigurnost, socijalni rad o boljem ivotu zajednice, vojska brani dravu. O zdravlju, uenju, sigurnosti, nezavisnosti brinu ustanove to za posljedicu ima fiziko zagaenje i drutvenu polarizaciju. Nasuprot postojeim ustanovama Illich predlae da krenemo u smjeru suprotnom od onoga kojim je suvremeno drutvo krenulo. "elja mi je pokrenuti ope pitanje koje se tie uzajamnog definiranja ovjekove prirode i prirode modernih ustanova svojstvenog naem pogledu na svijet i naem jeziku. Kao paradigmu sam, u tu svrhu, odabrao kolu, pa se, prema tome tek posredno bavim drugim birokratskim agencijama korporativne drave: potroakom obitelji, strankama, vojskom, crkvom, opinama. Iz moje analize skrivenog nastavnog programa treba jasno proizai da bi narodno obrazovanje imalo koristi od rakolavanja drutva, ba kao to bi slian proces donio koristi obiteljskom ivotu, politici, sigurnosti, vjeri i ponaanju." (Illich, 1980:6) Visoke trokove kolstva smatra neopravdanima. kole su u modernim drutvima postale radno mjesto uenika koji u kolama provode 12 ili vie godina. "I bogati i siromani zavise od kola i bolnica, koje ih vode kroz ivot, izgrauju im pogled na svijet i odreuju to je ispravno, a to ne. U oima i jednih i drugih, neodgovorno je samoga sebe lijeiti, nepouzdano je biti samouk, a organizirati ivot zajednice kada za to ne plaaju oni na vlasti predstavlja oblik agresije ili subverzije. Obje skupine se s prijezirom odnose prema samostalnom postignuu, jer se uzdaju u ustanovnu obradu." (Illich, 1980:7) Veina potreba dananjeg ovjeka je umjetno kreirana, imamo sve manju kontrolu nad svojim ivotima i izborima. kole su postale profitne ustanove koje me izvravaju svoju temeljnu zadau, preskupe su i nedovoljno uinkovite. ovjek uglavnom ui nehotice, prvi jezik nauimo od roditelja, drugi nauimo dobro ako nam se za to prui neka izvanredna prilika (boravak u inozemstvu), a ne dugogodinjim pouavanjem.

Jedan od prijedloga to ih Illich iznosi jest i onaj da svatko odmah po roenju dobije edukarticu na kojoj su odreena sredstva koja se mogu iskoristiti za uenje onoga to vlasnika te kartice zanima ili onoga to pojedinac smatra da bi mu moglo biti korisno u ovladavanju 3

vjetina koje su u danom trenutku traene. Predlae da vjetine uimo od onih koji su ih ve savladali i zajedno sa onima koje isto zanima. U trenutku da uenici to sami zatrae mogu potraiti pomo. "Najradikalnija alternativa koli bila bi jedna mrea ili sluba koja bi svakom pruala istu priliku da ono to ga u danom trenutku zanima podijeli s drugim ljudima motiviranima istim zanimanjem Zdruivanje odgovarajuih ljudi na osnovu izraenog zanimanja za kakav poseban naslov skroz je jednostavno." (Illich, 1980:29) Predlae izradu baze u koju bi pojedinci unosili informacije o svojim znanjima, koja bi mogli prenijeti dalje. Potencijalni uenici bi mogli pretraiti bazu prema svojim interesima, te bi se tako moglo upariti uitelja sa uenikom, ili oformiti interesne skupine koje bi se mogle sastajati. Takoer, onima koji bi se nali u svrhu rasprave ili uenja trebalo bi osigurati prostor i/ili program rada koji bi polaznici sami odabrali. Da bi svi dobili obrazovanje, svi ga trebaju i pruati na ovoj pretpostavci poivaju i razmjena vjetina i zdruivanje partnera." (Illich, 1980:33) Nekada se uilo usput, ovisno o tome koje su bile potrebe obitelji ili zajednice. Danas je naglasak na openitom uenju, irokom spektru znanja koja nas na kraju ne osposobljavaju za konkretne, aktualne i potrebite poslove. Na kraju svim imamo gomilu znanja koja nisu primjenjiva, ili nam jednostavno u danom trenutku nisu potrebna, ni obitelji, ni zajednici. Potrebno je odvojiti uenje od drutvene kontrole, kako bi se uenje pretvorilo u individualizirani proces prilagoen ueniku i njegovim posebnim interesima i predispozicijama, te potrebama njegove zajednice. "Mi doputamo da drava utvrdi univerzalne obrazovne nedostatke graana i ustanovi jednu specijaliziranu agenciju za njihovo otklanjanje." (Illich, 1980:35)

2. FENOMENOLOGIJA KOLE

Illich kolu definira kao "proces kroz koji se prolazi odreeno doba starosti, a koji je povezan sa nastavnicima i koji iziskuje praenje obaveznog nastavnog programa". U ovoj definiciji su tri bitna pojma o kojima treba posebno razmisliti. Doba starosti kola razvrstava ljude prema starosnoj dobi, a u nju se obino kree u djetinjstvu. Uvrijeeno je miljenje da je kola svojevrsno radno mjesto djece, od kretanja pa do 18te godine. Na taj nain itavo djetinjstvo je neraskidivo povezano sa kolom, veina odrastanja se upravo u njoj i zbiva. Nastavnici i aci taj arobni odnos onoga koji pokuava prenijeti znanje i djeteta kojemu se to znanje pokuava uliti u glavu, temeljen je na aksiomu da je znanje rezultat nastave. Iskustvo na govori da je istina potpuno drugaija i da veinu stvari koje znamo i tako nismo nauili od nastavnika, ve od vrnjaka ili izvan kole. "Polovina stanovnitva naeg svijeta nikada nije kroila u kolu...ipak e sasvim uspjeno nauiti poruku kole: da se treba kolovati i to sve vie. Preko poreznika, koji ih primoravaju da plaaju za nju; preko demagoga, koji ih navode da od nje neto oekuju; ili preko njihove djece, im se ona njome zaraze kola ih pouava da uvide vlastitu inferiornost" (Illich, 1980:42) Redovno praenje nastave od djece se oekuje da redovno pohaaju nastavu, te si samim time kola daje za pravo da u potpunosti raspolae vremenom i energijom svih koji sudjeluju u nastavnom procesu. Kako bi nastavnik mogao provoditi nastavu, kola ga ustoliuje kao svetu figuru, kojoj se treba odnositi sa strahopotovanjem. U isto vrijeme on je staratelj, moralist i terapeut. "Pravilo praenja nastave omoguuje uionici da slui kao arobna maternica koju dijete ponekad naputa, po zavretku kolskog dana i kolske godine, da bi konano bilo izbaeno u svijet odraslih" (Illich, 1980:46)

3. RITUALIZACIJA NAPRETKA
"Za svaki naredni stupanj kole odabrati one koji su se, u ranijim fazama igre, pokazali isplativim rizikom za postojei poredak." (Illich, 1980:50) Uenici i studenti rade prema unaprijed propisanim programima, definirano je na koji nain i koja znanja treba stei za dobivanje svjedodbe koja im garantira karijeru. "Reformu obrazovanja ne moemo zapoeti ukoliko prije ne shvatimo da obred kolovanja nije u stanju doprinijeti ni uenju pojedinca ni drutvenoj jednakosti." (Illich, 1980:54) U ovom djelu Illich istie 4 mita na kojima poiva cjelokupna teza da je kola izvor dobrog i kvalitetnog obrazovanja: Mit o poustanovljenim vrijednostima znanje, iako ga danas mjerimo svjedodbama i ocjenama, najveim djelom ipak ne stjeemo pouavanjem, to je u oprenosti sa sustavom obrazovanja u kojem se inzistira i koje je naposljetku jedino drutveno priznato mjerilo neije kompetencije za odreeno radno mjesto. Mit o mjerenju vrijednosti - gubitak osobne slobode u modernom drutvu manifestira se kroz doputanje da nas klasificiraju u okvire i kutije, a sami sebe vrednujemo iskljuivo kroz tue miljenje. "im im se kolovanjem ulije ideja da je vrijednosti mogue proizvoditi i mjeriti, ljudi su skloni prihvaanju svakojakih rangiranja" (Illich, 1980:57). Mit o pakiranju vrijednosti - znanje koje bi vjerojatno nauili u prirodi, u umi, kod kue ili na ulici prigodno je upakirano u nastavni program, koji je podijeljen na razrede, koji je pak podijeljen u nastavne predmete, koji se sastoje od nastavnih cjelina. Sve to silno znanje o stvarima koje nas okruuju upakirano je u malene paketie, prezentirano sa arenim manama koje samo ekaju da ih netko razvee. Savladavanje sadraja svakog malog paketia samo je jo jedan kameni u stepenicama kojima se uzdiemo prema akademskom napretku, boljem ivotu i bogatstvu. Osnovni pristup veine kola i formalnih i alternativnih nam govori to i kada trebamo uiti. 6

Mit o napretku koji sam sebe ovjekovjeuje - kolovanje je sve skuplje, kolovani sve vredniji u svojim i tuim oima, iako zamiljeno da izjednai siromane i bogate u mogunostima, jer postaje sve skuplje, postaje i sve manje dostupno veini. Svaki stupanje kolovanje je sve skuplji. Danas, kao nikada prije, naglaava se potreba za cjeloivotnim obrazovanjem. kolu i kolovanje je nae moderno drutvo pretvorilo u nunu potrebu, a svi oni koji se ne pokoravaju ovom sistemu bivaju okrivljeni za koenje drutva i usporavanje napretka. Svaka diploma i svjedodba predstavljaju rituale osobnog napretka za pojedinca, ali i drutveno uvjetovano priznanje da je dorastao uhvatiti se u kotac sa ivotom. "Doba ovjekovog kolovanja se produuje bre od njegovog oekivanoga ivotnog vijeka" (Illich, 1980:60) Univerzalan pristup nastavi, standardizacija ocjenjivanja, kriterija i cjelokupnog obrazovanja kolu ini jednim od imbenika procesa globalizacije. Za globalno selo kola proizvodi male radilice koje izlaze kao sa pokretne trake kako bi opsluile sve poslove za zadovoljenje neogranienih potreba i time stigle u zemlju obilja. Drutveni okviri u koje smo svi inicirani ulaskom u obrazovni sustav doprinose otuenosti od vlastitog ivota. Institucionalizirano kretanje kroz ivot liava nas slobode vlastitog razmiljanja i promiljanja. "kola je ne samo najvei ve i najanonimniji poslodavac. Doista ona je najbolji primjer za poduzee nove vrste...zbog naina na koji nudi svoje usluge svi ljudi se osjeaju obavezni da joj budu muterije" (Illich, 1980:66) Oslobaanje od kole je ujedno oslobaanje i od progresivne potronje, jer svi mi sudjelujemo u kolskom sustavu bilo kao potroai ili proizvoai. kola kakvu danas poznajemo vrlo vjerojatno ne moe jo dugo opstati kao institucija koja prodaje samo jedan artikl znanje (koje silom treba uliti u glavu potroaa/uenika). Isto ono znanje koje nas oblikuje u budue potroae. Dok se znanje koje dobivamo ne promijeni, nee se promijeniti ni nae drutvo koje sve vie nalikuje poduzeu iji je jedini cilj ostvarivanje dobiti. 7

4. SPEKTAR USTANOVA
"Ja vjerujem da jedna poeljna budunost ovisi o naem svjesnom opredjeljivanju za ivot akcije, a ne za ivot potronje, od razvijanje ivotnog stila koji e nam omoguiti da budemo spontani, nezavisni, no ipak meusobno povezani, a ne zadravanju ivotnog stila koji nam jedino doputa da gradimo i razgraujemo, proizvodimo i troimo" (Illich, 1980:72) Illich ustanove dijeli u dvije skupine lijeve i desne; i ostale na tom spektru. Fundamentalna razlika dviju krajnosti je nain na koji stjeu potroae. Kod lijevo orijentiranih, potroai samoinicijativno stvaraju i potiu potronju, dok desno orijentirane ustanove troe ogromna sredstva na marketing i oglaavanje kako bi privukle potroae i zadrale ih drutveno ili psiholoki uvjetovanom ovisnou. kola pripada u krajnji desni spektar.

4.1. KOLE KAO LANE KOMUNALNE SLUBE

kole poivaju na hipotezi da je znanje rezultat pouavanja u okviru nastavnog programa, iskrivljujui prirodnu sklonost razvoju i uenju u potrebu za podukom. Kada pojedinac ospori potrebu za kolom, biva proglaen ruiteljem sistema, jer zakon nikoga ne prisiljava da se koristi drugim proizvodima, ali ga obvezuje da pohaa kolu. Napredak tehnologije omoguio je ovjeku vie slobodnog vremena, a jedini nain za ispunjenje istog je poticanje na jo veu potronju proizvoda i usluga. Ove potonje dovode do poistovjeivanja kolovanja sa obrazovanjem, zdravstvene zatite sa zdravljem i sl. Razvoj drutva prema drutvu djelovanja gdje e pojedinci svjesnim djelovanjem pruiti otpor progresivnoj potronji mora zapoeti obnavljanjem obrazovanja (kole) toke na kojoj svatko od nas ulazi na autoput kreiranja potronje. Visokokolovani pripadnici drutva stvaraju potranju za drugim komunalnim slubama kao to su bolnice, autoceste i aerodromi, koje opet stvaraju trite na kojem se prodaje roba. Iako se moderna kola nastoji promijeniti i pristupati ueniku individualizirano, jo uvijek je pod pritiskom efikasnosti "proizvodnje kolovanih". Ova efikasnost se manifestira kroz promjene sustava kolovanja, bolje ralambe i ranijeg usmjeravanja prema specifinim zanimanjima. Dokle god u obrazovanju budu vladali odnosi dobavlja-potroa, a stjecanje znanja izjednaeno sa nemilosrdnom utrkom konkurentnosti to je uvjetovana nezasitnom potranjom trita, promjena je nemogua.

5. MREE ZA UENJE
Postoji li drugaiji stil uenja? Illich primjeuje da smo veinu znanja stekli izvan kole, u stvarnom ivotu, kroz prijateljstvo ili ljubav, igru, gledanje televizije...jednostavno kroz povezivanje ovjeka sa njegovom okolinom. Temeljne ideje Illichevog pogleda na uenje su: oslanjanje na samomotivirano uenje i mogunost osiguravanja novih veza sa svijetom za uenika. Izuzetna ekonomska i politika priroda samog kolskog sustava, njegova univerzalnost i uniformnost bez obzira na granice ine ga toliko otpornim na razliita ekonomska i politika okruenja. Borba protiv te uniformnosti, ujedno je i borba protiv ekonomske globalizacije i jedini nain drutvenog osloboenja. Prema Illichu dobar obrazovni sistem treba imati 3 cilja: a) svima koji ele uiti, omoguiti pristup raspoloivim sredstvima u svako doba ivota b) sve one koji ele prenositi znanje ovlastiti da nau ljude koji ga ele stei c) svima koji ele u javnosti iznijeti bilo kakvo sporno pitanje pruiti priliku za iznoenje svog stava. 4 izvora znanja koja sadre sve mogunosti potrebne za stvarno uenje: stvari, uzori, vrnjaci i stariji. Ova etiri izvora bi trebala tvoriti "obrazovni splet" jer svaka od njih zahtjeva drugaiji aranman kako bi se omoguila njezina potpuna dostupnost svima "Dijete raste u svijetu stvari okrueno ljudima koji slue kao uzori vjetina i vrijednosti. Nailazi na vrnjake koji ga prozivaju na raspravu, natjecanje, suradnju i razumijevanje i ako ima sree izlae se otporu ili kritici iskusne starije osobe kojoj je do njega stalo." (Illich, 1980:100) Zanimljivo je primijetiti kako je Illich ve onda imao vizionarski pogled prema mreama za uenje. Kao primjer u knjizi se navodi upotreba magnetofona kao medija za prijenos informacija i znanja, te televizija. Iznimno je zanimljiva slinost izmeu Illichevih mrea za uenje i mree svih mrea tj. Internet. Suvremeni nain ivota apsolutno je nezamisliv bez blagodati mora informacija koje prua Internet. Pregrt informacija, znanja, lanaka, video priloga, organizirani su u nepregledne baze podataka koje je mogue pretraivati prema 9

podrujima interesa. Nevjerojatno je lako pronai sve informacije koje potencijalni uenik trai. Organizacija u interesne skupine je sveprisutna, a Internet je jedini medij koji omoguava dvosmjernu komunikaciju izmeu uenika i uitelja u realnom vremenu.

5.1. ETIRI MREE

Pri planiranju novih obrazovnih ustanova treba krenuti od pitanja s kakvim bi stvarima i ljudima uenici eljeli doi u kontakt radi uenja. Obrazovne mogunosti obino se opisuju suglasno ciljevima nastavnog programa prosvjetnih radnika. Illich predlae 4 alternativna pristupa koja ueniku otvaraju pristup svakoj obrazovnoj mogunosti za odreivanje i postizanje vlastitih ciljeva: a) sluba za upuivanje na obrazovne predmete namijenjena olakavanju pristupa stvarima ili procesima koji se koriste u svrhu formalnog uenja b) burze/mjenjanice vjetina omoguuje ljudima da navedu emu su vini, pod koji uvjetima su spremni poduavati nekoga i gdje ih treba potraiti c) zdruivanje parnjaka komunikacijska mrea namijenjena za sparivanje ljudi zajednikih interesa d) profesionalni prosvjetni radnici svojevrstan imenik profesionalaca, poluprofesionalaca i amatera koji nude svoje uiteljske usluge.

5.1.1. SLUBE ZA UPUIVANJE NA OBRAZOVNE PREDMETE

Ovakva sluba bi trebala osigurati jednaku dostupnost obinih i posebnih stvari napravljenih u obrazovne svrhe svima (knjige, raunala, biljke, strojevi). Tendencija je obrazovnog sustava mistificirati uobiajene predmete, klasificirati aktivnosti, a okruenje jednostavno pretvoriti u novi svijet u koje nastavnik ima apsolutnu mo i autoritet; sve prema nastavnom planu (knjige, mape, laboratorij, igre-sportska natjecanja). Obrazovne artefakte je potrebno ponovo osmisliti, promijeniti nain na koji funkcioniraju, uiniti ih pristupanima i zanimljivima, da bi uenici kroz sudjelovanje mogli uiti bez straha da e neto slomiti ili pokvariti. Iznimno puno sredstava koja se troe za klasina obrazovna orua mogla bi biti usmjerena na otkrivanje "obrazovnog svijeta" nepristupanost je postala odlika 10

ne samo starudije ve i navodno javnih mjesta u modernom gradu (kolodvor, vatrogasna postaja). Moderna znanost je postala rezervirana samo za povlatene u akademskoj zajednici, to prosjenom ovjeku onemoguuje pristup osnovnim alatima za istraivanje i stvaranje kritikog miljenja o odreenoj temi. Kada bi iezla privatna ili korporativna kontrola nad obrazovnim vidom "stvari" revolucija bi uistinu mogla zapoeti.

5.1.2. BURZE/MJENJANICE VJETINA

Moderni obrazovni sustav ima tendenciju odravanja nekih vjetina/zanimanje rijetkima, kada bi upravo trebao initi suprotno. Illich za ovaj primjer koristi profesiju bolniarki. Odreene vjetine je teko savladati u demotivirajuem, hladnom, regulativama ureenom i nastavnim planom odreenom okruenju. Nedostatak uitelja koji ujedno i sami prakticiraju vjetinu koju pouavaju posljedica je zakona koji ograniavaju akademsku slobodu i institucionalno ne priznajui ovakvo obrazovanje. Illich nudi nekoliko moguih rjeenja ovog problem: a) osnivanje ustanova/centara za besplatnu razmjenu vjetina b) stvaranje "banke" za razmjenu vjetina c) troenje kredita za uenje d) zaraivanje kredita pouavajui druge. "Slobodu jedne sveope razmjene vjetina moraju jamiti zakoni koji ne doputaju diskriminaciju na osnovi obrazovnog pedigrea, ve samo na osnovi testiranih vjetina" (Illich, 1980:120)

5.1.3. ZDRUIVANJE PARNJAKA

Prema Illichu zdruivanje parnjaka je jedan od najefikasnijih naina uenja. Vizionarsko promiljanje o komunikacijskoj mrei za pronalaenje parnjaka/ljudi sa zajednikim interesom za odreenu temu. Istie slobodu govora i izraavanja kao temeljno ljudsko pravo. Zdruivanje parnjaka kao poticaj obnovi lokalnog ivota u gradovima i smanjenja otuenosti. 11

Rakolovano drutvo u koje profesionalci vie ne mogu polagati ekskluzivno pravo na svoje klijente. Usporedna mrea parnjaka gdje se svi profesionalci i "neprofesionalci" izloeni kritici javnosti i drugih ljudi zajednikih interesa.

5.1.4. PROFESIONALNI PROSVJETNI RADNICI

Profesionalni prosvjetni radnici bi trebali biti posebna vrsta ljudi koju nastavniki poziv ne privlai zbog autoriteta i moi koju prua, ve su inovativni i voljni graditi burze vjetina koje e ljudima olakavati uenje i ostvarivanje ciljeva. Pedagog ima savjetodavnu ulogu i pomae ueniku da nae put koji bi ga najbre moga dovesti do cilja Obrazovni upuiva ili voa, majstor uspostavlja poseban, osobni i individualni odnos sa svakim uenikom u cilju to boljeg prijenosa znanja

5.2. OBRAZOVNA REVOLUCIJA

Illich navodi 2 naina ukidanja kola kroz davanje veih ovlasti pedagogu i njegovom sve veem preuzimanju nadzora nad drutvom, ak i izvan kole, te uvianje da je nastava u okviru na razrede podijeljenoga programa radi izdavanja uvjerenja postala tetna Isto tako, vano je definirati ciljeve obrazovne revolucije, a Illich ih definira kao: a) omoguavanja pristupa stvarima ukidanjem kontrole nad njihovim obrazovnim vrijednostima, koju danas vre pojedinci i ustanove b) omoguavanja prenoenja vjetina jamenjem slobode njihovog pouavanja ili upranjavanja na zahtjev c) omoguavanja izraavanja kritikih i stvaralakih potencijala vraanjem prava pojedincu da saziva i dri sastanke d) omoguavanja pojedincu da se oslobodi obaveze na podeavanje svojih oekivanja prema uslugama koje nudi neka ustanovljena profesija. "Ukidanje kola neizbjeno e zamagliti razlike izmeu ekonomije, obrazovanja i politike, na kojima danas poiva stabilnost svjetskog poretka i stabilnost nacija." (Illich, 1980:136)

12

6. PONOVNO ROENJE EPIMETEJSKOG OVJEKA

Prema jednom od mitova Epimetej je unesreio ljudski rod jer je nagovorio svoju enu Pandoru da otvori krinjicu sa nesreama. Prometej ga je prethodno savjetovao da se ne eni Pandorom, ali Epimetej nije razmiljao o svemu dok nije bilo prekasno. "ovjek je preuzeo odgovornost za donoenje zakona po kojima je elio ivjeti i za uobliavanje vlastite ivotne sredine prema svojoj slici." (Illich, 1980:140) Sve to je dobro i poeljno predstavlja proizvod neke specijalizirane ustanove; ne postoji potreba koju odreena ustanova ne moe zadovoljiti. Nita nije nepredvidivo; sve izvan okvira nije poeljno. kola je postala planirani proces koji ovjeka oprema oruima za ivot u jednom planiranom svijetu i samim time ga liava sposobnosti samoodreenja i samostalnog promiljanja. Ekonomija je znanstvena disciplina koja prouava kako drutva upotrebljavaju oskudne resurse da bi proizvela odreena dobra i raspodijelila ih meu ljudima. Osnovne zamisli ekonomije: a) sva dobra su oskudna i ne postoji nain da neka zemlja moe proizvesti beskonane koliine dobra b) budui da su elje i potrebe za dobrima neograniene, ekonomija mora pronai tehnike i tehnologije da dobra proizvodi na najefikasniji mogui nain. kola je postala ekvivalent male ekonomije, proizvodei obrazovane budue potroae koji se savreno uklapaju u taj novi regulirani svijet, doprinosi rastu ekonomije kao takve. Rast ekonomije potie globalizacijske procese, koji s jedne strane produbljuju jaz izmeu bogatih i siromanih, a s druge nepovratno utjeu na na planet. "Mi znamo koji se prekida ne smije okrenuti ako elimo izbjei atomsku katastrofu. Ekoloka propast ne spreava se nikakvim prekidaem." (Illich, 1980:144)

13

ZAKLJUAK
Illicheva knjiga Dole kole je jedinstvena kritika obrazovnog sustava, prije svega kola koje funkcioniraju prema vertikalnoj hijerarhiji. Ministarstvo (drava) propisuje obrazovni program, obavezno gradivo nastavnik provodi na nastavi, a uenici nemaju gotovo nikakvu kontrolu nad onime to moraju uiti. Illichev model se temelji na horizontalno organiziranom obrazovnom procesu koji se prvenstveno provodi kroz sve oblike suradnike nastave. U tom modelu svi koji sudjeluju u obrazovnom procesu imaju ravnopravno pravo glasa i mogunost kreiranja nastavnog sadraja. Nastavnici, roditelji, pedagog i naposljetku uenici zajedniki stvaraju i moderiraju nastavni proces. Ovakvi suradniki modeli su danas izrazito aktualni, a njihov razvoj i uspon moemo zahvaliti razvoju Interneta i tehnologije. Najoitiji primjeri su web grupe, forumi, e-zine zajednice i sl. Osobno mislim da bi se idealni obrazovni sustav mogao nalaziti na pola puta izmeu tradicionalnog i Illichevog.

14

LITERATURA
Gajardo, M. (2000) Ivan Illich. Prospects:the quarterly review of comparative education. vol. XXIII, no. 3/4, 1993, p. 71120. Haralambos, M., Holborn, M. (2002) Sociologija:Teme i perspektive. Zagreb, Golden marketing Illich, I. (1980) Dole kole. Beograd, Beogradski izdavako-grafiki zavod

15