BLESIMETAR pogrdni, ali posve uvrijeeni naziv za napravu s koje voditelj ita najave u studiju.

. Koristi se i engleski izraz prompter. BUBICA je mali mikrofon veliine gumba ili jo manji koji se privrduje na govornika koji se snima. ITANAC(arg.), itana vijest (reader) koju ita voditelj u kadru. Uobiajeno je da se za razliku od obine najave, za itanu vijest pripremi slika (grafika ili montirani video materijal) koja ved nakon nekoliko uvodnih rijei voditelja, prati tekst voditelja koji izgovara vijest. itanac se razlikuje od priloga u tome to prilog podrazumijeva u montai prethodno montiranu sliku sa popratnim novinarevim komentarom, dok itanu vijest, voditelj ita uivo. CUT AWAY SHOT, v. Meukadar, insert, kadar koji se koristi, insertira kako bi se pokrio grubi montani rez. Najede ih koristimo prilikom kradenja izjava sugovornika. To je obino krupni plan gestikulacije ruku ili predmeta na stolu za kojim sjedi sugovornik, a koji su (poeljno) tema razgovora. Naravno, to moe biti i kadar, kontraplan novinara koji slua sugovornika. DIGITALNA MONTAA nelinearna montaa koja podrazumijava da se prethodno snimljeni materijal unese u kompjutor i digitalizira u klipove ili inserte. Tvrkta Avid prva je postigla da se video zapis izdvoji sa video vrpce i unese u kompjutorsku memoriju gdje se moe montirati. Danima sniman materijal mogude je uskladititi, rezati, prebacivati, pretapati, dobiti specijalne efekte, i to sve na hard disku. Kvalitet snimka kod digitalnog sustava uvijek ostaje dobar bez obzira na to koliko kopija nainimo. Ogromna prednost digitalne montae je da je nelinearna. To znai da se moe montirati izvan sekvence. Sa konvencionalnom analognom video montaom, prilog ili emisija nadograuje se kadar po kadar. Ukoliko se eli neto promijeniti , morat dete da ga snimite preko nekog ved postojedeg ili da se prilog ponovno montira. DIGITALNA TELEVIZIJA tehnologija koja omogudava da prebacivanjem slike i zvuka u kompjutorski kod signali komprimiraju. U svaki konvencionalni analogni kanal moe se smjestiti do dvanaest digitalnih kanala, sa jasnijim zvukom i otrijom slikom DOPE SHEET lista vijesti sa pripadajudim opisom dogaaja i popisom kadrova i tonskih inserata koja prati bilo koju razmjenu vijesti ili reportaa zemalja lanica nekih velikih medijskih organizacija (EBU na primjer). Slui za identificiranje pojedinih "sirovih" materijala, ali nije pouzdan izvor vijesti. EBU Europska radiodifuzna unija, osnovana kao udruenje javnih radiodifuznih ustanova kako bi titila intrese tih ustanova, te koordinirala sva pitanja koja se odnose na radiodifuziju. Jedan od glavnih zadataka je nadzor nad frekvencijama. Tehniko sredite EBU-a je u enevi.

EUROVIZIJA razmjena televizijskih vijesti i programa izmeu zemalja lanica Eurovizije koja spada u nadlenost EBU-a.

EVN Eurovision News Exchange - Eurovizijska razmjena vijesti. EBU je kao jednu od svojih temeljnih zadada utvrdio i osnivanje sustava razmjene vijesti. Svaka televizija lanica svakog jutra predlae EBU izbor vijesti iz svoje zemlje. Ponude se prikupljaju u enevi i prosljedjuju svim lanicama. Na temelju pokazanog zanimanja sastavlja se dnevna lista vijesti za razmjenu.

GENERACIJA (arg.), broj presnimaka jednog te istog video materijala. To se prije svega odnosi na televizijsku proizvodnju u analognoj tehnologiji. ORIGINAL je prva snimka, materijal snimljen na

terenu (vidi SIROVINA), jer izmeu ta dva termina zapravo i nema razlike. Kada se taj originalni materijal montira, prilog koji smo dobili zove se MASTER. Svako daljnje presnimavanje je nova generacija (druga, treda, etvrta) . Umnoavanjem slika gubi na kvaliteti, pa se to izbjagava. S prelaskom na digitalnu tehnologiju, ovaj problem nestaje. EKIPA DESKA ljudi koji dnevno rade na ureivanju emisije. ef deska je zapravo urednik planiranja zadataka, zaduen za input , prikupljanje informacije o dogaajima, odgovoran je da se snime svi dogaaju koji zanimaju urednike emisija. Urednik emisije suodluuje o tome koji de se dogaaji snimati, odluuje to de biti uvrteno u koju emisiju i u kojoj formi. EKIPA REIJE u jednostavnoj varijanti je ine tehniko vodstvo, ef pogona, videomixer, majstor tona i tehniar ENG EKIPA (kratica od electronic news gathering), tehnika ekipa koja snima na terenu, ine je snimatelj, tonac (ponekad ga zovu eng tehniar) i kod sloenijih snimanja majstor rasvjeta (ilirasvjetljiva) FEATURE u televizijskom novinarstvu, prilog po formi sliniji kradoj reportai nego izvjetaju. To je televizijski prilog (obino, od 1-3 minute) koji govore o ljudima i stvarima koje zanimaju ljude. To su prie o kojima gledatelji mogu neto osjedati i ukljuiti se prie koje informiraju i zabavljaju. Takvim priama pokazuje se kako i drugi poput nas imaju problema, kako se hvataju u kotac sa ivotom, a ponekad podsjedaju da ivot ne ine samo loe vijesti. Pomodu featurea postie se i ravnotea u informativnim emisijama. Zbog utjecaja tiskovnog novinarstva, kod nas neki, pogreno nazivaju feature crticom, te ga deiniraju kao ne-vijest, kao laganu temicu za kraj emisije, kao npr. crticu o ipki s otoka Paga. No, dobar feature prije svega sadri snani informativni faktor (element vijesti) tako to je vijest ili informacija dana kroz ljudsku priu.Takoer podrazumijeva ozbiljan novinarski pristup vrlo emocionalnim, osobnim priama. Pria o invalidu koji se bori za svoja prava, moe vie redi o neefikasnom sustavu u kojem ivimo, nego klasini izvjetaj o tome koliko invalida ima i to za njih ine gradske vlasti. Feature takoer odgovara na 4 W kao izvjetaj, i dodatno, nastoji odgovariti i na peto W (WHY) Zato? U feature-u pridaje se velika vanost slici i originalnom zvuku (it tonu) i skladu slike i teksta. Najbolji novinari u informativnom programu su i najbolji pripovijedai featura. Redmond, Shook, Lattimore The Broadcast Process, Morton Publishing Company, Letica, Televizijsko novinarstvo, FINAL je konana verzija priloga, do kraja montirana sirovina. Ponekad, kod sloenijih priloga, u analognim montaama, prvo se radi PREDFINAl, na kojem je potrebna zavrna dorada da bi postao final (npr. FRAM (arg., od englesko- okvir, ita se frem) najmanja jedinica slike jedna fotografija (poput jednog kvadrata na filmskoj vrpci. U jednoj sekundi ima 24 frama. Taj izraz esto se koristi u televizijskoj montai kada se esto kae da kadar u montai treba produiti ili skratiti za jedan ili dva frema. To je est sluaj kod skradivanja tonskih inserata. Ukoliko se kadar odree nekoliko framova prerano, dogaa se da npr. zadnjoj rijei sugovornika manjka zadnje slovo zadnje rijei u reenici.

INFOTAINMENT bulevarsko novinarstvo, televizijsko novinarstvo koje nije jasna granica izmeju informacije i zabave, te tip emisija koje tee senzacionalistikom, utom novinarstvu INFORMATIVNI FAKTORI , profesionalni kriteriji u selekciji vijesti. Vijesti se razlikuju po njihovoj informativnoj vrijednosti.

PROMINENCIJA jedan od informativnih faktora, kada se kao kriterij pri selekciji vijesti uzima u obzir da se radi o nekoj poznatoj osobi, npr. saobradajna nesreda u kojoj strada Ena Begovid INEWS, naziv za kompjuterski redakcijski sustav (iNews) koji se koristi u nekim televizijskim kudama, izmeu ostalog na Hrvatskoj televiziji. Kompjuterski redakcijski sustav je zapravo kompjuterizirani desk koji omoguduje objedinjavanje poslova, ukljuuje pisanje teksta ili scenarija, mjerenje duine programa, prompting, ureaj za itanje teksta tijekom emitiranja (blesimetar, arg.), voenje komunikacije, slanje poruka, arhiviranje materijala, kontrolu za vrijeme emitiranja. Postoje i drugi kompjuterski redakcijski sustavi drugih proizvodjaa, kao npr. ENPS (Electronic News Production System) koji koriste BBC, ITN i Associated Press.

INFORMATIVNI FAKTORI su pokazatelji informativne vrijednosti vijesti tj. mjerila vijesti (news values) . Vijesti se razlikuju prema informaciji koju pruaju, te prema jakosti te informacije. U literaturi navodi se nekolicina informativnih faktora koja se mogu preopoznati prilikom selekcije vijesti. Informativne faktore mogude je podijeliti na 1) Relevantnost, vanost od javnog interesa, 2) osobna ukljuenost, procjenjuje se prema broju ljudi koji trpe posljedicu 3) utjecajnost dogaaja koja se procjenjuje prema vanosti ili brojnosti aktera dogaaja 4) blizina odreuje se na temelju zemljopisne udaljenosti poprita dogaaja, 5) Prominencija - radi se o ljudima, stvarima ili mjestima za koje vlada zanimanje ili znatielja javnosti, 6) konfliktnost ili kontroverznost, 7)Personalizacija (reflektira se interes za sudbine drugih ljudi), 8) Neobinost, 9) Novost, pravodobnost 10)Tematizacija kada se u pravilu nastavlja izvjetavati o dogaaju kojega se poelo pratiti dok on ne izgubi informativnu vrijednost, 11)slika i ton (specifino televizijski kriterij)

INSERTIRANJE je postupak najlake objanjiv primjerom. Pretpostavimo da govornik govori u nepromijenjenom kadru. Da bismo izbjegli monotoniji , ton ostavljamo neprekinut, a slikovno ga insertiramo, montiramo kadrove mase koja ga slua, kamere koja ga snima, snimke dogaaja o kojem govori, i sl. IT TON (arg.), internacionalni, meunarodni ton koji se koristi u medjunarodnoj razmjeni vijesti, priloga, dokumentarnih filmova i emisija, kako bi se oznailo da je na jednom kanalu zvuk koji mogu odvojeno koristiti svi bez obzira na komentar, off koji moe biti na drugom tonskom kanalu. Za novinare u Informativnom programu, It ton obino podrazumijeva ambijentalni zvuk, atmosferu, umove, npr. brujanje motora, um vjetra, dakle sve zvukove koji su snimljeni na mjestu dogaaja i uju se ispod off-a tj. komentara novinara. IT ton se koristi i kao jedini zvuk u prilogu na mjestima gdje se njime pojaava dojam ili slike ili prethodnog novinarevog off-a tj. komentara (npr. nakon jednog odlomka novinarevog teksta tj. komentara, moe se napraviti nekoliko sekundi pauze u kojem se vidi slika i uje izvorni zvuk.

KADAR ORIJENTACIJSKI kadar koji se koristi u televizijskom prilogu, obino total ili polutotal, kako bi se gledatelji upoznali s akterima i lokacijom. Ovo je posebno vano prilikom snimanja duih intervjua ili priloga o nekom dogaaju koji ukljuuje vie osoba (Amerikanci taj kadar nazivaju i geografski jer ukljuuje i lokaciju i sudionike. KADAR IDENTIFIKATOR obino detalj koji nas upoznaje s mjestom radnje; npr. ploa s nazivom odreene institucije, ulice, grada

KONTRAPLAN (arg.) je termin koji ne oznaava posebnu vrstu plana, razliitu od ostalih vrsta plana (v.plan). U televizijskom argonu, kontraplan oznaava kadar koji pokazuje to se dogaa nasuprot objekta snimanja. Konkretno, ako je sugovornik objekt snimanja, njegov kontraplan je novinar koji ga slua ili mu postavlja pitanja. LEAD poetak teksta izvjetaja u kojem se iznosi informacija koja mora zainteresirati gledatelja da dalje gleda prilog LINK je tehnika veza kja omoguduje ukljuivanje u program uivo s mjesta dogaaja koje inae nije opremljeno televizijskim vezama. Televizijski djelatnici takvo ukljuenje u program takoer u argonu zovu link. MEUKADAR (eng.cutaway),- kadar koji nije izravno povezan s radnjom, ali se moe iskoristiti za ubrzanje montae ili pokrivanje rupa u akciji. Primjerice u rutinskom intervjuu, snime se samo ruke intervjuirane osobe MIKROPORT je beini mikrofon koji omoguduje da se ovjek za kojeg je privrden krede daleko od kamere OFF (arg.) zvuk izvan kadra, dio televizijskog priloga koji ita spiker ili novinar, koji se za razliku od ambijentalnog zvuka, atmosfere, umova, snima kasnije, u tonskom studiju (sinkronizaciji), te u montai usklauje sa slikom. U argonu se obino kae da se u montaipolae off. PECALJKA je dugaki stalak na kojem tonski snimatelj dri mikrofon izvan kadra

PODVLAENJE TONA postupak u montai pri kojem se it-ton kadra A protee i preko kadra B koji slijedi nakon njega, ili se it-ton kadra B pojavljuje ved za vrijeme kadra A koji mu prethodi. Ukratko, brie se originalni ton nekog kadra i pridruuje mu se kontinuirani it-ton kadra ispred ili iza njega. POTPIS grafiki dizajniran potpis, obino ime i funkcija sugovornika PROZOR grafika ilustracija vijesti koja stoji pokraj voditelja (obino u desnom dijelu ekrana) i oslikava najavu o kojoj govori. REALIZATOR je zapravo reiser informativne emisije. Bududi da su u informativnom programu sva reijska rjeenja unaprijed zadana, a ovjek koji vodi emisiju uklapa sadraj u ta, ved gotova rjeenja, zovemo ga realizator, a ne reiser REP (arg.) nekoliko (minimum 3) sekundi slike na kraju priloga, nakon to zadnjih rijei novinara u off-u, funkcija mu je da realizatoru prilikom emitiranja programa uivo (npr. informativne emisije) olaka da prijee na drugi prilog, bez da se na ekranu pojavi sekunda ili dvije crne slike. Kada se usred informativne emisije pojavi crno npr. izmeu priloga i voditelja u kadru, to je znak da mikser (kojem znak daje realizator) nije dovoljno brzo sa magnetoskopa s kojeg ide prilog na mix pultu prebacio na studio u kojem je voditelj. Tada se u argonu obino kaeda je prilog otiao u crno ili da je u programu bila crna rupa.

SEKVENCA u televizijskom prilogu, slikovna logika cjelina, koja se dogaa na jednom mjestu u jednom vremenu. Ako kadar zamislimo kao ekvivalent za rije, onda je sekvenca ekvivalent za reenicu. Prilog se sastoji od vie sekvenci. SIROVINA je neobraeni slikovni materijal, sve snimke koje smo napravili o nekom dogaaju. Da bi sirovina bila putena u program, mora se montirati. SHOT LISTA potpuni popis svih kadrova i tonova na sirovini. Naime, prvi korak po dolasku sa snimanja je pregled materijala. Novinar zapisuje sve vanije kadrove i stenograme odgovora sugovornika. Kako bi se lake snalazio na kazeti, uz svaki zabiljeeni kadar zapisuje TIME CODE. STAND UP izravno obradanje novinara u kameru na mjestu dogaaja. U montai, podrazumijeva se da je to ton koji novinar govori u kameru na mjestu dogaaja i u montai se usklauje s naknadno snimljenim tekstom (off-om) Moe biti u sredini i na kraju priloga. STOP KADAR (arg.) , (ili zamrznuti kadar) , kadar zaustavljen na jednom kvadratu slike (framu) , te se moe prikazati kao fotografija. Koristi se kada elimo posebno naglasiti neki trenutak (pa ga iz pokretnog kadra, ive slike, zamrzavamo), kada elimo poentirati na kraju priloga pa zavravamo prilog zamrznutim kadrom ili kada nemamo ive slike dogaaja ili govornika , pa smrznutim arhivskim kadrom (dakle fotografijom) spaavamo situaciju.

TON (arg.) - tonski insert - dio priloga u kojem govori sugovornik, a koji je montiran u prilogu. U dananje vrijeme esto se koristi i izraz anglosaksonskog porijekla sound byte, dakle kratka tonska izjava koja je obino u montai odabran najjefektniji tonski isjeak iz ire izjave koju je novinar dobio prilikom snimanja. VIDEO-NOVINAR (VJ) , novinar koji se, osim novinarskim osobinama, istie visokim stupnjem poznavanja televizijske tehnologije, te moe raditi razliite poslove u redakciji. Ranije se videonovinarom (VJ) smatrao novinar poetnik koji je na poetku karijere obavljao razliite asistentske poslove (izmeu ostalog, pokretanja blesimetra, itd). U modernim redakcijama video novinar je obino novinar koji je svladao tehniku snimanja digitalnom kamerom i montiranja u nelinearnoj montai, te vrlo esto je sam svoj majstorsvojih priloga

VORSPAN (arg.) najava emisije koja se emitira u reklamnim blokovima

April 10, 2012