HARDVER Tableti s Windowsima 8 za ljeto

broj 8-9
god. XVIII. kolovoz/rujan 2013. cijena 29 kn
Slo: 3,70 EUR BiH: 7 KM Mak: 300 DEN CG: 3,60 EUR

Mrea na terenu

Microsoft Build 2013

Build nije jo jedna u nizu slinih konferencija. Ono to Build ini posebnim jest da na tom dogaaju Microsoft otkriva dobro skrivane tajne vezane uz svoje proizvode

Aktualnosti

Hotspot Croatia
Ministarstvo turizma je s ciljem podizanja konkurentnosti i proirenja turistike ponude izdvojilo 1,5 milijuna kuna za hotspotove odlian potez ili baen novac?

Intervju mjeseca

Bojan Antolovi
Tragovi koji proganja ju
Omega software u svoj Odjel za istraivanje i razvoj ulae do 15% ukupnog godinjeg prihoda, to je rijetkost u Hrvatskoj. Bojan Antolovi neosporni je lider tog tima

Omega software

Mrea na terenu MS TechEd Europe, Madrid IBM Innovation Center, Ljubljana Research@Intel 2013, San Francisco Huawei Global R&D Center, Shenzhen Microsoft Open Source Intervju: Ivan Burazin Startup mjeseca: LegalTie

zazove skupe nabave, odravanja i proirenja infrastrukture rijeite u najkraem vremenskom periodu i to na vrlo jednostavan nain. Uslugu smo kreirali kroz implementaciju najboljih svjetskih tehnologija na podruju virtualizacije i Cloud computinga, meu kojima vano mjesto zauzimaju VMware i HP tehnoloka rjeenja. Isto tako, koristili smo resurse vlastitog postojeeg podatkovnog centra Megatrenda koji je podran ISO 27001 standardom. Usluga VDC-a je jednostavna za koritenje i brzo se prilagoava Vaim potrebama, lako se proiruje ali ujedno je sinonim za sigurnost i pouzdanost vae IT okoline. I na kraju, ali ne i manje vano, plaate tono onoliko koliko koristite. Megatrend korisnicima nudi tri vrste VDC usluga: VDC kao IaaS / VDC kao osnovni DC / VDC kao rjeenje za oporavak od katastrofe
*VDC = Virtualni data centar

Kreiran na VMware vCloud platformi

Za vie informacija pogledajte: www.megatrend.com/virtualni_data_centar_mpr.html Upit poaljite na: vdcinfo@megatrend.com

Bani 75, 10010 Zagreb Telefon: +385 1 4091 305 Fax: +385 4091 379 E-mail: poslovna.rjesenja@megatrend.com

sadraj
52 TEMA BROJA Anonimnost i sigurnost na Internetu
Nedavni miniskandali oko prislukivanja internetskih korisnika od amerike tajne slube NSA ponovno su pokrenuli pitanje koliko smo na Internetu sigurni i koliko se moemo sakriti od znatieljnih oiju ako to elimo

Mrea 8/9, godina XVIII, kolovoz/rujan 2013.

24 26 28 33 36 38 41

MREA NA TERENU 22 Microsoft TechEd Europe, Madrid

Microsoft Build 2013 IBM Innovation Center, Ljubljana Tvornica VIVAX televizora, Rugvica Research@Intel 2013, San Francisco Microsoft Open Source konferencija, Zagreb Huawei Global R&D Center, Shenzhen Intervju: Ivan Burazin

HARDVER 68 etiri konvertibilna tableta s Windowsima 8

72
74 74 75 75 Ubiquiti UniFi AP, UniFi AP Pro i UniFi AP Outdoor Sony Xperia Tablet Z Asus Fonepad BlackBerry Q10 Huawei Ascend Y300

Intervju mjeseca 46 Bojan Antolovi, voditelj Odjela za

istraivanje i razvoj, Omega software
Omega software u svoj Odjel za istraivanje i razvoj ulae do 15% ukupnog godinjeg prihoda. Razvili su vlastite platforme, programske jezike, rjeenja i aplikacije na kojima temelje svoj poslovni uspjeh. Nadareni programer Bojan Antolovi neosporni je lider tog tima
4

7 8 10 20 42 44 76 79 83 87 90 92 94 96 98

OSTALE RUBRIKE 6 Uvodnik

Kolumna: Ivo pigel Kolumna: Draen Oreanin Novosti Slika mjeseca Startup mjeseca: LegalTie Aktualnosti: Hotspot Croatia Mobilna telefonija: Vipove pogodnosti Tehnologije: Java Platform, Enterprise Edition 7 Aktualnosti: Komercijalizacija svemira Aktualnosti: Infrastruktura za novo doba Tehnologije: Informacijska sigurnost Tehnologije: Windows Azure Active Directory Digitalna radionica: Kriptografija Download mjeseca Kolumna: Oleg Matruko

kolovoz/rujan 2013. MREA

UVODNIK
pijunska igra
A

Pie: Oleg Matruko

Na megaguru mobilnosti i stylinga za nonimnost na Internetu kao tema kusva godinja doba, Hrvoje ari zvani ha se ve dosta dugo - kao i sve tearinjo (shvaate koliko ima stila iz pame na kojima radi pouzdani Toni njolskog nadimka?), predstavlja par taDrabik. U meuvremenu se desio incident bleta za ovo ljeto. Ovo je reliquiae resa Snowdenom, koji jo uvijek traje, pa je liquiarum jedne mnogo ambicioznije tema aktualnija nego ikad. Ponekad smo u zamiljene teme, ali se ispostavilo da ni ureivanju asopisa ispred vremena, a pokod ulaska u EU nai trgovci jednostavnekad, makar i uz malo sree, ba usred no nemaju u ponudi dostupno vie od svog vremena nekoliko modela tableta. Odluili smo Ljeto donosi i ivost u terenskim dogaastoga ambiciozno zamiljenu temu srenjima i reportaama. Petric je bio Huaweizati na par modela koji su realno dojev gost u Kini, a ak smo se dvojica - Dostupni i ije predstavljanje ima smisla magoj i ja - zaputili na Microsoftov TechEd u stvarnom ivotu. arinjo pie i o par Europe u Madrid. Nakon to 2011. godine novih mobitela. evropski TechEd nije odran, to je bio neuOvaj broj Mree prati i posebno izgodan ok za sve, lani se vratio u neto madanje posveeno konferenciji JavaCro, njem obimu, a tek se ove godine pribliio odranoj u Tuheljskim toplicama pored nekadanjoj slavi. Istodobno s TechEdom, u Zagreba. Glavni organizatori skupa naSan Franciscu se odravao Build, to je nei su stari znanci iz HROUG-a - legenkim delegatima u Madridu smetalo jer nisu darni Davor Rankovi i Vladimir Radi mogli otii na oba skupa, kako su bili plani- ali dua konferencije, pa i cijele hrrali. Mi nismo jedan ovjek, pa ni dva; mi vatske Java zajednice i udruge HUJAK, smo legija, pa smo i na Buildu imali svog neumorni je Branko Mihaljevi. esnaovjeka est stranica posebnog izdanja popuniOsim pregleda konferencija, imamo i par li smo vrlo brzo; bilo je i vikova, a vjeintervjua, a onaj najvei s Bojanom Antorujemo da e posebno izdanje koristiloviem iz tvrtke Omega Software. OmeMrein reporter Petric i Rossi Luo, domain koji nas je ti svima koji su na neki nain povezaga je jedna od najuspjenijih hrvatskih tvrtni s Javom. ki, potpuno domaa po nastanku, razvoju proveo kroz Huaweijeve razvojne i proizvodne centre Ostatak broja standardno ini ponei rastu, a - to je sve neobinije - i po triu Shenzhenu. Rossi? Kinezi imaju obiaj kreiranja to hardverskih tema i par materijatu koje veinom pokriva. Pojam istraivazapadnjakih imena za laku komunikaciju sa strancima la o novim tehnologijama ili rubnim nja i razvoja, odnosno na engleskom research and development (R&D), obino povezujemo s velikim i stra- podrujima (svemir?) koji dobro sjedaju u ljetno izdanje. Ovaj nim tehnolokim tvrtkama, pa nam je bilo posebno zanimljivo po- broj Mree ljetni je dvobroj; vidimo se opet za dva mjeseca priati s nekim iz domae tvrtke koja si moe priutiti - i vidi smi- sad smo u EU, nema vie zezanja, ne moe hrvatska informatika propasti ni da hoemo sao - u odjelu koji tako naglaeno gleda u budunost.
Popis oglaivaa
Direktor: Aron Pauli - aron@bug.hr Tehnika sluba: Robert Dela Pretplata i distribucija: Vesna Ujakovi Ulica Milana Ogrizovia 36a, 10000 Zagreb, tel. 01/ 38 21 555, fax. 01/ 38 21 669 URL: http://mreza.bug.hr/ E-mail: mreza@bug.hr Pretplata na asopis: pretplata@bug.hr Radno vrijeme: ponedjeljak-petak, 9-16 sati Glavni i odgovorni urednik: Miroslav Rosandi - miro@bug.hr Izvrni urednik: Oleg Matruko - oleg@bug.hr Pomonik glavnog urednika (grafika): Ren Lattinger - rene.lattinger@bug.hr Stalni suradnici: Luka Abrus, Darko Androec, Denis Arunovi, Kreimir Brebri, Toni Drabik, Saa Ilievi, Esad Jakupovi, Kristina Kardum, Tihomir Katuli, Dinko Koruni, Domagoj Pavlei, Hrvoje Pelai, Dragan Petric, Barbara Slade, Enis ahinovi, Ivo pigel, Vanja vajcer, Davor uti, Mladen Viher, Goran Vojkovi, Ivan Voras, Hrvoje Vrbanc, Bojan drnja Izdavaki kolegij: Toni Cari, Aron Pauli, Miroslav Rosandi, Jadranko Stjepanovi, Robert ipek Izdava: BUG d.o.o. za novinsko-nakladniku djelatnost IBAN: HR9624020061100058131 OIB 05461674840 Mrea 2013 Bug d.o.o. Marketing: Voditelj: urica Briski - djurdjica.briski@bug.hr Grafiki dizajner: Hrvoje Brekalo Naslovnica: Hrvoje Brekalo Kompjutorski prijelom: Josip Mari, Manfred Pecko Lektura i korektura: Bojan Kopitar Fotografije: Manfred Pecko Tisak: Radin print, Gospodarska 9, 10431 Sveta Nedelja
DISTRIBUCIJA Tisak d.d. Slavonska avenija 11a, Zagreb Inter Press d.o.o., Fra Dominika Mandia bb, iroki Brijeg, BiH Delo prodaja d.d., Dunajska 5, Ljubljana, Slovenija Jadris Press soo, Bulevar Partizanski odredi 64 g 3/6, Skopje, Makedonija

OGLAAVA ALGEBRA ALTUS IT APC COMBIS KONFERENCIJA COMPING DATALAB HEWLETT-PACKARD HROUG KONFERENCIJA INFOSISTEM ISKON INTERNET KODEKS MEGATREND PR SAGENA SECURITY DAY SPAN T-HT UDBENIK.HR

str. 82 40 32 51 5 16 9 65 66,67 99 100 3 60 78 2 86

Rukopisi, slike, crtei i mediji disketeza se pohranu ne vraaju! se ne Zabranjeno vraaju! Zabranjeno je kopiranje jeikopiranje prenoenje i prenoenje sadraja Mree sadraja bez Mree dozvole bez izdavaa. dozvoleISSN izdavaa. 1331 ISSN - 2839 1331 - 2839

kolovoz/rujan 2013. MREA

KOLUMNA
Pie: Ivo pigel,
ivo.spigel@perpetuum.hr

UROBOROS

Litnji ir
obro nam dolo, ljeto! ekali smo te godinu dana i trpili kojekakve medijske najave proizvoaa tableta, pametnih telefona, laptopa i ostalih ureaja bez kojih ne bismo mogli preivjeti. Nije se lako snai u tom kaosu, ali sva je srea da Mreini mudri analitiari umiju razluiti bitno od nebitnog i itateljima osigurati bezbrino ljetovanje. Skrivene jadranske uvale? Cijenom superiorni aranmani u Tunisu, Turskoj ili meu Tuarezima? Lavor i kada u Slobotini, Srediu ili Travnom? Gdje god bili, piglove su godinje nagrade s vama! Imao sam ast tijekom proljea upoznati profesoricu Maju uvela koja na Koruli, u Veloj Luci, stvara poduzetnitvo. Moe zvuati neobino, ali profesorica Maja svake godine sa svojim uenicima i uenicama proizvede jedno poduzee. Nema smisla ni prostora da ulazim u detalje, ali za to, dragi itatelji, imate Google. Sve to mogu rei jest da u onima koji mi ubudue dou s lamentacijma o tome kako je teko pokrenuti posao u Zagrebu rei: Rista, ovo ti je broj mobitela profesorice Maje. Daj odi u Velu Luku pa njoj tamo objasni kako ti je jako, jako teko u Zagrebu. Maji uvela dodjeljujem nagradu Sunce Korule za sjajan, predani rad sa srednjokolskim uenicama i uenicima. Svjedoili smo proteklih mjeseci trendu internetskih stvari (Internet of Things). Razina banalnosti tih internetskih stvari najee je na rubu izdrljivog. Dennis Crowley, direktor FourSquarea, kao i mnogi drugi poput njega, ima vagu koja povremeno na Twitter baci njegovu teinu. Jednom tjedno svi mi koji na Twitteru pratimo Dennisa moemo doznati njegovu teinu uz simpatinu napomenu Its the future! Hvala ti, dragi Dennis, moda je to tvoj future, ali ja se ba ne bih pretplatio. WiThings vagi koju koristi Dennis dodjeljujem piglovu nagradu Izdajica. ekaju nas, ipak, nosive stvari - naoale i satovi. Google Glass tema je o kojoj se po internetima raspravljalo do besvijesti, dobrim dijelom zahvaljujui Scobleu i njegovu tuiranju s naoalama Google Glass. Sat kakav najavljuju zvui mi sasvim suvino, ali to sam opet vjerojatno ja - klasian sat prestao sam nositi prije kojih pola godine.

Its not hard, not far to reach We can hitch a ride to Rockaway Beach
Ramones: Rockaway Beach

Svekoliko se mnotvo zgrozilo kad se pokazalo da amerike tajne slube prate komunikaciju koja se odvija putem Interneta. Bravo, potroai! Stvarno je okantno da tajne slube - amerike, britanske i ostale prate i itaju to se dogaa na Internetu. Zaboravili smo - valjda - da je Internet i nastao kao projekt DARPA-e - razvojno-istraivakog odjela amerikog Ministarstva obrane. No dobro, pustimo politiku kvragu i bacimo se na raunala. Konkretnije - laptope i tablete. Nedavno sam stavio Windows 8 na svoj stari dobri ThinkPad T500. Ajme, majko! Sreom, John Dvorak i drugi dobri ljudi uputili su me na Classic Shell. No lako za mene. Novu verziju Windowsa, ini se, odbacili su milijuni korisnika. Vidjet emo kako e se raspetljati pria s Windowsima 8.1, ali za sada veliki Microsoftov iskorak ini se kao korak u prazno. Steve Ballmeru i njegovim divizijama za Windows 8 dodjeljujem nagradu Promaaj sezone. Na terenu velikih IT korporacija tota se dogaa. Michael Dell eli otkupiti natrag kompaniju koju je stvorio. Ballmer i Ellison neprikosnoveno vode Microsoft i Oracle, ne obazirui se na kritiare. U svoj toj gunguli jedna se dama uhvatila nezahvalna posla. Meg Whitman mogla je uivati ivot i bez nezahvalnog zadatka vraanja Hewlett Packarda na staze stare slave. U besprijekornoj karijeri pie - izmeu ostaloga - efica eBaya u burnom i izazovnom razdoblju. Okuala se - neuspjeno - i u politici. HP kojega se prihvatila kompanija je optereena gomilom problema. ini se - za sada - da se Whitman odluila uhvatiti u kotac s najeim problemima odlunije negoli bilo koji od njenih prethodnika. Drim joj fige - HP je doista kompanija koja zasluuje osobu koja e ju moi izvesti na pravi put. Dodijelimo stoga Meg Whitman pompoznu titulu Ivana Orleanska u nadi da e ju u iduih godinu-dvije doista i opravdati. Vratimo se kui. Ovaj tekst zavravam u sitne jutarnje sate prvog srpnja. Hrvatska je, eto, lanica Europske unije. Ta injenica sama po sebi nita ne znai njenim graanima, kompanijama, institucijama. Ono to je vano za sve nas jest svakodnevica - izmeu ostalog - europskog iskustva. Banalno govorei: hoemo li konano poslove s dravom obavljati digitalnim putem umjesto gubljenja vremena u redovima na alterima? Pred Darka Paria i njegovu e-Hrvatska ekipu stoga nabacujem piglovu uvjetnu nagradu: Nikad vie papiri. Darko i njegovi suradnici znat e itekako dobro na to mislim.
MREA kolovoz/rujan 2013. 7

KOLUMNA
Pie: Draen Oreanin

EUforija
N
a boadingu je moja karta udno zapitala, a simpatina mi je teta, na moje veliko uenje, rekla da sam apgrejdan u business klasu. Za sve u ivotu postoji prvi put, pa tako valjda i za ovo. Nekako sam si sloio u glavi briju da je to moda zbog povijesnog dana u kojem Hrvatska postaje 28. zvijezda Unije, ali ipak je vjerojatnije da je to zbog prebukirane ekonomske klase i silnih letova i milja koje sam natukao na Lufthansinom programu Miles & More Uglavnom, bio sam sretan kao malo dijete dok sam jeo nevjerojatno ukusne kozice s pravim kromiranim betekom i pio rizling iz staklene ae, umjesto da grickam tapie kao nevoljnici iz ekonomske, kamo de facto i ja svojom kartom spadam. Nisam nimalo osjeao grinju savjesti zbog te nenadane povlastice i nisam odbio ni drugu au rizlinga koju mi je nasmijeena stjuardesa ponudila Kao to sam se ja toga dana naao u povlatenoj poziciji nekom sretnom igrom sluaja, tako se i Hrvatska nala u sreditu svjetske pozornosti, jednom za promjenu, iz nekog dobrog i pozitivnog razloga, razloga koji zove na slavlje. Obino smo u centru panje zbog uhapenih premijera ili osloboenih generala, a ne sjeam se da smo kao nacija ili drava u zadnjih 20 godina zadivili svijet nekim znanstvenim ili gospodarskim dostignuem; jedino se u sportu koliko-toliko drimo Svidjelo se nekome to Hrvatska ulazi u Uniju ili ne, radi se o velikom danu za Hrvatsku i velikom koraku u nekakvu budunost. Naravno, bilo je dosta svakojakih diskusija meu fejsbuarima u tome tko to oekuje od ulaska u Uniju. Evo ja sam igrom sluaja ba tih dana bio u Bugarskoj i razgovarao sam s ljudima o tome to se promijenilo kod njih kad su uli u Uniju: svi su mahom rekli da se nije promijenilo nita. Mislili su da e Unija kontrolirati ekipu koja je na vlasti, ali nije se promijenilo ba nita; korumpirana ekipa i dalje jae. Ako se sjeate, mnogi su oekivali da e sadanja vlada u Hrvatskoj neto promijeniti, pa je sad opi dojam da nisu napravili nita i sad smo mi kao razoarani. Osobno, postoje dvije stvari koje oekujem od ulaska u Uniju. Kao prvo, veselim se da u na granicama i aerodromima ubudue ii na prolaze koji su za EU citizens, jer je tamo uvijek manji red i krae se eka. Godinama sam, stojei u All passports redu sa ivopisno obuenim nesvrstanim prijateljima iz Egipta, Konga, Kine i Bolivije, psovao sve po spisku tim Europanima. Jedina mi je utjeha bila to sam bio bar za glavu vii od svih Kineza i Japanaca koji su stajali sa mnom u redu. Evo vam ga na, Europani, sada je va red i moj red, konano smo jednaki pred policijom i carinom! Druga je stvar konano rjeavanje stigme i prokletstva zvanog roaming. Godinama gledam istu scenu kad nekome (ili meni) telefon zazvoni u inozemstvu - bolna grimasa na licu: javiti se ili ne, je li poziv bitan? Ako se odlui javiti, prve su rijei Reci brzo, u roamingu sam Pozivatelj se s druge strane ispriava da nije znao, ajde nije hitno, ujemo se kad se vrati Unija je tu roaminku neman ukrotila i propisala operaterima maksimalne cijene. Od 1. srpnja 2013. vie se ne moramo plaiti bankrota ako se javimo doma i popriamo s familijom desetak minuta, a vjerujte mi, moi emo i bezbrino surfati po Europi bez manijakalnog traenja besplatnih wireless mrea po kafiima ako trebamo proitati ili poslati neki vaan mail Osim ove dvije stvari, ne oekujem ama ba nita drugo - sunce e i dalje sjati, kia e i dalje padati, u Hrvatskoj e sve biti po starom - u veini sluajeva jao i naopako. Tajna realnosti mojih oekivanja upravo je u njihovoj realnosti - treba oekivati iskljuivo ono to je potpuno izvjesno da e se dogoditi i nita drugo. Nije realno oekivati da u dobiti milijune na lotu ako svaki tjedan uplatim kombinaciju za 10 kuna. OK, neka minimalna vjerojatnost postoji, ali nije realno oekivati veliki dobitak, kao to s druge strane nije realno oekivati ni da me pogodi grom. Dakle, najbolje je od ulaska Hrvatske u Europsku uniju ne oekivati nita i neemo se niim razoarati; to je sva mudrost. Nije realno da e se netko tamo negdje u Bruxellesu ili Berlinu zabrinuti za Hrvatsku i upregnuti ponajbolje, najpametnije i najsposobnije europske resurse da nam pomogne da se izvuemo iz ovog gliba. OK, neka minimalna vjerojatnost postoji, ali nije realno oekivati da e se to zaista desiti. S druge strane, nije ba vjerojatno ni da netko u Parizu ili Amsterdamu trlja ruke veselei se da e izmusti iz Hrvatske ovo malo to nam je jo ostalo. Imaju ljudi pametnijeg posla. Bili u Uniji ili ne bili, i dalje emo ostati preputeni istom HDZSDP-u i istim starim, tisuu puta prevakanim priama o ustaama i partizanima, nacistima i komunjarama, Hrvatima i Srbima, naima i vaima, purgerima i Hercegovcima I bit e nam jednako sve dok sami jednog dana, moda, ne prestanemo gledati u retrovizor i krenemo nekud naprijed - svejedno kuda, samo da je naprijed. A dok ne doe i taj dan (a mogao bi se desiti, velim), uvijek moemo diskutirati o svemu i svaemu, imati nepokolebljive stavove i tisuu fenomenalnih razloga i argumenata zato nismo neto pokrenuli, napravili ili promijenili.

Dok se predveer zadnjeg dana lipnja godine gospodnje 2013. u Hrvatskoj zahuktavao dernek povodom dugo oekivanog ulaska u Europsku uniju, ja sam se u Sofiji ukrcavao u avion Austrian Airlinesa na letu prema Beu

kolovoz/rujan 2013. MREA

NOVOSTI
EMC

Inovacijski dan 2013

Korporacija EMC, pruatelj rjeenja u segmentu raunalne infrastrukture, u hotelu Antunovi u Zagrebu korisnicima i partnerima predstavila je inovacije u upravljanju velikim koliinama podataka. Predstavnicima partnerskih tvrtki, klijentima te strunjacima za infrastrukturna IT rjeenja u uvodnom se predavanju obratio Eoghan ODonoghue, EMC-ov Principal Information Technology Advisor iz Executive Briefing Centera koji je predstavio preobrazbu IT-a, smjerove u narednom razdoblju i inovacije. U nastavku konferencije okupljenima se obratio Ranko Zec, EMC-ov Senior Sales Manager za Hrvatsku, koji je govorio o transformaciji

sustava za pohranu podataka radi stvaranja dodane vrijednosti u poslovanju. U svojoj je prezentaciji predstavio novo EMC ViPR rjeenje, kojim se storage fiziki razdvaja od logikog te omoguava centraliziranu virtualizaciju i upravljanje heterogenim i geografski distribuiranim diskovnim sustavima za pohranu podataka. (OM/RI) l

Intel

Jeftiniji SSD-ovi za profesionalnu primjenu

Intel je predstavio novu liniju svojih SSD-ova koji su prvenstveno namijenjeni velikim tvrtkama za primjene u sustavima za pohranu te za razliite specijalizirane namjenske ureaje. SSD pogoni iz linije DC3550

nude visoke brzine itanja i pisanja, uz visoku pouzdanost kakvu zahtijevaju veliki sustavi za pohranu i namjenski ureaji, dok im je cijena (u SAD-u) oko jednog dolara po gigabajtu. Pogoni su posebno optimizirani za operacije vezane uz itanje te nude performanse od 75.000 IOPS kod itanja, odnosno 11.500 IOPS kod pisanja. Brzina itanja je 500 MB/s, a pisanja 450 MB/s. Podrano je suelje SATA 3, a dostupni su u 2,5- i 1,8-innom pakiranju debljine 7 mm, dok im se kapacitet kree od 80 do 800 GB. (K. B.) l

JPMorgan

Slabija predvianja za IT potronju

Prema novim predvianjima tvrtke JPMorgan, globalna potronja za informacijske tehnologije (IT) trebala bi ove godine porasti samo 0,6%.

To je znatno manje od ranijih predvianja JPMorgana o 1,2% rasta tokom ove godine. Za manja predvianja najzasluniji je IT hardver, za koji JPMorganovi analitiari oekuju manju potronju nego se ranije predvialo jer tvrtke sve vie umjesto klasinih raunala naruuju mobilne ureaje. Prema novim e predvianjima potronja na PC hardver pasti 8,3%, dok su ranije predviali pad od 1,8%. No takoer oekuju da e rast potronje na tablete donekle ublaiti taj pad. Oekuje se i da e trite posluitelja i sustava za pohranu takoer biti relativno loe tijekom ove godine, dok e IT usluge ostvariti znaajan rast. Za sljedeu godinu JPMorganovi analitiari predviaju rast IT potronje za 3,6%, to e najveim dijelom biti potaknuto softverom i IT uslugama. (K. B.) l

Koios

Znatan rast prihoda i dobiti

Na nedavno odranoj skuptini drutva tvrtka Koios savjetovanje - jedna od vodeih hrvatskih tvrtki u podruju poslovne analitike, business intelligencea i razvoja softvera za financijsku industriju - objavila je podatke o svojem poslovanju u 2012. godini. Ova tvrtka nastala je 2008. godine po za Hrvatsku jo uvijek vrlo inovativnom modelu partnerstva bivih studenata zagrebakog FER-a i nekolicine profesora te danas radi na razvoju vlastitih softverskih rjeenja primarno u bankarskom sektoru, s Privrednom bankom Zagreb i UniCredit grupom kao nekima od glavnih korisnika. Ukupni prihod tvrtke Koios savjetovanje u 2012. godini bio je 4,939.823 kune, to je znatno vie nego godinu ranije (2,537.173 kune). Ukupni su rashodi iznosili 3,510.445 kuna. Dobit Koiosa porasla je tako u konanici vie od 5,5 puta, sa 203.670 kuna u 2011. godini na 1,134.145 kuna, koliko u 2012. godini iznosi dobit nakon oporezivanja. Pritom se kao zanimljiv podatak moe istaknuti i ulaganje u zaposlenike, tj. troak plaa osoblja, koji je u 2011. godini bio 1,741.988 kuna, a u 2012. godini 2,466.006 kuna. Tvrtka je u doprinosima i porezima uplatila neto vie od 1,1 milijun kuna. U Koiosu danas radi 16 djelatnika, od kojih su svi inenjeri, raunalni strunjaci i programeri, uz vodstvo koje vrlo dobro razumije problematiku financijskog i bankarskog sektora. Financijska stabilnost Koiosa potvrena je proli tjedan i primitkom certifikata AAA bonitetne izvrsnosti koje dodjeljuje Bisnode Hrvatska, dio meunarodne grupe Bisnode AB, najveeg europskog ponuaa poslovnih i bonitetnih informacija, sa sjeditem u Stockholmu. Certificiranje tvrtki (bonitetna izvrsnost) dugogodinja 10 je meunarodna praksa koja nositeljima certifikata osigurava ugled i prednost u odabiru u odnosu na ostala poduzea iz segmenta njihova poslovanja. Ujedno njihovim klijentima i partnerima potvruje sigurnost poslovanja kako iz perspektive financijske sposobnosti tako i iz perspektive odgovornog poslovanja. Certifikat bonitetne izvrsnosti jedan je od najvanijih europskih standarda kojima se definira kvaliteta poslovanja te je meunarodno priznata oznaka poslovne izvrsnosti poslovnog subjekta. Sm se certifikat temelji na analizi financijskih izvjetaja za prolu godinu te prognoze uspjenosti u poslovanju za sljedeih 12 mjeseci. (O. M.)

kolovoz/rujan 2013. MREA

Microsoft Dynamics CRM

Nova verzija najesen

Microsoft je objavio da e nova verzija Microsoft Dynamics CRM-a biti dostupna u jesen 2013. godine. Dizajnirana kako bi promijenila nain na koji tvrtke posluju sa svojim klijentima, nova verzija predstavlja pristup koji Microsoft Dynamics poduzima kako bi razvio i isporuio poslovna rjeenja koja u centar stavljaju korisnika. Dobavljiva i kao online verzija Microsoft Dynamics CRM Online i u standardnoj varijanti Mycrosoft Dynamics CRM 2013, ova verzija donosi puno osobnije iskustvo u prodaji, marketingu i odnosu s klijentima. Takoer omoguuje korisnicima mogunost pristupa podacima na irokoj lepezi ureaja, predstavlja novo korisniko iskustvo koje odlikuje brzina i fluidnost, omoguuje pristup informacijama relevantnim za odreeni posao te donosi bogatije informacije koje pomau da se korisnicima prue detaljnije informacije i analize. Osim toga, Dynamics CRM nudi napredne mogunosti drutvene suradnje, to e omoguiti korisnicima da pronau odgovarajue ljude i resurse u pravo vrijeme. (O. M.) l

mogunosti proirenja memorije. Prijenosno raunalo E6540 posjeduje TPM i Dell zatitu podataka u skladu sa sigurnosnim standardima amerike dravne administracije (FIPS 140-2). Raunalo ukljuuje sveobuhvatnu razinu enkripcije datoteka i naprednu autentifikaciju. OptiPlex 9020 stolno je raunalo s tehnologijom Intel vPro, dostupno u etiri forme te AIO formatu. (T. D.) l

Oracle Berislav Soka, 38-godinji hrvatski menader, novi je regionalni direktor za Oracle retail global business unit. Regija obuhvaa sredinju, istonu i dio june Europe te baltike zemlje. Na novu poziciju Soka je preao poetkom lipnja nakon osam godina provedenih u Oracleu Hrvatska kao account manager i sales team leader. Bio je zaduen za korisnike iz segmenta maloprodaje i veleprodaje te je vodio neke od najveih IT projekata u dravi.

KADROVSKI PUTOKAZ

Gartner

Western Digital

Preuzimanje sTeca
Western Digital objavio je da e preuzeti jednog od najstarijih proizvoaa SSDova, tvrtku sTec. Vrijednost je cijelog posla 340 milijuna dolara, a Western Digital ponudio je 6,85 dolara za sTecovu dionicu, to je 91% vie od njihove zadnje cijene na burzi. Iako se sTec specijalizirao za diskove namijenjene posluiteljima i datacentrima, ve neko vrijeme biljei pad prometa i posluje s gubitkom, a nedavno je tvrtka bila pogoena i skandalom vezanim uz trgovanje dionicama vodstva tvrtke. Oekuje se da e cijeli posao oko preuzimanja biti zavren tijekom treeg ili etvrtog kvartala. (K. B.) l

NFC podbacio
Gartner je objavio izvjee prema kojem je slaba prihvaenost NFC-a prikrila rast mobilnog plaanja irom svijeta. Naime, Gartner navodi da je prihvaanje plaanja koritenjem tehnologije Near Field Communications (NFC) dosad bilo razoaravajue te je usporilo sveukupno trite mobilnog plaanja, no ipak postoje i svijetle toke na tom tritu. Vrijednost transakcija ostvarenih tehnologijom NFC bila je 40% manja nego to je Gartner predviao u svojim ranijim istraivanjima za prolu godinu. Gartner sada predvia da e na NFC otpadati samo oko 2% ukupne vrijednosti mobilnih transakcija tijekom ove godine, a narast e na samo 5% njihove ukupne vrijednosti tijekom 2017. godine. Iako je NFC razoarao, na drugim je podrujima ostvaren velik rast, posebice na podruju transfera novca. Prema Gartnerovim procjenama, transfer novca initi e 69% ukupne vrijednosti mobilnog plaanja irom svijeta 2017. godine. Ukupna vrijednost mobilnih transakcija tijekom ove godine trebala bi narasti na 235,4 milijardi dolara, to je rast od 44% u odnosu na 163,1 milijarde dolara ostvarenih prole godine. I narednih godina oekuje se velik rast transakcija te bi njihova vrijednost do 2017. godine trebala narasti na 721 milijardu dolara. Takoer se oekuje i velik rast broja korisnika mobilnih transakcija, odnosno ove bi godine trebao narasti na 245,1 milijuna s prologodinjih 200,8 milijuna, dok bi do 2017. godine njihov broj trebao narasti na 450 milijuna. (K. B.) MFP doseu brzinu do 90 stranica po minuti. Ovi pisai takoer mogu skenirati dokumente u boji sa 200 slika po minuti. Ureaji imaju ekran na dodir u boji koji omoguava korisnicima brz i jednostavan pristup svim vanim funkcijama. (T. D.) l 11

Dell

Xerox

Novi prijenosnici i stolna raunala

Dell je predstavio poboljane modele nekih od svojih najpoznatijih modela prijenosnih i stolnih raunala Latitude, OptiPlex i XPS. Novim Dellovim XPS sustavima unaprijeene su performanse i mogunosti proirenja u odnosu na prole generacije. Novo XPS 27 All-in-One raunalo sada ima Adobe RGB Quad HD ekran, jedan od najkvalitetnijih ekrana osjetljivih na dodir. Onima koji ele univerzalno stolno raunalo s naprednim performansama XPS 8700 nudi jo veu brzinu i

Sigurni pisai
Novi Xeroxovi ureaji WorkCentre 5800 ConnectKey MFP dolaze s integriranim sigurnosnim rjeenjem koje je razvio McAfee pruajui IT menaderima dodatnu kontrolu i sigurnost. Dodatnu sigurnost prua i tehnologija Cisco TrustSec, koja titi podatke koji dolaze na ureaj ili odlaze s njega. Pisai Xerox WorkCentre 5800 MFP dizajnirani su s poveanim kapacitetom papira do 8700 stranica i irokim rasponom brzine ispisivanja. Pisai WorkCentre 5845/5855 MFP ispisuju i kopiraju do 45 i 55 stranica po minuti, dok WorkCentre 5865/5875/5890

MREA kolovoz/rujan 2013.

NOVOSTI
Philips

29 ina
Nakon premijernog predstavljanja na CeBIT-u 2013, Philipsov profesionalni model dijagonale 29 298P4QJEB odsad je dostupan u slobodnoj prodaji. Uz widescreen iskustvo gledanja omjera 21:9, novi zaslon kombinira sposobnost Multiview s preciznim slikama vjernih boja, istodobno pruajui maksimalnu produktivnost na radnom mjestu. UltraWide HD (UWHD) zaslon sadri znaajke napredne AH-IPS tehnologije, 2.5601080 HD razluivost i kut gledanja 178/178. Kako bi se ublaio umor napornog rada i poveala

produktivnost, zaslon sadri pametni ErgoBase, koji omoguuje sputanje gotovo do razine stola za udoban kut gledanja. (R. I.) l

Yahoo

Kraj za AltaVistu
Yahoo je objavio listu svojih usluga koje gasi, a meu njima je i AltaVista, nekada najpopularnija internetska trailica. AltaVistu je 1995. godine pokrenuo Digital Equipment Corporation (DEC), a vrhunac svoje popularnosti imala je 2000. godine. Otad ubrzano gubi trini udio, a njezino mjesto zauzima Google. Trailica je promijenila nekoliko

vlasnika, da bi je u veljai 2003. godine za 140 milijuna dolara preuzeo Overture, da bi nekoliko mjeseci kasnije Yahoo preuzeo Overture za 1,63 milijardi dolara. Sve do sada AltaVista je ivotarila unutar Yahooa, no imala je zanemariv udio na pretraivakom tritu. Osim AltaViste, Yahoo gasi i 11 drugih proizvoda koji vie nisu u fokusu poslovanja tvrtke. (K. B.) l

HP

Novi sustavi za pohranu

HP je proirio svoj portfelj konvergentnih sustava za pohranu podataka optimiziranim

all-flash sustavom HP 3PAR StoreServ. HP je takoer objavio StoreOnce Virtual Storage Appliance (VSA) koji smanjuje trokove backupa do 65%. Sustav HP 3PAR StoreServ 7450 Storage omoguava vie od 550 tisua ulazno/izlaznih operacija u sekundi (IOPS) s vremenom odaziva manjim od 0,7 ms. Flash-specifini algoritmi keiranja dinamino se prilagoavaju itanju/ pisanju granularnosti kako bi smanjili latenciju i ubrzali transakcije. Osim toga, softver HP 3PAR Priority Optimization osigurava performanse za specifina optereenja kako bi se poboljala ukupna produktivnost. Kako bi se omoguio brz povrat investicije, HP 3PAR StoreServ 7450 Storage system ima

HP

Hardver za ljeto
HP je u Zagrebu predstavio svoje ljetne novitete iz podruja prijenosnika, all-in-one raunala i viefunkcijskih ureaja. Poslovnim korisnicima namijenjena su nova stolna raunala EliteOne 800 i EliteDesk 800 - prvo dolazi u all-in-one, a potonje u desktop formatu. EliteOne 800 ukljuuje 23-inni IPS ekran osjetljiv na dodir i od ruba do ruba prekriven staklom, Windowse 8, web kameru visoke rezolucije, podrku za NFC te DisplayPort izlaz koji moemo iskoristiti za spajanje do etiri dodatna monitora. U prodaju kree u srpnju, a cijena e mu poinjati od 9.000 kuna. EliteDesk 800 stajat e od 4.900 kuna. Korisnicima kojima je to previe, a mogu ivjeti bez dodataka poput touchscreena i IPS panela, namijenjen je ProOne 600 G1, jo jedno novo all-in-one raunalo, u ovom sluaju 21-inne dijagonale. Takoer je dostupan ProDesk 600 G1, koji umjesto AIO formata dolazi u formi klasinog desktop raunala. ProOne 600 kotat e od 5.400 kuna, a ProDesk 600 od 4.500 kuna navie. Spomenimo jo nove viefunkcijske ureaje, ili barem najzanimljiviji meu njima - Officejet 7610, prvi takav model koji nudi mogunost pravog skeniranja u A3 formatu, u jednom potezu i bez softverskog spajanja manjih skenova. Officejet 7610 u mreu se moe povezati beino ili LAN-om, a ima i telefaks. Brzina ispisa iznosi 15 stanica u minuti za crno-bijele dokumente, odnosno est stranica u minuti kad je rije o dokumentima u boji. U prodaju kree u kolovozu, s preporuenom cijenom od 2.019 kuna. (D. .)

12

kolovoz/rujan 2013. MREA

hardverski ubrzano saimanje podataka koje smanjuje potrebne resurse do 50% bez naruavanja performansi. Striping u cijelom sistemu, koji automatski upisuje podatke preko svih resursa, poveava propusnost, uravnoteuje optereenje sustava i produuje ivot mediju eliminirajui uska grla sustava. Za razliku od startup kompanija, HP-ov 3PAR StoreServ 7450 osigurava kontinuitet poslovanja s trajnim tehnologijama koje osiguravaju stalan pristup aplikacija u sluaju lokalnih hardverskih problema ili ispada sustava na vie lokacija. (OM/RI) l

IBM

Xerox

Jednostavan ispis velikog formata

Xerox je predstavio svoj novi pisa i skener velikog formata za koji istie da bi korisnicima trebao osigurati uinkovito i jednostavno rjeenje za ispis. Xerox Wide Format 6705 Solution nudi razluivost od 600600 toaka po inu prilikom kopiranja, skeniranja i ispisivanja, a moe ispisati do pet A1 stranica u minuti, odnosno 2,7 stranica formata A0. Takoer se istie da je ispis prve stranice 30% bri nego kod prethodnog modela. Ureaj ima i 10,4-inni ekran osjetljiv na dodir kojim se upravlja ureajem. U odnosu na prethodni model zauzima i manje prostora, a tu su i nove sigurnosne funkcije te poboljani skener. Xerox Wide Format 6705 Solution dostupan je u Hrvatskoj od sredine lipnja. (K. B.) l

128 TB flash memorije za miji mozak

IBM u suradnji sa dva vicarska sveuilita razvija superraunalo koje bi trebalo omoguiti simuliranje oko 70 milijuna neurona koji ine mozak mia. Superraunalo, koje je u osnovi nadograen IBM-ov model Blue Gene/Q, trebalo bi imati 128 TB flash memorije u koju e se spremati razliiti podaci vezani uz simulaciju rada mijeg mozga. Razvija se u sklopu projekata Blue Brain i Human Brain Project u suradnji sa vicarskim sveuilitima cole Polytechnique Fdrale de Lausanne (EPFL) i Eidgenoessische Technische Hochschule Zrich (ETH Zrich). Cilj je projekta simulirati stvarne ivane stanice, ukljuujui njihov oblik, veliinu i elektrino ponaanje. Vie informacija o superraunalu i cijelom projektu trebalo bi biti objavljeno na skupu International Supercomputing Conference 2013, koji se odrava u Leipzigu. (K. B.)

Orbico grupa

Tehnoloka rjeenja HT grupe

Regionalni je sistemski integrator Combis u suradnji s HT-Hrvatskim Telekomom za Orbico grupu implementirao infrastrukturu za podrku konsolidaciji poslovnog sustava, ime je osigurana visoka dostupnost te zajamen kontinuitet poslovanja u pet lanica Orbico grupe diljem Europe. Implementirana infrastruktura

temelji se na Microsoftovim virtualizacijskim tehnologijama, uz koritenje najnovijih Microsoft System Center 2012 proizvoda za upravljanje i nadzor. Tijekom implementacije koritene su najnovije verzije Microsoftovih proizvoda, a projekt karakterizira i jedno od prvih uvoenja rjeenja za Disaster Recovery koritenjem novih tehnologija iz Microsofta, kao to je Hyper-V 3.0 Replica. HT i Combis e suradnju s Orbico grupom, nakon razvoja i implementacije

i njihovo ispunjavanje kroz vrijeme, navode u tvrtki Omega Software, koja je implementirala sustav. Uz preglednu dokumentaciju i olakano praenje izvedbe, Omega Software sustav pod nazivom Baza izvjea i preporuka Agencije prua validaciju unosa, kontrolu pristupa, verzioniranje i mogunost uvoza preporuka iz XLS datoteke, kako ih obino dostave revizori. Daljnji razvoj Baza izvjea i preporuka U Agenciji za plaanja u Agencije ukljuit e obuhvat poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom procesa provoenja (unutarnje) razvoju implementiran je sustav koji jednostavno i efikasno pomae revizije, kao i e-mail podsjetnik za pratiti zakljuke revizijskih izvjea sudionike. (R. I.) l

rjeenja, nadograditi uslugama odravanja. (OM/RI) l

Baza izvjea i preporuka Agencije

MREA kolovoz/rujan 2013.

13

NOVOSTI
Vipnet

Poboljana blagajna
Vip blagajna, aplikacija namijenjena obveznicima Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, odsad korisnicima nudi nekoliko novih funkcionalnosti, meu kojima i funkcionalnost skladita/zaliha robe, koja e korisnicima na prodajnim mjestima uz vlastito skladite znaajno pojednostaviti poslovanje. Korisnici Vip blagajne odsad mogu definirati sloene proizvode, odnosno proizvode koji su definirani kao sastavni dio

nekog prodajnog artikla. Primjerice, korisnik koji prodaje kavu s mlijekom moe Vipnetovom blagajnikom aplikacijom definirati i normirati kavu, mlijeko i eer u vreici kao zasebne materijale, a kavu s mlijekom kao krajnji proizvod. Korisnicima koji koriste virmansko plaanje omogueno je definiranje valute te roka odnosno odgode plaanja, a usto imaju mogunost definiranja dodatnih podataka koji se kod virmanskog plaanja ispisuju na raunu. Vipnet je svoju blagajniku aplikaciju usavrio na temelju prijedloga korisnika te je omoguio ispis proizvoljnog teksta u dnu rauna. Takoer je omoguen i odabir podataka koji e se ispisivati prilikom zakljuivanja prometa, a koje se moe u potpunosti onemoguiti ako korisnicima nije potrebno. Vip blagajna e se i dalje usavravati novim funkcionalnostima poput offline naina rada, koji omoguava ispis rauna kada pristup Internetu nije mogu te naknadno fiskaliziranje kada se internetska veza uspostavi. Korisnicima e uskoro na raspolaganju biti i funkcija sezonskog sna koja korisnicima s poslovanjem sezonskog karaktera omoguava da jednu ili vie licenci Vip blagajne stave u mirovanje preko svog administracijskog suelja. (T. D.)

Grad Zagreb

Prijava problema webom ili mobitelom

Grad Zagreb od kraja travnja nudi uslugu MojZagreb iz Omega Softwarea, namijenjenu olakavanju komunikacije graana i komunalnog redarstva. MojZagreb je usluga koja graanima omoguava

jednostavnu prijavu, pregled i komentiranje nepravilnosti i problema u Zagrebu te, to je bitno, i zaprimanje povratnih informacija od Grada po pitanju rjeavanja problema. Osim putem Interneta na moj. zagreb.hr, usluzi je mogue pristupiti i smartfonima s operacijskim sustavom Android i iOS, a uskoro e biti objavljena i inaica za telefone sa sustavom Windows Phone 8. (T. D.) l

BlackBerry

Razoaravajua prodaja BlackBerrya 10

BlackBerry je u svojem fiskalnom prvom kvartalu, koji u tvrtki zavrava 1. lipnja, prijavio gubitak od 84 milijuna dolara. To je znatno bolje od prologodinjeg gubitka u istom razdoblju od 518 milijuna dolara. Ukupni prihodi tvrtke porasli su 9% u odnosu na godinu ranije, na 3,1 milijarde dolara. Iako su rezultati znatno bolji nego godinu ranije, to je ipak loije od oekivanja analitiara, koji su u prosjeku oekivali da e tvrtka poslovati sa 3,36 milijardi dolara prihoda uz dobit od 31,5 milijuna dolara. No analitiare je najvie razoaralo to je od prodanih 6,8 milijuna ureaja BlackBerry njih samo 40%, odnosno 2,7 milijuna, bilo temeljeno na novom tvrtkinom operacijskom sustavu BlackBerry 10.

Nakon objave ovih rezultata vrijednost dionica tvrtke pala je za 16%. (K. B.) l

Broadcom

Gigabiti preko elektrinih vodova

Broadcom je predstavio svoje nove ipove za prijenos podataka putem elektrinih vodova, za koje istie da su prvi koji podravaju standard HomePlug AV2 i imaju integriranu podrku za WiFi beine mree. ipovi oznaka BCM60500 i BCM60333 trebali bi omoguiti prijenos podataka putem postojeih elektrinih vodova unutar kuanstva brzinom do 1,5 Gbps, to je oko triput bre od najbrih postojeih rjeenja na tritu. Standard HomePlug AV2 koristi frekvencijski spektar do 86 MHz, dok je kod prve verzije standarda frekvencijski spektar ogranien na 30 MHz. Takoer se koristi tehnologija Multiple Input Multiple Output (MIMO),

14

kolovoz/rujan 2013. MREA

koja je ve uobiajena u beinoj komunikaciji. Broadcom trenutno isporuuje probne primjerke ipova BCM60500 i BCM60333 proizvoaima ureaja, a krajnjim e korisnicima prvi ureaji temeljeni na ovim ipovima biti dostupni krajem godine. (K. B.) l

Dell

OptiPlex 3011 All-in-One

Nadovezujui se na uspjenu liniju desktop raunala, tvrtka Dell predstavila je novi model, OptiPlex 3011 all-in-one desktop s tankim 20-innim ekranom. OptiPlex 3011 dolazi na trite s integriranom web kamerom, mikrofonom i slualicama za prijenos glasa preko IP protokola. OptiPlex 3011 posjeduje karakteristike kao to su podrka za beine tipkovnice, interni i eksterni USB ulazi te dva dodatna USB ulaza sa strane raunala za laki pristup. Pored toga, novi OptiPlex 3011 posjeduje funkciju Dell Desktop Cloud, utemeljenu na virtualnoj tehnologiji Dell Wyse WSM. Uz ovu se funkciju mogunosti raunala OptiPlex 3011 mogu dijeliti na vie virtualnih korisnika u sigurnom okruenju s centraliziranim upravljanjem i memorijom. Dell OptiPlex desktop raunala imaju specijalno dizajnirano reciklirano kuite i nude energetski uinkovite opcije napajanja. (OM/RI) l

funkcionirati i bez raunala te ne zahtijeva nikakav poseban hardver ni softver. Ako je nadzirano podruje ugroeno ili je prevren unaprijed odreeni prag zvuka u okolici kamere, automatski e se poslati upozorenje na e-mail i fotografija ili videoklip vlasniku objekta, omoguujui mu da odmah adekvatno reagira. Na ovom ureaju korisnici mogu pregledati videosnimke s kamere bilo s kojeg mjesta koje ima vezu na Internet. Osim videonadzora, kamera ukljuuje i Wi-Fi pojaiva za proirenje postojee korisnikove beine mree. (T. D.) l

Konferencije

Tehnologije

Petabajt na DVD-u
Iako klasini optiki mediji sve vie odlaze u zaborav, nova tehnologija koju su razvili znanstvenici s australskog sveuilita Swinburne mogla bi vratiti zanimanje za njih. Naime, znanstvenici su razvili novi tip lasera koji bi na standardni DVD medij umjesto uobiajenih 4,7 GB mogao snimiti do 1 PB podataka. Tehnika ne zahtijeva promjenu dimenzija ili oblika medija, ve se samo koristi drugaiji laser za zapisivanje i itanje podataka. Podaci na optikim medijima obino su zapisani u obliku malih udubina koje predstavljaju nule i jedinice, no njihova je najmanja veliina ograniena na polovicu valne duljine svjetlosti lasera. Znanstvenici su uspjeli zaobii to ogranienje koritenjem standardnog lasera i drugog lasera cilindrinog oblika sa upljinom u sredini, koji svojom svjetlou ograniava podruje koje obasjava prvi laser, a time i promjer udubine koju radi. Tehnologija je jeftina i relativno jednostavna za implementaciju jer se koristi standardna optika i laserska oprema, no zasad nema nikakvih informacija kada bi mogla biti spremna za komercijalnu primjenu. (K. B.) l

Startup Island na Hvaru

Konferenciju je organizirao Zagrebaki inkubator poduzetnitva u suradnji s BICRO/Enterprise Europe Network. Ivo pigel, suosniva ZIP-a, otvorio je prvi dan konferencije te su uslijedili pojedinani nastupi i predavanja svjetski poznatih poduzetnika i investitora, kao i paneli na kojima je diskusiju vodilo vie sudionika. Vezano uz panel Korporacije u potrazi za inovacijama, zanimljivo je bilo uti Nataliju Burinu, bivu voditeljicu eBayeva affiliate programa i mentoricu u akceleratorskom programu 500 Startups: Startupima koji ele suraivati s velikim kompanijama preporuujem da potrae konkretan odjel u poduzeu i zaposlenima unutar tog odjela ciljano ponude pomo s njihovim problemima u radu i s optimizacijom poslovnih procesa. Drugi dan konferencije zapoeo je izlaganjem Nenada Marovca, investitora i suosnivaa venture capital fonda DN Capital sa sjeditem u Londonu, koji je mladima pojasnio kako pristupati investitorima: Kao menader venture capital fonda navikao sam da me gnjavite na svakom koraku; prihvatio sam to kao normalan dio svog posla. Najbitnije mi je da u svakoj prilici kada pitchate svoj startup imate spremne kljune metrike, odnosno pokazatelje uspjenosti, kako bih brzo mogao dobiti sliku o tome gdje se trenutno nalazite s vaim projektom. Kasnije tijekom dana pozornost je privuklo natjecanje Startup Island Pitch Battle, na kojem su se snagama nadmetali startupi iz sredinje i jugoistone Europe. Pobjednik natjecanja, Miha Ciglar iz slovenskog startupa Ultrasonic Audio Technologies, osvojio je novanu nagradu od 1.337 eura, zatim sudjelovanje na London Showcaseu s plaenim trokovima puta i smjetaja, kao i dvije kotizacije za Pioneers festival u Beu. Drugo mjesto pripalo je Ani Kolarevi iz startupa Sizem, koji je trenutno u fazi inkubacije u ZIP-u, a ima za cilj preko mobilne aplikacije pomoi enama pri odabiru prave veliine i oblika koarice grudnjaka. Njemica Raffaela Rein osvojila je tree mjesto sa startupom Wiz Unite: e-Learning platformom s komponentom offline podrke polaznicima teajeva. (OM/RI) MREA kolovoz/rujan 2013. 15

D-Link

Dnevna i nona kamera

D-Link je prikazao prilagodljivu kameru za dnevno i nono snimanje koja prikazuje videosnimke visoke kvalitete kojima se moe pristupiti bilo s kojeg mjesta i bilo kada te ima ugraene dodatne mrene znaajke. D-Linkova dnevna i nona kamera (DCS-933L) idealno je rjeenje za 24-satno praenje u unutarnjim uvjetima, navode u tvrtki. To je samostalni sustav koji moe

NOVOSTI
Comping

Rjeenje za kontakt-centre
Klaster medicinskog turizma odabrao je Comping ContactInCloud rjeenje za kontakt-centre kao svoj glavni alat za komunikaciju s korisnicima diljem Europe, kao i za upravljanje odnosima s korisnicima, partnerima te svim ostalim sudionicima. Klasteru kao generatoru razvoja zdravstvenog i medicinskog turizma te posredniku prema inozemnim tritima bio je potreban sustav koji je jednostavan

i lagan za koritenje, prilagodljiv korisnicima, brzo se implementira i jednostavno integrira te se moe implementirati centralno, a koristiti multinacionalno. Sve to, zajedno s bazama o korisnikim podacima i procesima vezanim uz njih, Klaster je dobio s rjeenjem kompletno razvijenom u oblaku bez potrebe za telefonskim centralama, nego iskljuivo i jedino internetskim prikljukom. Rjeenje je razvijeno u Compingu na platformi Microsoft Dynamics CRM 2011 i Microsoft Lync 2013 s jedinstvenim korisnikim sueljem. (R. I.) l

HAKOM

Odabrane ponude
Hrvatska agencija za potu i elektronike komunikacije (HAKOM) u sklopu Programa razvoja interneta i irokopojasnog pristupa internetu na podrujima od posebne dravne skrbi, brdsko-planinskim podrujima i otocima, odabrala je najpovoljnije ponude iz javnog nadmetanja za izradu aplikacija. Za prvu grupu iz prve faze, naziva Projekt osobni terapeut, nadmetanje je moralo biti poniteno jer nijedna ponuda nije u potpunosti zadovoljila uvjete natjeaja. Drugu grupu -

Verbatim

Zatitne navlake
Verbatim je predstavio nove serije svojih navlaka Folio, dizajniranih da zatite elektronike ureaje prilikom svakodnevnog koritenja. Osim to omoguuju potpuni pristup svim konektorima, dokovima i kontrolama na ureajima, Verbatimove navlake Folio nude unutranjost presvuenu mekim materijalom kako bi se sprijeile ogrebotine te vanjtinu koja je laka za dranje i dolazi s mnotvom atraktivnih dezena. Meu predstavljenim modelima nalaze se Folio Mini Case s Bluetooth tipkovnicom te Folio Flex za iPad i iPad Mini, kao i Folio Note i Folio Tab za Samsungove ureaje. (R. I.)

aplikaciju Prilagoavanje sadraja slijepim osobama - dobila je tvrtka Manex. Trea grupa, Informatizacija patronanih sestara u RH, pripala je LED Elektronici. Grupe 4, 5, 6, 7 i 8, koje predstavljaju aplikacije Uzbunjivanje vatrogasaca, Praenje vatrogasnih vozila i osoba na intervencijama, Lektire na dlanu, Simulator za izraun isplativosti biljnih kultura i Total expo - virtualni velesajam, dobile su slijedom tvrtke: STORM Computers, Raptor, Bulaja naklada, Poslovanje 2 i PARDUS. Nadmetanje za posljednje dvije grupe Kod za Hrvatsku i Teleradiologija takoer je poniteno. U sklopu druge faze, koju su inile dvije grupe - Dizajn centralnog internetskog mjesta za pristup informacijama iz javne uprave Republike Hrvatske - Sredinji dravni portal i Razvoj i uspostava sustava za upravljanje sadrajima centralnog internetskog mjesta za pristup informacijama iz javne uprave Republike Hrvatske - Sredinji dravni portal - najpovoljnije ponude dao je Globaldizajn. (T. D.) l

Adobe

Preuzimanje Neolanea
Adobe Systems je objavio da za 600 milijuna dolara u

16

kolovoz/rujan 2013. MREA

Carnet

Nagrada za projekt kole 2.0

Projekt kole 2.0 Hrvatske akademske i istraivake mree CARNeta izabran je za jednu od tri najinovativnije inicijative u sklopu Europske nagrade za inovacije u javnoj upravi, u kategoriji Inicijative za obrazovanje i istraivanje. Rije je o projektu kojem je cilj omoguiti kvalitetno i sveobuhvatno uenje na daljinu i e-obrazovanje za to iri broj korisnika nastavnika i uenika. Sveana dodjela nagrada odrana je u etvrtak, 6. lipnja 2013. godine tijekom konferencije Week of Innovative Regions Europe Conference u Corku u Irskoj i projekt je nagraen sa 100.000 eura s ciljem ulaganja u daljnji razvoj projekta kole 2.0. Natjeaj je raspisala Europska komisija, a nagrauju se oni koji su inovacijama postigli poboljanje rada javne uprave te koji potiu ostale na moderniji i inovativniji pristup radu. Europsku nagradu za inovacije u javnoj upravi dobilo je devet najinovativnijih inicijativa, po tri u svakoj kategoriji, koje su pokrenula europska tijela javne uprave, a pobjednici su odabrani na temelju etiri kriterija: originalnost inicijative i mogunost irega koritenja istog modela; gospodarski uinak inicijative na drutvo; relevantnost inicijative u odnosu na probleme s kojima se drutvo trenutano suoava te plansko koritenje dodijeljenih sredstava. U okviru projekta 26 lokacija kola bit e spojeno na brzi internet optikom vezom (sedam matinih kola s pripadajuim podrunim kolama). U samim e kolama biti postavljene beine mree (s eduroam pristupnim tokama) kako bi uenici i nastavnici putem tableta mogli pristupati online sadrajima i digitalnim udbenicima te ih koristiti za videokonferencije te za nastavu na daljinu. Sve e te kole takoer biti ukljuene i u projekt e-Dnevnik. (O. M.)

gotovini preuzima privatnu tvrtku Neolane, koja razvija softversku platformu za upravljanje digitalnim marketinkim kampanjama na vie platformi. Ovim preuzimanjem Adobe navodi da e u svojem Marketing Cloudu dobiti kritinu mogunost upravljanja marketinkim kampanjama kroz vie kanala. Adobe Marketing Cloud skup je alata koji obuhvaa analitiku, drutveno umreavanje, reklamiranje, pronalaenje ciljanih skupina te rjeenja za upravljanje internetskim iskustvom. Neoline, ije muterije ukljuuju Barnes & Noble i Bridgestone Tires, upravlja softverskom platformom za automatizaciju i izvravanje kampanji putem Interneta, elektronike pote, drutvenih mrea, mobilnih ureaja, pozivnih centara, izravne pote i prodajnih mjesta. Cijeli posao trebao bi zavriti sljedeeg mjeseca, a Neolineov CEO Stphane Dehoche

nastavit e voditi postojei tim kao dio Adobeova poslovanja za digitalni marketing. (K. B.) l

Srednja.hr

potom slijede Ekonomski fakultet Sveuilita u Zagrebu te zagrebaki Fakultet elektrotehnike i raunarstva. (R. I.) l

Edukativno istraivanje
Portal Srednja.hr u suradnji s partnerima: Visokim uilitem Algebra - Visokom kolom za primijenjeno raunarstvo, HTCom i Lantea grupom proveo je dosad najvee istraivanje o odlukama i namjerama maturanata prilikom upisa na fakultete i visoke kole. Pet tisua maturanata i brucoa izjasnilo se o zadovoljstvu odabirom svoje karijere, eljama u daljnjem obrazovanju i planovima za budunost. Gotovo polovica ispitanih studenata koji su prole godine upisali fakultet razmilja o promjeni studija, dok bi svaki peti upisao neto drugo. Najpopularniji su fakulteti Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu, a

HALCOM

E-rauni dobro primljeni u Srbiji

Prema istraivanju Europske komisije, izdavatelji i primatelji rauna mogu u postupku njihova izdavanja, obrade, tiskanja i slanja utedjeti do 75% trokova ako prijeu na elektroniki sustav. Slovenska tvrtka Halcom na susretu blizu 200 predstavnika banaka u Beogradu predstavila je svoj napredni sustav e-rauna za sve vrste korisnika, od najmanjih do najveih poduzea, kao i prijem e-rauna u e-banci ili na internetskom portalu za fizike osobe, kao i preko sustava za mobilno plaanje PlatiMo. U Srbiji je nedavno usvojen zakon o rokovima plaanja komercijalnih

transakcija, a u postupku su usvajanja zakon o faktoringu i zakon o raunovodstvu, koji u nekim odredbama reguliraju i izdavanje i obradu e-rauna. Zato Ministarstvo za financije i Narodna banka Srbije podravaju razvoj elektronike trgovine meu gospodarskim subjektima u skladu s dobrim poslovnim praksama. Halcomov sustav za e-raune u tom smislu nudi mogunosti smanjenja trokova platnog prometa te poboljanja uinkovitosti i konkurentnosti gospodarstva, a ujedno i prijenos dobre poslovne prakse iz EU na srpsko trite. Sustav je preko kanala za e-bankarstvo svojim komitentima u Srbiji prva ponudila Piraeus Banka AD Beograd. Vjerujemo da e projekt u Srbiji postati nacionalni, kao to smo to dostigli u Sloveniji, gdje e-raune preko Halcomova sustava svojim komitentima nudi vie od 90% banaka na tritu, ocjenjuje Miha Culiberg, direktor poslovnog razvoja u Halcomu. (E. J.) l 17

MREA kolovoz/rujan 2013.

NOVOSTI
IPKO/TELEKOM SLOVENIJE

Pola milijuna korisnika na Kosovu

Mobilni operater Ipko s Kosova, koji je od prosinca 2007. godine dio grupacije Telekom Slovenije, preao je brojku od pola milijuna aktivnih korisnika. U posljednjih godinu dana, zahvaljujui kvalitetnim uslugama, broj se korisnika poveao za 33%, ime je Ipko dodatno utvrdio poloaj

na tritu mobilne telefonije. Po podacima kosovskog regulatora TRA za prvo tromjeseje 2013. godine, udio Ipka porastao je na 27% ukupnog broja mobilnih korisnika na Kosovu. Procjenjuje se da je udio i vei jer priblino treina stvarnog rasta jo nije ukljuena u izvjetaj TRA. Ipku se dnevno pridrui na stotine novih korisnika mobilne telefonije, a stotinama je tisua Ipko ve sada prvi izbor na podruju kvalitetnih mobilnih proizvoda i usluga, kae Robert

Erzin, glavni izvrni direktor tvrtke. Ipko je i u fiksnoj telefoniji zabiljeio visok rast - od poetka 2011. godine 40% meu korisnicima digitalne televizije i Interneta. U Ipku smatraju da e se rast broja korisnika dodatno poveati zahvaljujui emitiranju engleske Premier lige, gdje imaju ekskluzivna prava sljedee tri godine. Ipkov je prihod u 2010. godini iznosio 65,7 milijuna eura, a u 2011. i lani po 70 milijuna. (E. J.) l

Siemens i FER

Combis

Doniran laboratorij
Siemens Hrvatska zagrebakom je Fakultetu elektrotehnike i raunarstva ustupio laboratorij za automatizacijske sustave vrijedan 100.000 eura. Siemens kae da e ova donacija unaprijediti obrazovanje studenata (jer e im biti na raspolaganju za izradu zavrnih i diplomskih radova), ali i sluiti kao struna potpora gospodarstvu za tehnika rjeenja. U laboratoriju e se odravati kojekakvi teajevi i radionice, kao i testiranja rjeenja na podruju industrijske automatizacije i pogonske tehnike. Laboratorij ima 12 mreno povezanih radnih mjesta i jedno mjesto za predavaa. Industrijska komunikacijska mrea (PROFINET i PROFIBUS) omoguuje povezivanje demonstracijskih maketa i razmjenjivanje podataka kao da se sve nalazi u jednom industrijskom sustavu. Predava ima na raspolaganju multimedijski zaslon koji moe sluiti za prezentacije i demonstracije, ali i interaktivno auriranje dokumenata s funkcionalnostima na dodir. Sva demonstracijska oprema moe se prenositi od jednog do drugog radnog mjesta, a po potrebi i izvan FER-a. Svakodnevna je namjena laboratorija prvenstveno da slui studentima koji rade zavrne i diplomske radove, kako bi se jo tijekom studija imali priliku upoznati s najnovijom tehnologijom. Projektne zadatke osmiljat e zajedno profesori FER-a i strunjaci Siemensa. (D. .)

Ciscova nagrada
Regionalni sistemski integrator Combis nagraen je kao partner godine za izvrsnost u arhitekturi u kategoriji sloenih rjeenja za pruatelje usluga. Combis je nagradu odnio u konkurenciji 79 zemalja s podruja sredinje EMEAR regije, koja ukljuuje zemlje s teritorija Europe, Bliskog istoka, Afrike i Rusije. Nagrada je priznanje za poslovna postignua Combisa tijekom godine dana u podruju dizajna i implementacije sloenih rjeenja za pruatelje usluga, pri emu su koritene Cisco Systems tehnologije. l

(gamification - primjena postupaka oblikovanja igara u poslovnim strategijama), a od 22. srpnja do 2. kolovoza u Sarajevu projekt Sustav za upravljanje kampanjom. U Sloveniji se od 8. do 19. srpnja u Mariboru odvija projekt Gemifikacija mobilnog portala (razvoj internetske aplikacije za pristup mobilnim igrama utemeljene na .NET tehnologiji s elementima HTML5), a u Ljubljani, uz sudjelovanje i polaznika iz Austrije i Njemake, projekt Budi pametan, budi eko (razvoj mobilne aplikacije za pametni dom, zasnovane na Androidu, u kojoj se prati tednja energije i najboljim korisnicima dodjeljuje nagrada Eko zvijezda). (E. J.) l

Ekobit

lan VSIP-a
Tvrtka Ekobit lan je Microsoftova prestinog globalnog programa Visual Studio Industry Partner. Ovaj program omoguava partnerima blisku suradnju s Microsoftovim timovima kako bi proizvode koje razvijaju maksimalno uskladili i integrirali s izvornim Microsoftovim platformama. Program ukljuuje svega 200-tinjak tvrtki globalno, a prua im znaajnu tehniku i marketinku podrku. (T. D.) l

COMTRADE

Meunarodna ljetnja kola EdIT

Tvrtka ComTrade i ove godine organizira desetodnevnu besplatnu kolu programiranja EdIT (Education for Innovative Thinkers) istodobno u Srbiji, Bosni i Hercegovini te Sloveniji. kola je namijenjena prije svega studentima i acima koji znanje ele dopuniti praktinim iskustvima, a polaznici imaju priliku da uz predavanja i timski rad razvijaju konkretan projekt u simuliranom radnom okruenju te tako steknu praktina iskustva korisna za budui rad. U Srbiji se kola odvija od 8. do 19. srpnja u Kragujevcu i od 22. srpnja do 2. kolovoza u Beogradu, obje s projektom Dronom u visine pomou Android ureaja (izrada korisnike aplikacije na Android platformi za daljinsko upravljanje letjelicom iz perspektive pilota). U BiH u Banjaluci od 8. do 19. srpnja tee projekt Gamifikacija u financijama i bankarstvu

CARNet

Bespovratna IPA sredstva

U Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta odralo se sveano potpisivanje ugovora u okviru natjeaja dodjele bespovratnih sredstava Daljnji razvoj i provedba Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira, IPA IV komponenta Razvoj ljudskih potencijala. Ugovore ukupne vrijednosti 4,4 milijuna eura uruio je ministar znanosti, obrazovanja i sporta dr. sc. eljko Jovanovi. U okviru ovog natjeaja Hrvatska akademska i istraivaka mrea - CARNet uspjeni je dobitnik bespovratnih sredstava za projekt Razvoj elemenata kvalifikacija, programa i kurikuluma u dijelu raunalne kompetencije u osnovnokolskom obrazovanju.

18

kolovoz/rujan 2013. MREA

TrendMicro

Istraivanje o podzemlju
TrendMicro je objavio zanimljivu infografiku o stanju u raunalnom podzemlju iz koje moemo doznati razne zanimljive injenice, npr. da je tijekom 2011. ukradeno dobara iz igara u vrijednosti 225 milijuna USD, ili da slanje 10.000 spam SMS-ova stoji 150 USD. Infografiku potraite na http://aboutthreats.trendmicro.com/us/infographics/infograph/cybercriminal-underground. (R. I.)

Projekt ima ukupni proraun od 436 tisua eura, a zapoet e 19. kolovoza 2013. godine te e trajati 18 mjeseci. Agencija za odgoj i obrazovanje i Puko otvoreno uilite Algebra partneri su na projektu. (T. D.) l

Srce

Predstavljena ARA
U okviru svojih aktivnosti vezanih uz podatkovne usluge i digitalne repozitorije, podupirui pritom inicijativu za otvoreni pristup, Srce je pokrenulo novu uslugu - sustav pod nazivom Agregator hrvatskih repozitorija i arhiva (ARA). ARA je dostupna na adresi http://ara.srce.hr. Korisnici tog weba mogu pretraivati metapodatke repozitorija i arhiva registriranih u sustavu ARA, pri emu rezultat pretraivanja upuuje na traeni dokument u izvornom repozitoriju. Korisnicima je na raspolaganju i katalog s osnovnim informacijama o svim registriranim repozitorijima i arhivama. (T. D.) l

U etiri radna dana konferencije odrano je pet pozvanih predavanja i posebno zanimljiv okrugli stol pod nazivom Istraivanje i obrazovanje koritenjem mobilnog i drutvenog umreavanja: Kada, gdje i kako, koji je vodio profesor Nenad Juki sa Sveuilita Loyola iz Chicaga. (T. D.) l

Ericsson

44 milijuna
Ericsson Nikola Tesla ugovorio je na domaem tritu i na tritima susjednih zemalja nove poslove u vrijednosti veoj od 44 milijuna kuna. Rije je prvenstveno o poslovima vezanima uz modernizaciju i proirenje mobilnih i fiksnih mrea. (R. I.) l

Kapsch

Konvergencija za Telekom Austria

Telekom Austria Grupa, jedan od vodeih telekomunikacijskih pruatelja usluga u sredinjoj i istonoj Europi, odabrao je tvrtku Kapsch za pripremu tvrtkine temeljne mree za operatere u Austriji (A1), Sloveniji (Si. mobil) i Lihtentajnu (mobilkom liechtenstein) za budue konvergencijske zahtjeve. To e ukljuivati najnovije tehnologije tvrtke ZTE te opremanje najvee LTE mree u Austriji za budue konvergencijske usluge. U sklopu projekta tvrtka Kapsch trebala bi postaviti novu mreu Release 4 i IMS platforme (IP Multimedia Subsystem) za A1, Si.mobil i mobilkom liechtenstein. Mree e biti optimizirane novim komponentama i pripremljene za nove konvergencijske usluge. (T. D.) l MREA kolovoz/rujan 2013. 19

ITI

35. konferencija
Sveanom dodjelom nagrada za najbolji studentski rad ITI Young Scholar Best Paper Award, u etvrtak, 27. lipnja 2013. zavrila je 35. meunarodna konferencija Information Technology Interfaces ITI 2013, koja se i ove godine odravala u Cavtatu u hotelu Croatia. Nagradu za najbolji studentski rad dobila je Monica Tirea, Faculty of Mathematics and Informatics, West University of Timisoara, Rumunjska, za rad pod nazivom Stock Market Analysis - Strongest Performing Stocks Influence on an Evolutionary Market.

Foto: O. Matruko
20

kolovoz/rujan 2013. MREA

SLIKA MJESECA

Stara slava
TechEd je neko vrijeme, pred desetak godina, s prosjekom broja gostiju koji je iao izmeu est i osam tisua, bio daleko najvea evropska IT konferencija, a po mnogoem i najutjecajnija i najbitnija. TechEd se odrava na kontinentalno-regionalnoj bazi isprva u Sjevernoj Americi, od 2005. u Africi, od 2009. u Indiji, a po jednom ili dvaput odrao se i u Rusiji, Latinskoj Americi, na Bliskom istoku, u Kini, Japanu, Jugoistonoj Aziji Ipak, oduvijek su daleko, daleko najbitnija bila dva TechEda sjeveroameriki i ovaj na, evropski. Koriteni su kao mjesta za prikaz strategije tvrtke, smjera u kojem se kreu razvoj i istraivanje, te prezentacije novih proizvoda. Ove se godine evropski skup odrao se u Madridu i kako moete vidjeti u tekstu s konferencije na stranicama koje slijede bio je na putu povratka staroj slavi. Madridski je sajam ogroman konferencijski prostor skupilo se preko 5.000 delegata iz cijele Evrope, pa ne moemo oekivati prostor poput onoga na WinDaysima, no ponekad se izmeu dvorana za predavanja hoda i desetak minuta. Na slici je glavno predavanje, keynote, na koje u pravilu dolaze svi delegati (O. M.)
MREA kolovoz/rujan 2013. 21

mrea na terenu Microsoft TechEd Europe, Madrid

Drugi keynote vodio je Jon DeVaan razgovarao je s korisnicima Surfacea iz SAP-a i nizozemskog Javnog tuilatva iji istraitelji sluajeve na terenu prate na Windows tabletima

8. 1 revolucija Z
Ove je godine TechEd odran u Madridu - panjolskoj prijestolnici koja unato visokim temperaturama nije mjesto za izbjegavanje. Naime, ovaj je grad smjeten na 700 metara nadmorske visine, to osigurava hladne noi i vrlo nisku vlanost zraka, pa je i boravak na preko 30C na neki neobian nain ugodan
Sajamski dio s ponudom partnera - kao u najboljim danima TechEda

Oleg Matruko i Domagoj Pavlei

adnjih je godina TechEd imao udnu sudbinu - neki e rei: kao slika kompanije koja ga organizira. Umanjen je na nekim razinama, a 2011. se ak desilo i neto ljubiteljima Microsofta nevjerojatno nakon 17 godina tradicije, TechEd te godine uope nije odran na naem kontinentu! Treba napomenuti da je TechEd, koliko znamo, Microsoftu i lijep izvor zarade - kotizacije kotaju par tisua eura. Urlik bijesa, nevjerice, razoaranja i oka meu Microsoftovim korisnicima i ljubiteljima te tune 2011. godine na starom je kontinentu bio prejak, pa se TechEd lani vratio - u malo smanjenom obimu - u Amsterdam. Ove godine Microsoft vraa evropski techEd na stare staze slave s pet dana jakog programa u Madridu. Poetkom lipnja odran je TechEd North America u New Orleansu, koji nam je dao naslutiti ime e se ponajvie baviti Microsoft u Madridu - Windowsi 8.1, snaan drugi val promocije Surfacea te diskusija o novim tehnologijama i razvojnim alatima. Praktiki paralelno s TechEdom u Madridu u Americi se odrala i Microsoftova konferencija Build, ciljana na developere. I ovo se tie TechEda, pomalo neizravno. Naime, neko je vrijeme TechEd bio snano orjentiran na developere (programere) jer je za admine i poslovnjake postojala druga Microsoftova konferencija - IT Forum. Kad je IT Forum ukinut, na

22

kolovoz/rujan 2013. MREA

Gama ureaja
U sklopu oluje vezane za W8 jedan dio drugog keynotea bio je posveen predstavljanju game ureaja raznih proizvoaa koji koriste Windowse 8 (uskoro, kada postane dostupna, i verziju 8.1). Ima tu svega od mini tableta sa 8-innim ekranom, preko iznimno privlanih tablet-laptopa (npr Lenovo Yoga), pa do ureaja usporedivih s desktop raunalima. Vie ni desktop ne smije biti old school. Nova desktop raunala za W8.1 u biti su divovski tablet, s kompletnim raunalom smjetenim u plou veliine nadgrobnog spomenika. Kad elite klasini desktop rad, nataknete ploetinu na stalak i radite,

Hrpa Windows 8.1 ureaja u najrazliitijim formatima

ali je po potrebi moete i odvojiti i nositi, u punoj viekilogramskoj slavi, okolo kao stol za piknik. Neki e se sjetiti da je ideja opipljivog stola i bila u osnovi prve ideje Surfacea pred nekoliko godina. Ipak, je li stari dobri desktop, kojim se jo uvijek slui veina nas, zasluio da ga se posprema u ropotarnicu povijesti prije vremena? Vidjet emo. ak ni Apple nije otiao tako daleko u pokuaju ruenja ugleda starog desktop raunala.

TechEd se odrao na golemim prostorima Madridskog velesajma

TechEd se preselilo neto vie administratorskih i poslovnih tema, to podravamo. Osnivanjem Builda, specijalizirane globalne programerske konferencije, sadraj TechEda dodatno se maknuo u smjeru svega ostalog, pa je sada u punom smislu opa konferencija svega to Microsoft pokriva, ukljuujui i hardver i zabavne proizvode, kao Xbox One.

Ogroman prostor

Na otvaranju su prevladavale preteno IT Pro teme - prialo se o System Center Config Manageru 2012 R2 i Windows Intuneu, promjenama u Windows Azure cjeniku (posebno valja izdvojiti naplatu resursa po minuti i nenaplaivanje stopiranih virtualnih maina). Najavljen je i Visual Studio 2013, a MSDN pretplatnici dobivaju poseban kredit (50-150 dolara, ovisno o razini pretplate) koji na Azureu mogu potroiti kako ele. Sistemae e veseliti najava SQL Servera 2014, kao i R2 verzije Windows Servera 2012 i System Centera 2012. Ipak, posebno je zanimljiv Windows Azure Pack for Windows Server, koji vam doslovno omoguava pokretanje vlastitog oblaka na svojoj infrastrukturi, a koji izgleda i ponaa se ba kao i onaj pravi. Najvaniji dogaaj drugog dana TechEda uope se nije dogodio u Madridu - rije je bila o prijenosu otvaranja konferencije Build u San Franciscu. Reakcije na keynote s Builda bile su dvojake. Jedan dio delegata i novinara koji prate TechEd zadovoljan je izravnim interkontinentalnim prijenosom, dok drugi smatra da je malo promaeno da ljudi na najveoj Microsoftovoj evropskoj konferenciji prate vijesti i predavanja s neke druge Microsoftove konferencije, gdje su oigledno svjetla reflektora snanija. Osim toga, developeri na Buildu dobili su Surface Pro, dok je gostima TechEda tek ponueno da ga kupe, istina po bitno snienoj cijeni. Sama injenica da se TechEd Europe poklapa s Buildom govori koji skup Microsoft smatra bitnijim. Izuzevi opaske vezane uz Build, TechEd je ostavio dojam kao iz najboljih dana - preko pet tisua delegata, velik izlobeni prostor,

Hands On Labs - priprema za Microsoftove certifikacijske ispite

niz kvalitetnih predavanja te uobiajeni pratei sadraji kao radionice za certifikaciju i Hands On Labs. Treeg dana konferencije ujutro odran je i drugi keynote u Madridu (nakon prvog, prvog dana). Bio je iskljuivo posveen Windowsima 8.1. Na pozornici se smjenjivalo nekoliko govornika, koji su preko sat i pol veliali novosti ove (pod)verzije operacijskog sustava, nadogradnja na koju e biti besplatna. Svaka sitnica dobila je prostor kao da je rije o vrhunskom unapreenju - ova je trakica sad ovdje a ne ondje, ikone se pojavljuju na vie mjesta ili imaju vie bojica, par je sitnica prilagodljivije sve skupa lijepo, ali veina tih poboljanja na razini je onih kakve indie developeri stavljaju u nove verzije svojih aplikacija bez mnogo pompe. Malo je neobino vidjeti nekoliko tisua gostiju u ogromnoj dvorani kako s panjom prate mogunost prilagodbe elemenata suelja ili pojavu par novih trakica tu i tamo. Zadnji smo se put takvim stvarima divili kod Windowsa 3.11 ili eventualno 95. Na odreeni nain i jesmo u tim vremenima. Ono to su Windowsi 3.1 ili 95 bili za desktop raunala, Windowsi 8 (ili 8.1) trebali bi biti za tablete i mobility ureaje. Microsoft, koji je izgradio imid na desktopu, u Madridu ga spominje - ako ga uope spominje - kao neto to posve pripada prolosti. Prezentacije se vrte iskljuivo na Surfaceu, a zbog smanjenih procesorskih moogunosti ovog inae korisnog ureaja, te zbog siunog ekrana, sve skupa izgleda kao ponovno otkrivanje Amerike - pomiu se prozori i prilagoava suelje, ali ne vie na 15-innom CRT monitoru kao prije 18 godina, u vrijeme Windowsa 95, ve na 10-innom LCD ekraniu osjetljivom na dodir. MREA kolovoz/rujan 2013. 23

Iz najboljih dana

Utorak, 8 ujutro - a rijeke delegata, nakon sat ili dva vonje gradskim prijevozom velegrada, ivahno hrle na glavno predavanje

Mrea na terenu Microsoft Build 2013

Konferencija Microsoft Build nije jo jedna u nizu slinih Microsoftovih konferencija. Ono to Build ini posebnim jest da na tom dogaaju Microsoft govori o budunosti te otkriva dobro skrivane tajne vezane uz svoje proizvode. Build je konferencija novih objava, a sredinja objava ovogodinje inaice Builda definitivno je Windows 8.1. Dio poboljanja koji se tie korisnikog iskustva donekle je bio poznat i ranije. Ono to dosad nije bilo poznato jesu detalji ispod haube posebno bitni Na svakom uglu stajali su tableti i laptopi s ekranima na dodir pogonjeni novim Windowsima developerima, kojima europskom Microsof tovom uglavnom usmjeren na postojeje Build i namijenjen Ivan Kardum
est tisua developera iz cijelog svijeta okupilo se u San Franciscu kako bi iz prve ruke uli to im Microsoft priprema u skoroj budunosti. Ove je godine neto manje sudionika iz Europe jer se termin preklapao s najveom

Samo za developere

Trosatnisatni uvodni keynote otkrio nam je kroz niz najava i demonstracija to nas oekuje tijekom tri dana konferencije

konferencijom TechEd Europe. Unato tome, meu sudionicima bila su estorica iz Hrvatske, svi iz zagrebakog poduzea Ekobit. Iako su TechEd i Build umnogome sline konferencije, oni koji prate Microsoftove dogaaje primijetit e da je Build konferencija najvie orijentirana budunosti, dok je TechEd

e tehnologije. U posljednje je tri godine Microsoft upravo na Buildu prezentirao najvanije objave vezane uz Windowse 8 i druge Microsoftove platforme. Ono to jo Build ini specifinim i posebno privlanim sudionicima svakako su darovi koje Microsoft redovito dijeli. Pritom se ne radi o majicama i ruk-

Impresivno velik konferencijski centar u San Franciscu bez ikakvih je problema ugostio preko est tisua sudionika konferencije
24

kolovoz/rujan 2013. MREA

Xbox One - jedan za sve

sacima, ve o pravim gadgetima ili, bolje reeno, vrhunskom hardveru. Ove su godine svi sudionici dobili Microsoft Surface Pro te mali tablet Acer Iconia W3. Neki e moda rei da Microsoft imitira Apple WWDC ili Google IO. Teko je rei tko tu koga kopira, ali to meusobno nadmetanje sigurno ide na ruku korisnicima ili, u ovom sluaju, sudionicima konferencija. Vidljivo je da i Microsoft na Buildu svake godine podie ljestvicu - ne samo po pitanju podijeljenih gadgeta nego i u primjetno veoj kvaliteti predavanja te cjelokupnoj organizaciji dogaaja. na bio je posveen ureajima, ali ne toliko hardveru, ve prije svega Windows platformi koja ih pokree. Vidjeli smo to sve donose Windowsi 8.1, koje su to zanimljive novosti za korisnike, ali jo smo vie vidjeli kako developeri mogu iskoristiti nove mogunosti u stvaranju vlastitih aplikacija. Keynote drugog dana gotovo je cijeli bio posveen servisima, i to servisima u oblaku, odnosno Microsoftovoj oblanoj platformi Windows Azure.
Microsoftova tek najavljena nova inaica igrae konzole Xbox One bila je takoer jedna od nezaobilaznih tema Builda. Microsoft Xbox dosad je uglavnom bio odvojen od Microsoftove strategije razvoja i vrlo je rijetko bio predmet interesa developerskih konferencija. Novom verzijom igrae konzole Xbox One i to je neto to Microsoft oito eli promijeniti. Na ovoj je konferenciji, vjerojatno znatno vie nego bilo na kojoj prethodnoj, bilo rijei o Xboxu kao developerskoj platformi. eli li Microsoft ostvariti cilj sa svojom konzolom nove generacije, nuno su mu potrebni developeri koji e razvijati igre. Microsoft svoj novi Xbox prezentira kao platformu vrlo blisku platformama Windows i Windows Phone. Iako je razvoj za sva ta okruenja jo uvijek razliit, vidljivo je da ih vodi ista strategija. Microsoft oito ui na nekim svojim grekama. Moemo rei da je budunost developera na Microsoftovim platformama sigurna bez obzira na to razvijaju li za Windows, Windows Phone, Xbox ili sve troje, a u ponudi e i dalje imati najbolje mogue alate i tehnologije koje se nee tako brzo promijeniti ili odbaciti.

Microsoft as a service

Evolucija Windowsa

Kao to se i oekivalo, ove godine Microsoft nam nije donio revoluciju. Novi Windowsi 8.1 zapravo su niz jako korisnih poboljanja Windowsa 8. Vizija koju nam je jo prije par godina Microsoft predstavio sada postaje stvarna i opipljiva. Microsoft ve dulje vrijeme govori da od softverske kompanije postaje kompanija za ureaje i usluge (Devices & Services). S onim to je Microsoft pokazao na konferenciji vidljivo je da je cijela strategija kompanije pokrenuta u tom smjeru. Na uvodnom keynote predavanju prvog dana mogli smo vidjeti svu silu novih Windows 8 ureaja. Ovo godine Microsoft je to se tie hardvera naglasak stavio na svoje partnere, pokazavi nam razne ureaje s ekranima osjetljivim na dodir, od malih 8-innih tableta do pametnih ekrana veliine kunih televizora. Surface je na keynoteu donekle stavljen u drugi plan. To je razumljivo ako se uzme u obzir da je Surface bio hit prologodinjeg Builda. Neki su moda oekivali da e na Buildu vidjeti neku novu inaicu Surfacea; prialo se i o tome u nekim prognozama, ali oito je da emo na to jo neko vrijeme priekati. Keynote prvog da-

Kada je rije o servisima u oblaku, moemo rei da se Microsoft dobro dri svoje najavljene strategije. Ono to je najavljivao posljednjih nekoliko godina vie nije vizija budunosti; to je stvarnost. Microsoft zaista misli ozbiljno kada sebe predstavlja kao kompaniju servisa i to je pokazao kroz razna predavanja na konferenciji na kojima je demonstrirao nove mogunosti platforme Windows Azure. Ono to platformu Windows Azure ini izuzetno zanimljivom jest njeno jednostavno upravljanje skalabilnou. Ova platforma nudi automatski zakup servera i procesorske snage ovisno o potrebama i koritenju servisa. Kroz jednostavno suelje odredimo u kojem rasponu elimo koristiti Azure servere za svoj servis, a platforma se sama brine da proiruje ili suzuje broj servera ovisno o njihovoj optereenosti. Pritom je cijena koju e korisnik platiti ovisna o broju servera ili procesorskoj snazi koja se trenutno koristi. Naravno, tu je i niz drugih opcija. Fleksibilnost te jednostavno suelje koje nudi Microsoftova servisna platforma u oblaku vjerojatno su najvei aduti poboljanog Windows Azurea. Microsoftov CEO Steve Ballmer na prvom je keynoteu predsta-

Xbox One - miljenja o dizajnu su podijeljena, ali to se tie performansi, nema sumnje da se radi o odlinom proizvodu
vio novu Microsoftovu paradigmu izdavanja verzija svojih softverskih rjeenja i servisa. Microsoft to naziva rapid release cycle. U posljednje im se vrijeme esto prigovaralo da su spora i troma kompanija. Vjerojatno je najvei razlog tome usporedba s Appleom i Googlom kada je rije o mobilnim platformama. Microsoft je svjestan da novo trite zahtijeva bri razvoj. Bri ciklus novih inaica proizvoda vidljiv je ve sada: Windows 8.1 stie za manje od godinu dana nakon svog prethodnika. Visual Studio 2013 slubeno je preao u kvartalno izdavanje podverzija te godinje izdavanje glavnih inaica. Nije tajna da, nakon Visual Studija 2012 i 2013, sljedee godine moemo oekivati VS 2014. Moda e nam takvim brim izdavanjem verzija Microsoft uskratiti efekt iznenaenja, ali to emo preivjeti. Ni ovaj Build, na kojem smo sudjelovali jedva pola godine nakon prethodnog, nije bio Build velikih iznenaenja, ali nam je Microsoft moda vie nego ikad prije pokazao da ima i viziju i strategiju i da smjer u kojem je krenuo ne namjerava ponovno mijenjati. Ako jo nastavi brzinom koju je obeao, moemo sljedei Build s hrpom noviteta oekivati vrlo brzo.

Vrijeme je za ubrzanje

Poneto za ponijet kui

Svi su sudionici konferencije Microsoft Build ove godine dobili izdaan paket pun lijepih darova: 4 Microsoft Surface Pro 128 GB 4 Type cover za Microsoft Surface 4 Tablet Acer Iconia W3 4 Bluetooth tipkovnicu za tablet Acer Iconia 4 100 GB godinje pretplate na SkyDrive 4 USB disk s instalacijom preview verzije Windowsa 8.1 i Visual Studija 2013 4 Jednogodinja pretplata na Office 365 Home Premium 4 Bon od 25 dolara za Windows Phone Store

Neka predavanja bila su toliko popularna da se za ulaz u dvoranu prije predavanja ekalo u redovima kako ne bi ostali bez slobodnog mjesta
MREA kolovoz/rujan 2013. 25

mrea na terenu IBM Innovation Center, Ljubljana

Distribuirane visoke performanse

Na konferenciji se govorilo o tome kako su raunala visokih performansi danas nezamjenjiva u znanosti zbog mogunosti izvoenja sloenih i na realni ivot primjenjivih simulacija
Mario Baksa BM-ov Innovation Center u Ljubljani mjesto je na kojem je odrana konferencija posveena High Performance Computingu (HPC) i primjeni u znanosti. Konferenciju su otvorili Draen Milievi, prodajni predstavnik za IBM System x na podruju Republike Hrvatske, te Dejan Podgorek iz IBM Innovation Centera u Ljubljani. Nakon uvodnog govora glavnu je rije preuzeo Maciej Remiszewski te posjetiteljima predstavio povijest HPC sustava i primjenu takvih sustava u znanosti i tehnologiji. Tako je dao primjere primjene HPC-a u simulaciji rada ljudskog srca na staninoj razini te simulacijama sudara automobila, koje su izrazito vane za razvoj sigurnijih automobila. Izloio je i probleme s kojima se susreu HPC sustavi, ije se performanse vie ne mogu dovoljno poveavati povisivanjem radnog takta procesora, nego se mora poveavati broj procesora, a softver mora biti napravljen tako da to bolje iskoritava mogunost paralelne obrade podataka. Remiszewski je ujedno govorio o Platform Computingu i ScaleMP-ovu vSMP Foundationu, u emu ga je dopunio Yuri Rassokhin. Rije je o softverskom rjeenju koje spaja vie servera, dakle velik broj procesora i radne memorije, u jedno virtualno raunalo, tj. agregira resurse u jedan stroj izuzetno visokih performansi i s ogromnom koliinom radne memorije. Time se rjeavaju brojni problemi u paralelnoj obradi podataka, barem s korisni-

Draen Milievi i Dejan Podgorek otvorili su konferenciju, a Podgorek je ujedno govorio o Watsonu i poveo posjetitelje u obilazak IBM-ova ljubljanskog Innovation Centera ke strane. Rassokhin je ujedno odrao tehniki demo Upravljanje superraunalima uz pomo IBM Platform Computinga. Bilo je rijei i o GPFS-u, IBMovu clustered datotenom sustavu visokih perfomansi, dakle datotenom sustavu rasporeenom na vie servera, o kojem je uz Remiszewskog govorio i Chris Insinger. Tako je istaknuto da jako raste potreba za visokim kapacitetom zbog npr. naprednijih procesa u medicini, gdje je potrebno spremati veliku koliinu slikovnih datoteka vrlo visoke rezolucije, a objanjene su i prednosti GPFS-a pred tradicionalnim metodama spremanja podataka, pa tako declustered RAID 8+2 i 8+3 na 100.000 diskova imaju sedam, odnosno tri milijuna godina kao srednje vrijeme do gubitka podataka, dok za tradicionalni RAID5 to iznosi samo 6,5 dana. Primjena HPC sustava u realnom svijetu predstavljena je na dva primjera slovenskih tvrtki - Arctur i Turbointitut. Arctur nudi HPC raunalstvo akademskoj zajednici i industriji pa se tako njihovi sustavi (putem oblaka) mogu koristiti za numerike simulacije, astrofiziku, biotehnologiju itd., a njihov je predstavnik izjavio da danas prava znanost nije mogua bez HPC-a. Turbointitut je hidroenergentski institut koji HPC raunarstvo koristi za simulacije i optimizaciju turbina za hidroelektrane, a sudionici konferencije ujedno su nakon konferencije mogli posjetiti Turbointitut te vidjeti njihov HPC sustav i elemente turbina u ijem

Strojevi zadueni za simulacije turbina hidroelektrana koji su se nakon konferencije mogli pogledati u sklopu posjete Turbointitutu 26

Soba s posluiteljima u IBM-ovu Innovation Centeru

kolovoz/rujan 2013. MREA

High Performance & Technical Computing Program Manager IBM-a za sredinju i istonu Europu
Gdje dolazi do porasta koritenja HPC-a? Openito gledano, uoavamo tri stvari koje se dogaaju paralelno. Jedna je u znanosti - raunalne simulacije odgovorne su za sve vie prekretnica i otkria. Kao to smo imali teoriju i eksperiment koji su funkcionirali zajedno, sada nam simulacije omoguavaju novi put za provjeru teorija. Drugi je trend da se uobiajeni IT poinje suoavati s izazovima koji su se pojavljvali u HPC podruju - situacija s koliinom podataka koje treba analizirati, pitanjima koja se postavljaju, postaje ista kao to je bila u znanosti. Trea je stvar, za koju mislim da je najljepi trend koji imamo prilike vidjeti, to se ini da postoji nepovezanost izmeu onog u emu su znanstvenici dobri, znanju koje imaju, s onim to se koristi u industriji (poslovni sektor, IT, telekomunikacije, financijski sektor, medicina, proizvodnja). Uzbudljivo je gledati kako te dvije grupe rade zajedno. Daju li te simulacije rezultate primjenjive na svakodnevni ivot? Da. Simulacija se mora podii na odreenu razinu, to omoguava donoenje zakljuaka primjenjivih na realni ivot. Ba kao to je vremenska prognoza. Ako samo radite neke teorijske proraune sa zrakom koji se kree slijeva udesno i mijenja se temperatura, to je samo akademska vjeba, u negativnom smislu rijei. Meutim, kad simulaciju podignete na viu razinu, poinjete dobivati prave rezultate. Recite nam neto vie o simulacijama srca na staninoj razini. Izveli smo dvije simulacije, na dva modela cijelog srca dvoje ljudi, na staninoj razini, u realnom vremenu. To je trend individualizirane medicine. eljeli bismo uzeti sliku vaeg srca dobivenu magnetskom rezonancijom, to moemo uiniti, napuniti model vaim podacima te pokuati razumjeti to se doista dogaa s vaim srcem. Simulacije su raene na najveem Blue Gene stroju koji imamo i zapunile su ga, ali su nam omoguuile da demonstriramo, iz perspektive mogunosti primjene, da to doista moemo izvesti. Ima li novosti vezanih uz mozak? Kod mozga morate biti vrlo paljivi u razluivanju dviju stvari - simulacije modanog tkiva i simulacije naina na koji mozak obrauje informacije. Drago mi je da mogu rei da je na oba podruja dolo do velikog napretka. Prvi je cilj razumjeti bolesti poput Alzheimerove i Parkinsonove. Projekt je izrastao u jedan od najveih europskih projekata uope, u neto to nazivamo The Human Brain Project. Kako bi se simulirao cijeli ovjekov neurokorteks, potreban je eksaflopsni stroj. Unutar IBM-a postoji i tzv. grupa za kognitivno raunalstvo, a oni pokuavaju razumjeti kako ljudski mozak obrauje informacije, s ciljem da se napravi ip, jer nam se svia kako ljudski mozak radi, sviaju nam se njegove dimenzije, koliina energije koju troi, brzina i kompleksnost operacija koje moe izvesti, zbog ega bismo htjeli izraditi raunalo koje moe raditi poput mozga. Moda ne radi umjetne inteligencije, nego da bi bilo brzo i uinkovito poput mozga. to ste mislili kad ste rekli da superraunala postaju udnija? Postoje fizikalna ogranienja niske razine zbog koji ne moemo samo podizati brzinu procesora. To nije situacija samo u IBM-u, nego se s tim susreu svi koji rade sa silicijem, jer je to ogranienje silicija. Jedini nain na koji e raunala moi raditi bre jest koritenjem vie procesora. Ako elite jedan zadatak izvravati na velikom broju procesora, to nee biti lak posao jer se sve operacije ne daju tako jednostavno pararelizirati. To je neto od ega neemo moi pobjei, pa je razlog zato kaem da su superraunala udnija taj to su razliita od vaeg uobiajenog raunala. U superraunalima se obino mora programirati mnogo procesora (desetke, stotine, tisue raunala s desecima ili stotinama tisua procesora) kako bi bre rijeio jedan zadatak, a to zahtijeva veliku vjetinu u matematici, algoritmima te u konanici programiranju i optimiziranju. Naalost, ovaj e se trend nastaviti. Zanimljiv je zakljuakje da takva situacija nee biti samo sa superraunalima, nego se ve poinje nazirati u svijetu stolnih i prijenosnih ureaja - raunala imaju sve vie i vie jezgara, imaju razliite vrste procesora i programiranje postaje sve zahtjevnije. Govorili ste i o edukaciji, odnosno da kole ne pruaju adekvatnu edukaciju za to. Radi li IBM to da to ispravi? Izazov u pisanju paralelnih programa i optimiziranju koda za razliite vrste arhitektura prilino je nova stvar, a sveuilita to jo nisu uvrstila u svoj osnovni program. Radimo s istraivakim centrima, HPC centrima, koji su pak obino povezani sa sveuilitima, organiziraju svoje kolovanje i rade sa sveuilitima na edukaciji studenata. IBM je ak sudjelovao u stvaranju kurikuluma nekih sveuilita.

Intervju -

Maciej Remiszewski,

se razvoju koristilo superraunalo. Naravno, konferencija ovog tipa ne bi bila potpuna kad se ne bi govorilo o Watsonu, temi koja je pripala Dejanu Podgoreku, koji je posjetiteljima objasnio to je Watson, kako funkcionira i koje zadae danas obavlja. Iako je Watson postao planetarno poznat jer je u kvizu Izazov (Jeopardy) pobijedio najbolje igrae tog kviza, Watson kao kognitivni raunalni sustav kojem se pristupa putem oblaka postaje sve vaniji u medicini, financijskim uslugama te industriji.

MREA kolovoz/rujan 2013.

27

Mrea na terenu Tvornica VIVAX televizora, Rugvica

Made in
U proizvodnim pogonima smjetenima u kompleksu M SAN Grupe u Rugvici nedaleko od Zagreba zapoela je proizvodnja televizora tvrtkine kune marke Vivax namijenjenih kako hrvatskom tritu, tako i izvozu na trita zemalja Europske Unije - posjetili smo rugviki pogon i popriali o planovima tvrtke
Saa Ilievi eposredno kraj rugvike linije na kojoj se ve neko vrijeme proizvode raunala MSGW smjetena je 380.000 eura vrijedna proizvodna linija koja e zapoljavati do 30 radnika te imati kapacitet proizvodnje do 350 Vivax televizora dnevno. Preciznije, kada proizvodnja krene punim kapacitetom, godinje e se moi proizvesti 28 do 85.000 televizora - trenutno je zaposleno devet radnika. Nimalo neoekivano, glavni su motivi za preseljenje proizvodnje televizora iz Vivaxove kineske tvornice u Hrvatsku dvojaki - bre i bolje zadovoljavanje domaih/regionalnih potreba te laki ulazak na trite EU nakon 1. srpnja. Naime, raznoraznim mjerama EU potie proizvodnju unutar svog teritorija pa ovime M SAN/Vivax samo slijedi velike svjetske proizvoae koji su dio svoje proizvodnje namijenjen tritima EU preselili unutar EU, u zemlje kao to su Poljska i eka. Veliki svjetski proizvoai potroake elektronike slian princip proizvodnje na teritoriju EU za trite EU primjenjuju ve godinama. Iako je radna snaga na podruju EU - pa makar je odreda rije o geografski rubnim, najnovijim lanicama Unije - redovito skuplja od one

Cilj - Europska Unija

u matinim zemljama (Japan, Juna Koreja) ili Kini, proizvodnjom unutar EU postie se povoljniji status. Istodobno se dobiva mogunost plasiranja krajnjeg proizvoda po konkurentnoj cijeni, a iz lokalne proizvodnje sm proizvoa izvlai i druge popratne koristi. Tako je, primjerice, prisutna tendencija stvaranja klastera lokalnih dobavljaa komponenata potrebnih za proizvodnju televizora ili drugih ureaja potroake elektronike oko tvornica velikih svjetskih proizvoaa. Tako proizvoa televizora moe postii jo niu cijenu inputa, i to ne samo kroz smanjenje trokova transporta dijelova za televizore ve i kroz razne mjere poticanja lokalne proizvodnje pojedinih regija ili drava.

kolovoz/rujan 2013. MREA

Croatia za EU
Dakle, pored ue regije koja obuhvaa zemlje bive Jugoslavije, Vivax planira u Hrvatskoj proizvedene televizore za poetak plasirati i u blie zemlje EU kao to su Italija, Austrija i Njemaka. Ovakva strategija izlaska na trite EU formirana je ponajprije zbog oslanjanja na logistiku unutar samog M SAN-a. Zasad se u pogonima u Rugvici sklapaju samo Vivaxovi LED televizori dijagonale 22/55cm, da bi ih u iduim mjesecima slijedili i vei modeli sve do 39. Ciljano je trite ona veina kupaca kojima je na prvom mjestu omjer uloenog i dobivenog, odnosno dio trita koje veliki svjetski proizvoai televizora ne mogu pokriti tako dobro kao Vivax i slini mu brendovi.

Ormar s testnom opremom - Vivaxov pogon ima svoj lokalni analogno/digitalni TV odailja vrlo male snage smjeten u sredini proizvodne linije kojim se tijekom testiranja provjerava prijem ugraenog TV tunera u uvjetima slabog signala

Mjesto pod suncem

Takoer, svoju priliku u Vivaxu vide i kod kupaca koji su u potrazi za televizorima manje dijagonale bilo kao prvom, bilo kao drugom ili treem televizoru unutar kuanstva. Izmeu ostaloga, jedna od skupina kupaca na koje ciljaju jesu vlasnici hotela i apartmana kojima Vivaxovi televizori odgovaraju po veliinama, cijeni, ali i injenici da svi dolaze s hotelskim modom, to nije uvijek sluaj kod velikih svjetskih brendova. Koliko su kuni brend Vivax i uloga novootvorene tvornice televizora u Rugvici vaan dio cijele M SAN Grupe, govore i dva dodatna podatka. Samo u proloj godini Vivax je imao 13% udjela u ukupnoj prodaji cijele M SAN Grupe, to je jo znaajniji podatak ako se uzme

Uspjeh kunog brenda

Anatomija jednog LED televizora - svi dijelovi potrebni za sklapanje televizora zasad dolaze od kineskih dobavljaa, no u planu je to vie komponenata nabavljati od domaih proizvoaa u obzir da M SAN distribuira zamalo pa od igle do lokomotive. Trenutno Vivax dri oko 8% trinog udjela na tritu televizora u Hrvatskoj (procijenjenog na 200.000 primjeraka godinje), a procjena je da Vivax moe u budunosti pored velikih svjetskih proizvoaa televizora irenjem domae proizvodnje zauzeti i do 25% hrvatskog trita. 29

MREA kolovoz/rujan 2013.

Mrea na terenu Tvornica VIVAX televizora, Rugvica

Konkurentniji od Kine - selidbom proizvodnje televizora iz Vivaxove tvornice u Dongguanu EU e ih tretirati kao domau proizvodnju te e imati laki ulazak na trite Europske Unije

Isto tako, u posljednjih se est godina u sklopu podizanja kvalitete te priprema za ulazak na trite EU u Vivaxu ulagalo dva do tri milijuna kuna godinje u razvoj sustava za kontrolu kvalitete, kako u tvornicama grupe u Kini tako i u hrvatskim pogonima. Zanimljivo je kako je

brend Vivax - bilo da je rije o VIVAXimago (smea tehnika = TV i openito audio-video), VIVAXhome (bijela tehnika, mali kuanski aparati), VIVAXcool (klimaureaji) ili VIVAXmobile (tableti i smartfoni) proizvodima - od svojih poetaka 2003. godine tvrtki uprihodio kakvih

Dvadeset i dva za poetak - zasad se u Rugvici proizvodi samo 22-inni model 22LE30 s Full HD (1.9201.080) LED panelom, MPEG4 DVB-T prijemnikom, HDMI, VGA, SCART i YPbPr ulazima te USB portom za reprodukciju MKV filmova 173 milijuna eura - odnosno preko 1,2 milijarde kuna. U nastavku pogledajte kako izgleda sklapanje televizora na proizvodnoj liniji u Rugvici te proitajte kratki intervju s elnim ovjekom Vivaxa o planovima ovog brenda za budunost.

Kako nastaje televizor

10 koraka do televizora
2

Priprema prednje maske televizora prvi je korak u nastajanju Vivax televizora - na plastinu je masku kuita potrebno uarafiti infracrveni prijemnik za daljinski upravlja te postaviti trake koje tite prednjicu LED panela od praine i oteenja

Idui je korak priprema LED panela za ugradnju - Vivaxovi televizori koriste LG-ove LED panele na koje radnici privruju vodilice za ugradnju u kuite koje prije toga obljepljuju dodatnom zatitnom trakom 30

Zvunike je potrebno pripremiti za ugradnju tako to se na njih u treem koraku proizvodnje leme ice za spajanje na matinu plou te ih se dodatno oblijepi trakom za smanjenje vibracija

Na stranju polovicu kuita ugrauje se prvi dio elektronikih komponenata kao to su napajanje i slini sklopovi te se postavljaju naljepnice s oznakama konektora

kolovoz/rujan 2013. MREA

Vladimir Brkljaa, voditelj robne marke Vivax

Posjet rugvikoj tvornici iskoristili smo za razgovor o planovima za Vivax televizore proizvedene u Hrvatskoj, ali i o drugim proizvodima pod ovim imenom Kako ste i sami rekli prilikom otvaranja pogona u Rugvici, glavni motiv za pokretanje proizvodnje Vivax televizora u Hrvatskoj jest izvoz na trite EU? Da, to je glavni razlog. Proizvodnja televizora je brza industrija. Ulaskom Hrvatske u EU ubrzat e se i pojednostavniti poslovanje meu lanicama Unije. Zbog jednostavnijeg kolanja robe i breg odaziva na potrebe trita logistiki je jednostavnije imati proizvodnju u Hrvatskoj. Pored toga sigurni smo da e proizvodnja unutar granica EU dodatno osigurati povjerenje krajnih korisnika. esta je reakcija na novootvoreni Vivaxov pogon za proizvodnju televizora da ovdje nije rije o pravoj tvornici, ve o sklapanju televizora od dijelova koje Vivax doprema iz Kine Pogon u Rugvici tek je u svojim povojima, ali ne se razlikuje bitno od tvornica velikih svjetskih proizvoaa televizora po Poljskoj, ekoj, Slovakoj ili Rusiji. I ondje se televizori sklapaju od komponenata koje se u te tvornice dopremaju iz Kine ili potjeu od lokalnih dobavljaa iz tih zemalja okupljenih u klastere oko takvih velikih tvornica. Mi svoju ansu na tritu EU vidimo na slian nain kao u Hrvatskoj i regiji - u televizorima manje dijagonale s dobrim omjerom cijene i mogunosti, na dijelu trita kojim se veliki proizvoai televizora slabo bave. Vivax televizore proizvedene u Hrvatskoj plasirat emo za poetak u Sloveniji, Austriji, sjevernoj Italiji i slinim zemljama koje moe pokriti M SAN-ova logistika. Koliko su ulaganja u kontrolu kvalitete u posljednjih nekoliko godina bila uvjetovana pripremama za izlazak na trite EU? Nije rije samo o pripremama za ulazak u EU - ulaganja u kontrolu kvalitete kako u naoj kineskoj tvornici tako i u ispitnom laboratoriju kontrole kvalitete u Zagrebu proteu se kroz cijeli Vivax proizvodni program. Rije je o preko 200 proizvoda koji ve godinama zadovoljavaju kako hrvatske tako i europske propise, pa je tako Vivax ve neko vrijeme spreman za izvoz u zemlje EU. Uz to osigurana je i kvalitetna servisna podrka, a standarno je jamstvo na nae televizore dvije godine. Ve godinu dana Vivax ima u ponudi nekoliko modela tableta na Androidu, a poetkom godine najavili ste i izdavanje prvog Vivax Android smartfona To e se dogoditi vrlo skoro, ve sredinom ovog ljeta, kada planiramo na trite lansirati svoj prvi Android smartfon.

Ima li planova da se veina ili barem dio komponenata za Vivaxove televizore iz Rugvice nabavlja na slian nain, od hrvatskih dobavljaa? Jasno da ima - ako se nae zajedniki jezik, mi emo rado suraivati s domaim tvrtkama. U tom smo smjeru ve prilikom planiranja rugvike tvornice ostvarili neke preliminarne kontakte, a i nakon otvaranja nam je pristupilo nekoliko tvrtki zainteresiranih za suradnju. Koliko e u na televizor ui komponenata domaih tvrtki, ovisi o mnogo faktora - primjerice, LED panele koje nabavljamo od LG-a teko da moemo zamijeniti onima iz neke domae tvornice (zbog goleme investicije koje takve tvornice iziskuju - op. aut.), no ostatak komponenata kao to su raznorazni kablovi te plastine i sline komponente svakako je realno proizvoditi u Hrvatskoj. Kako Vivax planira izai na trite Europske Unije?

Vrijeme je za ugradnju matine ploe na stranju polovicu kuita te spajanje svih komponenata postavljenih u prethodnom koraku

Na radu je prvi susret LED panela i ostatka televizora - u ovom se koraku LED panel prvo spaja s matinom ploom/ napajanjem te ga se zatim privruje za kuite televizora

Slijedi prva elektrina provjera netom kompletno sklopljenog televizora - testira se izolacijska sposobnost povienim naponom, a potom slijede daljnji testovi

10

Na redu je podeavanje ugraenog analognog i DVB-T prijemnika za prijem programa odnosno testiranje na iduem radnom mjestu testnim TV odailjaem vrlo male snage smjetenim u sredini proizvodne linije

Zavrno testiranje pretposljednji je korak u proizvodnji nakon to je svaki televizor radio u testnom modu putujui tri do etiri sata gornjom trakom proizvodne linije od prethodne stanice, provjeravaju se sve funkcije televizora (npr. prijem i prikaz slike, zvuk na svim frekvencijama te kvaliteta ugraenog TV prijemnika), vizualno i instrumentima

Posljednji korak - prije pakiranja na televizor se lijepi naljepnica sa serijskim brojem, deklaracijom modela i certifikatima te se u kutiju prilau postolje, daljinski upravlja s baterijama te jamstveni list i korisniki prirunik MREA kolovoz/rujan 2013. 31

Zato to je prava veliina infrastrukture data centra dobra poslovna strategija

Optimizirajte tok novca i uinkovitost s naim skalabilnim, fleksibilnim i prilagodljivim sustavom InfraStruxure
Donosimo novu generaciju sustava InfraStruxure
Neovisno o tome jeste li tek krenuli s poslovanjem nove tvrtke ili morate poveati kapacitete baza podataka kupaca ili inventara koji se stalno poveaju, informatika infrastruktura vae tvrtke vjerojatno je pod velikim pritiskom. Vaa postojea infrastruktura data centra moda nee moi podnijeti te stalne promjene. Tu na scenu stupa APC iz tvrtke Schneider Electric, skalabilna infrastruktura data centra dokazane visoke uinkovitosti. Radi se o sustavu data centra jedinom takve vrste u industriji, koji je doista modularan i prilagodljiv. Samo Vam InfraStruxure moe osigurati uinkovitu i efektivnu prilagodbu postojeeg data centra i, ono to je najvanije, brzo zadovoljavanje novih poslovnih potreba.

Arhitektura data centra prikladne veliine je ona koja je posebno izraena za va sustav
1

4 2 3

Hlaenje. Opcije za hlaenje na stalcima,

InfraStruxure data centri osnova su za dobro poslovanje

Mi kaemo da su InfraStruxure data centri osnova za dobro poslovanje. Ali to to znai za vas? Odgovor je jednostavan. Data centar osnova je za dobro poslovanje zato to: je stalno dostupan, 24 sata na dan, 7 dana u tjednu, 365 dana u godini i uvijek besprijekorno radi; se moe nositi sa strelovitom brzinom rasta poslovanja; vam omoguuje dodatne kapacitete bez dodatnih logistikih prepreka (npr. radnih naloga); omoguuje informatikom odjelu i cijeloj tvrtki da prate poslovanje na sinkronizirani nain; stalno postie sve veu i veu energetsku uinkovitostod samog procesa planiranja do provedbe; moe rasti zajedno s poslovanjem; osigurava podrkua ne ometaposlovanje.

u redovima i cijele sobe, ukljuujui novi stropni sustav hlaenja InRow, za veu uinkovitost

2 Upravljanje. Potpuni nadzor i upravljanje softverom za veu uinkovitost i dostupnost 3

Fizika sigurnost. Nadzor i praenje cijele poslovne zgrade s jednog mjesta.

Tri obeanja koja ispunjavamo ako primijenite rjeenje InfraStruxure u svojoj tvrtki

4 Snaga. Modularna raspodjela snage i mogunosti paralelnog spajanja na UPS za optereenja od 10 kW do 2 MW 5 Sustavi na postoljima. Ormari za posluitelje kompatibilni sa svim markama informatike opreme i dodatni pribor za sustave s velikim protokom informacija
APC by Schneider ElectricTM je pionir infrastrukture modularnih podatkovnih centara i inovativne tehnologije hladenja. Njihovi proizvodi i rjeenja, ukljucujuci InfrStruxure, sastavni su dio Schneider Electric IT portfelja.

InfraStruxure ispunjava naa tri obeanja, vrhunsku kvalitetu koja osigurava najviu razinu dostupnosti; brzinu koja osigurava jednostavno i brzo usklaivanje informacijske tehnologije s poslovnim potrebama; i smanjenje trokova zbog energetske uinkovitosti. Ima li boljeg naina za osiguranje dobrog poslovanja od osiguranja kvalitete, brzine i smanjenja trokovaistovremeno?

Klasifikacija alata za upravljanje operativnim tehnologijama data centara (OT)

> Saetak

Sadraj
1 2 7 7 9 10

Saznajte koji su vam fiziki alati za upravljanje infrastrukturom potrebni za upravljanje data centrom preuzmite dokument #104 ve danas!
Posjetite www.apc.com/promo Kodna ifra 37014p Nazovite 0 800 222 663

2013 Schneider Electric. All Rights Reserved. All trademarks are owned by Schneider Electric Industries SAS or its affiliated companies. www.schneider-electric.com 998-5038_A_HR

mrea na terenu Research@Intel 2013, San Francisco

Osim velike konferencije IDF-a, iji je fokus na tehnologijama i proizvodima koji ve jesu ili e uskoro biti komercijalno dostupni, Intel ve dugi niz godina organizira manji dogaaj namijenjeno iskljuivo novinarima, a na kojem predstavlja svoje istraivake radove, nastale interno ili u suradnji s vodeim sveuilitima

Crtice iz budunosti
Denis Arunovi

vaj manji dogaaj nosi ime Research @Intel, a odrava se ve 11 godina. Premda je prologodinji Research@ Intel bio jubilaran, ovaj najnoviji takoer je specifian jer je posljednji koji se odrava pod vodstvom dugogodinjeg Intelova tehnolokog direktora Justina Rattnera. Naime, par dana nakon zavretka ove minikonferencije stigla je vijest da Rattner vie nee biti na poziciji Intelova CTO-a ni voditelj odjela Intel Labs. Razlog je korporativna politika koja propisuje da Intelovi zaposlenici ne mogu biti na direktorskim pozicijama nakon 65. godine ivota. Osim Intelovih zaposlenika, na projektima u sklopu Intel Labsa rade i neovisni znanstveni-

ci i studenti putem mree od sedam Intelovih centara za znanost i tehnologiju (ISTC) te est Intelovih Intelovih suradnikih istraivakih instituta (ICRI). Time se u svom govoru pohvalio i Justin Rattner: Veinu istraivanja provode Intelovi vlastiti istraivai, no oduevljava nas kvaliteta i kvantiteta istraivanja u ISTC-ovima i ICRI-ovima. Vano je naglasiti da se dubinski suradnika struktura tih djelovanja temelji na modelu otvorenog intelektualnog vlasnitva, pa tako od njih koristi imaju ne samo Intel i provoditelji istraivanja ve i sektor visoke industrije i ljudsko drutvo u cjelini.

O ultrabookovima i interakciji

Research@Intel trajao je dva dana, s tim da je prvi dan bio neslubeni i namijenjen novinarima iz regije EMEA, u koju i mi spadamo.

3D kamere koje Intel trenutno koristi za demonstracije mogunosti svog Perceptual Computing SDK potpisuje Creative, a zovu se SENZ3D

Taj prvi dan zapoeo je predavanjem Adama Kinga, direktora za marketing prijenosnika u grupi PC Client, pod imenom The 2-in-1 Computing Experience. Tema predavanja bila je nova generacija ultrabookova temeljenih na Core procesorima etvrte generacije (Haswell), za koje je King izjavio da predstavljaju najrevolucionarniji Intelov proizvod u posljednjih 10 godina. Upravo ti novi procesori najzasluniji su za golem napredak u vremenu autonomije te grafikim performansama novih prijenosnika. Govornik se pohvalio rastom prodaje ultrabookova te utrostruenjem broja modela opremljenih ekranom osjetljivim na dodir. Takoer je naglasio da Intel ima velika oekivanja od Windowsa 8.1. Na Kingovu se prezentaciju nadovezao Anil Nanduri, direktor za proizvode i rjeenja u Intelovoj grupi Peceptual Computing. Zadatak spomenute grupacije u Intelu jest redefiniranje interakcije izmeu ovjeka i raunala tako da mozak, tj. razliiti ureaji koje koristimo u sprezi s raunalnim oblakom, dobije inteligentne senzore kojima moe lake protumaiti to mu korisnik eli rei. Kako bi olakao developerima da interakciju dovedu na viu razinu, Intel je izbacio besplatan Perceptual Computing SDK u kojem su podrane geste, prepoznavanje glasa, analiza lica te proirena stvarnost. Ovaj bi SDK u kombinaciji s natjecanjem Perceptual Computing Challenge (nagradni fond od milijun dolara) trebao potaknuti interes developera za unapreivanje interkacije izmeu korisnika i raunala unutar vlastitih aplikacija. Intelovi interni napori u ovom su kontekstu usmjereni na iskoritavanje 3D kamera. One imaju znatno vee analitike mogunosti od standardnih kamera, to pak omoguava autentifikaciju korisnika prepoznavanjem lica, mjerenje pulsa, ili pak virtualnu stvarnost preslikavanjem pokreta korisnikovih ruku u pokrete virtualnih ruku u nekoj aplikaciji. Za deMREA kolovoz/rujan 2013. 33

mrea na terenu Research@Intel 2013, San Francisco

Student u labosu robotike na Sveuilitu Berkeley pokazuje robotu kako da zavee konopac u vor
monstraciju spomenutih mogunosti koritene su Creativeove SENZ3D kamere, no Nanduri nam je pokazao i prototip minijaturne 3D kamere namijenjene integraciji u prijenosnike. Njena e komercijalna verzija vjerojatno biti predstavljena najesen, tijekom IDF-a.

Novi Intelovi algoritmi unapreuju protokol MPEG-DASH, to u praksi omoguava streamanje kvalitetnijeg videa uz manje zastajkivanja tijekom reprodukcije

Kako ue roboti

Nakon prezentacija odranih u hotelu Intel je organizirao prijevoz do oblinjeg sveuilita Berkeley, koje je iznjedrilo IT velikane kao to su Gordon Moore, suosniva Intela, i Steve Wozniak, suosniva Applea. Fokus posjeta prestinom sveuilitu bio je labos Robot Learning u kojem se nalazi jedan od prvih komercijalno dostupnih razvojnih robota: model PR2, koji tvrtka Willow Garage prodaje za sitnih 400.000 dolara. Sukladno imenu, smisao je postojanja ovog laboratorija istraivanje i unapreivanje metoda kojima roboti ue nove vjetine. Usprkos standardizaciji tehnologije (PR2 kao standardni hardver i Willow Garageov ROS kao operacijski sustav), uenje robota postupcima koji nama ljudima izgledaju izuzetno jednostavno zahtijeva mnogo vremena, kodiranja i eksperimentiranja. Studenti s Berkeleya tako su nam demonstrirali nain kojim su svojeg PR2 robota nauili da vee vorove i slae osueno rublje. Robota treba prebaciti u nain rada za uenje, u kojem robot promatra i biljei kako ovjek manipulira njegovim udovima da bi ostvario neki zadatak (tzv. lead-by-the-

nose metoda). Nakon svakog koraka, primjerice smjetanja ruku robota na krajeve tkanine, potrebno je prirunim kontrolerom (uzetom s igrae konzole PS3) rei robotu da je korak u postupku kojem ga pokuavamo nauiti dovren. Nakon to je zavreno snimanje svih koraka, robot moe samostalno pokuati reproducirati radnju, to mu doista i uspijeva. Naravno, ove su radnje odabrane za Jo jedan projekt koji unapreuje sigurnost u prometu temelji se na jednosmjernoj demonstraciju jer ih komunikaciji putem stranjih LED svjetala koja podatke o kretanju vozila alju je PR2 ve dobro na- visokofrekventnim treperenjem uio, odnosno postupak za njihovo uenje dovoljno je rafiniran. predak tehnologije koji omoguava proizvodO udjelu pogreaka u procesu uenja dovolj- nju sve jeftinijih robota. Dobar je primjer za no govori injenica da je stol nad kojim PR2 to upravo PR2, koji je nastao 2009. godine i prodaje se po cijeni od 400.000 dolara. Ove vjeba prekriven debelim slojem spuve. Intelov je interes za robotiku prilino velik je godine pak na trite stigao Baxter, robot jer se oekuje da e upravo ova grana tehno- slinih kvaliteta, koji se prodaje po cijeni od logije u sljedeih par desetljea doivjeti pra- oko 30.000 dolara, pa je za oekivati da e vi bum. Razlog je za to starenje populacije, kroz etiri-pet godina cijena robota pasti na odnosno smanjivanje radno sposobnog sta- svotu koju danas izdvajamo za high-end ranovnitva, ali i Mooreov zakon, odnosno na- unalo.

Kombiniranjem podataka iz fNIRS skenera aktivnosti mozga i kamera koje prate oi vozaa mogue je procijeniti koliko je on koncentriran na upravljanje vozilom

Rezultati istraivanja

Research@Intel 2013 slubeno je otvoren ve spomenutim govorom Justina Rattnera u kojem je Intelov CTO istaknuo neke od projekata izloenih u dvorani na katu nie. Prvo se dotaknuo pametnih farova, koji su predstavljeni godinu dana ranije. Rije je o projektu sa sveuilita Carnegie Mellon u kojem su studenti i znanstvenici napravili pametne farove ije se svjetlo znatno manje reflektira od kapljica kie nego svjetlo normalnih farova. Rattner se pohvalio da je u proteklih godinu dana postignut znatan napredak s tehnologijom koja sada funkcionira i u kombinaciji sa snjenim pahuljama te da se uskoro oekuje i komercijalizacija u sklopu automobila vie klase.

34

kolovoz/rujan 2013. MREA

Demonstracijski projekti
Kao i prole godine, Intel je velikoj dvorani izloio ukupno 20 projekata, tematski podijeljena u etiri grupe - Obogaivanje ivota, Podatkovno drutvo, Inteligencija u svemu i Tehnoloke osnove. Spomenut emo po naem sudu najzanimljivije.

Enriching Lives:

Osim projekta uporabe fNIRS skenera za smanjivanje broja automobilskih nesrea, u sklopu teme obogaivanja ivota Intel je predstavio tehnologiju pametnih polica u trgovini koje istiu proizvode zavisno o preferencijama kupca, bilo da je rije o kulinarskom ili modnom ukusu, ili pak opasnostima za zdravlje kao to su alergije.

Intelligent Everything:

U sklopu ove tematske cjeline predstavljen je eBadge, inteligentna kartica koju bi zaposlenici neke futuristike tvrtke nosili oko vrata. Osim za identifikaciju, eBadge bi imao fotoelije za autonomnu opskrbu energijom, ali i e-ink zaslon na poleini koji bi se sinkronizirao sa smartfonom i prikazivao korisne informacije poput podsjetnika, kalendara ili IM poruka.

The Data Society:

Analiziranje detaljnih slika kao to su medicinski skenovi, satelitske mape ili znanstvene simulacije omoguava strunjacima otkrivanje i rjeavanje razliitih praktinih problema. Problem je to renderiranje ovakvih slika zahtijeva visoke performanse koje na mobilnim ureajima kao to su tableti jednostavno nisu dostupne. Intelov Visual Computing Institute rjeava ovaj problem hibridnim klijent/cloud pristupom koji omoguava brz prikaz kompleksnih slika kako na ekranima smartfona tako i na videozidovima nainjenim od nekoliko velikih monitora. Display as a Service tehnologija je koja se nadograuje na Intelov standard Wireless Display, a omoguava koritenje velikog zaslona kao to je TV za istodobno prikazivanje sadraja ekrana vie manjih ureaja kao to su tableti. Radi i obrnuto - mogue je sadraj s jednog ureaja prikazati na ekranima drugih ureaja koji su u ovom kontekstu stopljeni u jedan virtualni ekran. Rattner se takoer dotaknuo alata Intel Graph Builder i Graph Lab, koji omoguavaju znatno bru analitiku golemih i naizgled nevezanih setova podataka. Facebook Graph Search, koji je Facebook u javnu betu stavilo poetkom ove godine, radi na jednakim prin-

Tech Essentials:

Procesori u podatkovnim centrima povezani su sueljima visokih performansi, no kako performanse rastu, raste i potronja, to predstavlja sve vei problem. Intel Labs rjeenje vidi u vlastitom 64-portnom suelju koje je izuzetno skalabilno, ali i energetski efikasno. Agresivno skaliranje napona od 0,6 do 1,08 V omoguava nelinearno skaliranje efikasnosti od 0,8 do 2,6 pJ/bit, dok performanse po kanalu suelja variraju izmeu 2 i 16 Gbps.

cipima, a korisnicima moe ponuditi odgovore na pitanja kao to su Koje restorane najee posjeuju moji prijatelji koji vole bijelo vino? Za razliku od Facebookovih ili recimo Googleovih algoritama za ovakvu vrstu analitike, Intelovi se temelje na otvorenom kodu, pa Rattner oekuje da e se meu developerima brzo proiriti. Razvoj ovakvih algoritama kljuan je za Intelovu viziju budunosti u kojoj emo biti okrueni pametnim predmetima opremljenima senzorima i meusobno spojeni. Hrpe podataka koji se generiraju potrebno je brzo analizirati i iz njih izvui smislene zakljuke koji variraju od osobe do osobe.

Rattnerovo izlaganje dovreno je prezentacijom sustava za analizu modane aktivnosti uporabom metode fNIRS, odnosno Functional Near Infra-Red Spectroscopy. Ureaj svjetlou posebne valne duljine koja prodire do prednjeg dijela mozga mjeri protok krvi i razinu obogaenosti kisikom, iz ega se moe ekstrapolirati modana aktivnost. Dobivene podatke Intelovi inenjeri kombiniraju s drugim senzorima kao to su kamere koje prate korisnikove oi te sve zajedno koriste kako bi analizirali ponaanje vozaa u automobilu te procijenili razinu umora i pozornosti posveene upravljanju vozilom. MREA kolovoz/rujan 2013. 35

mrea na terenu Microsoft Open Source konferencija, Zagreb

Neobino prijateljstvo
Ivan Gutin

Tomislav Tipuri otvorio je konferenciju uvodnim predavanjem o Microsoftovoj filozofiji prema open sourceu

Tvrtka koja je oduvijek bila sinonim za zatvorenost, nestandardnost i neinteroperabilnost; iji su elnici poistovjeivali Linux s komunizmom, nazivali Linux rakom, a GPL licencu smeem, zatim ocjenjivali Linux najveim konkurentom, evoluirala je do znaajnog doprinositelja razvoju Linux kernela, vlastitog open source portala, sponzoriranja Linux konferencije, a sada ak i do organizatora vlastite konferencije o open sourceu i interoperabilnosti

znenada, bez previe najava i dugotrajne promocije, relativno skromno, poetkom lipnja Microsoft Hrvatska u suradnji sa Sveuilitem u Zagrebu na Fakultetu elektrotehnike i raunarstva organizirao je prvu Microsoft Open Source mini-konferenciju u Hrvatskoj, na kojoj se okupilo oko 90 sudionika. Istini za volju, ovo je novost i iznenaenje u Hrvatskoj jer Microsoft sline konferencije ve odrava u drugim zemljama. Dio je to sve aktivnije strategije Microsofta u smjeru otvaranja, pridonoenju i podrci open source projektima, a posebno interoperabilnosti izmeu svojih rjeenja i Linux platforme. Dok veina to

Prva Microsoftova open source konferencija na zagrebakom FER-u okupila je oko 90 sudionika
36

kolovoz/rujan 2013. MREA

Tomislav Tipuri, Microsoft Hrvatska

smatra potpunim preokretom, sm Microsoft to interpretira kao proirenje filozofije. Konferenciju je uvodnim izlaganjem zapoeo Tomislav Tipuri, promotor tehnolokih rjeenja u Microsoftu Hrvatska i open source lead. Detaljnije je objasnio i argumetirao Microsoftov afirmativan odnos prema open source platformi i nainu razvoja. Sluajui korisnike, Microsoft je napravio niz promjena i poteza u tom smjeru. Od Windowsa 7 i Internet Explorera 9 koji puno bolje potuju standarde, zatim Officea 365 koji radi na svim platformama i svim internetskim preglednicima, podrke za Linux u Azureu i svim virtualizacijama, do suradnje na razvoju i interoperabilnosti s open source projektima kao to su OpenStack, Apache, PHP, Java, node.js, Samba, MySQL, Moodle i Hadoop.
Pojasnite ukratko promjenu Microsoftove filozofije prema open sourceu. Za poetak ne bih rekao da je ova promjena filozofije tolika novost. Microsoft ve posljednjih desetak godina podrava open source inicijative i dio svog poslovanja otvara prema takvim oblicima proizvodnje i distribucije softvera. Open source tek je jedan od oblika inicijative Open Software u kojoj je Microsoft jedan od predvodnika, i to u smislu otvaranja svojih softverskih rjeenja i podataka koji se stvaraju i koriste u njima. Naalost, u naoj regiji jo uvijek vlada miljenje o Microsoftu kao zatvorenoj kompaniji, to moramo i elimo mijenjati. Open source konferencija zapravo je poetak jedne suradnje koja e se, nadam se, razviti izmeu open source zajednice, lokalnog Microsofta i nae zajednice razvojnih i sistemskih inenjera. to Microsoft sada nudi open source developerima i korisnicima te to jo planira ponuditi u budunosti? produkcijsko (posluiteljsko) raunalo moe instalirati kompletnu web platformu, bilo da se radilo o kombinaciji IIS/.Net/SQL Server, Apache/ PHP/MySQL, ili pak neto tree. Windows Azure, naa uzdanica javnog oblaka, od samog je poetka otvoren prema svim tehnologijama. Tako postoje Software Development Kitovi (SDK) za PHP, Javu i Eclipse, Node.js, Phyton i druge tehnologije. Glavni Azureov alat za Big Data analizu takoer je open source - Hadoop. Usluga lansirana prethodnih mjeseci - Azure IaaS (Infrastructure as a Service) - takoer je otvorena. Tako danas u Azureu moete pokretati Linux posluitelje jednako kao i one s Windows OSom. U pogledu doprinosa zajednici, Microsoft je bio peti po veliini korporativni suradnik i imao najvei pojedinani doprinos Linux 3.0 kernelu. Microsoft je svoju predanost open source zajednici pokazao ovim projektima, tako da vjerujem da e se ova suradnja i u budunosti nastaviti.

Tomislav Tipuri, Technology Evangelist i Open source Lead u Microsoftu Hrvatska

Osim ulaganja u projekte open source zajednice kao to su Apache i Linux, Microsoft odrava svoju open source inicijativu aktivnom, a sve se moe vidjeti na stranici www. microsoft.com/opensource. Tu je svakako portal CodePlex, na kome se nalazi veliki broj projekata otvorenog koda na .Net platformi. Web platform installer prvi je proizvod koji na vae razvojno ili pak

Hrvoje Hudoletnjak konferenciju je nastavio pregledom Microsoftovih open source projekaka, odnosno sinergiji raznih open source rjeenja i Microsoftova ekosustava. Mono, multiplatformska open source implementacija .Net frameworka, prilino je rairena i kaska tek oko godinu dana za redovnim verzijama izvornog projekta, uinivi tako C# dostupnim i na drugim operacijskim sustavima. CodePlex.org Microsoftov je hosting za open source projekte koji podrava i Git i Mercurial klijente za upravljanje izvornim kodom. Microsoft je ak odustao od nekih svojih rjeenja i priklonio se ve iroko prihvaenima, poput jQueryja. OWIN (Open Web Interface for .NET) otvorena je specifikacija koja definira standardno suelje izmeu .Net web servera i aplikacija, a Katana je projekt koji implementira tu specifikaciju za Microsoftove servere i frameworkove. Za Windows 8 desktop okruenje aplikacije se mogu raditi i u HTML5. I tako jo niz rjeenja i projekata na kakve smo inae navikli samo u onom drugom, izvornom open source svijetu, ali ne i u Microsoftovu okruenju. Petar Weigand i Damir Peharec iz tvrtke Linija koda postali su poznatiji izdavanjem kontrole za fiskalizaciju u open source obliku i time brojnim programerima na .Net platformi olakali implementaciju tih zakonskih zahtjeva. Meutim, glavna je stvar na kojoj rade projekt nApp - prvi hrvatski open source raunovodstveni program pod AGPL licencom. Kako nijedan Microsoftov event posljednjih godina ne moe proi bez prie o oblacima i Azureu, tako nije ni ovaj. O podrci Linuxu u Azureu govorio je Marin Frankovi. I ta podrka nije samo deklarativna, jer osim klasinog pokretanja Linuxa u Azureu imamo na raspolaganju ve pripremljene S.u.S.E, CentOS i Ubuntu image instalacije koje se jednostavno postavljaju bez korisnikih intervencija. Postoje i

Open source u Microsoftovom ekosustavu

Azure agenti za Linux (pandan VirtualBox Guest Additionsima), repozitoriji paketa su unutar Azurea, postoje wizardi za instalaciju popularnih paketa poput WordPressa, a promjena koliine RAM-a i diska moe se raditi uivo. Sve u svemu, iznenaujue kvalitetno i sveobuhvatno napravljeno, i to uz podrku na koju moete raunati - iz samog Microsofta.

Tko o emu, Microsoft o Azureu

Posljednje predavanje bilo je na temu inicijative za otvoreni pristup vladinim podacima OGDI. Radi se o open source(!) rjeenju za objavu i katalogiziranje javnih i vladinih podataka. Izvorni kd tog rjeenja u C# i .Net frameworku nalazi se na GitHubu, a izvodi se u Microsoft Azureu, uz niz web servisa na raspolaganju. Ovo rjeenje ve koriste vlade Kolumbije i Portugala, nekoliko gradova i regija u Kanadi i Francuskoj, neka ministarstva u Italiji i Estoniji i dr. Kako god gledali na ovaj Microsoftov smjer, tumaili ga licemjernim ili pohvalnim, radikalnom promjenom ili samo pro-

Open Goverment Data Initiative

Hrvoje Hudoletnjak predstavio je Microsoftov open source ekosustav

irenjem filozofije te bez obzira na vrlo negativne komentare Microsofta i njegovih ljudi spram Linuxa i open sourcea openito tijekom proteklih 10-15 godina, ova su nastojanja i aktivnosti Microsofta pozitivni i treba ih pozdraviti i podrati - kako u smislu direktnog doprinosa razvoju kernela i drugih open source projekata, tako - pa i vie - u smislu poboljanja svake interoperabilnosti. To je u interesu svih IT profesionalaca, a posebno krajnjih korisnika. To samo potvruje da su otvorenost openito, pogotovo standardi i interoperabilnost, ipak neminovnost za sve u ICT-u, a da otvorenost izvornog programskog koda itekako ima svojih prednosti. MREA kolovoz/rujan 2013. 37

Hvalevrijedna promjena

mrea na terenu Huawei Global R&D Center, Shenzhen

Tehnoloki epicentar Azije

Najvei svjetski proizvoa telekomunikacijske opreme svoje je sjedite osnovao pred etvrt stoljea u ribarskom gradiu na jugu Kine. Zbog Huaweija Shenznhen je danas megalopolis s vie od 10 milijuna stanovnika s najveom koncentracijom inenjera na svijetu. Posjetili smo stoga sredinje razvojne centre ove tvrtke
Dragan Petric iti meu najboljim studentima nekog od tehnikih sveuilita u Kini, bez obzira na to odvija li se taj obrazovni proces u Pekingu, angaju ili nekom od manjih gradova, buduem mladom inenjeru gotovo jamano znai seobu u Shenzhen prvog dana nakon primanja diplome. U tom supermodernom megalopolisu kojim dominiraju nepregledni nizovi pedeseterokatnica smjeteno je sjedite, ali i globalni razvojni centar najvee telekomunikacijske kompanije na svijetu i svakako najznaajnijeg entiteta kineskog gospodarstva: Huaweija. Skauti odjela za ljudske resurse ove kompanije, naime, u neprestanoj su potrazi za vrsnom inenjerskom radnom snagom, pa budue zaposlenike vrbuju debelo prije no to e zavriti sa studijem, nudei im sigurnu budunost i natprosjean ivotni standard ve od prvog radnog dana. Dakako, nije nuno biti tehnikog usmjerenja da se dobije wildcard za posao u Huaweiju - u raznim netehnikim odjelima tvrtke primaju se i najbolji od najboljih drugih odgovarajuih profila. 38

Nadzorni centar - odavde se rjeavaju sve kritine situacije koje mogu nastati u stotinama mrea koje Huawei ima podignute kod raznih telekomunikacijskih operatera diljem planeta

Jedan je od njih i Rossi Luo, diplomirani novinar, oito top-klase, s obzirom na to da je iz grada udaljenog svega 1.200 kilometara doao raditi u Huaweijev PR sektor prije nepunih godinu dana. Tijekom naeg posjeta sreditu kompanije Rossi je bio zaduen da isporui odgovore na sva naa pitanja, pokae nam sve prostorije koje su nas zanimale i osigura odgovarajue sugovornike bilo za koji razgovor koji je nadilazio njegovu ionako izuzetnu informiranost o svim aspektima poslovanja kompanije. Ovakvo nevjerojatno povjerenje koje mu je ukazano, kako nam je Rossi ispriao u neformalnim trenucima druenja uz stolni nogomet i pivo, najvie je na ponos njegovim roditeljima i ostatku obitelji koji su sa suzama radosnicama, prisjea se, u nevjerici iitavali pozivno pismo kojim mu je ponueno da postane dio komunikacijskog tima najvanije tvrtke u Kini. Sline reakcije, dakako, imaju i obitelji svih ostalih regrutiranih mladia i djevojaka - imati prvi posao u Huaweiju u toj dravi znai imati doivot-

Posao snova

no osiguranu budunost i otvorena mnoga vrata koja su u Kini inae golemoj veini jo uvijek vrsto zakljuana. Tajna je u izuzetno rapidnom, moe se rei i impresivnom rastu koji je ova tvrtka imala od svojeg ne tako davnog osnivanja prije svega etvrt stoljea. Ova u potpunosti privatna kompanija nastala je upravo u Shenzhenu, tada ribarskom gradiu nadomak granice s Hong Kongom, za koji je malo tko bio uo i u Kini, a kamoli u ostatku svijeta. Orijentirajui se isprva na razvoj telekomunikacijskih tehnologija, patenata i standarda te mrene opreme namijenjene ponajprije telekomunikacijskim operaterima, a onda i velikim tvrtkama s kompleksnom digitalnom infrastrukturom, Huawei je iz godine u godinu sta-

kolovoz/rujan 2013. MREA

Prihodi i profit

Rekordne brojke u 2012.

Drava Kina je, iako vlasnik najvee konkurentske tvrtke ZTE (takoer smjetene u Shenzhenu), itekako svjesna Huaweijeva utjecaja i moi te koristi koju ima od kompanije koja je ribarsko seoce pretvorila u tehnoloki epicentar Azije, pa otuda i spomenuti efekt otkljuavanja svih vrata Serveri - farma servera za interni kompanijski onima koji u depu nose posjetnicu s cloud protee se na povrini od dva kata veliine prepoznatljivim logotipom u obliku crvenog lopoa. Samo u protekloj 2012. godini Huawei nogometnih igralita, a energetski je efikasna na je ostvario prihod od golemih 35,3 milijarde nain da se hlade izravno samo ormari, a ne i itave dolara (dakle skoro dvostruko vie od itavog prostorije prorauna RH), uplativi u dravnu blagajnu pozamanu svotu poreza te osiguravajui barem jo toliko priljeva dravi neposrednim putem. Uz izuzetna daljnja ulaganja u ljudske potencijale i razvoj novih tehnologija, osobito u segmentu razvoja 5G mrea i standarda LTE-Advanced, ali i osvajanju samog vrha zakuhale trine arene topmodela smartfona i tableta, profit koji je nakon svega ostao u 2012. godini iznosi i dalje golemih 2,5 milijarde dolara. Budui da svi zaposlenici s vremenom stjeu pravo i na dionice, kao i u svakoj zapadnjakoj uspjenoj kompaniji, jasno je da svih 150.000 zaposlenih ima itekakav motiv za daljnji napredak. Ma to tko mislio o kineskim kompanijama, Huawei je oigledno jedna od najzdravijih IT tvrtki na svijetu.

LTE-Advanced - bazne stanice za mobilne mree budunosti, odnosno za 4,5G i 5G, ve su u pripremi, a prvi operateri, mahom iz Azije, ve su ih naruili
sao u tehnolokog lidera regije, potom itave zemlje, a na koncu i itavog kontinenta.

Ascend P6 trenutana je perjanica Huaweijeve ponude smartfona - rije je o najtanjem ureaju na svijetu s Android OS-om, a ima 4,7-inni HD ekran i etverojezgreni procesor
Grad Shenzhen tako je u manje u tri desetljea, upravo zavaljujui Huaweiju, prerastao iz nedoije u jedno od najmodernijih mjesta na svijetu koje naseljava preko 10 milijuna ljudi. Zbog velike koliine visokoobrazovanog stanovnitva koje je tu dovukao Huawei i ogromne koliine inenjera, tu su svoja sjedita te razvojne i proizvodne pogone podigli i druge tehnoloki bitne i velike tvrtke iz Kine, ali i ostatka Azije, pa je npr. i uveni tajvanski Foxconn, u kojem se proizvode iPhonei, svoju manufakturu pozicionirao upravo ovdje. Zanimljivo je, naposljetku, osvrnuti se na amerike optube da je Huawei pijunska kompanija koja ilegalno pribavlja povjerljive informacije sa svih inozemnih trita za kineske tajne slube, vojsku i sline dravne organe Godinama se u Huaweiju nisu htjeli oko toga uope oglasiti, no na nedavno odranom MWC-u u Barceloni odluili su u potpunosti otvoriti vrata javnosti i aktivirati sve segmente kompanijskog PRa. CEO tvrtke tada je demantirao bilo kakve pijunske aluzije, uzvrativi Ameri-

Grad u gradu

Danas u sjeditu tvrtke, odnosno u sredinjem kampusu koji se prostire na povrini veliine nekoliko kvartova (to u kineskim razmjerima znai da je velik kao npr. Karlovac ili Zadar) radi preko 40.000 zaposlenika, od ega su gotovo svi visokoobrazovani i od kojih je preko 70% - inenjera. Jo je impresivnije to da je prosjek godina meu njima 27. Ne zato to stariji odlaze iz kompanije, ve zato to tvrtka raste tako brzo da spomenuti regrutirani diplomanti u svakom trenutku ine populacijsku veinu. Zato Huawei unutar kampusa ima i vlastito privatno sveuilite, namijenjeno klesanju vlastitih kadrova, ali i edukaciji novopridolih zaposlenika - bilo onih koji e doista i ostati raditi u Shenzhenu, bilo onih koji e imati urede u nekom od drugih razvojnih u upravnih centara u Kini, odnosno u nekoj od 140 zemalja svijeta u kojima Huawei ima otvorene urede. Sveukupno, ova tvrtka danas zapoljava vie od 150.000 ljudi diljem svijeta, to je i po tom kriteriju ini najveom telekomunikacijskom kompanijom na svijetu.

Svi operateri svijeta

Sveuilite Huawei smjeteno je unutar kampusa tvrtke, a pohaa ga preko 2.000 polaznika, s osiguranim zaposlenjem u tvrtki im zavre s obrazovnim procesom

kancima da ih plasiraju iskljuivo u svrhu propagiranja svojih domicilnih konkurenata, koji tehnoloki i cijenama gube bitku protiv Huaweija. Doista, nije bilo kutka tvrtke u koji nismo smjeli zaviriti, ukljuivi i golemu farmu servera koja se prostire na dva kata veliine nogometnih igralita, a na rastanku nam se Rossi pohvalio i injenicom da je upravo tih dana ostvaren neoboriv rekord: svi mobilni i fiksni operateri na svijetu koriste makar neko Huaweijevo tehnoloko rjeenje. Zanimljiv je i podatak da najvei broj LTE mrea na svijetu - njih ak 78 - radi uz primarno koritenje opreme iz Huaweija (na drugom je mjestu Ericsson sa 61 mreom, a na treem Nokia Siemens Networks sa 41 mreom), dok je najvei broj mobilnih ureaja na svijetu s Android OS-om proizveo upravo - Huawei. MREA kolovoz/rujan 2013. 39

na brzim diskovima

VMWare

KVM Cloud

za sustave podrke

Virtualni LAN

najpovoljniji brzi internet

krojimo oblake po vaoj mjeri

nezavisni domai data centar s ISO certikatom za vae sigurno poslovanje

www.altus-it.hr

mrea na terenu INTERVJU Ivan Burazin

Polako do tradicije
U Splitu je kao nastavak prologodinje konferencije StartupLive odrana konferencija Shift. Jo vei i bolji skup obilovao je zanimljivim sadrajima, odlinim predavaima iz inozemstvima i (tradicionalno) zabavama koje su trajale do ranih jutarnjih sati
Ilija Brajkovi Sofije pa sve do Pekinga. Poelio sam sve te ljude dovesti u Hrvatsku. Neko sam vrijeme razmiljao o tome te sam na kraju odluio i sm organizirati konferenciju, iz dva razloga. Prvi je razlog injenica da mnogi potencijalni klijenti ili investitori tvrtke iz Hrvatske nisu shvaali dovoljno ozbiljno (a mnogi od njih nisu ni znali gdje se nalazi Hrvatska). Ideja je bila dovesti to vie opinion makera u Hrvatsku kako bi upoznali nas, nau zemlju i nae projekte te kako bi shvatili da smo zemlja koja osim prirodnih bogatstava ima jako velike potencijale u informacijskim tehnologijama. Drugi je razlog to sam htio pomoi naoj zajednici da doe u kontakt s potencijalnim investitorima, klijentima ili novinarima. To je najee jako skupo jer putovanja po konferencijama ipak zahtijevaju znaajna novana sredstva (pogotovo za startup tvrtke). Dovedemo li sve te investitore ovamo, onda i nae tvrtke imaju priliku predstaviti im svoja rjeenja bez veih trokova. za pjevake superzvijezde kao sto suNicki Minaj i Drake.

dluili smo porazgovarati s Ivanom Burazinom, direktorom i glavnim organizatorom konferencije Moete li nam rei neto o sebi? Roen sam u Torontu, odakle sam doao u Split 1996. godine, gdje sam pohaao srednju kolu i fakultet. Poduzetniku sam karijeru zapoeo prije pet godina, kada sam dao otkaz u jednoj splitskoj tvrtki gdje se sam bio voditelj informatikog odjela. Iako sam imao odline uvjete, jednostavno sam htio krenuti svojim putem i tako sam osnovao svoju prvu tvrtku - Procedo. Kako to u ivotu inae bude, nedugo nakon to sam osnovao Procedo, moj mi je dugogodinji prijatelj priao s idejom za Codeanywhere i tako se rodio i moj drugi poduzetniki pothvat.

Startup u Hrvata

to mislite o startup sceni u Hrvatskoj? Potie li drava dovoljno startup tvrtke? Startup scena je dosta bolja nego kada sam se ja poeo intenzivno baviti time 2009. godine, ali imamo tu jo svi jako puno posla da to dignemo na svjetsku razinu. Nedostaje nam velika uspjena pria, da bi ljudi shvatili kako je mogue iz Hrvatske napraviti neto veliko te kako bi se ohrabrili i napravili prve poduzetnike korake. Drava ne potie poduzetnitvo koliko bi mogla te je i dalje jako komplicirano i teko biti poduzetnik u Hrvatskoj. I sami ste ukljueni u razvoj jedne startup tvrtke: Codeanywhere. Koliko ste zadovoljni dosadanjim razvojem projekta? Codeanywhere je tvrtka koju sam osnovao sa svojim partnerom Vedranom Jukiem. Ideju o Codeanywhereu Vedran je dobio kada je radio kao programer i esto mu je trebao web ureiva koda za kratke izmjene aplikacija na klijentovu serveru. Kako u to doba na tritu nije bilo kvalitetnih rjeenja, odluio je napraviti svoje, a ja sam mu odluio pomoi. Od tada do danas put je bio jako teak; mijenjali smo ime, dobili smo prvu investiciju, puno radili na proizvodu i podrci korisnicima, ali sve se to pomalo isplauje. Trenutno je na proizvod jedan od najkoritenijih takve vrste u svijetu, a do kraja ove godine planiramo postati i najvei. Trenutni prihodi mogu pokriti sve trokove, a nalazimo se u fazi pregovora oko sljedee investicije. Nadam se da e Codeanywhere biti jedna od uspjenih hrvatskih pria. to mislite o fokusu s obzirom na to da imate tri tvrtke, odnosno projekta? Mnogi strunjaci govore da se treba fokusirati na manji broj stvari i ja se u principu slaem s tim. I sm sam imao jako puno nedoumica oko toga trebam li se fokusirati na samo jednu stvar dok nisam upoznao Adama Cheyera, koji uvijek radi tri projekta odjednom, i to vrlo uspjeno. Odluio sam se i sm baviti sa tri projekta i za sada mislim da je to mogue. MREA kolovoz/rujan 2013. 41

Od Sofije do Pekinga

Organizirate konferenciju drugi put. Zbog ega ste se uope odluili na takvo to? Kao suosniva startupa Codeanywhere dosta sam putovao po ovakvim konferencijama i natjecanjima po cijelom svijetu, od Bea i

Koja je razlika izmeu prologodinjeg StartupLivea i ovogodinjeg Shifta? Sm je koncept dosta slian, a najvea je razlika bila to to je ove godine prvi (nulti) mentorski dan bio zatvoren za javnost, a druga su dva dana bila prava konferencijska. Ime smo morali promijeniti jer je StartupLive franiza austrijskog STARTEuropea, a problem je kod te franize bio to ona doputa iskljuivo organizaciju hackathona. Iako smo se provukli prole godine i napravili pravu konferenciju, ove nam godine to nisu dopustili te smo morali napraviti novi brend - SHIFT. Prava je razlika bila veliina i kvaliteta konferencije. Ove smo godine imali 516 sudionika (prole godine 240), imali smo 30 mentora koji su se trudili to bolje pomoi startupima, 30 startupa natjecalo se za glavnu nagradu u iznosu od 10.000 dolara, a kvaliteta predavaa ove je godine na znaajno vioj razini nego prole. Izdvojio bih Mikea Butchera, koji je europski Konferencija SHIFT obilovala je izvrsnim domaim i stranim urednik TechCruncha, te Bryana Calhouna, koji radi digital management predavaima

STARTUP MJESECA
Piu: Hrvoje ari i eljka Tihomirovi

L egal T ie

Fikal preko drutvenih

Se bum vas tuil! Ali zbilja! Trebam samo odvjetnika, a ni do njega nije problem doi: LegalTie je mrea koja spaja odvjetnike i njihove klijente
bino vam se dok prolazite gradom ini da je na svakom ulazu ploa odvjetnikog ureda i nekako imate dojam da odvjetnika, zatreba li vam, ne bi bilo teko nai. No u trenutku kada ga zaista trebate, shvatite da imate krivi dojam. Koji se odvjetnik bavi imovinskim a koji kaznenim pravom i koji e na obostrano zadovoljstvo ili bolje po vas podijeliti branu steevinu u sluaju (nedajboe) razvoda, pitanja su koja ponete postavljati prvo sebi, a onda i rodbini, prijateljima i znancima. Ponete eljati po Internetu, itate forume, zapomaete na Facebooku i treba vam hrpa vremena dok napokon ne proete kroz vrata nad kojima je gravirana odvjetnika ploa onoga kojemu ete pozvoniti puni nade. S druge strane, isti odvjetnik muku mui s time kako da ba vi doete ba k njemu, a ne konkurentu u susjednom ulazu. Vrlo esto nije u uredu, a kad doe, eka ga gomila nagomilanih upita, mailova, poziva koje treba uzvratiti; pola mu je spisa na raunalu u uredu a pola na laptopu i nema on vremena da poradi na vlastitoj promociji, pa nije ni udo to ste do njega doli samo vama znanim metodama. A stvar zapravo moe biti jednostavna: vama treba odvjetnik, a njemu treba klijent. I ako ga budete traili tamo gdje o njemu postoje podaci, vjerojatnost da pokucate ba na njegova vrata znaajno se poveava. E, toga su se dosjetili cure i deki iz osjekog startupa LegalTie koji, izgleda, stvaraju upravo takvo mjesto. Mladi Osjeani, lanovi tima Mirna Vlahovi, Dino Kurtagi, Mladen Risti, Mladen Banovi i Ivan Bosni, bave se razvijanjem ove ideje est mjeseci. O tome kako su poeli i dokle su stigli govorio nam je predstavnik tima Ivan Bosni. Kako je sve poelo? Odakle ideja? Jo negdje od osnovne kole vrtim se oko IT-a. Prvo rastavljeno raunalo 486 DX2, prvi instalirani Windowsi bili su mi Win 95. Iako sam kasnije otiao u smjeru ekonomije, i dalje mi je velika ljubav bio IT; uvijek sam rado itao o tome kako je neki softver nekome neto olakao ili ponudio nove i bolje naine rjeavanja starih problema. Taj moj entuzijazam i konstantno drobljenje o kojekakvim ERP sustavima i programima prelo je i na Mirnu, koja je prepoznala priliku i jedan dan dola sa idejom. Nakon toga smo sjeli i krenuli to razraivati. Par mjeseci kasnije nastao je LegalTie. emu slui LegalTie? LegalTie je moderan softver prilagoen odvjetnicima. Omoguuje efikasnije upravljanje odvjetnikim uredom te jednostavniju i bru interakciju s klijetima bilo s kojeg mjesta, bilo u koje vrijeme te bilo s kojeg ureaja. Tko e koristiti LegalTie? Korisnici su i odvjetnici i njihovi klijenti. I jedni i drugi registriraju se u sustav i prijavljuju na vlastito suelje. Me-

Ivan Bosni, zaduen za menadment, bio je na glavni sugovornik

utim, motiv dolaska je drugaiji - odvjetnik dolazi kako bi stekao sustav za upravljanje svojim uredom, koji e ga uiniti brim, efikasnijim i organiziranijim, a potencijalni klijenti dolaze kako bi pronali odvjetnika za sebe i stupili u kontakt s njime. to LegalTie ima, a konkurencija nema (i tko vam je, makar uvjetno, konkurencija)? Konkurentska prednost LegalTiea jest povezanost nekoliko funkcionalnosti - popisa odvjetnika, web sustava za upravljanje odvjetnikim uredom i sustava za interakciju odvjetnika i klijenta, to trenutano nitko ne nudi. Popis odvjetnika postoji na nekoliko portala u Hrvatskoj i drugim dravama, meutim prua samo ope podatke o odvjetnicima (ime i prezime, adresa, telefon) te ne nudi mogunost uspostave interakcije nakon pronalaska odvjetnika. Popis na LegalTieu bit e napredniji jer e razvrstavati odvjetnike po brojnim kriterijima. Osim toga, uspostava komunikacije mogua je u trenutku odabira odvjetnika. Vjerojatno najvanija prednost LegalTiea sastoji se u mogunosti pristupa cjelokupnom uredu bilo s kojeg mjesta bilo u koje vrijeme te bilo s kojeg ureaja, to znai da e odvjetnik svojim spisima, kalendaru, kontaktima i ostalim informacijama moi pristupiti bilo gdje. Takav softver u oblaku ne postoji u Hrvatskoj. Koliko je vremena prolo od prve ideje do sadanje faze? Prolo je otprilike est mjeseci. Od toga su dva, skoro tri mjeseca nekog organiziranog rada. Ostalo je otpalo na razne edukacije i sline aktivnosti koje nisu nuno bile vezane uz samu ideju. Na kakve ste tekoe nailazili tijekom razvoja i realizacije ideje? Budui da ni Mirna ni ja nismo neki hardcore programeri, prvi je izazov bio prepoznati i privui par takvih. Na svu sreu, na Osijek Software startup akademiji smo ih i nali. Nakon toga izazovi su se uglavnom javljali oko toga kojim putem krenuti i kako tu ideju tehniki izraditi. Da li ii open source rutom ili ipak razvijati u Microsoft okrue-

Softver e se isprva nuditi kao web aplikacija, a kasnije i kao aplikacija za tri najpopularnije mobilne platforme
42

kolovoz/rujan 2013. MREA

Savjet buduim startupima

Izaite to prije iz garae i ponite priati (pitchati) svoju ideju drugim ljudima. to prije to napravite, prije ete saznati ima li smisla to to radite. Takoer nije sramota pitati ni traiti pomo, tako da se nemojte ustruavati pitati one koji su uspjeni. Nakon toga fokus - i radite, radite, radite. Veliki dio razloga zato neki startupi ne uspijevaju kod nas jest nedostatak fokusa i manjak, tj. izostanak onog 0-24 rada na projektu.

mrea
nju; koji cloud - hibridni ili klasini; kako rijeiti problem sigurnosti sustava i sl. Kasnije se tek javio problem financija jer je tu nau zezanciju netko trebao i platiti. Tu su izazovi bili koji model naplate koristiti, kako skupiti poetni kapital i sl. Bilo je jo mnogo raznih pitanja i problema, ali imali smo sreu da smo manje-vie svagdje naili na otvorena vrata i dobili informacije koje su nam bile potrebne za donoenje odluka. Veliku je ulogu odigrala i udruga Osijek software city. Potpora koju smo dobili od njih stvarno je bila odlina i ba ono to nam je trebalo u tom trenutku. Otkud poetni kapital? Poetni kapital dolazi iz vlastitih izvora koje potpomau 3F (family, fools and friends). Takoer planiramo povui odreena sredstva iz raznih natjeaja za potpore mladima u zapoljavanju i pokretanju poduzetnikog pothvata. Kakva su vaa iskustva s coworking prostorom u BIOS-u? Iako nismo esto tamo, iskustva su za sada iznimno pozitivna; prostor je jako dobro ureen, uvjeti su super, ekipa jo bolja. Ve smo sklopili neka nova prijateljstva i dobili razne savjete i informacije. Takoer, imali smo prilike uti planove za budunost coworkinga i zasad sve to djeluje jako pozitivno i obeavajue. Na nama je, kao uostalom i na ostalim mladima poput nas, da tu priliku ugrabimo i maksimalno iskoristimo, jer izgovora je sve manje. Traite li ili jeste li ve nali kojeg investitora? Investitore nismo aktivno traili, ali je bilo par njihovih upita. Smatramo da smo jo uvijek premlad i zelen startup da bismo se oko toga brinuli i to traili. Trenutno smo fokusirani na razvoj proizvoda i otvaranje tvrtke vlastitim sredstvima. Kad se oekuje izlazak javno dostupne verzije softvera i na kojim sve platformama? Za izradu svojeg sustava koristimo Microsoftove tehnologije, esto ujemo komentare kako bi bilo bolje i povoljnije da smo na open sourceu. Ali prouavanjem navika svojih buduih klijenata zakljuili smo da je iz vie razloga Microsoft bolji i profesionalniji pristup. Naravno, Microsoft je irok pojam pa je bitno istaknuti da je rije o: C#, ASP. NET-u i MVC4 Frameworku. to se tie baze podataka, koristimo MS SQL s alatom Entity Framework. Za izradu korisnikog suelja koristimo kombinaciju HTML5, CSS3 i Java Scripta odnosno biblioteke jQuery. Cilj je objediniti sve navedeno u jedan optimalan sustav i postaviti ga u cloud. Za poetak sustav e biti dostupan na svim platformama putem weba, a kasnije u planu imamo i izradu aplikacija za tri najvee platforme (iOS, Android, Windows). Trenutno nemamo slubeni rok do kad trebamo izdati javno dostupnu verziju sustava. Ali definitivno imamo plan da prva alfa verzija sustava bude dostupna prvim korisnicima za testiranje krajem ove godine ili najkasnije u sijenju idue godine. Kako ete se odrati (ostvariti profit)?
Ivan Bosni student je ekonomije. Bio je dugogodinji lan internacionalne studentske neprofitne udruge, gdje je stekao iskustvo voenja i rada na brojnim projektima.U LegalTieu je trenutano zaduen za ekonomski dio posla, najvie prodaju i marketing. Mirna Vlahovi, studentica prava i ekonomije, idejna je zaetnica projekta, a zaduena je za pravnu komponentu projekta, odnosno analizu regulative vezane uz odvjetniku struku i uz osnivanje, funkcioniranje i financiranje tvrtke. Mirnapazi i da se rokovi potuju te da se stvarirade na vrijeme.Mladen Banovi, backend developer, vjetine programiranja usavrio je u Njemakoj, a drutvo mu pravi kolega s osjekog Elektrotehnikog fakulteta Mladen Risti, zaduen za vizualni identitet. Na backend razvoju radi i Dino Kurtagi, apsolvent raunarstva s bogatim iskustvom skupljenim na projektima u Izraelu, SAD-u i Slovakoj.

Cjenovna strategija zamiljena je kao mjesena pretplata na uslugu koja e se naplaivati odvjetnikim uredima, dok e klijentima usluga biti besplatna. Po naim proraunima trenutno ostvarujemo prijelomnu toku s oko 100 ureda, to smatramo da je itekako realan cilj. Na ovaj smo se model odluili promatrajui navike i rad odvjetnika i odvjetnikih ureda. Takoer, visina mjesene pretplate bit e slina onoj koju plaaju za recimo mobitel ili telefon, tako da nee predstavljati preveliko optereenje. Koji su planovi (kratkoroni, dugoroni)? Kratkoroni su planovi otvoriti firmu te, pokae li se da je mogue, zaposliti jo jednog odlinog developera. To je plan do kraja srpnja. Uz to, a i nakon toga, plan je raditi, raditi, i onda jo malo raditi. Svi imamo odreene uloge u timu i na njih se planiramo fokusirati. To konkretno znai predstavljanje ideje na natjecanjima i konferencijama, predstavljanje ideje te konstantna komunikacija s odvjetnikim uredima i komorom, voenje projekta, puno programiranja, poneto dizajna i slino. Sve to trebalo bi rezultirati nekom alfa verzijom pred kraj godine koju bi trebalo koristiti prvih dvadesetak odvjetnikih ureda u Hrvatskoj. Nakon toga, proe li sve zadovoljavajue, plan je poliranje proizvoda, njegova prodaja odvjetnikim uredima te pripreme za irenje na strano trite. Raunate li u nekoj fazi na izlazak na regionalno/ meunarodno trite? Kao to sam rekao, plan je da se, nakon to dovrimo LegalTie i dobijemo dio hrvatskoga trita, pripremimo za napad na strana trita. Ve sada imamo odreene ideje koje e to trite biti, ali nita jo nije 100% sigurno. Za sada smo identificirali par nama vrlo zanimljivih stranih trita na koja bismo rado uli, no treba priekati i vidjeti kako e se na njima situacija razvijati i to e budunost donijeti. MREA kolovoz/rujan 2013. 43

Aktualnosti Hotspot Croatia

Beino po obali
Ministarstvo turizma je s ciljem dodatnog podizanja konkurentnosti hrvatskog turizma i proirenja turistike ponude izdvojilo 1,5 milijuna kuna za hotspotove. Bez ovakve bi inicijative mnogi gradovi i opine vjerojatno sanjali Wi-Fi pristup Internetu za graane i turiste jo dugi niz godina
Kristijan Fabina vaavajui trendove sve veeg broja modernih putnika koji kao kljuni izvor informacija pri izboru i upoznavanju destinacija koriste internetsku komunikaciju, Ministarstvo turizma je 18. veljae 2013. objavilo javni poziv za dodjelu bespovratnih sredstava temeljem Programa poticanja slobodnog pristupa internetu u turistikim destinacijama u 2013. godini. Program se zove Hotspot Croatia te oznaava besplatni pristup Internetu. Podruja koja e biti pokrivena besplatnim internetom, a to e sufinancirati Ministarstvo turizma RH, iskljuivo su vanjske povrine na turistiki bitnim lokacijama - trgovi, rive i prostori blizu spomenika kulture te ostalih znamenitosti interesantnih turistima. Program se uvodi s ciljem dodatnog podizanja konkurentnosti hrvatskog turizma i proirenja turistike ponude. Ministarstvo je u tu svrhu ove godine izdvojilo ukupno 1,5 milijuna kuna. Na javni poziv mogle su se prijaviti iskljuivo jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave koje su imale namjeru u svojim gradovima i opinama na turistiki frekventnim

Slubeni hotspot portal Grada ibenika sa servisnim informacijama

otvorenim povrinama urediti mjesta besplatnog pristupa Internetu. Cilj je gostima od ove sezone omoguiti da putem svojih smartfona i tableta na licu mjesta saznaju sve to ih zanima o odabranoj destinaciji te svim sadrajima i zbivanjima u kojima mogu uivati tijekom svog boravka. Njihova intenzivnija internetska komunikacija trebala bi pridonijeti pojaanoj promociji Hrvatske, privlaenju novih gostiju i dalj-

njem jaanju e-marketinga ukupne turistike ponude. Pri odluci o dodjeli sredstava Ministarstvo turizma u obzir je uzimalo sljedee kriterije: broj ostvarenih turistikih noenja tijekom 2012. godine u jedinici lokalne samouprave, broj objekata ugostiteljske i druge turistike ponude na pojedinim predloenim hotspot lokacijama, financijski

Kriteriji odabira

Centar Grada Rijeke pokriven Wi-Fi mreom od 2006. godine

44

kolovoz/rujan 2013. MREA

udio drugih zainteresiranih subjekata javnog i privatnog sektora, sadanja faza realizacije uspostave hotspot lokacije (udio ve uloenih sredstava u ukupno potrebnim sredstvima). Prema pisanju Ministarstva turizma na natjeaj je pristiglo ukupno 111 zahtjeva, od kojih je odobreno njih 75, a temeljem kojih e se uspostaviti najmanje 269 pristupnih toaka na podruju cijele Hrvatske. Na kontinentu se oekuje uspostavljanje najmanje 25 pristupnih toaka, a na podruju primorskih upanija njih oko 244. S obzirom na najvei udio ostvarenih turistikih noenja tijekom prole godine i najvei broj pristiglih zahtjeva, najvie pristupnih toaka bit e uspostavljeno u Istarskoj i Primorsko-goranskoj upaniji. Istarska upanija s ukupno dobivenih preko pola milijuna kuna apsolutni je pobjednik ovog natjeaja, a sredstva e biti rasporeena na 40-ak gradova i opina. Projekt Istra Connect zbog zajednikog nastupa brojnih gradova ima najvie smisla od svih pristiglih prijava. Istarska e upanija tako od Ministarstva dobiti 402 tisue kuna za uspostavu 67 hotspot toaka, a posebno gradovi Medulin (28 tisua kuna), Pula (36 tisua kuna), Novigrad (30 tisua) te opine Brtonigla (20 tisua kuna), Gronjan (12 tisua kuna), Lupoglav (6 tisua kuna) i Graie (6 tisua kuna). Dubrovako-neretvanska upanija dobit e 82 tisue za 14 lokacija u upaniji, a Dubrovnik 40 tisua kuna za osam lokacija.

Upravni odjel za turizam Istarske upanije kao nositelj projekta i IRTA (Istarska razvojna turistika agencija) kao inicijator i koordinator ove su godine na natjeaj Ministarstva kandidirali 81 hotspot lokaciju unutar cijele Istarske upanije. Cilj je bio obuhvatiti sva ona mjesta i lokacije koje imaju turistike zajednice te jo neke od posebnog turistikog interesa. Meutim, Ministarstvo turizma dodijelilo je Istarskoj upaniji potporu za realizaciju 67 pristupnih toaka u 32 grada i opine Istarske upanije. S druge strane, odreeni je broj gradova i opina (Brtonigla, Gronjan, Graie, Lupoglav, Pula, Medulin i Novigrad) samostalno izaao na natjeaj i dobio potporu za odreeni broj pristupnih toaka. elja je upanije da i ovih spomenutih sedam gradova i opina, i po potrebi jo pokoji, u budunosti budu integrirani u cjeloviti projekt. Vezano uz financijski dio, Ministarstvo sukladno natjeaju financira 50% infrastrukture, a jedinice lokalne samouprave drugih 50%. Prema tome, Istarska je upanija na natjeaju dobila 402.000 kn i osigurat e samostalno dodatnih 402.000 kn za realizaciju projekta.

Nespremnost malih gradova

Veina manjih gradova i opina koji su novi u pristupu vlastitoj promociji putem modernih tehnologija prijavili su se na natjeaj pomalo nespremni, nedovoljno informirani, neiskusni u izradi projekata te povrni u pristupu i odabiru tehnologija koje e iduih godina biti osnova u pruanju otvorenog pristupa Internetu gostima, kao i raznih drugih promotivnih servisa. S obzirom na kratak rok pripreme projekata, najsigurniji je pristup bio pronai tvrtku-partnera koja e pripremiti projekt, rjeenje i ponudu, na temelju ega e se traiti sredstva od Ministarstva, pa su se tako u brojnim rjeenjima nale razliite tehnologije od kojih neke imaju, a neke ba i nemaju smisla na duge staze. Meutim, neki su ipak odluili smanjiti projektni opseg pa napraviti posao kako treba s raspoloivim budetom, ali i zato to su u inicijalnom planu financijski premaili svoje mogunosti. Naime, nakon to se mrea izgradi, netko je treba i odravati i biti na raspolaganju u sluaju intervencija ili moguih proirenja.

Projektni cilj

Slubeni zatitni znak nacionalnog programa Hotspot Croatia - obavezan na svim lokacijama koje su u sklopu programa pokrivene besplatnim beinim pristupom Internetu
poslovanja, obrazovanja i privlaenja gostiju. Beini grad prepoznat je kao strateki ulog u ljude u gradu pa je naglasak stavljen na uvoenje novih tehnologija u svakodnevni rad i ivot. Gradska beina mrea spada u jo jedno u nizu nastojanja Grada za revitalizacijom stare gradske jezgre. Uspostavom beine mree na tom podruju uvelike doprinose zadravanju graana i turista. Na postojeih 10 pristupnih toaka u staroj gradskoj jezgri ibenik je na natjeaju dobio 44.000 kuna za dodatnih 10 pristupnih toaka. Turistima je izuzetno jednostavno doi do informacija o gradu, a to im omoguava hotspot portal koji osim karte grada daje sve kljune servisne informacije, brojeve telefona, lokacije raznih ustanova, turistike zanimljivosti i mnotvo drugih informacija. kova trebale su biti uspostavljene i operabilne poetkom lipnja. To bi i imalo smisla da su rezultati natjeaja stigli najkasnije do sredine travnja, a ne krajem svibnja. Tada bi se gradovi bili stigli dogovoriti s izvoaima radova, naruiti opremu koja bi stigla unutar dva do tri tjedna ako nije odmah raspoloiva, a zatim i ostaviti neto vremena za viziranje lokacija, instalaciju, putanje u rad i testiranje. Tada bi realno poetak lipnja imao smisla prije prvih valova turista. Meutim, rezultati natjeaja objavljeni su krajem svibnja, a rok za putanje u rad produen je na poetak srpnja. Situacija je i dalje loa jer je rok opet kratak i nerealan, a turistika je sezona ve poela. Neki su gradovi ve instalirali pristupne ureaje pa sada ekaju povrat sredstava. No to je s ostalima, koje taj posao tek eka? Kako e izgledati instalacije Wi-Fi hotspotova u gradovima punim turista? Skakanje po krovovima, razvlaenje bakra, buenje fasada starogradskih jezgri i ostale popratne aktivnosti nee biti na oduevljenje gostima. Dodue i mnogi od njih podnijet e svakakve prizore za besplatan pristup Internetu. 45

Kikiriki za pionire

Dok je besplatni beini internet u europskim gradovima normalna stvar ve cijelo desetljee, a u Hrvatskoj istodobno znanstvena fantastika, neki su se nai gradovi ipak jo prije nekoliko godina odvaili, napravili iskorak te potvrdili da slijede urbane trendove investicijom u gradsku Wi-Fi mreu. Tako je Grad Rijeka, koji je jo 2006. godine krenuo u realizaciju projekta, na natjeaju dobio tek skromnih 20ak tisua kuna, a Grad Varadin 12.000 kuna, s ime, kau, moda uspiju pokriti trokove elektrine energije. U tom iznosu prostora za proirenje mree jednostavno nema. U svakom sluaju, svi koji su dobili sredstva putem ovog natjeaja odabrane e lokacije morati oznaiti posebnim grafikim znakom. Tako e se domai i strani turisti bilo kada moi informirati o lokacijama na kojima je mogue besplatno pristupiti Internetu tijekom svog boravka u Hrvatskoj.

Prilikom prvog povezivanja korisnici mree pristupat e zadanoj poetnoj stranici, web portalu http://www.istra.hr, koji e ih na vie jezika informirati o mogunostima mree, dati im potrebne naputke i druge servisne informacije, ali i pristup uslugama iz portfelja IRTA-e te pristup Internetu. Osim pristupa portalu, cilj je usmjeriti korisnike na koritenje lokacijskih usluga i naravno, sukladno strategiji pozicioniranja Istre na drutvenim mreama, omoguiti im da dijele informacije (statuse, lokacije, fotografije) sa svojim prijateljima u trenutku samog doivljaja u destinaciji. Odreena su predvianja da e tijekom ove ili sljedee godine pristup Internetu putem mobilnih platformi premaiti onaj putem fiksnih raunala. Velike brojke koje se pritom generiraju ine spoj mobilnih platformi i drutvenih mrea monim posrednikom za direktnu, besplatnu i - to je najvanije - autentinu promociju. Unatrag nekoliko godina i Grad ibenik shvatio je korist od investiranja u beinu tehnologiju kao daleku i iroku komunikaciju. Tako su ostali u utrci irenja

Optimistini rokovi

Ministarstvo turizma zahtjeve za sufinanciranje zaprimalo je do 15. oujka 2013. godine, a kako bi nadolazeu sezonu doekali to spremniji, pojedine kandidirane hostspot lokacije koje e Ministarstvo sufinancirati s iznosima i do 50% opravdanih tro-

MREA kolovoz/rujan 2013.

mrea na terenu Intervju mjeseca Bojan Antolovi, voditelj Odjela za istraivanje i

Foto: Oleg Matruko

46

kolovoz/rujan 2013. MREA

razvoj, Omega software

Alfa i omega
istraivanja i B razvoja
Zvonko Pavi i Oleg Matruko

Omega software u svoj Odjel za istraivanje i razvoj ulae do 15% ukupnog godinjeg prihoda. Razvili su vlastite platforme, programske jezike, rjeenja i aplikacije na kojima temelje svoj poslovni uspjeh. Nadareni programer Bojan Antolovi neosporni je lider tog tima

ojan Antolovi voditelj je istraivanja i razvoja u tvrtki Omega software d.o.o. i, kako sm kae, neprestano trai bolje metode razvoja i implementacije softverskih rjeenja. U 20 godina programerskog iskustva proao je put od strojnog jezika na Komodorcu i programskih prekida u DOSu, preko optimizacije rezanja materijala i razvoja MMORPG-a, do izrade sloenih ERP sustava i razvojnih platformi. Bojan je zavrio MIOC i raunarstvo na FER-u. Tijekom kolovanja osvojio je niz medalja na meunarodnim natjecanjima iz matematike i informatike. Prirodni je nastavak toga dugogodinja suradnja s Hrvatskim savezom informatiara na pripremi domaih i meunarodnih informatikih natjecanja. Od profesionalnih interesa posebnu panju posveuje algoritmima i metodologijama razvoja softvera, a slobodno vrijeme esto iskoristi za vonju biciklom. Voa je Omegina Odjela za istraivanje i razvoj. Moemo li tvrtku Omega software s pravom nazvati tvrtkom hrvatskih informatikih olimpijaca? Ima vas dosta, od osnivaa tvrtke do vas. Kako ste vi doli u Omegu? Da, dosta nas je. Na informatikim olimpijadama sudjelovali smo Saa Stubli, Davor Prugoveki i ja; nekoliko djelatnika koji su kasnije pokrenuli vlastite tvrtke - Davor Lovri, Stjepan aji i Boris Pavii, koji je neto kasnije otiao raditi u Google. Kao tvrtka podupiremo informatika natjecanja u Hrvatskoj suradnjom s HSIN-om, sudjelujemo u izradi zadataka, i to ne samo zato to to volimo raditi, ve tako dolazimo i do novih ljudi koje zapoljavamo. lan R&D odjela Davor Prugoveki 2011. je godine vodio tim hrvatskih informatiara na meunarodno natjecanje u Tajlandu, gdje su postigli izniman uspjeh. Od 80 zemalja, samo su Kina, SAD i Tajvan bili ispred Hrvatske. to se mene tie, ja sam prije radio u tvrtki Ultitech. Bio je to startup koji smo osnovali nas nekoliko prijatelja. Razvijali smo rjeenja koja su nas osobno zanimala. Nakon nekoliko godina, kad smo utrostruili broj zaposlenih, spojili smo se s Omegom.

Glavninu poslova ostvarujemo u enterprise sektoru, dakle velikim kompanijama i organizacijama iz privatnog i javnog sektora

Od manufakture do cjelovitih IT rjeenja

Recite nam par rijei o Omegi - koliko vas ima, ime se bavite? Omega Software ima 39 zaposlenih, preteno programera i konzultanata. Glavne su nam djelatnosti proizvodnja vlastitog softvera MREA kolovoz/rujan 2013. 47

mrea na terenu Intervju mjeseca Bojan Antolovi, voditelj Odjela za istraivanje i

mentacije izmeu Grada Zagreba i njegovih organizacija, od kojih je najvea Zagrebaki holding, te real-time izvjetavanje o nepravilnostima izravno s terena koritenjem aplikacije za smartfone. Drugi je primjer specifinih poslovnih rjeenja naa dugogodinja suradnja s Hakomom na ostvarivanju njihove dugorone strategije da postanu prva hrvatska e-agencija. Izradili smo niz rjeenja vezanih za njihovo poslovanje, ukljuujui izdavanje dozvola za koritenje radiofrekvencijskog spektra, upravljanje albama korisnika te upravljanje brojevima i adresama telekom operatera. Daleko u informatizaciji poslovanja doguralo je i Ministarstvo zatite okolia i prirode, kojemu smo razvili cjelovito rjeenje za upravljanje strogo zatienim i zatienim vrstama te njihovim prekograninim prometom, a prema zahtjevima svjetske konvencije CITES, koju trenutno potpisuje 175 zemalja. core na Rhetosu je napravljena i Pismohrana. Implementirali smo je, primjerice, u Agenciji za lijekove i medicinske proizvode te ViO podrunici Zagrebakog holdinga. Omega software danas u ovaj odjel ulae od 10 do 15 posto ukupnog prihoda.

Organizacija odjela
Kako ste organizirali svoj odjel? S kojim se izazovima odjel za istraivanje i razvoj susree i kako se s njima nosite? Na projektima orijentiranim na razvoj softvera prakticiramo SCRUM za poveanje fokusa tima te Kanban plou kao jednostavno i efikasno rjeenje za koordinaciju developera i zadataka. Obje bih metodologije preporuio svakom developerskom timu. Dodatno koristimo code review ili pair programming; dovoljno nam je da developer primijeni jednu od tih praksi za poveanje kvalitete izvornog koda. Te prakse imaju i vrlo korisnu nuspojavu, a to je mentorstvo i irenje znanja u timu koje se njima potie. to se tie izazova s kojima se susreemo, izdvojio bih fokus na dugoroni razvoj, to je upravo jedan od razloga zato smo izdvojeni kao zaseban odjel. Dok veina developera u tvrtki ima fokus na aktualne komercijalne prilike i (uvijek hitne) potrebe korisnika, R&D se fokusira na dugorone ciljeve. Iako sudjelujemo kao interna podrka na nekim komercijalnim projektima, kontinuirano trebamo ulagati velik trud i disciplinu da razlikujemo hitne ciljeve od vanijih ciljeva te se posvetimo dugorono vanijima, makar ponekad na tetu kratkorone dobiti. Drugi izazov koji treba istaknuti jest predvianje dugoronih potreba trita i same tvrtke, kako s poslovne strane tako i s tehnoloke. Kako bismo bolje predvidjeli poslov-

i usluge implementacije ICT rjeenja. Glavninu poslova ostvarujemo u enterprise sektoru, dakle velikim kompanijama i organizacijama iz privatnog i preteno javnog sektora. to se tie softvera, rije je o irem spektru proizvoda; najjai nam je proizvod Centrix, na kojem se baziraju rjeenja za upravljanje uredskim poslovanjem sukladno zakonskoj regulativi. Drugi su nam segment poslovanja razne implementacije tehnologija za upravljanje procesima, vezane vie za privatni sektor, najvie u tvrtkama koje se bave veleprodajom i distribucijom roba. Tu imamo svoje ERP rjeenje - Imperios. Ta dva programa, Centrix i Imperios, dva su temelja, dvije platforme na kojima implementiramo veinu svojih poslovnih rjeenja. Recimo to ovako: kad promatramo pojedinu implementaciju, najee je rije o instalaciji nekog od tih naih glavnih proizvoda, a ostalo su razne prilagodbe, specifini poslovni procesi i tome slino. Na primjer, mobilnu aplikaciju Moj Zagreb, za Grad Zagreb, napravili smo kao alat za komunikaciju izmeu graana i Grada Zagreba (G2C i C2G) za upravljanje nedostacima i nepravilnostima u Gradu Zagrebu. To je proirenje naeg ranijeg rjeenja e-Redar za ukidanje papirnate doku-

Kad ste osnovali odjel za istraivanje i razvoj i zato? Odjel pod dananjim nazivom postoji od poetka 2011. Godine, no poetkom 2008. godine osnovali smo odjel koji smo tada zvali Core Development, a glavna mu je funkcija bila osmiljavanje tzv. core softverskih proizvoda - proizvoda koji nisu specifini za pojedinog klijenta, ve se mogu primijeniti i na drugim mjestima. Taj je odjel onda evoluirao u ono to sad zovemo istraivanje i razvoj. Danas se manje bavimo novim samostalnim proizvodima, a viDok veina developera e razvojem platforme koja slui kao nosa drugih tehnou tvrtki ima fokus na logija koje nudimo. Trenutno aktualne komercijalne najzanimljiviji i najvei projekt Odjela za istraivanje i razvoj prilike i uvijek hitne zove se Rhetos. Rije je o platformi za razvoj poslovnih aplipotrebe korisnika, R&D se kacija - ve ih imamo desetak. Od proizvoda koje mi nazivamo fokusira na dugorone ciljeve

Najvaniji Omegini poizvodi

Rhetos Rhetos je platforma koja se temelji na principima specifinih domenskih jezika koja smanjuje sloenost izrade poslovnih rjeenja te uvodi model konzistentnosti u aktivnostima koje su omoguene na platformi. Potreba za kreiranjem vlastitog specifinog domenskog jezika, a potom i razvoj mogunosti koje takav pristup omoguuje, stvorena je iz uobiajenih problema s kojima se razvojni tim susree tijekom ivotnog ciklusa razvoja proizvoda: Upravljanje ivotnim ciklusom osnovna je potreba bila smanjivanje dugoronog odravanja rjeenja, kako zbog izmjena u domeni rjeavanja problema izvornog koda, tako i da se omogui bolja kvaliteta izvornog koda, odnosno kvalitetnija programska rjeenja. Upravljanje promjenama - uporabom plaftorme znaajno se utjee na brzinu kojom se platforma moe nadograivati ili mijenjati; ono za to je nekada bilo potrebno nekoliko dana ili tjedana uporabom ovakvog pristupa moe se svesti na minute ili sate. Osigurana je i konzistentnost dogaanja: jednom napisani ispravni kd radi i dalje, bez obzira na ostale promjene. Upravljanje sloenim rjeenjima daljnjim razvojem rjeenja neminovno se dolazi do poveanog broja poslovnih modula i rjeenja, to uslonjava razvoj. Rhetos omoguava zajednike elemente, ali i unosi kvalitativnu promjenu koja otvara prostor za razvoj sa smanjenim trokovima Centrix Centrix je sinonim za informatizirano uredsko poslovanje u tijelima javne uprave. Prua informatiku podrku upravljanju dokumentima, obradi predmeta te upravljanju i kontroli poslovnih procesa, a sukladan je specifikaciji standardnog projekta elektronikog uredskog poslovanja (SPEUP) Sredinjeg dravnog ureda za e-Hrvatsku. Prepoznatu poslovnu korist i kvalitetu Centrix rjeenja potvruju Certifikat za poslovnu izvrsnost Izvorno hrvatsko od Hrvatske gospodarske komore i nekoliko tisua slubenika u tridesetak tijela dravne uprave, lokalne samouprave i javnih poduzea. Omega je u suradnji s Institutom Ruer Bokovi razvila modul za elektroniku razmjenu dokumenata i informacija u uredskom poslovanju kao nadogradnju Centrixa. Dugoroni je cilj postupna zamjena papirnate distribucije sigurnom i

48

kolovoz/rujan 2013. MREA

razvoj, Omega software

ne potrebe, blisko suraujemo s prodajom i upravom. Osim toga, trudimo se da budemo stalno ukljueni u aktualna zbivanja na tritu vezano za poslovnu domenu koju pokrivamo. Na primjer, pratimo razvoj standarda i specifikacija vezanih za dravnu upravu, s Institutom Ruer Bokovi suraivali smo na istraivakom projektu elektronike razmjene dokumenata, a nedavno smo sudjelovali na DLM forumu u Dublinu sa svojim rjeenjem veznim za standardizaciju upravljanja elektronikim zapisima. S tehnoloke strane, dugorone potrebe pokrivamo stalnim praenjem i primjenom novih tehnologija, a pri izradi softverskih rjeenja unutar R&D-a bitna nam je mogunost naknadne prilagodbe i specijalizacije tih rjeenja. Zbog toga esto koristimo sloenija tehnoloka rjeenja kao to su inversion of control alati ili deklarativno programiranje. Primjer je toga i jedan inovativan pristup dizajnu softvera koji smo nazvali feature-outside design. Taj nam pristup omoguuje da smanjimo kompleksnost svojih aplikacija time to uklanjamo meuovisnosti pojedinih komponenata, ime spreavamo preveliko poveanje kompleksnosti stalnim dodavanjem novih poslovnih funkcija u aplikaciju. Kako je tekao razvoj Omeginih razvojnih platformi? Drugim rijeima, to je prethodilo platformama na kojima danas radite? Omega software u poetku je koristila Visual Basic za razvoj poslovnih aplikacija. Dolaskom .NET-a i C#-a preli smo na novije tehnologije i razvili vlastiti framework Imperios. NET, koji je znaajno pojednostavio izradu tipinih poslovnih aplikacija. Na njemu smo potom izradili dvadesetak core poslovnih modula, kao temelj ERP sustava, te puno vie custom rjeenja. Nova platforma Rhetos, takoer temeljena na .NET tehnologijama, nastala je nedavno kao odgovor na potrebu za jeftinijim i kvalitetnijim odravanjem, daljnjim razvojem postojeih sustava i upravljanjem prilagodbama specifinim za pojedine klijente.

Vlastita platforma, vlastiti jezik

Rhetos smatramo svjetskim proizvodom i s njim emo ii i globalno. To se rjeenje bazira na DSL-u (Domain Specific Language) -

programskom jeziku u kojem se razvijaju rjeenja specifina za odreeno poslovno podruje, domenu. Poseban programski jezik razvili smo kao odgovor na probleme koje smo naili pri implementaciji poslovnih aplikacija. Naime, rije je o sloenosti softvera koji se koristi u enterprise segmentu poslovanja, prije svega u ERP i ECM aplikacijama. To je softver koji ima velik broj standardiziranih funkcionalnosti koje, kad se ponu primjenjivati, dovedu do komplikacija. E, tu uskaemo mi i sve to pojednostavljujemo. Svaku funkcionalnost definiramo kao samostalnu i pazimo da ne poveava sloenost cijelog sustava. Pritom koristimo C# i SQL, a na je DSL vii nivo koji dolazi iznad ta dva programska jezika. Svojim vlastitim programskim jezikom poveali smo kvalitetu programiranja. DSL smo ponudili i PMF-u, studentima kao opciju za seminarske radove. to se tie usporedive konkurencije, toga ima vrlo malo,

a oni koji se bave time pokuali su napraviti univerzalni DSL jezik, koji bi mogao napraviti sve. Mislim da je to pogrean pristup. Mi smo se fokusirali na DSL koji je usmjeren rjeavanju jednog problema - kompleksnosti koja nastaje svakodnevnom uporabom standardnih poslovnih aplikacija, recimo u ERP segmentu ili u primjeni poslovnih aplikacija u javnom sektoru. Rije je o programskom jeziku koji omoguuje definiranje funkcionalnosti kroz tzv. plug-inove, koji se izrauju prema potrebama projekata na kojima Omega trenutno radi. Trenutno jo radimo i na neemu to smo nazvali MoReqDSL, alatu koji je usklaen s meunarodnim standardima i koji slui za upravljanje elektronikim zapisima. Rije je zapravo o proirenju naeg DSL-a i Rhetosa, a slui za opisivanje stvari sukladnih s MoReqom. Sljedei je korak uskladiti i nae rjeenje Pismohrana s MoReqom te s njom otii i na evropsko trite.

standardiziranom elektronikom razmjenom dokumenata, uz znaajno poveanje uinkovitosti uredskog poslovanja. Dodatna je karakteristika Centrixa orijentacija na graane. Implementiran je niz rjeenja za web i mobilne ureaje koja pokrivaju predavanje zahtjeva, izdavanje potvrda, dozvola, subvencija i druge specifine poslovne procese. Pismohrana Pismohrana omoguuje organizacijama elektroniko upravljanje evidencijom registraturnog i arhivskog gradiva sukladno zakonskoj regulativi (Uredba o

uredskom poslovanju i SPEUP), internim pravilnicima te praksama struke (meunarodna norma ISAD(G)). Ovime se pojednostavljuje obavljanje poslovnih procesa vezanih uz gradivo te osigurava kvalitetniji nadzor nad gradivom. Omegino rjeenje pokriva opu poslovnu funkcionalnost za procese u pismohrani te ini platformu koja omoguuje dodatne prilagodbe specifinim potrebama pojedinih korisnika. Poseban je trud posveen prilagodljivosti i dugoronoj odrivosti tog softverskog rjeenja. Osim osnovnih procesa, potrebno je istaknuti integraciju s drugim sustavima, kao to su preuzimanje

podataka iz sustava za uredsko poslovanje (Centrix i mnogi drugi), izvoz zbirne evidencije za potrebe predaje u nadleni arhiv te posebno podrka za koritenje barkod i RFID itaa u vie kljunih poslovnih procesa. Imperios Imperios je ERP sustav, izraen da se pokrije prepoznata potreba da korisnici sve manje trebaju gotovi softver iz kutije, a sve vie prilagoena rjeenja. Rezultat je viegodinjeg razvoja i pokriva irok raspon poslovnih rjeenja - od standardnih ERP rjeenja koja pokrivaju robno-

materijalno-skladino poslovanje, raunovodstvo i financije te osnovno upravljanje ljudskim resursima, do nekoliko desetaka potpuno specifinih rjeenja nastalih nad kompleksnim poslovnim potrebama pojedinih korisnika. Od vie stotina prilagodbi treba izdvojiti neke koje doaravaju irinu poslovnog iskustva koje Omega ima: sustavi za operativno upravljanje komunalnim poduzeem (upravljanje odvozom otpada, upravljanje voznim parkom, upravljanje posudama na terenu), sustavi za praenje procjene nekretnina i upravljanje nekretninama te billing sustavi za masovno fakturiranje usluga.

MREA kolovoz/rujan 2013.

49

mrea na terenu Intervju mjeseca Bojan Antolovi

Kako je uprava definirala ciljeve R&D odjela do kraja ove godine, a kako u nekom srednjem i dugoronom planu? Gledano kratkorono, cilj nam je daljnje unapreivanje platforme Rhetos, gdje je najznaajnija novost alat koji sam upravo spomenuo - MoReqDSL, koji e, kad s njim poveemo Pismohranu, proiriti trita za taj na proizvod. Paralelno s time eksperimentiramo i sa SaaS Pismohranom, ime bismo mogli pokriti long-tail manjih korisnika. to se tie naih usluga, moj je stav da Omega treba pojaati svoju prisutnost kao autoritet u podruju poslovnih rjeenja i prodavati vie svoj knowhow, a u manjoj mjeri proizvode. to se tie dugoronijih ciljeva, imamo neke strateke smjernice prema kojima je glavni cilj komercijalizacija Rhetosa. To emo prvo ponuditi kao open source rjeenje kako bismo poveali bazu developera koji e raditi na platformi. irenje Rhetosa na taj nain bilo bi oblik marketinga, a zaraivali bismo putem partnerskih odnosa s ozbiljnim tvrtkama koje bi od nas kupovale razna proirenja i konzultantske usluge.

Rhetos smatramo svjetskim proizvodom i s njim emo ii i globalno. To se rjeenje bazira na Domain Specific Language - programskom jeziku u kojem se razvijaju rjeenja specifina za odreeno poslovno podruje, domenu
vatski savez informatiara, koji provodi razne programerske edukacije i natjecanja. Najtalentiraniji programeri koji su se u posljednja dva desetljea pojavili u naoj zemlji proli su kroz HSIN. Omega je partner HSIN-a i svake godine radimo na zadacima koji se koriste za pripreme ljudi koji idu na informatike olimpijade. i druga rjeenja za obradu podataka, no jo ih nismo razvijali u smislu onoga to se najee smatra Big Data tehnologijama. to se tie mobilnih tehnologija, ve sam naveo na primjer - MojZagreb - mali projekt, koristan svim graanima grada Zagreba: prijave komunalnih nepravilnosti real time putem web i mobilnih aplikacija. I za kraj, kako gledate na trite IT usluga u Hrvatskoj - to su tu glavni trendovi, a to prepreke, te kako Omegu vidite u svemu tome? Informatike tvrtke koje se bave uslugama u naoj zemlji bave se time jednim od dva pristupa: ili implementiraju popularna strana rjeenja ili su fokusirane na razvoj manjih off-the-shelf proizvoda ili SaaS rjeenja. Omega je nala dobru niu izmeu te dvije krajnosti - nai korisnici dobivaju bitno jeftinija rjeenja (iz naeg vlastitog razvoja) u odnosu na velike strane igrae, a istovremeno rjeenja posebno prilagoavamo specifinim poslovnim procesima svakog korisnika. Konkurentnost stranim rjeenjima moe se postii jaim fokusom: uzeti manji opseg, ali napraviti najbolje rjeenje na svijetu u tom uem segmentu. Bez obzira na pad poslovanja u privatnom sektoru, IDC-ovo istraivanje pokazalo je da smo meu prvih pet isporuitelja ERP rjeenja (SAP, Microsoft, IN2, PIS, Omega) u Hrvatskoj.

Par rijei o programiranju

Kako vi kao Omegin Bill Gates intervjuirate nove ljude koji dolaze k vama programirati? Pa sad, iako kandidati moraju proi kroz jako opseno testiranje pri zapoljavanju, mogu rei da osobno ne volim ta ispitivanja. Meni je glavna briga ve na razgovoru pokuati ustanoviti koliko e nam novi programer pomoi i koliko bi eventualno mogao biti tetan. Problem je s razvojem softvera to se uvijek stvaraju bugovi i lo dizajn, a to puno kota. Zato nastojim ustanoviti kako se bore s bugovima, koje metode koriste, kako piu kd, kako testiraju. Tu je najvanija ta unutranja motivacija - to je ono to je tu najvanije ustanoviti. U samoj proizvodnji ili nam dva developera rade za istim raunalom ili rade jedan za drugim i dorauju kd. Tako se kontrolira kvaliteta koda i dijeli znanje. to je najvanije kod uenja programiranja? Izaberite jedan programski jezik na kojem elite nauiti programirati. Preporuio bih Python jer koristi neke dobre principe, jednostavan je za uenje, moan je i tjera korisnika na pisanje elegantnog koda. Za poslovni svijet glavni su Java i C# te SQL. Uenicima i studentima koji se ozbiljnije ele baviti programiranjem predlaem takoer da prate Hr50

Opi pogled u IT
Komentirajte nam globalne informatike trendove: to vi mislite o tome i kako se Omega pozicionira po pitanju clouda, big data, mobilea, virtualizacije itd? O cloudu se ve puno toga reklo; najvea je zapreka povjerenje veih klijenata, a za male je korisnike to uspjean pristup u formi raznih software-as-a-service rjeenja. Mi s cloudom mislimo ozbiljno, no tek u nekom srednjoronom planu razvoja poslovanja. Na proizvod FIP (Fax Integration Point) ima mogunost prilagodbe kao cloud rjeenje, a interno u firmi svi su nam serveri virtualizirani. Ipak, tvrdim da u javnom sektoru, prije svega zbog problema sa zatitom podataka, jo neko vrijeme neemo vidjeti pravi cloud, a ni sve vee tvrtke koje si mogu priutiti vlastitu IT infrastrukturu nee uriti u cloud. Big Data je takoer trend o kojem se ne moe previe govoriti u smislu nekih skorih ozbiljnijih implementacija u Hrvatskoj. Mi imamo vlastita BI rjeenja

kolovoz/rujan 2013. MREA

tema broja

Ilustracija: HRVOJE BREKALO

52

kolovoz/rujan 2013. MREA

Nedavni miniskandali oko prislukivanja internetskih korisnika od amerike tajne slube NSA ponovno su pokrenuli pitanje koliko smo na Internetu sigurni i koliko se moemo sakriti od znatieljnih oiju ako to elimo. Zato bi netko u ovo drutveno doba hto biti to je mogue anonimniji? Jednostavno to vie informacija o sebi dijelite naokolo bez razmiljanja, izlaete se veim rizicima: financijskim, reputacijskim i raznim drugim. Situacija nije osobito ohrabrujua no uz malo opreza, discipline, koritenja zdravog razuma i odreenih korektivnih akcija mogue je drati stvari pod kontrolom

Tragovi koji proganjaju

Pie: TONI DRABIK

MREA kolovoz/rujan 2013.

53

tema broja Anonimnost i sigurnost na Internetu

Uvod

nonimnost na Internetu tema je koja je uvijek izuzetno aktualna, no posebno se aktualizirala u posljednjih mjesecdva. Poetkom lipnja u SAD-u su izbila dva pijunska skandala u kojima je otkriveno da je sigurnosna agencija NSA (National Security Agency) prikupljala podatke o aktivnostima amerikih i stranih graana na Internetu i putem mobilnih mrea. NSA i aktualna amerika administracija trenutno su izloeni bijesu javnosti zbog upitne legalnosti prikupljanja ovih informacija, a javno mnijenje ne tedi ni velike amerike internetske tvrtke i telekome koji su agenciji omoguili jednostavniji pristup i time lake analiziranje prikupljenih podataka. U detalje ove prie neemo, tim vie to vjerujemo da ete o njoj imati prilike itati na stranicama Mree iz pera naih kolumnista. Mat Honan, Wiredov autor, iz prve je ruke saznao koliko tete moe nanijeti nedovoljna opreznost na Internetu Recimo tek da je za agenciju dodatna neugodnost injenica da je subjektima koji ih ele upotrijebiti u iste osobnih napada na bive prijatelje, ljubavove aktivnosti u javnost iznio niskopozici- svrhe. nike ili poslovne partnere izvedene upraPrevelika koliina izloenih podataka vo ovih kanalima. to je jo gore, zahvaonirani sistemski administrator u tvrtki Booz Allen Hamilton, kojoj NSA outsourcea otvara razne mogunosti prevara i zlo- ljujui meusobnoj povezanosti raznih upotreba kojih treba biti svjestan. Ako internetskih servisa koje koristimo, netko dio svojih poslova. injenica da je obian IT tehniar u po- je sistemski administrator u NSA-u imao zlonamjeran moe uz relativno malo trusjedu detaljnih informacija o klasificira- pristup informacijama o povjerljivim pro- da unijeti ogroman nered u va virtualni nom programu nadziranja u najmanju je gramima (iako vjerojatno ne i informaci- svijet. ruku zabrinjavajua i mnoge je navela da jama prikupljenima kroz njih), to mislite Taj zlonamjernik moe biti netko iz vase s pravom zapitaju kome su zapravo nji- do kakvih podataka moe doi tehniar u e blizine - ljudi s kojima ste se zakvaivaoj banci? Sistemski administrator kod li privatno ili poslovno, bive ljubavnice, hovi podaci dostupni. vaeg mobilnog operatera? Ili djelatnik poslovni partneri ili lanovi obitelji koji Ne brinite se o NSA-u sigurnosne slube u internetskom duanu vas bilo iz kojeg razloga ele ocrniti na InAko ste na sve ovo odmahnuli rukom uz u kojem drite broj svoje kreditne kartice ternetu ili vam nanijeti tetu. S druge strapomisao ja ionako nisam zanimljiv taj- i popis svih filmova i knjiga koje ste ikad ne, moe biti rije o nekom kriminalcu iz nim slubama i nita ne krijem, zato bih kupili? Ukrajine ili Nigerije koji uope ne zna tko poduzimao korake za sakrivanjem svojih Policijska i sudska praksa poznaju mno- ste vi, ali se zato eli doepati broja vae aktivnosti?, djelomino ste u pravu. Vei- gobrojne sluajeve krae identiteta ili kreditne kartice. na nas zaista nije posebno zanimljva teta koja vam moe biti nanesena agencijama raznih vlada i ovakvim uslijed nedovoljne brige o sigurnosti i pijunskim programima moemo prizametanju tragova na Internetu razligovarati tek na etikoj ili filozofskoj itog je tipa - od toga da netko u vae Smanjimo doivljaj razini. ime pone haraiti i pisati gluposti po Osim toga, ako NSA odlui da ste drutvenim mreama, preko toga da Pratite li upute iznesene na stranicama im zanimljivi, njihove mogunosti vaa ena sazna da imate ljubavnicu koje slijede, va digitalni ivot postat e nadzora vjerojatno nadmauju sve (ili obrnuto) ili va ef da traite poznatno sigurniji, a obitavanje na drutvenim mjere koje vi moete poduzeti da se sao, pa do gubitka vaih podataka, mreama zatienije. od njih zatitite. krae identiteta i izravne financijske Ipak, priznajte da bi stvari bile jednostavnije No ova situacija ima i svoje nalije tete. kad ne biste imali toliko accounta. Trebaju - danas podatke o korisnicima Interli vam zaista, uz accounte na Facebooku neta ne prikupljaju samo tajne sluOd Applea preko Amazona i LinkedInu, jo i Twitter, Instagram, be nego i razne korporacije i druge Uzmite, primjerice, sluaj WiredoPinterest, Path, Yahoovi servisi i sto drugih institucije, uglavnom s namjerom da va novinara Mata Honana. Prolog stvari? Ako je odgovor ne, razmislite na tim podacima na neki nain zaljeta u, kako sm kae, manje od sat o tome da prorijedite popis servisa koje rade, bilo koristei ih za optimiziravremena, hakeri su ovladali njegovim nje svojih marketinkih i prodajnih koristite i time si znaajno olakate ivot. korisnikim raunima na Appleovu strategija, bilo prodajui ih drugim iCloudu, Googleu i Twitteru, iskoristi54

kolovoz/rujan 2013. MREA

(izvor slike: about.me)

1 5 zapovijedi internetske anonimnosti i sigurnosti

li uslugu Find My Phone da 1. Ne koristite istu lozinku na bitnim servisima bi obrisali sadraj njegova 2. Imajte backup svega, uvijek iPhonea, iPada i MacBooka (izmeu ostalog, izgubio 3. Koristite antivirusni program i vatrozid je sve fotografije svoje jednogodinje keri), obrisali 4. Nadograujte softver redovito account na Googleu i isko5. Ne povezujte meusobno servise ako za tim nema prijeke potrebe ristili Twitter za postanje uvredljivih poruka. 7. Podesite postavke privatnosti na Facebooku tako da nijedan podatak ne bude javno vidljiv Kako? Jednostavno - dva poziva tehnikoj podrci 8. Pazite koga dodajete kao prijatelja na drutvenim mreama Amazona omoguila su im da, lano se predstavljajui, 9. Pazite to piete na drutvenim mreama ali slijedei posve legitimnu 10. Izbjegavajte geotagiranje proceduru i koristei informacije o Honanu do kojih 11. Ne otvarajte accounte gdje vam nisu potrebni je lako doi putem weba, saznaju etiri posljednje 12. Koristite viefaktorsku autentifikaciju ako je mogue znamenke njegove kreditne 13. Kriptirajte podatke kartice. Taj podatak, zajedno s 14. Ne spajajte se na beine mree sumnjiva porijekla adresom za slanje rauna, bio je dovoljan da pozivom 15. Ne koristite piratski softver i ne posjeujte underground webove Appleovoj tehnikoj slubi ovladaju njegovim accountom na iCloudu, a zatim i da promijene lozinku na Googleovu accountu te se preko njega dokopaju i accounta na Twitteru. Cijela fascinantna pria nalazi se na adresi http://bit.ly/RefPyI. Najtunije od svega? Honan nije hakiran zato to je ugledni novinar, trenutno autor na Wiredu, povezan s Gizmodom i gomilom drugih projekata, ni zato to javno djeluje i ima praen blog. ak ni zbog toga to se nekom izravno zamjerio i ovaj mu se odluio osvetiti. Razlog hakiranja bio je brutalno glup hakeru se svidio troslovni Honanov nick na Twitteru (@mat) i htio ga je ownati. Sve ostalo - unitavanje sadraja iPhonea, iPada i prijenosnika, brisanje Googleova accounta - bilo je kolateralna teta, napravljena iskljuivo da se zametu tragovi. Honan je na kraju doao do svih svojih podataka i accounta zahvaljujui svom statusu, gomili poznanstava u pravim tvrtkama i malo sree. Vi, meutim, vjerojatno niste visokopozicionirani Wiredov suradnik i ne znate nikoga u Googleu ili Amazonu. A moda budete imali dovoljan peh da na vas naleti netko kome ete biti zanimljivi iz slino glupog razlo- Edward Snowden razotkrio je pijunske napore NSA-a i potakao diskusiju o anonimnosti na Internetu - no ga kao to je Matov troslovni account na veinu nas ne treba brinuti NSA, nego obini kriminalci i ljudi koji bi se mogli namjeriti na na digitalni Twitteru. ivot iz osobne osvete Ako ste proitali tekst na linku koji smo dali nekoliko paragrafa iznad, vjerojatno ste uoili da Honan poteno priznaje da je, pored loih sigurnosnih politika u Googleu, Appleu i Amazonu, za hakiranje odgovoran zapravo on sm. Da je koristio samo neke osnovne mehanizme zatite svojih podataka i potrudio se da imalo sakrije informacije o sebi, hakeri bi vjerojatno bili prisiljeni odustati na nekom od prvih koraka i do cijele situacije vjerojatno ne bi bilo ni dolo. injenica je da su ti koraci zamorni i dosadni i da nam ih se nikome ne d raditi. S druge strane, veini se nas ne d ni prati zube naveer

Dosada koja glavu uva

pa to ipak inimo (jelda?) jer nam je sama pomisao na alternativu - viesatno sjedenje u zubarskom stolcu - muna. U ovoj temi dat emo pregled osnovnih savjeta kako prikriti podatke o sebi na Internetu i kako oteati znatieljnicima da saznaju razne stvari o vama koje biste radije sauvali za sebe i uski krug ljudi s kojima ste dobri. Iako, jasnoe radi, nosi naziv Anonimnost i sigurnost na Internetu, cilj teme nije da vam d upute kako ostati u potpunosti anoniman jer je to gotovo nemogue, bar ako mislite koristiti iroko rasprostranjene servise kao to je Facebook. Ta-

koer, neemo se ograniiti samo na Internet jer dobra sigurnosna praksa poinje od vaeg raunala koje ivi i kada je offline. Uz malo truda mogue je izolirati pojedine segmente digitalnog ivota, odvojiti poslovno od privatnog, sprijeiti efa da sazna da traite novi posao i ukloniti mogunost da vaa vlastita obitelj vidi kako to izgleda kad se razvalite subotom u Movari, Galleryju ili koncertu Jelene Karleue na Uu. Detalje dajemo u nastavku teme - ne morate primjenjivati sve izloene tehnike i savjete, no ako primijenite barem dio njih, jamimo vam da ete biti znatno zatieniji nego do sada. MREA kolovoz/rujan 2013. 55

(izvor slike: digitaltrends.com)

tema broja Anonimnost i sigurnost na Internetu

Backup i lozinke

Backup je poelo svega!

Svjesni smo da e veina od vas samo zakolutati oima kad vam kaemo da su dobar backup i ispravne lozinke osnova svake sigurnosti, a posljedino i anonimnosti u online svijetu. To svi znaju, rei ete - i neete biti u pravu. Veina korisnika ne pridaje ni priblian znaaj ovim temama ili im pristupaju sasvim pogreno i time se ve u samom poetku izlau velikim rizicima

SyncBackFree - va najbolji saveznik u zatiti podataka

bom non-stop, nekripitran. Backup takoer nije kopija podataka na nekom servisu u oblaku koji je besplatan ili se plaa neki kikiriki, nad kojim nemate nikakvu kontrolu i koji moe nestati kada ga kupi Facebook ili kad vlasnici prestanu plaati raune Amazonu za S3 Storage. Koristite li neku od tih metoda za backup, raunajte na to da backup zapravo nemate. Backup je kopija podataka napravljena na pouzdanom vanjskom mediju - zbog kapaciteta, brzine i jednostavnosti, za veinu je korisnika to vanjski disk - koji drite podalje od raunala na sigurnom mjestu i spajate je samo kada trebate dopuniti backup ili vratiti podatke. Ovisno o vanosti vaih podataka i stupnju paranoje, podaci na mediju za backup mogu biti i kriptirani, a vie je nego poeljno da medij za backup ne bude na istoj lokaciji na kojoj se obino nalazi raunalo s istim tim podacima. emu sve ovo? Jednostavno - ako medij za backup drite stalno prikljuen na raunalo, riskirate da backup unitite vlastitom pogrekom (sluajnim brisanjem), napadom virusa/crva ili hakerskim napadom, ili pak udarom munje koji e u tom sluaju spriti ne samo raunalo s podacima nego i kopiju koju ste napravili da vratite podatke ako im se neto dogodi. Ako medij s backupom drite pak u istoj prostoriji i na istom mjestu na kojem se nalazi raunalo, riskirate da u sluaju vee havarije - kraa, poar, poplava - takoer ostanete bez podataka. Gdje ete ga tono drati, ovisi o tome koliko su vam podaci vani i koliko ste truda spremni uloiti da biste sauvali njihov integritet. Veini e korisnika biti dovoljno da disk s

rvi i osnovni savjet za pravilno koritenje raunala i bilo kakvu sigurnost jest: backupirajte sve! A nakon to napravite backup, napravite backup backupa. Cijene vanjskih diskova dovoljno su niske, USB 3.0 suelje dovoljno brzo, a kada se dogodi sranje, tih parsto kuna smatrat ete najboljom investicijom u ivotu. Na prvi pogled, backup nema nikakve veze s anonimnou i zatitom na Internetu, no varate se. U ekstremnim sluajevima kao to je onaj opisan u uvodnom tekstu backup e vam omoguiti da nakon havarije vratite svoje podatke i vie-manje nastavite s digitalnim ivotom tamo gdje je stao. Da ne bi bilo zabune - backup nije kopija vaih podataka na drugoj particiji diska. Jednako tako, backup nije ni kopija podataka na vanjskom disku koji je stalno prikljuen na raunalo ili koji nedajboe nosite sa so-

KeePass je jedan od mnogobrojnih besplatnih alata koji vam pomau uvati lozinke, a sadri i generator teko probojnih passworda
56

LastPass je internetski servis koji pamti i sinkronizira vae lozinke. Izgleda dobro i radi lijepo, ali da bismo ba preporuili dranje gomile osjetljivih lozinki na nekom, neijem serveru, negdje - ne bismo

kolovoz/rujan 2013. MREA

Probijanje lozinki
backupom umjesto u stanu dre u uredu ili kod prijatelja/roditelja/cure/deka/psa. Oni zahtjevniji i paranoiniji mogu razmisliti o dranju diska u sefu u banci ili na nekoj sigurnijoj lokaciji. Ako uvate vojne tajne, imajte na umu da ni to nije nuno 100% sigurno - ako vam je banka u istom gradu, vjerojatno je i u istoj trusnoj zoni, pa razmislite o tome da disk drite parsto kilometara dalje alu na stranu - odaberite neko mjesto koje vam je lako dostupno i za povremena upotpunjavanja backupa i za eventualni povrat. Budui da disk nije kod vas, razmislite takoer o kriptiranju sadraja na njemu - to e uspjeno sprijeiti da vai podaci padnu u krive ruke uslijed krae ili neeg slinog. Koliko esto treba upotpunjavati backup? Ovisi o tome koliko novih podataka generirate. Pretpostavljamo da e veini biti dovoljno jednom tjedno, uz dodatne backupe u sluaju da generirate veu koliinu vama bitnih podataka - primjerice, zavrite novi projekt ili se vratite s hrpom fotki s ljetovanja. Kao softver za backup moete koristiti alate koji dolaze s Windowsima (ne preporuujemo), neki od programa koje isporuuju proizvoai vanjskih tvrdih diskova (bolja varijanta) ili izvrsni SyncBackFree koji toplo preporuujemo i koji moete preuzeti na http:// www.2brightsparks.com/freeware/freeware-hub.html. Metoda za backup ima raznih - od diferencijalnog, preko inkrementalnog, pa do potpunog, no savjetujemo vam da se ne zamarate s njima nego da jednostavno sinkronizirate podatke sa svojeg raunala na medij za backup. Prilikom prvog backupa na vanjski disk jednostavno e se kopirati svi podaci koje elite backupirati. Kod dopunjavanja backupa softver e na vanjski disk kopirati s raunala sve datoteke koje su od zadnjeg backupa nove ili promijenjene. U sluaju da je neka datoteka izbrisana na raunalu, bit e izbrisana i s backupa. Glavna je prednost ovog principa jednostavnost - znate da radite imate identinu kopiju svih podataka koje moete koristiti odmah, ako se za tim ukae potreba - ak i bez softvera za backup - na nekom drugom raunalu. Nedostatak lei u tome da gubite mogunost povrata vie verzija datoteka - ako izbriete neku datoteku na raunalu, zatim napravite backup i par se dana poslije sjetite da vam ta datoteka ipak treba, u nebranu ste grou. Ipak, uz malo discipline, sinkronizacija je way to go za veinu korisnika. Osim backupa, druga elementarna stvar koju se esto previa jest pravilna upotreba lozinki. Pritom je prvo i osnovno pravilo ono koje svi krimo: ne smijete imati istu lozinku za vie servisa. Ovo pogotovo vrijedi za servise koji su vam bitni - glavni account za e-mail, Facebook, Twitter itd. Najbolja praksa nalae da za svaki account imate zasebnu lozinku koja nije nigdje zapisana i koja je dovoljno duga i dovoljno Trite alata za razbijanje lozinki u prethodnih je nekoliko godina procvalo - nude se generiki alati za probijanje lozinki operacijskih sustava, kao i specijalizirani softver koji cilja pojedine programe. Naini su na koje ovi alati rade razni - koritenjem naprednih algoritama broj lozinki koje mogu iskuati u realnom vremenu u posljednjih je nekoliko godina strelovito porastao, a dodavanje paralelnog procesiranja grafikim karticama (puno bolje odrauju taj posao od klasinih CPU-ova) dodatno je poboljalo stvar. Ili pogoralo, ovisno s koje strane gledate Koristite li kratku i jednostavnu lozinku, alat ovog tipa doi e do nje u svega par minuta

L0phtcrack je legendarni alat za probijanje lozinki (u politiki korektnom argonu to se sad zove password recovery and auditing) koji umije provrtjeti milijune potencijalnih lozinki u sekundi ne bi li doao do vae
- jer je uope ne treba probijati koritenjem brute force metode (dakle, isprobavanjem svih moguih kombinacija znakova), nego mu je dovoljno provjeriti bogate rjenike koji sadre tisue najee koritenih lozinki i njihove permutacije.

Lozinke dajte

kriptina da bude neprobojna. Kao to svi znamo, provoenje ovog pravila u praksi je izuzetno naporno - pamtiti da je DHj7/oP lozinka za Facebook, !#l54# za Gmail, a 34aSdjI za Bugov forum dovest e i one s kvazifotografskim pamenjem na rub. Pomoi vam donekle mogu programi za uvanje lozinki koji vam omoguuju da zapamtite jedan glavni password i do svih ostalih doete nakon njegova unoenja. Ipak, ovi programi imaju svojih nedostataka - kao prvo, postavlja se pitanje koliko im moete vjerovati, a kao drugo, njihovo koritenje esto je nepraktino. Ako se ba ne moete natjerati da upotrebljavate program ovog tipa te da za svaki servis koristite drugu lozinku, pokuajte se bar djelomino osigurati tako to ete koristiti zasebne lozinke za kljune servise (tipa Gmail, Facebook i Dropbox), a zatim smisliti jo dvije-tri lozinke za servise koji su vam manje bitni i njih dijeliti. Kod smiljanja lozinke obino se ide linijom manjeg otpora i koristi se najjednostavnija lozinka koju neki servis dozvoljava. Primjerice, Password1 zadovoljit e uvjete gotovo svih servisa jer ima dovoljan broj znakova te sadri jedno veliko slovo i jednu znamenku. No rije je o jednoj od najkoritenijih lozinki koja se nalazi na vrhu svih popisa koje kriminalci koriste prilikom provaljivanja u accounte.

Umjesto da se optereujete kriptinim kombinacijama brojki i slova, radije koristite duge lozinke sastavljene od nepovezanih a vama lako pamtljivih rijei. LibanonTendaMichaelLivadaSaturn1 daleko se lake pamti, a istodobno je, zbog naina na koji radi softver za probijanje lozinki, praktiki neprobojna u razumnom vremenu i puno sigurnija od, primjerice, lozinke od osam naizgled nasuminih znakova. Naravno, ovo vrijedi samo pod uvjetom da se ne zovete Michael i da ne izraujete tende na livadi u Libanonu blizu kafia Saturn. U tom je sluaju lozinku mogue pogoditi jednostavnim socijalnim inenjeringom.

Vanjski diskovi najpraktiniji su i najpovoljniji medij za backup

MREA kolovoz/rujan 2013.

57

tema broja Anonimnost i sigurnost na Internetu

Osnovna zatita raunala

Sve poinje na desktopu

go iz vrlo jednostavno razloga - ilegalne kopije softvera nabavljene bilo iz kojeg izvora potencijalno su leglo zaraze virusima, crvima i trojanskim konjima. Nikad ne moete biti sigurni to je Rus koji je uinio dostupnim image Windowsa 8 putem torrenta stavio unutra. Isto vrijedi i za sav ostali softver. O nadogradnjama vjerujemo da ne treba troiti rijei - sigurnosni propusti otkrivaju se svakodnevno i bitno je da je softver koji koristite pokrpan. Za Microsoftove proizvode o tome se brine Windows Update; veina ostalih programa ima integriranu provjeru nadogradnji, a za svaki sluaj preporuujemo vam instaliranje izvrsnog i besplatnog alata Secunia PSI (http://secunia.com/vulnerability_scanning/personal/), koji e za vas proskenirati raunalo i prijaviti programe koji trebaju nadogradnju. Neke e nadograditi automatski, a za neke e vas uputiti kako da to napravite runo. Alat nije savren, ali znatno olakava ivot. Antivirusni program - koristite li Windowse, instalirajte barem Microsoft Security Essentials i Windows Defender, mada preporuujemo da radije koristite neki od sveobuhvatnih zatitnih paketa kakve proizvoai poput Symanteca, McAfeeja, TrendMicra, Kasperskog i AVG-a nude po cijeni od nekoliko desetaka dolara godinje. Ovi alati nude i vatrozid znatno napredniji od Windows Firewalla, kao i dodatne mehanizme zatite. Nakon to ste osigurali osnovne stvari, red je da se pobrinete i da va pristup mrei proe kako treba. Ako sami konfi-

Tor - osnovna prave anonimnosti u digitalnom svijetu

Iako se tema bavi sakrivanjem tragova i sigurnou na Internetu, ne treba zaboraviti da sve poinje od raunala kojim pristupate Internetu. Pravilno podeavanje i koritenje raunala osnovni je preduvjet za svaku sigurnost i anonimnost - moete mijenjati lozinke na Facebooku jednom dnevno, no to vam nee pomoi ako je vae raunalo ranjivo

snova sigurnosti raunala poinje od etiri stvari: koristite legalni operacijski sustav (da moete primati sigurnosne nadogradnje bez problema), izbjegavajte koritenje piratskog softvera (jer su razni aktivatori izvor trojanaca), redovito nadograujte ne samo operacijski sustav nego i sav softver sigurnosnim zakrpama te obavezno imajte aktivan kvalitetan i nadograivan antivirusni softver. Peta je stvar backup, no o njemu vie itajte na predhodnim stranicama. Protiv piraterije nismo zato da bismo se primajhlali softverskim tvrtkama, ne-

Sakrij me na mrei

Princip rada Tora: paketi se od izvora do cilja upuuju nasuminim, kriptiranim putem, to detektiranje izvora ini izuzetno tekim
58

kolovoz/rujan 2013. MREA

Krekanje Wi-Fi-ja
Veina beinih kunih mrea za enkripciju koristi protokol WEP, to ih ini potpuno nesigurnima. WEP enkripcija generalno se probija za manje od pola sata, a sve to vam je pritom potrebno jest bootabilni DVD s Linuxom i upute koje moete pronai na Internetu. Ne vjerujete? Skoknite na www.backtrack-linux.org pa skinite i snimite ovu distribuciju Linuxa (inae namijenjenu upravo za sigurnosna istraivanja, da ne kaemo hakiranje), a zatim pogledajte praktino tivo na bit.ly/cMJzXG (za one posve lijene, postoji i video - guglajte). Naravouenije - zaboravite WEP, koristite WPA2 za

Anominizirajui proxyji nude odreenu razinu zatite, ali esto ne dovoljnu

Edukativni video od etiri minute objanjava kako prodrijeti u slabo zatienu kunu mreu
zatitu svoje kune mree, povremeno mijenjajte WPA klju i iskoristite mogunost doputanja pristupa mrei samo odreenim MAC adresama.

TrueCrypt: instalirajte ovaj izvrstan program i kriptirajte sve bitne podatke

gurirate beinu mreu, potrudite se koristiti WPA2 enkripciju umjesto starijeg WEP-a, koji se izuzetno lako probija. Onemoguite dijeljenje mapa i datoteka na raunalu izvan kune mree jer se time izlaete mogunosti da netko neometen pokupi vae podatke a da to uope ne primijetite. Dijeljenja mapa moete onemoguiti runo, no puno je jednostavnije kod spajanja na bilo koju novu mreu (inu ili beinu) osim kune i moda one na poslu proglasiti tu mreu javnom. Windowsi u tom sluaju automatski gase servise za dijeljenje i time vas donekle tite od upada. Kad smo ve kod spajanja na mree svjesni ste da apsolutno nemate pojma koliko je sigurna javna beina mrea u kafiu ili na aerodromu na koji se spajate? Vlasnik mree, a ovisno o vjetini i drugi korisnici, mogu bez problema usnifati va mreni promet, prikupiti popis stranica koje posjeujete i pokuati vidjeti to se krije na vaem raunalu. Zato je vano u Windowsima smatrati sve javne mree - javnima te koristiti kvalitetan vatrozid, kao i koristiti HTTPS protokol umjesto HTTP-a na svim vanim servisima kojima preko takvih mrea pristupate. To ukljuuje Gmail (koji je otprije koju godinu poeo ukljuivati HTTPS po defaultu), Facebook i sve ostale. ak i ako koristite ovaj vid enkripcije, vlasnik mree moe vrlo lako sauvati

Secunia PSI pobrinut e se da na raunalu uvijek imate aktualne verzije softvera koji koristite
popis web stranica kojima ste pristupali. Ovo moete sprijeiti koritenjem anonimizirajuih proxyja. Rije je o serverima koji zaprimaju upite za stranicama iz vaeg browsera, dohvaaju te stranice i zatim ih serviraju kao posrednici. U tom sluaju vlasnik mree (ili va telekom, odnosno poslodavac ako koristite ove proxyje doma ili na poslu) moe vidjeti samo da ste pristupali proxyju, a ne i kojim stranicama preko njega. Naalost, s proxyjima takoer zna biti problema - neki od njih su besplatni, ali beskrajno spori i nestabilni. Drugi se plaaju par dolara mjeseno, no im ste neto platili kreditnom karticom - gubite na anonimnosti. Takoer, nikad ne moete znati da sm proxy ne zamjenjuje stranice koje traite drugim sadrajima. Ipak, za neobavezno surfanje mogu biti dobro rjeenje - potraite ih na Googleu ili drugoj omiljenoj trailici (dovoljan je upit anonymizing proxy). Alternativa proxyjima jest koritenje VPN-a ako ga nudi va poslodavac ili, ako ste dovoljno tehniki potkovani, podizanje vlastitog VPN-a. Za to vam treba raunalo kod kue koje je stalno ukljueno i prikljueno na Internet te podosta tehnikog znanja - veini korisnika ovo jednostavno ne bismo savjetovali. Druga je opcija da se, dok ste na javMREA kolovoz/rujan 2013. 59

tema broja Anonimnost i sigurnost na Internetu

Osnovna zatita raunala

Microsoft Security Essentials, Windows Defender i Windows Firewall minimum su zatnih programa koje trebate imati. Ako pak esto putujete i spajate se na beine mree koje ne kontrolirate, preporuujemo neku od komercijalnih alternativa
noj mrei, prijavite na servis kao to je LogMeIn i s njega se spojite na svoje raunalo kod kue te zatim udaljeno surfate s tog raunala. Ovo je sporo, zamorno i troi dosta internetskog prometa, no moete biti sigurni da vlasnik mree u tom sluaju ne moe saznati koje stranice posjeujete. je bitno kriptirate. Enkripcija podataka omoguit e vam da mirno spavate u sluaju da raunalo izgubite ili da vam ga netko ukrade, a istodobno e vas osigurati i od kojekakvih njukala koja vole kopati po tuim podacima. Podatke moete kriptirati alatima ugraenima u Windowse ili nekim dodatnima. PrepoAnonimiziraj me ruujemo ovu drugu opciju Hard-core rjeenje vaih - jednostavno zato to se koriproblema krije se u koritenju tenje kriptiranja ugraenog u anonimizatorske mree - najWindowse obino vezuje uz poznatija je takva mrea Tor korisnika imena i instalaciju (www.torproject.org). Tor preWindowsa na tom raunalu. usmjerava va internetski proDoe li do neke havarije, pomet kroz niz drugih raunala vrat podataka zbog toga moe u Tor mrei, inei tako i vas biti otean. i primatelja anonimnima u odJednostavnije je rjeenje korinosu jedan na drugoga, kao i tenje nekog alata za stvaranje u odnosu na sve promatrae te kriptiranih diskova. Obavezno oznaite sve beine mree na koje se spajate kao javne - osim kune virtualnih komunikacije. Takvi diskovi na raunalu se Tor je posljednjih godina izu- mree i eventualno mree na poslu. Time ete donekle ograniiti mogunost da nalaze u obliku obinih datotedrugi ureaji u mrei pristupaju podacima na vaem raunalu zetno korisno orue boraca za ka - sve dok ih odgovarajuim ljudska prava u zatvorenim realatom, uz uporabu lozinke, imima koji ga koriste kako bi ne otvorite, a tada otkrivaju izbjegli unutarnji nadzor u komunikaciji Tor je relativno lak za instalaciju (pre- svoj sadraj i pojavljuju se u Windows s vanjskim svijetom i sakrili svoje aktiv- uzmite ga s gornje adrese), mada vam Exploreru kao obian disk. Alatima ovog nosti od represivnog aparata. ipak savjetujemo da odvojite neko vri- tipa mogue je kriptirati ne samo podatNama, obinim korisnicima u relativno jeme za itanje dokumentacije jer se ke nego i sistemsku particiju s operacijslobodnim zemljama, Tor moe poslu- sastoji od niza komponenata. Jedna od skim sustavom. Ovo je izuzetno korisna iti kako bismo svoje aktivnosti na In- njih je i modificirani Firefox za sigurnije stvar jer vas rjeava brige da e netko ternetu uinili anonimnima pred svojim surfanje koji ukljuuje automatsko kori- moi pristupiti privremenim datotekama davateljem usluge pristupa Internetu (a tenje HTTPS-a gdje je god to mogue. i svim onim stvarima koje su osjetljive, samim time i pred organima reda koji od Tor tijekom rada zna biti dosta spor, a o kojima obino ne vodimo previe tih davatelja imaju pravo sudski zatraiti no to je cijena koju ete morati platiti rauna, kao to je popis posjeenih strate podatke), bila to javna beina mrea ako elite visoku razinu zatite. Video- nica u browseru. ili telekomunikacijski operater. konferencije, download veih datoteka Prije nekoliko godina u Mrei smo teKoritenjem Tora moete biti sigurni da ili torrenti preko ove mree ne dolaze stirali niz ovakvih alata, a otad se situaostajete prilino anonimni. Naravno, sa- u obzir, upravo zbog relativno niske br- cija nije previe promijenila - TrueCrypt ma anonimnost ne znai puno ako pre- zine. (www.truecrypt.org) i dalje je najbolji ko takve anonimne veze dijelite podatke alat ovog tipa. o sebi na javnim mjestima - primjerice, S podacima paljivo Instalirajte ga, prouite dokumentacipiete javne statuse na Facebooku ili koNakon to ste sredili mreni pristup, ju i odvojite nekoliko sati za kriptiranje ristite geolokaciju. No tim se stvarima ostaje vam jo pobrinuti se za podatke svojih podataka - nakon toga spavat ete bavimo u nastavku teme. - dobra praksa nalae da ono to vam puno mirnije. MREA kolovoz/rujan 2013. 61

tema broja Anonimnost i sigurnost na Internetu

E-mail i drutvene mree

Pripremite mobitel
Stigli smo i do sredinjeg dijela prie o anonimnosti i sigurnosti - pravilna upotreba drutvenih mrea i drugih servisa omoguit e vam da ostanete ispod radara kada je to potrebno. No morat ete se odrei nekih rasprostranjenih obrazaca ponaanja da sve poinje od raunala kojim pristupate Internetu. Pravilno podeavanje i koritenje raunala osnovni je preduvjet za svaku sigurnost i anonimnost - moete mijenjati lozinke na Facebooku jednom dnevno, no to vam nee pomoi ako je vae raunalo ranjivo

Viefaktorska autentifikacija podie razinu sigurnosti tako to pored vae lozinke trai i dodatni kd koji ete primiti na mobitel. Ukljuite ovu mogunost ako je va servis podrava

snovni sigurnosni problem kod internetskih servisa upravo je ona osobina koja ih ini toliko popularnima - njihova meusobna povezanost. Tipian obrazac njihova koritenja izgleda ovako: imate jedan korisniki raun na koji primate veinu privatnog maila, recimo da je to va raun na Gmailu. Jednostavnosti radi, raune na Facebooku, Twitteru, Instagramu, LinkedInu, Dropboxu i Foursquareu otvorili ste upravo koristei tu e-mail adresu. A da bi stvari bile jo jednostavnije, povezali ste meusobno te servise, pa se tako vae fotke s Instagrama automatski objavljuju na Facebooku, a check-inovi na Twitteru. Pritom inite dvije greke koje bi vam mogle doi digitalne glave. Kao prvo, potrudite se koristiti svoju glavnu, opepoznatu e-mail adresu samo za mail. Za prijavu na druge servise kreirajte zasebnu e-mail adresu koju ete otvoriti kod nekog drugog providera, koristiti je samo u tu svrhu i neete je nigdje drugdje objavljivati. Potrudite se da ta adresa imenom nije slina vaoj glavnoj adresi, a moete navesti i neki pseudonim kod otvaranja. Takoer, oduprite se iskuenju da ove dvije e-mail adrese navedete meusobno kao recovery adrese u sluaju da zaboravite lozinku. Zato sve to? Zato to je vaa glavna e-mail adresa podatak koji se moe izuzetno lako saznati. Dokopa li se zlonamjernik pristupa tom accountu, otvaraju mu se vrata da istodobno pristupi i svim drugim accountima koji su na njega povezani. Sjetite se da praktiki svi in-

ternetski servisi omoguuju resetiranje lozinke jednostavnim slanjem maila na odgovarajuu adresu. Ako elite, za dodatnu sigurnost moete dodati jo jednu adresu za duane na webu jer u njima ostavljate broj svoje kreditne kartice. Baratanje dodatnom adresom oteava stvari pa sami procijenite koliko vam se isplati. Oni osobito paranoini mogu koristiti zasebnu e-mail adrese za svaki servis, no takva razina paranoje ba i nije opravdana, a znatno oteava svakodnevni rad. Druga bitna stvar pored koritenja zasebnih adresa - zaboravite ulanavanje i meusobno povezivanje internetskih servisa, osim ako je to ba nuno. Ovlada li napada jednim od tih servisa, lake mu je kompromitirati druge servise u lancu. Slike s Instagrama moete i zasebno uploadati na Facebook, a to mislimo o geolokacijskim servisima kao to je Foursquare, naveli smo u zasebnom okviru. Slino vrijedi i za sve druge veze i kombinacije, a Facebook komentarima na drugim stranicama takoer se bavimo u zasebnom okviru.

Fata je Fata, al dvaput je dvaput

Unatrag zadnjih nekoliko godina sve vie servisa uvodi jednu izuzetno korisnu stvar viefaktorsku (uglavnom dvofaktorsku) autentifikaciju. to to znai? To znai da umjesto da za prijavu na neki web koristite samo lozinku, koristite i dodatni jednokratni kd bez kojeg se nije mogue prijaviti. Slino, dakle, kao kod tokena za prijavu na internetsko bankarstvo, to je sustav na koji smo godinama navikli. Umjesto skupih tokena, davatelji usluga za istu su stvar odluili iskoristiti va mobitel. Nakon to registrirate svoj broj, kod svake ete prijave SMS-om na mobitel dobiti i kd koji morate upisati pored lozinke kako bi prijava uspjela.

Elementarna mjera ograniavanja vidljivosti statusa moe vas spasiti raznih neugodnosti
62

kolovoz/rujan 2013. MREA

Geolociranje: U pakao s Foursquareom

Dvofaktorska autentifikacija takoer titi od krae lozinke prilikom prijave na servis iz internetskog kafia ili s druge lokacije na kojoj ne moete biti sigurni da vam nitko nee jednostavno usnifati lozinku. Budui da vam je pored lozinke potreban i privremeni kd, sama lozinka napadau nee puno znaiti. Jedan od prvih koji su ponudili ovaj nain autorizacije bio je Google, a slijedili su Facebook, Microsoft, Dropbox i nedavno Twitter. Istu stvar nude i mnogi manje popularni servisi. Ukljuivanje ovog naina prijave jedna je od najkorisnijih stvari koje moete napraviti za svoju sigurnost - probijanje lozinke vie nije dovoljno; napada u tom sluaju mora biti i u posjedu vaeg mobitela. Stvar nije savrena - u sluaju da vam se mobitel isprazni, nemate signala ili ga izgubite, mogu nastati problemi. U tom sluaju davatelji usluga nude razne dodatne mogunosti (sekundarni brojevi telefona i sl.) ili se jednostavno moete strpiti dok vam mobitel ne postane ponovno dostupan. Vrlo oduan napada mogao bi pokuati napasti va korisniki raun upotrebom zahtjeva za iskljuivanje dvofaktorske autorizacije, no taj je postupak malo vjerojatan budui da zahtijeva dosta truda, posjed vae lozinke i odgovore na pitanja za koja je malo vjerojatno da e ih netko osim vas znati - primjerice, Google e vas u tom sluaju pitati kad ste otvorili korisniki raun, kome aljete najvie mailova i sl. Trend geolociranja i geotagiranja najnovije je ludilo - Facebook i Twitter omoguuju vam da sve svoje statuse, poruke i postove oznaite trenutnom lokacijom, na tritu je tona (esto besplatnih) aplikacija koje s pomou GPS-a u vaem mobitelu rade uda. Nekad je zaista korisno znati gdje je neka fotka snimljena (najnoviji Samsunogovi ureaji, primjerice, uredno prikazuju ime ulice i grada za svaku geotagiranu fotku), no imajte na umu da se ta informacija kasnije moe zloupotrijebiti na razne naine. Izvjesni je anonimni pametnjakovi prije koju godinu na 4chan poslao sliku linije kokaina na stolu u svom uredu uz reenicu Ne biste vjerovali gdje ovo radim. Geotag u EXIF-u pokazao je da to radi na adresi Pennsylvania Avenue 1600 (nadamo se da to nije bio Barack Obama) No ne radi se samo o fotkama. Ako koristite Facebook Messenger ili Viber s ukljuenom lokacijom, uoit ete da se uz vau poruku alje mjesto na kojem se nalazite uz preciznost od par desetaka metara. U najglupljem ete se sluaju osramotiti po principu Dolazim za pet minuta na trg! Na Drakovievoj sam! - A zato onda uz poruku pie da si na Aveniji Dubrava? U teim sluajevima - razlog za otkaz, razvod ili par godina u Remetincu. Imajte na umu da je geotagiranje poruka posebno problematino kad razgovarate putem Facebook Messengera i slinih alata s nepoznatim osobama. Je li zaista nuno da one znaju gdje ivite (to je na ovaj nain trivijalno saznati)? Posebna su vrsta debilane servisi koji slue samo i iskljuivo da negdje objavite gdje se nalazite, kao to je to Foursquare. Uz geotagiranje na Facebooku i Twitteru, zaista ne postoji razlog da jo u zasebnim servisima objavljujete cijelom svijetu gdje se nalazite, pa savjetujemo da se takvih servisa rijeite. Takoer, Google u aktualnim verzijama Androida nudi uslugu prijavljivanja lokacije - ako je ukljuite, na Google Latitudeu poslije moete

Viber je jedan od programa koji umiju pridruiti lokaciju svakoj poruci. Jeste li sigurni da vam to treba?
rekonstruirati kamo ste sve ili svaki pojedini dan. U poetku izuzetno zabavno, no istodobno i opasno dokopa li se netko vaeg accounta, imat e cijeli va ivot na dlanu. Osim ako vam zaista treba - iskljuite ovu mogunost!

Rules of engagement

Nakon to ste jednom utvrdili ulaz u svoje internetske servise, vrijeme je da se pozabavite i nainom na koji ih koristite. O emailu nemamo puno rijei za troiti - besplatni servisi imaju ugraenu provjeru od virusa i spama, a ako im pristupate putem Outlooka ili slinog klijenta, moete koristiti i antivirusni softver na raunalu kao dodatnu zatitu. O ostalim servisima, prije svega drutvenim mreama, dalo bi se napisati tonu toga, no oslonit emo se na najbitnije savjete. Kao prvo, kada je o Facebooku rije, provjerite svoje postavke privatnosti i kome je dostupan sadraj koji objavljujete. Postavke mogu biti dosta kompleksne, ali novijim nadogradnjama upravljanje njima poneto je olakano. Ono na to trebate svakako obratiti panju jest ograniavanje objava iskljuivo na prijatelje (postavka Friends), a ne na cijeli Internet (postavka Public). Imajte na umu da su u potonjem sluaju vae objave otvorene ne samo svima koji pristupe vaem profilu nego su, zajedno s komentarima, prisutne i u indeksima Googlea i drugih trailica te se stoga mogu vrlo lako pronai. Ista stvar vrijedi ne samo za statuse nego i za fotografije i sve druge vidove sadraja. Uite iz sluaja nesretne Denise Helms, koja je prole godine dobila otkaz u lokalnoj slastiarnici dan nakon to je njen javni post na Facebooku jo etiri godine ove crnuge nadam se da e ga ovaj put netko likvidirati postao viralan. Ista stvar vrijedi i za vae komentare i posto-

Facebookove postavke privatnosti kriju mnoge zamke. Jeste li znali da vas, po defaultu, svi korisnici Facebooka mogu pronai po vaoj e-mail adresi i broju telefona?
ve na javnim stranicama (fan pages) - svaate li se s korisnikom podrkom svojeg telekomunikacijskog operatera putem njegove fan stranice na Facebooku, ta je rasprava javna (osim ako administrator te stranice odlui drugaije) i dostupna svima, ukljuujui i trailice. Sami procijenite koliko ste toga spremni podijeliti sa svima. Jedno od dosta bitnih pravila jest i da pazite koga dodajete za prijatelja. Prijateljima na Facebooku dostupan je sav sadraj koji postate, ukljuujui sve statuse, linkove, fotografije, ali i prijave, ukljuujui i lokacije na kojima se nalazite. elite li zaista da svih vaih nekoliko stotina konekcija zna da niste u stanu, nego dvije drave dalje? Ovo donekle moete sprijeiti razvrstavanjem prijatelja u liste i zatim odreivanjem koja lista moe vidjeti pojedini status (lako se izmijeni prilikom postanja ili naknadno). Liste mogu biti vrlo korisne, no generalno - esto su prava gnjavaa. Ako ste u pola etiri ujutro u klubu nabadali na mobitelu kako biste odredili koje e liste vidjeti va megazabavno duhovit (barem vama) status o novoj pjesmi Jelene Rozge, znate o emu govorimo Kad smo ve kod toga, jeste li sigurni da su svi vai prijatelji ba oni za koje se predstavljaju? injenica da netko ima isto ime i prezime MREA kolovoz/rujan 2013. 63

tema broja Anonimnost i sigurnost na Internetu

E-mail i drutvene mree

Bivi Microsoftov direktor Adam Orth na tei je nain saznao posljedice pisanja gluposti po drutvenim mreama (i usput postao meta ismijavanja). Nemojte da se to dogodi i vama
profila za prijatelje i zatim kroz proces povrata zaboravljene lozinke preuzimaju kontrolu nad tuim korisnikim raunom (potraite na Internetu kako se to radi, ako vas ba zanima). Mijenjanjem postavki lako moete iskljuiti mogunost da vas drugi pronau i dodaju. Pritom treba znati da Facebook prua i neke neoekivane mogunosti preko kojih vas se moe nai - pa tako, osim ako eksplicitno ne iskljuite tu mogunost, mogue vas je pronai preko e-mail adrese ili broja telefona, ako ste ga unijeli. Ovu mogunost obino koriste automatski alati koji se bave dodavanjem prijatelja iz adresara u uture - nemojte se uditi ako dobijete zahtjev za prijateljstvo od nekog poslovnog kontakta koji ima va broj mobitela iako ste se potrudili dobro sakriti svoj profil. Imajte na umu i da ste na Facebooku izloeni akcijama drugih. Ako va prijatelj objavi pijane fotke sa subotnjeg tuluma, vidjet e ih svi njegovi prijatelji, a ako vas na slikama oznai - i svi vai. Istina, mogue je vrlo lako ne prihvatiti oznake, no fotografije i dalje ostaju i oni koji im imaju pristup mogu vrlo lako nabasati na njih. Takoer, ako ste u nekom statusu ili na nekoj slici oznaeni s vie osoba, imajte na umu da to generalno mogu vidjeti svi vai prijatelji i svi prijatelji ostalih koji su oznaeni. Ovo vas dovodi u situaciju da zapravo nikad niste sigurni tko sve moe vidjeti taj sadraj - veina vaih prijatelja vjerojatno sakriva svoj popis prijatelja, a situacija je jo gora kada se naete oznaeni, a niste prijatelji sa svima. Ukratko - s Facebookom oprezno. S Twitterom pak - jo opreznije. Zato? S jedne strane, Twitter je zahvalniji jer su postavke privatnosti puno jednostavnije - ili zatvorite profil ili svi vide sve. S druge strane, injenica da je Twitter po defaultu javan zna dovesti do raznih neugodnosti - poznati su mnogi sluajevi ekipe koja je dobila otkaz zbog svojih duhovitosti kraih od 140 znakova. Nesretan sluaj Adama Ortha, Microsoftova efa kreative u studiju za razvoj igara koji se s korisnicima Xboxa prepucavao preko Twittera na temu zato nova konzola trai stalan pristup Internetu, najnoviji je primjer. Nakon to mu je jedan korisnik objasnio da gradovi u kojima je Orth ivio imaju znatno bolje internetske veze od npr. Janesvillea u Wisconsinu ili Blacksburga u Virginiji, Orth je pokuao biti duhovit: Why on Earth would I want to live there? Duhovitost se nije svidjela Microsoftovim kupcima iz tih krajeva, a jo manje njegovim efovima. Nemojte se tjeiti injenicom da Twitter zasad ne omoguuje jednostavan pristup popisu starih tvitova - tvrtka intenzivno radi na alatima koji e omoguiti upravo to. A do tada - mnogi e zlonamjernici vrlo rado sauvati linkove na neke vae tviterske indiskrecije i upotrijebiti ih u pravom trenutku Slini savjeti kao i za Facebook i Twitter vrijede i na drugim drutvenim mreama - pamet u glavu, pazite to postate i s kim se povezujete.

Nemojte! Instagram vam omoguuje da sliku podijelite na niz drutvenih mrea i servisa. Razmislite prije nego to to napravite, tim vie to tako dijelite sa svima koji imaju pristup vaem profilu na tim mreama i lokaciju fotografije
i sliku kao neki va poznanik ne mora uope znaiti da je to njegov profil - tovie, u posljednjih nekoliko godina popularizirali su se napadi koji za preotimanje rauna za Facebooku koriste upravo tehniku dodavanja lanih

Pseudonimnost
Ako elite koristiti Facebook, Instagram i sline servise za svoj gut i komunikaciju s uim krugom prijatelja, moete to relativno bezbolno napraviti tako da se umjesto pravim imenom - registrirate pseudonimom. Prednosti su oite: koristite sve mogunosti nekog servisa, ali ovako vas kolege s posla i ostali nepoeljnici pronalaze puno tee. elite li funkcionirati na ovaj nain, imate na blagoslov, no ipak pripazite na nekoliko stvari. Kao prvo, na Facebooku i Google Plusu nije dozvoljeno kreiranje profila pod lanim ili nepostojeim imenima. Facebook, naravno, ne moe znati da se ne zovete Perinokio Mikonaev, ali to mogu znati drugi - koji vas za to mogu prijaviti (Facebooku, ne policiji), to moe dovesti do brisanja tog 64

Ako niste dovoljno oprezni u maskiranju svog pseudonimnog profila, doekat e vas faistike poruke poput ove
accounta. Kako biste izbjegli takvu situaciju - po stoti put - pazite koga dodajete za prijatelja. Takoer, nemojte staviti profilnu sliku na kojoj vam se vidi lice i nemojte za registraciju profila koristiti neku poznatu e-mail adresu ili broj telefona (sjetite se, moe vas se pronai i na taj nain). elite li istodobno s novim profilom zadrati stari i koristiti ga za ozbiljne svrhe - pametne linkove, fotke s domjenaka i slino, to je savreno mogue. Opet - pripazite. Facebook ima algoritme koji detektiraju ovakve stvari i nakon toga pokuava na razne naine provjeriti imate li dupli profil uz suptilna upozorenja (Please remember that you are not allowed to have multiple profiles on Facebook). Ako koristite razliitu e-mail adresu i broj mobitela te ako obavijestite prijatelje o novom profilu kad ih dodajete (odbije li vas prevelik broj ljudi, Facebook e poeti profil tretirati kao sumnjiv), sve bi trebalo biti OK.

kolovoz/rujan 2013. MREA

18. KONFERENCIJA HRVATSKE UDRUGE ORACLE KORISNIKA

U NE E IJ I IK AC RE TN IZ M A OT L ZA ETP A K % N PR ST 15 PU PO

15.-19. listopada 2013.

Hotel Istra, Crveni otok, Rovinj

DBA / Oracle 12c novosti, MySQL Podatkovna skladita / BI, Big Data Middleware / infrastruktura, poslovna rjeenja Razvoj i alati Aplikacije Strategija i poslovna praksa

POSEBNI DOGAAJI

Tom Kyte
Oracle DB evangelist o Oracle 12c iz prve ruke

Leaders Circle

ICT okruenje nakon ulaska u EU

Svaki dan konferencije posebni poklon organizatora - TABLET NEXUS 7

Java dan u suorganizaciji s Hrvatskom udrugom Java korisnika HUJAK

www.hroug.hr

Unisys Stealth rjeenje

hakEri MU NiTa NE MOGU!
Svoje mjesto u samom vrhu informatike u Hrvatskoj Infosistem je izborio viegodinjim predanim i upornim radom. Dugogodinja i uspjena suradnja s inozemnim principalima, od koji je svaki vodei na svom dijelu svjetskog trita, rezultat je Infosistemove orijentacije kvaliteti i zadovoljstvu krajnjih korisnika, kao i stalnog ulaganja u vjetine i znanja djelatnika. Infosistem kod svojih partnera redovito ima najvii status, a ovom prilikom izdvajamo vodee svjetsko sigurnosno rjeenje naeg stratekog partnera - Unisys Stealth. Rjeenje je izgraeno prema zahtjevima Ministarstva obrane Sjedinjenih Amerikih Drava, a osim u vojnoj i financijskoj industriji koristi se za cloud servise u komercijalnom sektoru kao npr. kod globalne kompanije Amazon.
Drugaiji pristup VLAN-ovima Unisys Stealth nudi jeftinu i jednostavnu alternativu za mreno odvajanje. Dok VLANovi odvajaju mree na razini porta, Unisys Stealth odvaja mree od krajnje toke do krajnje toke, nudei tako zatitu za posljednjih 100 metara. Vea sigurnost uz manje prekida VLAN-ovi su otvoreni u sluaju pogreke i time potencijalno izlau podatke, dok je Unisys Stealth zatvoren u sluaju pogreke i tako poveava sigurnost korisnika unutar mree. Takoer, promjene VLAN-ova smanjuju dostupnost, dok se Unisys Stealth promjene izvravaju kroz sustav za upravljanja identitetima i ne ometaju dostupnosti. Alternativa za VPN Za razliku od tradicionalnih VPN rjeenja, Unisys Stealth koristi jedinstvene sigurnosne tehnike za zatitu krajnje toke, komunikacijskog kanala od udaljene lokacije prema unutarnjoj mrei, i od intranet granice sve do Stealth-zatienih posluitelja i aplikacija. Intelektualno vlasnitvo svjetske klase Unisys Stealth ukljuuje privatne tehnologije, ukljuujui one koje omoguuju skrivanje Stealth ureaja od neovlatenog uvida. Ove tehnologije su zatiene brojnim izdanim patentima i zahtjevima za patentima. Pregled Unisys Stealth rjeenja Unisys Stealth rjeenje je jedinstven po tome da korisnici poveavaju sigurnost podataka, dok istovremeno pojednostavljuju upravljanje sigurnou. Klijenti, takoer, mogu koristiti javne mree, poput Interneta, bez da izlau svoje podatkovne komunikacije cyber prijetnjama. Stealth se moe primijeniti na bilo koju industriju, posebno je primjenjiv na financijske, zdravstvene, pravne i javne organizacije koje posjeduju osjetljive privatne informacije i podlone su strogoj regulativi zatite podataka. Stealth nudi vojni stupanj mogunosti dizajniranih za zatitu podatka i informacije unutar cijele organizacije (LAN, WAN, beino, 3G, 4G i satelitske mree, javno ili privatno), te pomae zatitili vau vrijedne resurse u bilo kojem podatkovnom centru, na bilo kojoj lokaciji unutar vae organizacije. Dijeljenje podatkovnog centra Poslovni podatkovni centri su se razvijali tijekom zadnjih deset godina najvie na trendovima inovacija u podruju virtualizacije posluitelja i konzumerizacije IT-a. Dananja sigurnosna stvarnosti predstavlja kritinu odvajanjem mrea od ostalih resursa unutar podatkovnog centra. Implementiraju se skupe

nisys Stealth je sasvim novi pristup rjeavanju dananjih sigurnosnih izazova. Sigurnost se ne svodi na izgradnju neprobojnih utvrda, ve se svodi na izgradnju sigurnih zajednica. Unisys Stealth dozvoljava pristup baziran na provjerenom identitetu, te skriva konekcije i odredine toke od hakera, da bi zatito va infrastrukturu od moguih napada. Ne moe provaliti ono to ne vidi. Promjena sigurnosne paradigme Broj sve naprednijih sigurnosnih prijetnji raste eksponencijalno, interne i eksterne, pokuavaju ukrasti i profitirati pomou vaih poslovnih podatka. Novi izvjetaji o prijetnjama navode da je broj zlonamjernih prijetnji preao brojku od 83 milijuna. Rezultati Unisys Security Index istraivanja govore da je 59% ispitanih jako zabrinuto oko problema neovlatenog pristupa informacijama ili oko zlouporabe njihovih osobnih podataka. Trenutna sigurnosna paradigma, koja pokuava postii mrenu sigurnost pomou sloenog dizajna, koji ukljuuje i skupu mrenu opremu, esto od raznih proizvoaa, oito nije dovoljno dobra. Takoer, jednom kada se postavi rijetko se mijenja, a esto ni ne znamo koliko su nai podaci stvarno zatieni. Unisys Stealth mijenja tu sigurnosnu paradigmu. Unisys Stealth je jedinstvena sigurnosna tehnologija koja poveava zatienost podataka, pojednostavljuje upravljanje i smanjuje ovisnost o fizikoj infrastrukturi.

Unisys Stealth je projektiran tako da sakrivanjem krajnjih toki u podatkovnoj komunikaciji uini infrastrukturu sigurnom. Time postie da infrastruktura postaje nejasna vanjskim hakerima. Dodatno Unisys Stealth virtualnim segmentiranjem mree (a ne fizikim), ak i u sluaju proboja hakera, postie da sam proboj bude zadran u kontroliranom podruju, ograniavajui mu daljnje irenje i smanjujui rizik nastao probojem. Specifinosti Stealth-a Neusporediva Sigurnost podataka Unisys Stealth proao je opsena testiranja i NSA EAL4 + certificiran. Nudi nevienu sigurnost podataka zatienu od unutarnje ili vanjske krae, zlouporabe, ili korupcije. Pojednostavljeno i agilno upravljanje sigurnou Unisys Stealth administracija korisnika je integrirana sa sustavima za upravljanje identitetima, kao to su Microsoft Active Directory i Radijus OTP. S obzirom da Unisys Stealth odvaja mree na temelju korisnikovog identiteta, a ne fizike mrene utinice, korisnici se mogu slobodno kretati unutar organizacije, a da pritom zadre svoje logino mjesto unutar mree. Jednostavan za implementaciju Unisys Stealth ne zahtijeva nikakve promjene aplikacija ili skupi mreni re-inenjering. I jednostavno se postupno integrira unutar postojee mrene infrastrukture.

SPONZORIRANI TEKST

i nefleksibilne hardverske konfiguracije, ali infrastruktura je jo uvijek izloena rizicima primjene VLAN i firewall-a. esto u sluajevima poslovno uvjetovanih promjena na mrei, VLAN mora biti promijenjen i router preseljen. S druge strane jednoslojna mrea je fleksibilnija i jednostavnija za odravanje, ali bilo koji sistem na mrei moe vidjeti i pristupiti bilo kojem drugom sistemu. Dakle, jednoslojne mree izlau riziku velike dijelove poduzea, jednom kada su kompromitirane. Unisys Stealth prua vrhunsku rjeenje za oba oblika mrene infrastrukture. S Unisys Stealth tehnologijom, odvajanje kritinih posluitelja i baza podataka se postie koritenjem aplikacije za kreiranje sigurnih grupa korisnika koje se nazivaju Communities of Interest (COI interesne zajednice). To dovodi do smanjenja potreba za mrenom opremom, i time do utede, jer se vie ne koriste fiziki slojevi zatite. Dok na jednoslojnim mreama, Stealth odvaja posluitelje pomou COI, tako da se sistemi u razliitim COI ne mogu vidjeti ili komunicirati meusobno. Rezultat svega je rezanje trokova uz drastino poveanje razine zatite. Tradicionalna slojevita mrea Stealth segmentacija podatkovnog centra samo korisnici iz naranastog COI mogu vidjeti i pristupiti Welfare Apps posluitelju, dok korisnici iz samo plavog COI mogu vidjeti i pristupiti Healthcare Apps posluitelju. Serveri ne mogu komunicirati meusobno. Jedan od korisnika iz plavog COI koristi opciju dvostrukog tunela (dodijeljenu od strane administratora) da bi istovremeno imao pravo pristupa i Healthcare Apps posluitelju pomou Unisys Stealth-a i e-mail serveru (koji nije zatien).

Email

Welfare Apps

Healthcare Apps

4. Stealth se izvrava jako nisko unutar mrenog sloja da bi prikrio krajnju toku od napada i odbio neautorizirani pristup. Primjena Stealth zatite ne trai nikakve promjene unutar samih aplikacija koje elimo zatititi. COI mogunosti u kombinaciji sa izvravanjem vrlo nisko unutar mrenog sloja omoguuju krajnjim tokama da postanu mrane (dark) na mrei, kao da su nevidljive. Kad Stealth omoguena krajnja toka primi poruku sa mree, ukoliko poruka nije Stealth formatirana i ne sadri COI specifini klju koji je autoriziran za tu

Regionalna izolacija Kako kompanije trae nove teritorije za irenje svog poslovanja, tako se izlau novim sigurnosnim izazovima. Koritenjem COI, Unisys Stealth pomae u zatiti osjetljivih podataka, posluitelja i aplikacija unutar regionalnih podatkovnih centara, kao i poslovnih resursa unutar korporativnog podatkovnog centra. Time postiemo sljedee ciljeve: izolirati regionalne ili lokacijske resurse od lokalnih prijetnji dodatno odvoji regionalne resurse meusobno dozvoli selektivan i siguran regionalni pristup korporativnoj mrei Unisys Stealth je dizajniran za zatitu regionalnih podatkovnih centara, kao i informacijskih resursa unutar njih od lokalnih prijetnji. Koritenjem Unisys Stealth-a za spajanje regionalnog podatkovnog centra, pomou Stealth gateway border crossing agenta, prema centralnom korporativnom podatkovnom centru prua pristup korporativnim posluiteljima, podacima i aplikacijama samo onima sa eksplicitno dodijeljenim pravima pristupa. Kako Stealth radi Stealth koristi podatkovno sigurnosnu arhitekturu razvijenu od strane Unisys-a sa etiri vana elementa koji ine revoluciju u zatiti podataka. 1. Modul kriptografskog servisa prua FIPS 140-2 certificiranu AES-256 enkripciju 2. Stealth-ov algoritam za razdvajanje informacija i shema za sastavljanje podataka omoguuje samo Stealthu ponovno sastavljanje Stealth izrezanih poruka 3. Stealth kreira logiki tunel izmeu krajnjih toaka podatkovne komunikacije samo za lanove odreenog COI-a. COI lanovi vide samo sebe na mrei (za njih ureaji ili korisnici izvan COI-a jednostavno ne postoje ).

Corporate Data Center

100s of servers

Regional Data Center

Dozens of servers Many Workstations

Stealth Gateway Appliance

MPLS

Stealth Gateway Appliance

Regional Site

Regional Site

Regional Site

VLAN

VLAN

VLAN

krajnju toku, poruka se odbacuje. Stealth na to ne odgovara s nekakvom negativnom potvrdom, on jednostavno ignorira poruku. Hakeri obino pokuavaju locirati ureaje na mrei pomou broadcast mrenih poruka, pa im ak i negativan odgovor pomae u nalaenju IP adresa sistema koje mogu dalje ispitivati na ranjivosti. Stealth krajnje toke nestaju kao mogue mete hakerskih napada, jer ne mogu biti locirane od strane neautoriziranih korisnika. Organizacija upravlja COI lanstvom na osnovu korisnikih rauna i definiranih prava pristupa, integriranih u postojei sustav upravljanja identitetima unutar organizacije, kao to su Microsoft Active Directiory (AD). Ova integracija prua jednostavno upravljanje COI lanstvom i mogunost brzog odgovora na poslovne promjene, bez potrebe za fizikim kabliranjem ili fizikim promjenama unutar mree.
INFOSISTEM d.d. Ivana ibla 15 / 10 020 ZAGREB / HRVATSKA Telefon: +385 (0)1 65 00 111 e-mail: infodesk@infosistem.hr www.infosistem.hr

Email

Welfare Apps

Healthcare Apps

HARDVER etiri konvertibilna tableta s Windowsima 8

Acer Iconia W510

Asus Vivo Tab Smart ME400LTE Asus Vivo Tab Smart ME400LTE Ekran 10,1 (1.366768) Procesor Atom Z2760, 1,8 GHz Memorija 2/64 GB, microSD utor Masa 580 grama Autonomija 10:32 h Ostalo LTE, NFC, microHDMI Cijena 4.399 kuna (bez tipkovnice) + Umjerena masa, dizajn, ergonomija, kvaliteta izrade, LTE + Performanse primjerenije netbooku, cijena LTE izvedbe Dojam Ako vam je mobilnost prioritet, ovo je izvrstan izbor: vrhunski hardver po umjerenoj cijeni Ustupio Asus, www.asus.com Acer Iconia W510 Ekran Procesor Memorija Masa Autonomija Ostalo Cijena +

Mogu li Windowsi biti jednako cool kao iPad? Pa morali bi biti, ako ih stavite u isto tijelo kao iPad i dodate im tipkovnicu, zar ne? Ovih pet tableta mogu sve to i pravi, veliki laptopi, ali dolaze u formatu znatno praktinijem za mobilne ratnike
10,1 (1.366768) Atom Z2760, 1,8 GHz 2/32 GB, microSD utor 580 grama (1.260 s tipkovnicom) 10:18 h (bez tipkovnice) NFC, microHDMI 4.999 kuna Acer Iconia W700-323c4G06as Ekran 11,6 (1.9201.080) Procesor Core i3-2375M, 1,5 GHz Memorija 4/64 GB Masa 950 grama (bez tipkovnice) Autonomija 7:31 h (bez tipkovnice) Ostalo NFC, microHDMI, navlaka s tipkovnicom Cijena 5.999 kuna + Pristojne performanse, Full HD ekran, softver + Nedostaje microSD utor i touchpad Dojam Ponajvie ovisi o tome koliko vam je praktian njegov form factor Ustupio Acer, www.acer.com

Dopadljiv dizajn, sve u kompletu, nenadmana autonomija + Performanse primjerenije netbooku, cijena naspram Asusa Dojam Tablet za one koji ele raditi cijeli dan bez susreta s utinicom Ustupio Acer, www.acer.com

68

kolovoz/rujan 2013. MREA

Svestrani Windows konvertiti

Sony VAIO Duo 13 SVD1321L2E

Acer Iconia W700-323c4G06as

Hrvoje ari ad smo lani u usporednom testu tableta nahvalili form factor Asusova Transfomera, nismo ni sanjali da e izvedba tog Android tableta postati predlokom nove generacije Windows 8
Sony VAIO Duo 13 SVD1321L2E Ekran 13,3 (1.9201.080) Procesor Core i5-4200U (Haswell), 1,5 GHz Memorija 4/128 GB Masa 1,35 kg Ostalo NFC, USB 3.0 (2), HDMI, stilus, GPS, VGA adapter, Ethernet usmjeriva Cijena 12.669 kuna + Snaga i autonomija Haswella, vrhunska izrada i izvedba, ergonomija + Cijena koja jest opravdana ali i veini nas naprosto nedostina Dojam Ako si ga moete priutiti - navalite: neete nai komforniji ultraprijenosni tablet na Windows platformi Ustupio Sony, www.sony.hr

ureaja. Ali upravo se to dogodilo: svi znaajniji proizvoai zapljusnuli su nas sada ve drugim valom konvertibilnih tableta, ureaja koji se na prvi pogled ne razlikuju od klasinih Android tableta, ali mogu se jednim potezom transformirati u prijenosno raunalo s tipkovnicom koje izgleda i ponaa se kao standardni laptop. Na papiru, rije je o dobitnoj kombinaciji: imate tablet, formu raunala koje je cool i in i predmet je elja svakog tinejdera, poslovnjaka i umirovljenika; a opet taj isti cool tablet moe pokrenuti sve one Windows aplikacije bez kojih ne moete zamisliti svoje svakodnevno poslovanje. Jedno raunalo koje moe poprimiti razliite oblike i zadovoljiti razliite potrebe: zabaviti vas u slobodno vrijeme i rintati kad ga upregnete u poslovni jaram. Tako je to na papiru, a u praksi? Hm u dvije rijei: ni izbliza. Trite ne dijeli Microsoftovu viziju: takvi se ureaji prodaju u nakladama koji se ne mogu usporediti s brojkama koje (jo uvijek) postiu klasini laptopi, a jo manje s prodajnim rezultatima iPada i popularnijih Android tableta. Zato je tome tako? Ako ste ikad proveli dvije-tri minute isprobavajui iPad i neki

Papir i praksa

od Windows 8 ureaja s touchscreenom, ve znate odgovor. Razlika je - nebo i zemlja. Korisniko se iskustvo naprosto ne d usporediti: na iPadu je sve glatko, brzo i sjajno, dok su novi Windowsi ruan, neskladan i neuravnoteen hibrid koji svaki as puca po avovima: as radite u uminkanom, modernom suelju, da biste u sljedeem trenutku pritisnuli neku kockicu i nali se u prastarom suelju prilagoenom miu - koji nemate. Veinu ete vremena provesti upravo u tom starom desktop okruenju u kojem nijedan element suelja nije oblikovan tako da biste ga lako napipali prstom; da ne govorimo o detaljima poput ekranske tipkovnice koja iskae kad ne treba i nema je kad vam treba, ili injenice da nikad ne moete znati koliko je tono baterije ostalo (jedini nain da to saznate jest da uete u staro suelje i oitate postotak s ikone u trayu). Ukratko, nikog ne treba uditi to se golema veina ljudi grevito dri svog starog laptopa (dok se ne raspadne, dobar je), a ako se odluuje za novo raunalo, radije kupuje iPad ili Android tablete - ureaje koji su od poetka zamiljeni za upravljanje prstom i na kojima ne morate napraviti tri poteza samo da biste ih iskljuili. No vi niste golema veina ljudi: itatelji MREA kolovoz/rujan 2013. 69

HARDVER etiri konvertibilna tableta s Windowsima 8

moe posluiti i kao zatita za ekran te kao stalak za tablet) i nema vlastitu bateriju, to ne zamjeramo jer baterija tableta prua vie nego pristojnu autonomiju. Transfomer moramo spomenuti jer nam se ini da je Asus njime stekao iskustvo u dizajnu tableta zahvaljujui kojem ovaj ureaj ostavlja dojam zaokruenog proizvoda, paljivo koncipiranog i vjeto realiziranog. Poput Asusova tableta, i Acer Iconia W510 zasnovana je na Atomu i u radu esto neugodno podsjea na zastarjela netbook raunala. Naalost, na njih podsjea i nekim konstrukcijskim detaljima: tako tablet djeluje pomalo klimavo dok je ukotvljen u doku tipkovnice; to je vjerojatno namjerno jer ga dva utora zapravo vrste dre na mjestu - ipak, takav rasklimani dizajn ne ulijeva sigurnost. Acerov tablet kvalitetom zavrne obrade openito nije na razini luksuznog Asusova modela (koji ga nadmauje i ergonomijom, atraktivnou dizajna te detaljima poput ambicioznije kamere i zvunika) - to bismo mu lako oprostili da Asus nije i jeftiniji (u izvedbi bez LTE modema i s opcionalnom tipkovnicom). No to ne znai da Acer u direktnoj usporedbi nema aduta. Ovo je naime drugaije koncipirano raunalo, koje e se vie dopasti onima koji ne polau toliko na vanjski izgled i multimedijske mogunosti koliko na iskoristivost. Tipkovnicu ete dobiti odmah u prodajnom kompletu, a ona nije samo glupi komad hardvera ve i dok za tablet, dom za dodatni USB prikljuak (2.0, naalost) te, to je najvanije, udomljuje dodatnu bateriju koja efektivno gotovo udvostruuje autonomiju. K tome, dok se moe zakrenuti za 295, tako da tipkovnica postaje stalak - praktino za prezentacije i gledanje filmova.

Acer u bijelom i sivom

Mree odabrana su elita informatikih profesionalaca koji ne mogu ekati da Windows tableti postanu mainstream (to e se, vjerujemo, dogoditi, sadanjoj slaboj prodaji unato; vjerojatno ak i prije nego to Windowsi prebole sve djeje bolesti prelaska na touchscreen). Vi morate moi pokrenuti sve Windows aplikacije, a istodobno trebate raunalo koje je odista mobilno: koje moe stati u omanju torbicu, raditi cijeli dan s jednim punjenjem baterije i biti spremno za rad sekundu-dvije nakon to ga primite u ruke - a sve to moe jedino tablet. Prvi na redu najmanji je i najkompakt niji od testiranih ureaja. Asus Vivo Tab Smart na prvi, a i na drugi pogled jednako je dopadljivo dizajniran kao vrhunski Android tableti (ako ste proitali uvod, znate da takvom usporedbom elimo dati kompliment). Na prvi pogled ostavlja dojam ureaja koji je lako drati u ruci (da, u jednoj ruci) i koji vam nee zauzeti puno prostora u aktovki ili unutranjem depu jakne. Zaobljeni rubovi sa stranje strane osiguravaju dobar uhvat, a masa je vjeto rasporeena. Na drugi pogled, kad se zadubite u mogunosti ovog ureaja (nekako ga radije zo-

Asus s iskustvom

Virtualna ponuda
Odluili smo za ovaj broj pripremiti usporedni test svih konvertibilnih Windows 8 tableta na tritu i samo smo djelomino uspjeli. Naime, nismo mogli dobiti na test primjerke nekoliko ureaja koji se ve mogu kupiti na naem tritu, vjerojatno zato to su naklade koje su stigle na nae trite iznimno male ili je ponuda virtualnog tipa (recite to elite, pa mi tek onda naruimo). Kako na test namjerno nismo uvrstili neke modele kojima se blii kraj trinog ivota (Asus Vivo Tab TF600T) ili smo ih nedavno ve predstavili (HP ElitePad 900, Mrea 6), odustali smo od sveobuhvatnog testa i odluili vam jednostavno predstaviti par modela s kojima smo se druili ovih dana.

vemo ureajem nego raunalom jer atraktivnou dizajna vie podsjea na potroaku elektroniku nego na radnu alatku), vidjet ete da je opremljeno za maksimalnu mobilnost. LTE modem osigurava neprekinuti rad i ondje gdje nema Wi-Fi signala (ako vam ta mogunost nije neophodna, utedjet ete punih 900 kuna: Wi-Fi model kota 3.499 a LTE izvedba 4.399 kuna). Tu je i NFC za laku razmjenu podataka sa smartfonom i beino spajanje dodatne opreme (tko zna, moda e se jednom NFC-om moi neto platiti; za to je zamiljen), a Vivo Tab je jednako dobro opremljen za zabavu kao bilo koji vrhunski ne-Windows tablet, uz kameru od osam megapiksela s autofokusom i LED bljeskalicom, dvomegapikselnu prednju kameru koja snima video u 1080p, natprosjean zvuk (tehnologija SonicMaster) i sjajan IPS ekran koji se odlino vidi i sa strane (jedina mu je mana to je i doslovce sjajan: ne snalazi se dobro s izravnim sunevim svjetlom i odbljescima, no to manje-vie vrijedi i za sve ostale, osim Sonyja). Vrhunsku mobilnost osigurava i napajanje preko standardnog microUSB prikljuka: po potrebi bateriju moete dopuniti i u autu, u kafiu i u gostima, a sa sobom ne morate nositi krupno, nezgrapno i nestandardno napajanje. Dakako da tu postoji kvaka: takva visoka mobilnost ne bi se mogla postii sa standardnim procesorom za prijenosna raunala. Vivo Tab Smart temelji se na procesoru Atom, to znai da ne moete raunati na ivahan rad iole zahtjevnijih aplikacija: priviknite se na sporo prebacivanje meu aplikacijama i openito na performanse blie rangu netbooka nego laptopa. Za razliku od pradjeda svih konvertibilnih tableta, Asusova Transformera, tipkovnica nije dio prodajnog paketa nego se nudi kao dodatna opcija (499 kuna, odnosno 699 s navlakom koja

70

kolovoz/rujan 2013. MREA

Dizajn je, u skladu s tom praktinou, pomalo industrijski, neupadljiv: izvana je W510 siv, ali dojam se popravlja kad ga otvorite: ukazuju se dopadljivi bijeli detalji i tipke kojima pomalo podsjea na Mac. Aduti su ovog raunala i tehnologije Always On i Instant Connect koje omoguuju brzo buenje raunala, auriranje podataka s Interneta u stand-by nainu rada te brzo spajanje na mree (ukljuujui i vezu na dropboxoliki Acer Cloud) te izbor softvera koji poslovnom ovjeku nudi par iskoristivih alatki (backup, recovery management, update). Praktian je detalj i tipka s gornje strane kojom se iskljuuje mogunost automatske orijentacije ekrana: dokle god koristite tipkovnicu, ona samo smeta (a Windows 8 tableti drugih proizvoaa je nemaju). teta to se W510 na naem tritu ne nudi u verzi ji s ugraenim 3G/LTE modemom. Drugi Acerov ureaj na naem testu sasvim je drugaija zvjerka. Acer Iconia W700 temelji se na Core i3 procesoru od kojeg moete oekivati da e pokrenuti znatno zahtjevnije aplikacije (i lake provakati viezadani rad). Da ne bi bilo zabune, taj procesor (i ostatak konfiguracije) nije neka jurilica: primjereni je laptopima u poetnoj klasi, ali u odnosu na dva ranije opisana tableta - pokree brda i doline. Naravno da takav ureaj nije na razini mobilnosti kakvu nude perolaki tableti s Atomom - pritom ne mislimo toliko na vrije me autonomije (koje je sasvim pristojno, posebice s obzirom na moan, svijetao ekran Full HD razluivosti koji je sm po sebi prilian potroa), koliko na ukupan dojam: tablet je gotovo dvostruko tei, puno nezgrapniji i deblji, a tu su i utori za hlaenje - s ona dva ureaja mogli smo zaboraviti da raunala znaju biti neugodno buna i vrua (sreom, ovo to nije: ventilatori se rijetko upale, a i tada se jedva uju). Loa je vijest da krupnije dimenzije nisu sa sobom donijele nikakve dodatne prikljuke: ak ni HDMI nije pune veliine (a stao bi!), a nema ni utora za memorijske kartice koje imaju svi ostali ureaji na ovom testu. Dobra vijest je da i ovaj Acer ima sav onaj softver i mogunosti brzog buenja i povezivanja koje krase i manju Iconiju. Tu je i Acer Power Button. Da, to je ono to mislite: tipka koja ui u donjem lijevom uglu taskbara i preko koje u dva brza poteza moete raunalo iskljuiti, zakljuati ili poslati na spavanje - pa ima li korisnika Windowsa 8.0 koji ne bi dao barem ruku i nogu za jednu takvu dragocjenost? Svidjela nam se i kvaliteta zvuka (Dolby tehnologija, odlian ekvilizator), a razoarale su nas neambiciozne kamere. U izvedbi koju smo isprobali W700 dolazi s navlakom u koju je ugraena Bluetooth tipkovnica. Hm, sad vjerojatno niste isprve shvatili kako to tono izgleda, ali sjetite se Microsoft Surfacea. Tipkovnica je tanka i neodvojiva od navlake koja, dok je ureaj sklopljen, djeluje poput korica knji-

Snaga sakrivena u knjigu

ge. Kad se rasklopi, ekran se moe uglaviti u utor u tipkovnici pod kutom idealnim za itanje i pisanje. No takvo rjeenje nije idealno ako ureaj drite u krilu jer je tada itava skalamerija pomalo nestabilna. K tome, efektivno moete iskoristiti samo donju polovicu tipkovnice (na gornjoj su samo lampice i on/off tipka), a to znai da nema touchpada. Netko tko nije isprobao Windowse 8 ovdje bi se vjerojatno zapitao to e vam touchpad pored touchscreena, ali kako ete u Windowsima najvei dio vremena provoditi uz aplikacije dizajnirane za upravljanje miem, touchpad bi itekako dobro doao. Pri itanju rezultata mjerenja vremena autonomije uzmite u obzir da tipkovnica nema vlastito napajanje nego se puni preko microUSB kabla (istog onog koji koristite za punjenje mobitela). Posljednje raunalo na naem mini-testu, Sony Vaio Duo 13, kota gotovo koliko i sva tri ostala zajedno. Ipak, nakon to smo se s njim upoznali, nemogue je oteti se dojmu da je ta astronomska cijena posve opravdana i zasluena Prvo to nas je privuklo novom VAIO-u (to je inae skraenica, pa je valja pisati velikim slovima) bila je nova generacija Intelovih Core procesora, obinom puku bolje poznata pod radnim nazivom Haswell. Naime, kod svih dosadanjih

Sony bez kompromisa

Windows 8 tableta morali smo birati izmeu mobilnosti (Atom) ili performansi (Core). Kod Haswella te dvojbe nema: performanse su na razini iznad stare generacije Corea, dok je vrijeme autonomije al pari s tabletima manjih ekrana temeljenih na Atomu. Na prvi nas je pogled osvojila i tipkovnica, pozadinski osvijetljena, na kojoj se nalo mjesta i za malen ali funkcionalan touchpad. No ono to nas je istinski zadivilo jest ergonomija ovog tableta. Neprestano imate osjeaj da radite s neim laganim, lakim nego to biste oekivali s obzirom na njegovu veliinu: teina je tako dobro rasporeena i tako je vjeto oblikovan da ga ak moete drati jednom rukom (ne dugo, naravno), a to nije lako izvesti ni sa za treinu manjim 10,1 tabletima. Uivo, Duo 13 znatno je skladniji nego dok ga gledate na fotografijama, a to posebice vrijedi za njegov mehanizam za otvaranje. Na papiru, on djeluje pomalo zastarjelo, prevazieno: mehanizmi na izvlaenje sa arkom neto su to postoji znatno dulje od raunala i u praksi ne oekujete da e takav mehaniki dizajn pruiti zadovoljavajue iskustvo. No na nae iznenaenje, iskustvo je i vie nego ugodno: mehanizam se vrlo lako otvara i zatvara, bez napora sjeda na svoje mjesto i nemate dvojbi da e izdrati barem koliko i ostatak raunala. Kad vidite s koliko ponosa japanski dizajner predstavlja svojih ruku djelo (http://youtu.be/Whfr4Omp-fc), postaje vam jasno kako je to mogue Ostali spotovi na Sonyjevu YouTube kanalu posveeni Duu 13 otkrit e vam tko je ciljna publika ovog beskompromisnog tableta: kreativci, dizajneri, crtai i drugi likovnjaci. Tablet dolazi sa stilusom koji omoguuje vrlo precizno crtanje po prekrasnom Triluminos ekranu (kojem dodatnu ivost daje tehnologija X-Reality), a tu je i vrhunski Autodeskov softver za crtanje te efektne aplikacije za biljeke i skiciranje, kao i par zaraznih igrica. Sve skupa djeluje toliko zamamno da se poelite prekvalificirati samo da biste uvjerili efa da vam ovakav ureaj mora nabaviti za posao.

MREA kolovoz/rujan 2013.

71

HARDVER

Iz Kalifornije s ljubavlju
Ubiquiti nudi tri izvrsna i inovativna access pointa koja objedinjuju kvalitetan hardver s monom i inteligentno osmiljenom softverskom pozadinom
Davor uti biquiti je kalifornijska tvrtka koja je u svijetu mrene opreme poznata po svojim inovativnim i naprednim rjeenjima, doim ju iroke mase znaju zahvaljujui njenu vlasniku, 35-godinjem Robertu Peri. Pera je panju privukao kad je mrtav-hladan izbrojio 350 milijuna amerikih dolara za kupnju NBA momadi Memphis Grizzliesa. Da se ba i ne radi o obinom informatiaru, potvruje i injenica da je sa 25 godina napustio inenjersku poziciju u Appleu - htio je, naime, da mu karijera bre napreduje. Taj bri napredak u poslovnom ivotu Pera je potraio osnivanjem Ubiquitija, iju mrenu opremu u nas uvozi akoveki EZY Infotech. Testirali smo tri Ubiquitijeva access pointa: modele UniFi AP i UniFi AP Pro namijenjene koritenju u zatvorenim prostorima te UniFi AP Outdoor, koji, kako mu ime kae, slui koritenju na otvorenom. Krenimo od najjeftinijeg modela UniFi AP. Rije je o beinoj pristupnoj toki koUbiquiti UniFi AP Tip Beini access point Beini standardi 802.11b/g/n Frekvencijski pojas 2,4 GHz PoE 4 (samo uz priloeni adapter) Maksimalni domet 122 m Montaa na zid/strop 4/4 Jamstvo 1 godina Cijena 549 kn + Konstrukcija i dizajn, priloeni PoE adapter, performanse, jednostavno ulanavanje, intuitivna softverska pozadina, dolazi sa svim dodacima potrebnim za zidnu i stropnu montau + Konfiguracija u Javi nee biti svima po volji, ne moe se napajati bez PoE adaptera, 100-megabitni LAN port Dojam Kvalitetan access point kojeg razumna cijena ini zanimljivim ak i u kontekstu naprednijeg kunog ureda Ustupio H2 Shop, tel.: 01/2343-003

Ubiquiti UniFi AP, UniFi AP Pro i UniFi AP Outdoor

Beina kupola

ja podrava standarde 802.11b/g/n i funkcionira u 2,4-gigahercnom frekvencijskom pojasu. Deklarirani joj domet u idealnim uvjetima iznosi 122 metra. Takvo je to u praksi teko postii, ali smjesta treba istaknuti da se UniFi AP u aspektu jakosti i pokrivenosti signalom pokazao boljim od veine ostalih AP-ova koje smo u novije doba imali prilike testirati. To pogotovo vrijedi u sluaju da se postavi na povienu poziciju, za to se koriste priloeni mehanizmi za montiranje na zid i strop. U sluaju zidne i stropne montae iznimno je koristan nain na koji je izvedeno napajanje UniFi AP-a. Naime, uz ureaj se isporuuje PoE adapter iji se PoE port spaja sa samim AP-om, a LAN konektor s lokalnom mreom. To znai da u AP ba u svakom instalacijskom scenariju ulazi samo jedan mreni kabel preko kojeg se on napaja i komunicira s ostatkom mree. Povezivanje je veeg broja UniFi AP-ova
Ubiquiti UniFi AP Pro Tip Beini standardi Frekvencijski pojas PoE Maksimalni domet Montaa na zid/strop Jamstvo Cijena +

Priloeni PoE adapter, kakav dolazi sa sva tri Ubiquitijeva AP-a, namijenjen je njihovu napajanju jedan mreni kabel spaja se izravno u pristupnu toku, a drugi u lokalnu mreu. Adapter se moe kupiti i odvojeno; cijena mu je 139 kuna u funkcionalnu cjelinu trivijalno, ne samo u smislu njihovog ulanavanja putem kabela ve i u sluaju da taj posao elimo obaviti beino. Naime, AP moe funkcionirati kao
Ubiquiti UniFi AP Outdoor Tip Beini access point Beini standardi 802.11b/g/n Frekvencijski pojas 2,4 GHz PoE 4 (samo uz priloeni adapter) Maksimalni domet 183 m Montaa na zid/strop/stup 4/4/4 Jamstvo 1 godina Cijena 1.149 kn + Uvjerljiva konstrukcija, priloeni PoE adapter, performanse, jednostavno ulanavanje, intuitivna softverska pozadina, dolazi sa svim dodacima potrebnim za zidnu montau i instalaciju na stup + Konfiguracija u Javi vjerojatno nee biti svima po volji, ne moe se napajati bez PoE adaptera Dojam Uvjerljivo rjeenje za izgradnju beine mree na otvorenom - pogotovo ako se uparuje s ostatkom Ubiquitijeve infrastrukture Ustupio H2 Shop, tel.: 01/2343-003

Beini access point 802.11a/b/g/n 2,4 GHz, 5 GHz

4
122 m 4/4 1 godina 1.849 kn

Konstrukcija i dizajn, priloeni PoE adapter i aktivni PoE, beina pokrivenost i stabilnost signala, dva simultana frekvencijska pojasa, jednostavno ulanavanje, intuitivna softverska pozadina, dolazi sa svim dodacima potrebnim za zidnu i stropnu montau + Konfiguracija u Javi vjerojatno nee biti svima po volji Dojam Odlian AP koji se estetikom i performansama lako uklapa u velik broj okolina Ustupio H2 Shop, tel.: 01/2343-003

72

kolovoz/rujan 2013. MREA

Softver UniFi
repetitor i na njega je u tom sluaju mogue povezati jo etiri istovrsna AP-a. Konstrukcija i dizajn jo su dva aspekta u kojima se Ubiquitijev AP moe nazvati nesvakidanjim. Okrugli oblik i jedan osvijetljeni prsten koji razliitim bojama daje informacije o trenutnom stanju pristupne toke odlino se uklapaju u svaku okolinu i vie podsjeaju na skupocjeni detektor za dim nego klasini access point. Ureaj je sklopljen od vrste i uvjerljive plastike, a MIMO antene integrirane su u njegovo kuite i nisu vidljive golim okom. Mislilo se i na menadment kabla, pa se u blizini LAN konektora nalazi prorez za RJ45 kabel, kako on nakon instalacije AP-a ne bi smetao. Spomenimo jo softversku pozadinu ovog ureaja. Umjesto nezgrapnih tekstualnih web suelja Ubiquiti koristi opcijama bogato, odlino organizirano i oku vrlo ugodno suelje UniFi pisano u Javi (vie o njemu potraite u okviru uz ovaj tekst). Unutar UniFija mogue je namjetati kojeta, poput izlazne snage AP-a, dodatnih beinih mrea za goste, sve relevantne parametre rada detektiranih AP-ova iz linije UniFi, razinu pristupa za razliite korisnike itd. UniFi AP nosi razumnu cijenu od 549 kuna, a nabaviti se moe i u kompletu od tri komada, koji stoji 1.629 kuna. Takoer je dostupan u Long Range varijanti koja stoji 689 kuna pojedinano odnosno 1.969 kuna u kompletu od tri primjerka. Dotina je identina opisanom UniFi AP-u, ali raspolae antenama vee snage te beinim signalom pokriva podruje u dometu do 183 metra. Premda vizualno (i konstrukcijski) gotovo identian upravo opisanom UniFi AP-u, model UniFi AP Pro dolazi s viestruko viom cijenom, ali i nezanemarivo irim spektrom mogunosti. Ova pristupna toka uz standardni 2,4-gigahercni podrava i 5-gigahercni frekvencijski pojas, uz maksimalne deklarirane propusnosti od 450 Mbit/s za prvi odnosno 300 Mbit/s za potonji. To takoer znai da je uz standarde 802.11b/g/n podran i 802.11a - za sluaj da je nekome dotini zanimljiv. Vrijedi istaknuti da UniFi AP Pro istovremeno moe raditi u oba spomenuta pojasa. S donje strane ovog skupljeg Ubiquitijeva AP-a dostupna su dva LAN konektora. Primarni se koristi za napajanje i povezivanje

UniFi je Ubiquitijeva softverska platforma napisana u Javi ija je poanta upravljanje tvrtkinim beinim sustavima svih veliina. Koncipirana je oko iznimno intuitivnog i vizualno dotjeranog suelja s obiljem grafikih elemenata, posve lienog napornih tekstualnih izbornika i teko razumljivih opcija. Unato pristupanosti, UniFi omoguava detaljno upravljanje pristupnim tokama - mogue je, primjerice, importirati vlastitu kartu prostora (ili uitati kartu s Google Mapsa) i rasporediti dostupne beine ureaje unutar njega, konfigurirati svaku zamislivu postavku vezanu uz njihov rad, pratiti razne statistike, korisnike, goste, ispisivati vauere za pristup beinoj mrei i kojeta drugo. Sve se to obavlja centralizirano, to znai da se itava konfiguracija odvija na jednom serveru. itav ovaj sustav kvalitetom i doraenou odlino prati tvrkine uvjerljive testirane AP-ove.

Vie svega

sa switchem, doim se sekundarni d iskoristiti kao premosnica, dakle za jednostavno ulanavanje u svrhu proirivanja lokalne mree. S ovim ureajem takoer dolazi PoE adapter (na kuitu AP-a ne postoji konektor za napajanje - energija se dovodi iskljuivo putem RJ45 kabla), no kako on takoer podrava standard 802.3af, mogue ga je napajati i bez koritenja Ubiquitijeva adaptera, direktnim spajanjem na PoE switch. Performanse UniFi AP Proa izvrsne su, kako u pogledu pokrivenosti signalom tako i u pogledu njegove stabilnosti. Za okoline za koje ga je proizvoa namijenio - poput hotela, restorana, kola i ostalih javnih mjesta namee se kao odlian izbor. Veina karakteristika UniFi AP Proa prenesena je u trei testirani Ubiquitijev model, UniFi AP Outdoor. Dotini je, kako mu ime kae, namijenjen instalaciji na otvorenom te kao takav ne dolazi u estetiziranom okruglom kuitu, ve je oklopljen plastikom koja elektroniku titi od visokih temperatura, kie, snijega i ostalih vremenskih (ne)prilika. to se tehnikih specifikacija tie, UniFi AP

Otporan na elemente

Outdoor funkcionira na 2,4-gigahercnom frekvencijskom pojasu (Ubiquiti takoer nudi 5-gigahercnu varijantu), podrava standarde 802.11b/g/n i hvali se dometom od 183 metra. U praksi je koritenjem priloenih MIMO antena mogue dobiti i vie od toga. Jakost i pokrivenost signala mogu se viestruko poveati instalacijom Ubiquitijevih antena airMAX Sector i Omni namjesto tvornikih. Poput druga dva Ubiquitijeva AP-a, model Outdoor dolazi s PoE adapterom pa energiju za rad dobiva putem RJ45 kabla. Podrke za standard 802.3af ipak nema; stoga ga bez posredovanja PoE adaptera nije mogue napajati. U paketu su jo priloeni modul za ugradnju na zid i metalni prsten potreban za fiksiranje za stup, tako da nije potrebno voditi rauna o naknadnoj kupnji ovih dodataka. Poput UniFi AP Proa, model Outdoor iza zatitnih vrataaca krije dva gigabitna LAN porta, od kojih jedan slui napajanju i komuniciranju s lokalnom mreom, a drugi kao bridge. Osim ovakvog fizikog, softverska platforma UniFi omoguava i beini uplink s drugim AP-ovima iz linije UniFi.

Primarni LAN konektor namijenjen je povezivanju na switch, a sekundarni funkcionira kao bridge

Metalni prsten potreban za fiksiranje vanjskog AP-a za stupove priloen je u pakiranju s ureajem

Ubiquiti je jedan od prvih proizvoaa profesionalne mrene opreme koji u ponudi ima AP s podrkom za novi standard 802.11ac. Oznaka mu je UniFi AP AC, a cijena 2.399 kuna MREA kolovoz/rujan 2013. 73

MOBITELI Sony Xperia Tablet Z

Podvodna elegancija
z prvi Sonyjev tablet na naem tritu vee se nekoliko superlativa. Za poetak, to je najtanji i najlaki 10 tablet. Laki od pola kilograma i vitak poput najtanjih smartfona, Tablet Z stat e u unutranji dep jakne, pregradak za dokumente u torbici i slina mjesta na koja se ne biste usudili utrSony Xperia Tablet Z Ekran 10,1 LCD, 1.9201.200, Bravia Engine 2 OS Android 4.1.2 (nadogradiv na 4.2) Memorija 16 GB, microSD utor Procesor quad-core Krait 1,5 GHz Kamera 8+2,2MP, autofokus, HDR, 1080p video Ostalo LTE, NFC, IR predajnik, IP57 Dimenzije i masa 2661727 mm, 495 grama Cijena 5.499 kuna (bez ugovora) + Otporan na vodu i prainu; vitka linija; laki od pola kilograma; suelje + Ekran osjetljiv na odbljeske; zvuk; hardver i softver nisu najnoviji Dojam Atraktivan tablet koji e nai poklonike premda nije potentan kao iPad ili Nexus 10 Ustupio Vipnet, www.vipnet.hr

pati normalan tablet. ak ga je mogue drati u jednoj ruci (ne kaemo da je to neki uitak, ali eto - ako zatreba, i to se moe). Dakako da to ima svoju cijenu (ne doslovce: cijena je, jasno, visoka, ali jedan pogled na Z dovoljan je da vas uvjeri da ta stvar ne moe i ne treba biti jeftina). Cijenu ete platiti neto slabijom autonomijom jer tanka baterija ima nevelik kapacitet, no stvar donekle spaava Sonyjeva tehnologija Stamina, koja omoguuje da, uz malko podeavanja (mogue je primati obavijesti ak i dok tablet spava), izvuete cijeli radni dan s jednim punjenjem. Veliki mu je plus to se puni preko microUSB-a; ne trebate poseban kabel za punjenje, a u nudi ga moe dopuniti i laptop. Sljedei superlativ: otpornost. Z ima certifikat IP57, to znai da e podnijeti polijevanje, pa i urananje u vodu te razumne koliine praine i neistoe. Sva srea da se moe oprati pod slavinom jer visokosjajna povrina iznad ekrana izdajniki prikazuje

svaki otisak prsta i zrnce praine. Taj je visoki sjaj velik problem na suncu i svugdje gdje ima odbljesaka: tada se vidljivost drastino smanjuje. Ekran inae odlino prikazuje boje, no ukupan doivljaj umanjuju tanani zvunici. Sony je hrabro zagrabio i u korisniko suelje: ispremijeao je raspored elemenata suelja i - pogodio! Z je tabletoidniji od obinog Jelly Beana: lake se koristi i vie je mogunosti nadohvat ruke. Standardne su Android aplikacije ili poboljane (Galerija) ili nadomjetene boljima (Walkman), a posebice nam se dopao daljinski upravlja koji moe uiti kodove od vaih daljinaca. (H. .)

Aluminijski luksuz
sus je poznat po hibridnim ureajima: tablet koji se pretvara u laptop, smart fon koji se umee u zaslon da bi ga pretvorio u tablet Ovom posljednjem ime je Padfone i po njemu je nazvan Fonepad, koji Asus predstavlja kao tablet pored kojeg vam nee trebati smartfon jer ima sve njegove funkcije. Okej, ima, ali telefon e
Asus Fonepad K004 Ekran 7 IPS, 8001.280, Gorilla Glass OS Android 4.1.2 (nadogradiv na 4.2) Memorija 16 GB, microSD utor Procesor Intel Atom Z2420 Kamera Prednja kamera od 1,2 MP Dimenzije i masa 19612010 mm, 340 grama Cijena 1.999 kuna + Vrlo kvalitetan, ak luksuzan 3G tablet po cijeni bliskoj no name plastinjacima + Samo prednja kamera, nema olovke ni dodatne opreme Dojam Nexus 7 vie nije na prvi izbor meu 7 tabletima: ovaj ga po svemu nadmauje Ustupio Asus, www.asus.com

Asus Fonepad

vam pored njega itekako trebati jer a) samom sebi ete izgledati glupavo dok telefonirate preko grdosije koje jedva stane u ruku i b) ni sugovornik vas nee voljeti dok pokuava deifrirati to mu to govorite (dok vam je zvunik na uhu, mikrofon e biti blie vaem pupku). Od telefoniranja preko 7 tableta mogu profitirati jedino sluajni prolaznici koji bi se mogli odlino zabaviti na va raun (oni benevolentni, koje nee rasrditi vae vikanje u mikrofon). Jednom kad zaboravite na marketinki mumbojumbo , Fonepad treba promatrati ne kao tablet s mogunou telefoniranja (koju ete rijetko iskoristiti), nego kao unaprijeenu verziju najvee Asusove tabletne uspjenice: Nexus 7. Unaprijeenu ali - jeftiniju! A ne bismo mu zamjerili ni da je skuplji: opravdao bi to

aluminijskom pozadinom i dodatkom microSD utora i GPS ipa, koje Nexus 7 nije imao. Stranje kamere nema ni Fonepad, no zato je tu gomila dodatnog softvera (nita spektakularno, ali ima par praktinih alata) i drugaiji procesor: Intelov Atom. Stavili smo ga pod povealo jer smo se bojali da se nee sav Android softver snai s njim, ali Atom radi ko urica - glatko i brzo, a istodobno tedi bateriju kao nijedan drugi (ak i ako ukljuite out door mode da biste poboljali vidljivost ekrana na suncu). Razoarat e tek ljubitelje igara, i to ne toliko zbog Atoma koliko zbog njegova grafikog koprocesora koji nije na razini Tegre 3. Nemojte baciti svoj stari mobitel jer je za sve osim telefoniranja i fotografiranja Fonepad puno luksuznije i komfornije rjeenje od novog smartfona. (H. .)

74

kolovoz/rujan 2013. MREA

BlackBerry Q10

Nema tipke do tipke

T
ko je isprobao BlackBerry, ne treba mu crtati kakva je dragocjenost imati fiziku QWERTY tipkovnicu na mobitelu uobiajene veliine. Vlasnike BlackBerryja ne morate potezati za jezik da bi vam razvezali nostalginu priu. Istina, njih je svakim danom sve
BlackBerry Q10 Ekran 3,1 Super AMOLED, 720720 OS BlackBerry OS 10 Memorija 16 GB, microSD utor Procesor dual-core Krait, 1,5 GHz Kamera 8 MP, autofokus, LED bljeskalica, 1080p, 720p na prednjoj 2MP kameri Ostalo LTE, NFC, microHDMI Dimenzije i masa 1206710 mm, 139 grama Cijena 5.799 kuna + Fizika tipkovnica, otar i izrazito itak ekran, novi OS, kamera, baterija + Cijena ravna jaim modelima, mizerna ponuda aplikacija, malen ekran Dojam Stari korisnici BlackBerryja bit e zadovoljni, ali nove e teko pridobiti Ustupio Smartson, www.smartson.hr

manje, ali svaki e bez krzmanja potvrditi da to nije zato to je touchscreen superioran fizikim tipkama, naprotiv. Razlozi su negdje drugdje Tajna uspjeha BB-a bila je u ukupnom korisnikom iskustvu: vrhunskom hardveru, ergonomiji, sigurnosti komunikacije Dobar je dio toga tvrtka uspjela uprskati dok se proteklih godina neuspjeno pokuavala prilagoditi poodmakloj konkurenciji. Sad konano ima OS u skladu s novim vremenima, a tipkovnica je, to vam moemo potvrditi iz prve ruke, jednako dobra kao u danima najvee slave. Starim BB-aima ve cure sline, ali Uvijek ima taj ali! Novi OS nam se svia, ali trebat e vam vremena da se naviknete. Nema zelene i crvene tipke, a ni Back i Home - mobitelom se upravlja kombinacijom tipaka i gesti (povlaenje prstom po touchscreenu). Nama se to suelje svia, ali oni koji oekuju stari BB mogli bi se razoarati jer ih eka puno privikavanja na novitete. Svejedno, Q10 je pun pogodak za sve one koji puno tipkaju jer ne postoji sprava na kojoj je ta radnja ugodnija, a da stane u dep. To je ponajbolji BlackBerry u posljednjih pet godina; krase ga sve one osobine

koje su BB uinile klasikom: izvrsna kvaliteta izrade, ekran odlino vidljiv i na suncu, brz rad i izdrljiva baterija. ak je i kamera iznenaujue dobra. No ako ste u proteklih pet godina prebjegli s BB-a, nerado ete se vratiti malom ekranu i ogranienom izboru aplikacija. Za isprobavanje aplikacija i online servisa, kao i za igranje igara i gledanje videa, ovaj mobitel nije - no zato e se odlino snai s klasinim poslovnim alatkama: e-mailom, Excel i PowerPoint dokumentima (H. .) va sigurnost: mobitel djeluje solidno izraen, a vjerojatno je i izdrljiviji od ureaja obuenih u laganu plastiku. Huaweijevu ambiciju najjasnije pokazuje Emotion UI, nadogradnja Androidova korisnikog suelja po uzoru na Samsungov TouchWiz i HTC-ov Sense (oboje nedostupno u ovoj klasi). Dakako, Emotion UI nije toliko zreo proizvod; prilino je kiast i ne uvijek inventivan (esto oponaa TouchWiz), ali zato ima manje bloatwa rea i puno praktinih rjeenja: primjerice, jednostavna promjena profila i tema te ploa obavijesti. Ima tu i neobinih rjeenja (nema app drawera: ikone su svih aplikacija, kao na iOS-u, dostupne na poetnim ekranima). Centar za pomo, s razumljivim tekstovima i preglednim vodiima, bit e vrlo koristan poetnicima eljnim da to prije ovladaju bogatim mogunostima ovog smartfona. (H. .) MREA kolovoz/rujan 2013. 75

ivopisni poetnik
otovo svakog mjeseca proizvoai Android mobitela iznenade nas nekim poetnim modelom koji nudi osobine ranije rezervirane za puno skuplje modele. Ovog je mjeseca to Huawei Y300, koji je ljestvicu podigao tako visoko da e vjerojatno i dulje od dva-tri mjeseca ostati na favorit meu smartfonima za poetnike. to je to Y300 donio to dosad nismo viali u cjenovnom rangu ispod 1.000 kuna?
Huawei Ascend Y300 Ekran 4 IPS, 480800 OS Android 4.1.1 (Jelly Bean) Memorija 4 GB, microSD utor Procesor dual-core A5, 1 GHz, Exynos Kamera 5MP, autofokus, LED bljeskalica Dimenzije i masa 1256411 mm, 130 grama Cijena 898 kuna (prepaid paket) + Izvanredan ekran, solidan softver, super cijena + Obzirom na cijenu, nemamo prigovora Dojam Svakako najbolji smartfon troznamenkaste cijene Ustupio T-Mobile, www.hrvatskitelekom.hr

Huawei Ascend Y300

Za poetak, IPS ekran s izvanredno ivopisnim bojama, otrom slikom dobro vidljivom i iskosa - takav je ekran rijetkost i kod dvostruko skupljih modela. No najvie nam se dopala - odmjerenost. Osim ekranom, Huawei ne obara s nogu neim posebnim, ali zato ni na duge staze ne pokazuje nedostataka. Brzina mu je solidna (lag e se eventualno pojaviti tek kod zahtjevnijih igara i web aplikacija); baterija takoer. Neto je ispod prosjeka kvaliteta snimaka (ali jo uvijek u granicama klase), ali zato je kvaliteta zvuka iznadprosjena. Svoju nisku cijenu novi Huawei ponajvie otkriva glomaznim dimenzijama i pozamanom teinom, no mnogima e se i to dopasti jer njegova masivnost ulije

MOBILNA TELEFONIJA Vipove pogodnosti

a BUG Coop_insertacij 2013-v3_212x340+3.pd f 1 6/17/13 3:23 PM

Za ovaj smo vam ljetni period pripremili posebnu Vipovu ponudu koju mogu iskoristiti samo itatelji Mree, kroz kupone priloene uz ovaj broj asopisa!
Dragan Petric

500
Z
a oko vam je zapeo mobilni ureaj koji morate imati? Sigurni smo da ete svog miljenika pronai u posebnoj Vipovoj ponudi. Mrea u suradnji s Vipnetom i ovog vam ljeta, naime, nudi 500 kuna popusta na ak tri ureaja. Kuponima koje ste dobili s ovim primjerkom Mree tako moete jednostavnije doi do svojih omiljenih mobilnih gadgeta. Krenimo s prvim od tri priloena kupona. S njime ete, samo u Vipu, nabaviti sjajni smartfon LG Nexus 4, koji na dijagonali od 4,7 ina donosi rezoluciju ekrana od 7681.280 piksela. Usto, ovaj je ureaj opremljen i Qualcommovim procesorom ije etiri Krait jezgre kucaju na taktu od 1,5 GHz, 8-megapikselnom pozadinskom kamerom te sa 16 GB memorije namijenjene pohrani podataka. Atraktivni je smartfon dostupan na jednoj od odabranih tarifa Ideal Start, Step, Tango i Swing te Opcija 1-5. Odaberite jednu od novih Vipovih tarifa i opcija te neogranieno razgovarajte, aljite poruke i surfajte. Preporuujemo vam tarifu Step 3, koja ukljuuje: neograniene besplatne minute prema svim mreama u RH, neograniene SMS poruke prema Vipovoj mrei i neogranien internetski promet (260 MB uz brzinu do 21 Mbit/s). Prenesite broj u Vipovu mreu do 31. kolovoza i plaajte Step 3 125 kn mjeseno tijekom cijelog trajanja ugovorne obveze. Pogodnost od 50% popusta na opciju mogue je iskoristiti uz potpisivanje ugovora na 24 mjeseca. Ako ste pak poeljeli tablet, pravi je izbor Asus Nexus 7. Drugi kupon od 500 kuna popusta omoguit e vam povoljniju kupnju ovog hvaljenog tableta (koji je i na Bugovu velikom testu tableta osvojio nagradu Best Buy u svojoj klasi), opremljenog 7-innim ekranom rezolucije 8001.280 piksela, etverojezgrenim procesorom Cortex-A9 takta 1,2 GHz te s ak 32 GB memorije namijenjene pohrani podataka. I smartfon i tablet koji se nude kroz ovu akciju dolaze s Android OS-om.

Acer Aspire One 756 prijenosno je raunalo sa 11,6-innim ekranom koje se uz kupon dobiven s ovim primjerkom Mree moe dobiti sa 500 kuna popusta uz odreene Vipove tarife, a mi preporuujemo odabir tarife Samba L, koja ukljuuje 16 GB podatkovnog prometa uz maksimalnu brzinu

76

kolovoz/rujan 2013. MREA

kuna popusta za ureaje

1 2 3
Trei kupon razveselit e one koji mataju o prijenosniku Acer Aspire. Karakteristike raunala Acer Aspire One 756 itekako su primamljive, pa on tako dolazi s Intelovim procesorom Celeron 847, vrstim diskom kapaciteta 320 GB, 2 GB RAM-a te kompaktnim dimenzijama unutar kojih se smjestio ekran dijagonale 11,6 ina. Dakako, ureaj je opremljen podrkom za prijenos podataka Bluetoothom i Wi-Fijem. Iskoristite kupone i uz 500 kn niu cijenu prijenosnika Acer Aspire i tableta Nexus 7 odaberite tarifu Samba s opcijama S, M, L i XL. Preporuujemo vam tarifu Samba L, koja ukljuuje 16 GB podatkovnog prometa po maksimalnoj brzini za 180 kn mjeseno. Ponuda je dostupna privatnim i poslovnim korisnicima od 27. lipnja do 14. rujna 2013. godine ili do isteka zaliha, prema cijeni na dan kupnje. Sve detalje ponude potraite na poleinama kupona, na www.vipnet.hr, www.bug.hr ili pozivom Vipovoj slubi za korisnike na broj 091 77 00.
Promotivne pogodnosti:

Uvjeti koritenja Mreine ljetne promocije 2013.

U okviru zajednike suradnje BUG (izdava Mree) se obvezuje insertirati numerirani letak (dalje u tekstu: Letak) u asopise BUG (br. 248/249, srpanj/kolovoz 2013) i Mrea (br. 8/9, kolovoz/rujan 2013) temeljem kojeg e korisnici moi ostvariti promotivnu pogodnost. Promotivne pogodnosti mogue je iskoristiti unutar promotivnog perioda 27.6.-14.9.2013. godine ili do isteka zaliha.

a. 500 kn popusta pri kupovini Nexus 4 ureaja

Popust se odnosi na model LG Nexus 4 i primijenit e se na cijenu vaeu u trenutku kupovine. Pravo na promotivnu pogodnost imaju korisnici sa neiskoritenim Letkom koji unutar promotivnog perioda aktiviraju novi ili produlje postojei pretplatniki ugovor na jednoj od dostupnih Vip pretplatnikih tarifa Ideal Start, Step, Tango i Swing uz Opcije 1-5 za koje redovna cijena ureaja uz iste uvjete nije manja od 499 kn. Potrebno je potpisati trajanje ugovora od 24 mjeseca, a za privatne korisnike i ugovoriti plaanje putem trajnog naloga. Pri kupovini jednog Nexus 4 ureaja mogue je iskoristiti samo jedan promotivni letak i maksimalni popust od 500 kn. Ponuda je dostupna privatnim i poslovnim pretplatnicima. Popust se odnosi na Asus Nexus 7 tablet dostupan u Vip ponudi tijekom trajanja promocije i primijenit e se na cijenu vaeu u trenutku kupovine. Pravo na promotivnu pogodnost imaju korisnici sa neiskoritenim Letkom koji unutar promotivnog perioda aktiviraju novi ili produlje postojei pretplatniki ugovor na Samba tarifi i jednoj od Opcija S, M, L i XL za koje redovna cijena ureaja uz iste uvjete nije manja od 499 kn. Neuxs 7 tablet mogue je koristiti i uz potpisivanje govorne pretplatnike linije na jednoj od trenutno dostupnih Vip pretplatnikih tarifa Ideal Start, Step, Tango i Swing uz Opcije 1-5. Potrebno je potpisati trajanje ugovora od 24 mjeseca, a za privatne korisnike i ugovoriti plaanje putem trajnog naloga. Pri kupovini jednog Asus Nexus 7 ureaja mogue je iskoristiti samo jedan promotivni letak i maksimalni popust od 500 kn. Ponuda je dostupna privatnim i poslovnim pretplatnicima. Popust se odnosi model Acer Aspire One 756 laptopa dostupnog u Vip ponudi tijekom trajanja promocije i primijenit e se na cijenu vaeu u trenutku kupovine. Pravo na promotivnu pogodnost imaju korisnici sa neiskoritenim Letkom koji unutar promotivnog perioda aktiviraju novi ili produlje postojei pretplatniki ugovor na Samba tarifi i jednoj od Opcija S, M, L i XL za koje redovna cijena ureaja uz iste uvjete nije manja od 499 kn. Potrebno je potpisati trajanje ugovora od 24 mjeseca, a za privatne korisnike i ugovoriti plaanje putem trajnog naloga. Pri kupovini jednog Acer Aspire One 756 ureaja mogue je iskoristiti samo jedan promotivni letak i maksimalni popust od 500 kn. Ponuda je dostupna privatnim i poslovnim pretplatnicima. Korisnik moe ostvariti navedene pogodnosti uz predoenje neiskoritenog Letka. Iskoritenje pogodnosti prilikom kupovine svih navedenih ureaja mogue je u svim Vip centrima i kod Vip partnera.

b. 500 kn popusta pri kupovini Asus Nexus 7 tableta

Asus Nexus 7 hvaljeni je tablet koji s kuponom priloenim uz ovaj broj Mree moete dobiti s popustom od 500 kuna uz nekoliko Vipovih tarifa, a mi preporuujemo tarifu Samba L, koja ukljuuje 16 GB podatkovnog prometa uz maksimalnu brzinu

c. 500 kn popusta pri kupovini Acer Aspire One 756 laptopa

4 5 6

Uvjeti koritenja odabranih tarifnih modela primjenjuju se za sve korisnike koji su iskoristili ovu promociju, jednako kao i sva ostala pravila koja se odnose na pojedini tarifni model. Za sva ostala pitanja vezana za odnos Vipneta i pretplatnika primjenjuju se Opi uvjeti poslovanja VIPnet d.o.o.

LG Nexus 4 dostupan je uz kupon koji ste dobili s Mreom uz 500 kuna popusta u odabranim tarifama, a mi vam preporuujemo tarifu Step 3 koju moete dobiti uz 50 % popusta na mjesenu naknadu opcije prenesete li broj u Vip mreu

Vipnet zadrava pravo izmjene Uvjeta koritenja BUG ljetne promocije 2013. o emu e izvijestiti korisnike na prikladan nain.

MREA kolovoz/rujan 2013.

77

Tehnologije Java Platform, Enterprise Edition 7

Sunano i preteno vedro K

Branko Mihaljevi

Arun Gupta i Linda DeMichiel (slika izvuena iz videa) objanjavaju nove znaajke platforme Java EE 7

Nakon tri i pol godine konano je doekana nova verzija platforme Java EE. Uz malo kanjenja donosi gomilu tehnolokih novosti, ali su naalost neke stvari i odgoene. No svakako moemo zakljuiti da je nova platforma znaajno usmjerena zahtjevima modernih web aplikacija, olakavanju svakodnevice razvojnih inenjera, ali i nizu potreba enterprise IT trita. Uz oekivanu podrku razvojnih okruenja i aplikacijskih posluitelja, uspjeh bi joj trebao biti zajamen

ada veini ljudi spomenete Javu, ako nisu iz neke druge prie i ne pomisle na istoimeni otok ili slengovsku rije za kavu, prve su asocijacije da se radi o modernom objektno orijentiranom programskom jeziku. Neki se sa sjetom prisjete tvrtke Sun Microsystems, nekima padnu na pamet JDK i Java SE, neki se odmah uhvate Androida, neki pak izraavaju svoje struno miljenje o sigurnosti navedene platforme, a tek odreenom broju ljudi padnu na pamet aplikacijski posluitelji i platforma Java EE. No ako pripadate u taj ne ba jako uski skup ljudi, svjesni ste koliko je Java rairena plat-

forma i kolika je njena vanost. U kompaniji Oracle, koja zajedno s otvorenim programom Java Community Process (JCP) i 30-ak drugih kompanija trenutno stoji iza razvoja novih specifikacija Jave, procjenjuju da trenutno na svijetu postoji oko devet milijuna razvojnih inenjera koji svakodnevno koriste Javu te da se paketi platforme Java godinje downloadaju oko milijardu puta, pa sad i ako je koja desetina tisua vie ili manje, ovo ve govori samo za sebe.

to je zapravo Java EE?

Platformu Java EE, punim nazivom Java Platform, Enterprise Edition, najbolje bismo mogli opisati kao univerzalni standard za enterprise

Tri glavne teme ili smjera razvoja nove platforme Java EE 7

MREA kolovoz/rujan 2013.

79

Tehnologije Java Platform, Enterprise Edition 7

IT segment koji slui kao osnova za razvoj i deployment te posljedino upravljanje vieslojnim posluiteljskim aplikacijama. Ve s platformom Java EE 5, izalom davne 2006. godine i prvom oznaenom punom brojkom umjesto oblika 1.x, mogao se uoiti znaajan smjer poveanja efikasnosti razvojnih inenjera kroz inovacije kao to su anotacije, razvojni model poslovnih komponenata EJB 3.0, novi i poboljani web servisi te poboljanje modela perzistencije podataka. Platforma Java EE 6 dalje je krenula usmjeravati taj razvojni proces usvajanjem niza radnih okvira otvorenog koda s idejom bezbolne integracije, ali i raiavanjem problematike gomila manje vanih tehnologija unutar platforme. Za Javu EE 6 kau da je danas najrasprostranjenija razvojna platforma s najirim usvajanjem u industriji, koja je dosad downloadana, pa valjda i posljedino koritena, vie od 50 milijuna puta, a podrava je i 18 potpuno kompatibilnih aplikacijskih posluitelja poznatih nam vendora. No Java EE 6 izdana je u prosincu 2009. godine, a otad su prole ve tri i pol godine. Java zajednica udno je oekivala izdanje platforme Java EE 7 jo tijekom 2012. godine, no to se nije dogodilo. Ako se malo vratimo u rujan prole godine, sjetit emo se posta na blogu Linde DeMichiel, voditeljice specifikacija za Javu EE, u kojem sa aljenjem konstatira kanjenje dijela specifikacija koje se prvenstveno odnose na mogunosti koritenja raunalstva u oblaku, kao to su standardi programiranja za PaaS i multitenancy cloud, te caching API nazvan JCache. Donesena je odluka da e se Java EE 7 objaviti bez tih funkcionalnosti u proljee 2013. godine, a cloud mogunosti e se odgoditi za neko vrijeme. No ova promjena opsega izdanja pomaknula je fokus na neke druge stvari, koje su pak rezultirale s ak 14 novih specifikacija JSR (Java Specification Request) i devet osvjeenih izdanja MR (Maintenance Release). itava objava izvedena je kao viesatni video online web event, gdje su u prvih pola sata potpredsjednici Oraclea vezani uz razvoj i Javu Hasan Rizvi i Cameron Purdy vodili strateki dio objave, a slijedio je polusatni tehniki keynote Java evanelista Aruna Gupte i Linde DeMichiel te posljedino niz pojedinanih detaljnih objava voditelja pojedinih specifikacija. Java EE 7 predstavljena je kroz tri tzv. glavne teme, a to su: usmjerenje na dinamine skalabilne aplikacije zasnovane na HTML5, poveanje produktivnosti razvoja pojednostavljenjem i novim uslugama te 80

Koliko je Java (ne)sigurna

Pregled novih i promijenjenih JSR specifikacija u platformi Java EE 7 te njihovih odnosa

Donosimo vam potpunu listu novosti platforme Java EE 7, odnosno ukupno 23 nove specifikacije i osvjeena izdanja: Java Platform, Enterprise Edition 7 (JSR 342) Concurrency Utilities for Java EE 1.0 (JSR 236) Java Persistence 2.1 (JSR 338) JAX-RS: The Java API for RESTful Web Services 2.0 (JSR 339) Java Servlet 3.1 (JSR 340) Expression Language 3.0 (JSR 341) Java Message Service 2.0 (JSR 343) JavaServer Faces 2.2 (JSR 344) JavaBeans 3.2 (JSR 345) Contexts and Dependency Injection for Java EE 1.1 (JSR 346) Bean Validation 1.1 (JSR 349) Batch Applications for the Java Platform 1.0 (JSR 352) Java API for JSON Processing 1.0 (JSR 353) Java API for WebSocket 1.0 (JSR 356) Web Services for Java EE 1.4 (JSR 109) Java Authorization Service Provider Contract for Containers 1.5 (JACC 1.5) (JSR 115) Authentication Service Provider Interface for Containers 1.1 (JASPIC 1.1) (JSR 196) JavaServer Pages 2.3 (JSR 245) Common Annotations for the Java Platform 1.2 (JSR 250) Interceptors 1.2 (JSR 318) Java EE Connector Architecture 1.7 (JSR 322) Java Transaction API 1.2 (JSR 907) JavaMail 1.5 (JSR 919)

Malo kasno i krnje, ali sa stilom

kolovoz/rujan 2013. MREA

to je ukljueno u EE 7
podrka za izraene potrebe trita koritenjem novih enterprise tehnologija.
Ve smo mjesecima obasuti bombastinim medijskim naslovima poput Java je nesigurna! ili Opet je pronaen sigurnosni propust u Javi. I koliko god bili istiniti, ono to dobar dio korisnika ne razumije jest na to se to tono odnosi. Stvari se ovdje znatno poopavaju, a jo se pritom mijeaju kruke i jabuke do te mjere da katkad ne razlikujemo ni JavaScript od Jave, a kamoli klijentsku i posluiteljsku stranu prie. Dakle, nesiguran je, barem s korisnikog stajalita, samo plug-in u pregledniku koji moe izvravati maliciozne programe na lokalnoj instalaciji Jave, najee instaliranoj u obliku Java Runtime Environmenta (JRE) ili Java Development Kita (JDK) instaliranog na klijentsko raunalo. Ako ga se jednostavno onemogui u pregledniku, ili se, ako ba hoete, lokalna instalacija Jave potpuno ukloni, sigurnosnih problema vie nema. A posluiteljski dio Jave na kojem se izvravaju sve poslovne aplikacije nema ama ba nikakve veze s ovime niti je s njim bilo ikakvih

Modern(ij)e web aplikacije i HTML5

Prvi dio moderne skalabilne infrastrukture vezan uz HTML5 donosi novi Web Socket API koji omoguava efikasnu dvosmjernu komunikaciju niske latencije izmeu websocket toaka putem fullduplex TCP spoja i koritenjem anotacija ili pak klasinog API-ja. Trendovski JSON, lingua franca modernih web aplikacija, dobio je svoj novi API koji omoguava parsiranje i generiranje JSON teksta i objekata. Procesiranje je mogue na dva naina: streamingom JSON API-ja slinog StAX-u za XML te objektno, putem JSON Object Model API-ja slinog DOM-u. U nedavnoj anketi na java.net, od preko 1.600 ispitanika, 90% je izjavilo da su tehnologije WebSocket, JSON-P i HTML5 najvanije od svih objava u Java EE 7. Specifikacija Java API for RESTful Web Services ili novi JAX-RS 2.0 dodaje, uz postojei posluiteljski dio, i novi API klijentske strane za standardni pristup krajnjim tokama. Budui da je JAXRS ipak na vioj razini od uobiajenih objekata HttpURLConnection, ovaj API donosi poboljano asinkrono procesiranje i na klijentskoj strani, uz mogunost veeg broja konkurentnih korisnika te integraciju s postojeim i buduim JAXRS providerima. Doraena specifikacija JavaServer Faces 2.2 donosi pakiranje povezanih stranica weba aplikacije s definiranim ulazima i izlazima u jedinstvenu cjelinu tzv. Faces Flow, koja se onda moe ponovno koristiti u razliitim aplikacijama, kao i unificiranu primjenu facelet predloaka te podrku za HTML5 tagove. Novi servleti u verziji specifikacije 3.1 donose neblokirajui I/O, to doprinosi skalabilnosti kroz poveanje broja simultanih konekcija kojima moe upravljati Web Container, podrku za nadgradnju protokola te sigurnosne mogunosti odbijanja odreenih metoda protokola HTTP. U dijelu koji je vezan uz odgovore na zahtjeve enterprise IT trita pojavio se Batch Applications for Java API, koji omoguava jednostavno slijedno i paralelno izvoenje neinteraktivnih dugotrajnih zadataka te usmjeravanje na temelju odluka. Zadaci se mogu izvoditi za pojedinane chunk objekte, ali je mogue izvoenje zadataka u koracima putem tzv. batchleta, dok se zapis entiteta izvodi u jeziku popularno nazvanom Job XML. Jo jedan novi API vezan uz asinkrone mogunosti konkurentnih komponenata i dostupnost konteksta jest Concurrency Utilities, izveden kao nadogradnja istoimenog Java SE API-ja, samo prilagoen izvravanju u okruenju upravljanom sadrnicima, kao to je to sluaj kod aplikacijskih posluitelja. Takoer je osvjeen i Java Persistence API 2.1 koji donosi generiranje shema baza podataka i skripti izravno iz razreda Entity, podrku za nesinkronizirani kontekst perzistencije,

Sigurnosno pitanje preglednika elimo li pokrenuti Java aplikaciju

veih sigurnosnih prijetnji i posljedinih havarija. Moda je za ovu zbrku djelomino zasluan i sm Oracle jer je na dio sigurnosnih propusta dosta kasno reagirao, a i nije ih ba prikladno medijski popratio. Dananji moderni preglednici ionako uobiajeno iskljuuju lokalnu Javu, eksplicitno traei uz prikladnu poruku da je ukljuite po potrebi. Velika veina korisnika, ako eli biti potpuno sigurna, praktiki moe deinstalirati Javu, a to e stvoriti probleme samo onim korisnicima koji je eksplicitno trebaju, poput nekih (sve rjeih) poslovnih aplikacija koje nuno trebaju Javu jer izvode applete ili komuniciraju s periferalijama iz web aplikacije, ili internetskog bankarstava koju je koriste za komunikaciju izmeu preglednika i itaa pametnih kartica. Stoga, kad vas va CEO, unosei vam u lice dnevne novine u kojima pie da je opet pronaen sigurnosni propust u Javi, upita kakve to ima posljedice na va krucijalni poslovni informacijski sustav zasnovan na platformi Java EE, hladnokrvno mu pokaite ovaj lanak i objasnite da to nee imati nikakvog utjecaja na njegov precious sustav.

Criteria API s mogunostima osvjeavanja i brisanja te korisniki definirane funkcije i upite nad pohranjenim procedurama.

Manje glavobolja programerima, vie alata

Sluh za potrebe IT trita

Jedna od glavnih ideja dobrog dijela novosti jest pojednostavljenje procesa programiranja i poveanje produktivnosti razvojnih inenjera, koje bi se trebalo oitovati kroz integriraniju kohezivnu platformu sa smanjenom potrebom za boilerplate kodom koritenjem anotacija, injektiranjem konteksta i ovisnosti, koritenjem defaultnih resursa te poveanjem portabilnosti aplikacija. Osvjeena specifikacija CDI 1.1 (Contexts and Dependency Injection), koja omoguava sigurno injektiranje razliitih objekata u kd, postala je jezgreni dio komponentnog modela i standardno je ukljuena bez posebnog navoenja u opisniku beans.xml. Takoer je osvjeena i specifikacija Bean Validation 1.1, koja je sad uravnoteena u odnosu na CDI, a moe se odnositi i na metode te je integrirana i s JAX-RS-om. I novo izdanje Java Message Service 2.0 (JMS) donijelo je smanjenje suvinog koda koritenjem suelja JMSContext, koje omoguava jednostavnije koritenje funkcionalnosti spoja i sjednica jednostavnim injektiranjem anotacije objekta. Dodatno, pojednostavnjeni su neki dijelovi iroko rasprostranjene specifikacije JMS 1.1, kao to su slanje poruka, ulanavanje poruka i iznimke tijekom izvoenja. Kako ne bi sve ostalo samo na tehnolokoj

objavi platforme, istodobno s Java EE 7 izili su i novi Java EE 7 Tutorial te nova verzija aplikacijskog posluitelja GlassFish 4.0, koji slui kao referentna implementacija specifikacije Java EE 7, a objavljena su i razvojna okruenja koja podravaju novu platformu: NetBeans 7.3.1, rano izdanje Eclipse Keplera te rano izdanje IntelliJ IDEA 13, dok se uskoro oekuju i ostali.

Suradnja i svijetla budunost, ali ipak ne sve tako skoro

Ovo sve zajedno veliki je zajedniki napor globalne Java zajednice jer je unutar JCP-a znaajno sudjelovao i niz drugih velikih kompanija osim Oraclea, a istie se i pomo 19 korisnikih Java grupa (JUGs) kroz program sudjelovanja u izradi specifikacija Adopt a JSR. Za sljedeu verziju Java EE 8, koju oekujemo tek za neke dvije godine, ostalo je ipak dosta toga. isto sumnjamo da e se neki odluiti da preskoe ovu verziju platforme i ekaju to obeanje u oblaku, pa iako end of life za Java EE 6 nee biti tako skoro, oekujemo da Java EE 7 ve i ove godine bude osnova dobrog dijela novih poslovnih aplikacija. Oigledno, osim ve spomenutih caching i PaaS/Cloud mogunosti u Java EE 8, priekat emo i na povezivanje objekata POJO i JSON strukture, upravljanje stanjima, standardnu podrku za NoSQL, HTML++ te najavljivanu modularnost Java EE aplikacija. No to je neka druga pria - ali u njoj moete i vi sudjelovati kroz spomenuti program Adopt-a-JSR i ukljuivanjem u nau korisniku Java udruge HUJAK. MREA kolovoz/rujan 2013. 81

Aktualnosti Komercijalizacija svemira

Burt Rutan i Paul Allen planiraju lansirati nosa Falcon s visine od 10.000 metara

Veliki planovi
Ako se ostvare planovi Elona Muska i drugih kalifornijskih mogula poput Jeffa Bezosa ili drutva iz Googlea, ova godina predstavljat e prekretnicu u komercijalnom osvajanju svemira
Tihomir Katuli

i mali koraci
Inicijalna investicija
ini se da nas eka iznimno zanimljiva godina na podruju privatnog istraivanja svemira. Pitanje koje se postavlja jest - moe li biti zanimljivija od prethodne? Prola, 2012. godina svakako nije oskudijevala uzbuenjima. U istoj godini kada je ugaen program Space Shuttle kalifornijska tvrtka SpaceX, jedna od tri kompanije uz koje se vee ime Elona Muska (druge su dvije Tesla Motors i Solar City), uspjeno je isprobala novu raketu-nosa (Falcon 9) i teretnu kapsulu Dragon te se upisala u povijest kao prva privatna tvrtka kojoj je uspjelo pristati na Meunarodnu svemirsku stanicu (International Space Station, ISS). Falcon 9 meukorak je u razvoju nosaa Falcon, prve privatno dizajnirane i proizvedene rakete. Falcon 9 nasljednik je Falcona 1, a kako mu ime govori, pogoni ga devet raketnih motora Merlin 1C, takoer razvijenih u SpaceX-u. Merlin 1C pogonjen je kombinacijom tekueg kisika i visokorafiniranog kerozina (RP-1), a svaki motor pridonosi sa 5.000 kN potiska.

Ove godine moda poleti i Falcon Heavy, prvi privatni heavy launcher

Zanimljivo je da je Muskova inicijalna investicija u SpaceX iznosila svega 100 milijuna dolara (SpaceX je osnovan 2002. godine, neposredno nakon uspjene prodaje PayPala), dok je iz drugih izvora u startu prikupio jo 200 milijuna dolara poetnog kapitala. Tvrtka je brzim razvojem privukla panju NASA-e i drugih svemirskih agencija te je u tu svrhu dosad ugovorila poslova u visini od gotovo est milijardi dolara. Kako je za Amerikance rije o strateki vanom biznisu, u financiranju SpaceX-a vrijede pravila slinija vojnoj industriji nego normalnom tritu, pa je SpaceX dosad primio gotovo dvije milijarde dolara unaprijed za pokrie razvojnih trokova. Iako je rije o visokom iznosu, treba napomenuti da je tim novcem, osim razvoja nosaa Falcon 1 i Falcon 9 te razvoja prvog privatnog i dosad gotovo 100% pouzdanog raketnog motora Merlin, financirana i kapsula Dragon te jo dva iznimno vana dostignua koja govore da je rije o vrlo ozbiljnom i vrlo ambicioznom poslovnom pothvatu. Prvi je koncept Grasshoper - modificirani nosa Falcon kao prva privatno razvijena raketa s VTVL (vertical take-off and vertical landing) sposobnou, demonstrirana kraMREA kolovoz/rujan 2013. 83

Aktualnosti Komercijalizacija svemira

U sijenju 2013. godine osnovana je tvrtka Deep Space Industries kao odgovor na Planetary Resources
i kapsulu koja e u budunosti prevoziti i ljude na budetu oskudnijem od sredstava kojima je Republika Hrvatska uzaludno pomagala nesposobnoj domaoj brodogradnji u posljednje etiri godine (prema pisanju domaih medija, oko 14 milijardi kuna). Da je Musk imao na raspolaganju jo i novac potroen kao pomo hrvatskim poljoprivrednicima, vjerojatno bi ve ljetovao na Marsu Ipak, koliko god fantastino zvuali uspjesi SpaceX-a i Elona Muska, komercijalizacija svemirskih istraivanja nije solo dionica

SpaceX-ov Grasshoper (Skakavac), testna VTVL raketa

jem 2012. godine. SpaceX-u je tom prilikom uspjelo lansirati, levitirati i zatim okomito uspjeno prizemljiti modificirani nosa Falcon u spektakularnoj demonstraciji koja je pokazala kako bi raketna tehnologija mogla izgledati u bliskoj budunosti. Drugi je jednako tako vaan korak testiranje nosaa Falcon Heavy - prvog privatno razvijenog nosaa koji se moe ubrojiti u tzv. heavy launcher kategoriju (iznad 50 tona nosivosti). Treba napomenuti kako su samo SSSR i Sjedinjene Drave dosad uspjeno lansirali heavy launchere poput Energije ili legendarnog Saturna V, koji je i danas, 40 godina nakon posljednjeg leta na Mjesec, neprikosnoveni rekorder u smislu nosivosti (ali i sigurnosti, jer je svih 13 letova proteklo bez gubitka vozila, pa ak i nesretni Apollo 13). Uspjena proizvodnja i testiranje Falcon Heavyja bit e znak da je privatna svemirska industrija sasvim sposobna preuzeti sve operativne poslove opskrbljivanja ISS-a, ali i jasna poruka konkurenciji (Kinezima, Europskom svemirskom programu). Musk ve godinama najavljuje da e upotreba njegovih nosaa spustiti cijenu lansiranja na dvadesetak milijuna dolara i nie, to je revolucionarni pomak u odnosu na preko milijardu i pol dolara po lansiranju, koliko je kotao let Space Shuttlea. U nedavnom intervjuu amerikim medijima Musk je, govorivi o visokim trokovima dravnog svemirskog programa, istaknuo da su uglavnom izazvani birokracijom, netrinim mehanizmima i prikrivenim potporama glasakoj bazi utjecajnih amerikih kongresnika, senatora i drugih politiara, preteito na jugu SAD-a, gdje se nalaze pogoni veine kompanija koje sudjeluju u amerikom civilnom i vojnom svemirskom programu. tehnike i istraivanja svemira, sljedea tvrdnja sigurno zvui nadrealno. SpaceX je uspio samostalno otvoriti vrata privatnoj eksploataciji svemira, razviti nekoliko raketa nosaa

Prvi testni model modula Bigelow u svemir je iao na pouzdanom nosau Sojuz

Stanica na napuhavanje
Bigelow Aerospace jo je jedno novo ime u amerikoj svemirskoj industriji. Vlasnik lanca poslovnih hotela Robert Bigelow jo je 1998. investirao gotovo 200 milijuna dolara u tvrtku iji je zadatak bio daljnji razvoj i komercijalizacija tehnologija koje je skoro desetljee prije razvila NASA, a osobito tehnologija koje omoguuju izradu orbitalnih stanica i habitata uz viestruko nie trokove i jednostavniji transport. Proizvodi tvrtke Bigelow Aerospace temelje se na upotrebi posebno razvijenih tekstilnih vlakana koja u uvjetima vakuuma pokazuju svojstva jednaka ili bolja od aluminijskih legura koje se koriste u izradi modula koji ine ISS. Vectran, materijal od kojeg je nainjena tkanina, zapravo je temeljen na kevlaru, od kojeg je dvaput vri, ali i mnogo elastiniji. Bigelow planira module ije su stijenke zapravo nainjene od vie desetaka slojeva Vectrana, koji se po dolasku u orbitu mogu jednostavno napuhati. Takve su se stijenke pokazale otpornijima od aluminija na udarce mikrometeorita, a trenutno se testira njihova sposobnost zatite od kozmikog zraenja. Iz kalifornijske tvrtke tvrde da su njihovi habitati i moduli otporniji na udarce mikrometeorita i zraenje nego oni proizvedeni od aluminija. Bigelowovi habitati trebali bi viestruko ubrzati izgradnju orbitalnih stanica jer se u orbitu dopremaju uskladiteni, a zatim se napuhnu do punog volumena. Za ilustraciju, prema dostupnim specifikacijama, samo dva planirana habitatska modula posjeduju iskoristivi volumen jednak trenutnom korisnom prostoru ISS-a (za koji je bilo potrebno preko etrdeset lansiranja).

Svemirski program umjesto brodogradnje

Nesrazmjer u cijeni pokazatelj je da postoji znaajan prostor za napredak na podruju svemirskog transporta. Isto tako, otkriva u kojoj je mjeri drava lo poduzetnik ak i kad je rije o NASA-i i Sjedinjenim Dravama. Iako je rije o zemlji-predvodnici na podruju raketne

84

kolovoz/rujan 2013. MREA

Planetary Resourcesov satelit Arkyd100

opskrbljivanje gorivom te razvoj orbitalnih solarnih ploa i beinog prijenosa energije iz orbite na Zemlju. Premda je DSI tek u ranom razvojnom stadiju, s puno planova i malo novca, zanimljivo je da su zbog trokova odluili temeljiti razvoj prvih satelita na isprobanom modelu CubeSat - minijaturnim modularnim satelitima u obliku kocke brida 10 cm. Iako su u posljednjih petnaestak godina CubeSatove projektirali uglavnom znanstveni i obrazovni entiteti (sveuilita, instituti), ove mikrosatelite (ija masa nije smjela prelaziti 1,33 kg) proizvodili su i industrijski giganti poput Boeinga. DSI kroz upotrebu koncepta CubeSat planira maksimalno reducirati trokove. Koliko su DSI-ovi planovi ostvarivi, pokazat e vrijeme - Planetary Resources ve proizvodi prototipove u tvornici pokraj Seattlea. Vjerojatno najspektakularniji plan o kojem emo sluati u 2013. godini povezuje Paula Allena (suosnivaa Microsofta), Burta Rutana (Scaled Composites, SpaceShipOne) i (opet) SpaceX. Njihov zajedniki pothvat zove se Stratolaunch Systems, a zasniva se na ve isprobanoj ideji lansiranja raketa nosaa iz aviona umjesto s povrine Zemlje (to su Amerikanci testirali jo sedamdesetih, kada je modificirani C5 Galaxy ispustio 40 tona teku balistiku raketu Minuteman, koja je zatim nastavila let na vlastiti pogon). Rutan je ovaj put naumio sagraditi udovite sastavljeno od dva trupa Boeinga 747-400 s promjerom krila od 117 metara, teine preko 500 tona bez goriva i tereta, koje e pogonjeno sa est mlaznih motora na visinu od 10 km ponijeti modificiranu SpaceXovu raketu-nosa F9 (F9A). Nosa e svoj put prema orbiti zapoeti otputanjem iz aviona, ime se tedi znaajna koliina goriva i raste nosivost korisnog tereta u orbitu. Ovaj bi se spektakl trebao dogoditi tek 2015., ali Stratolaunch Carrier moda poleti ve ove godine (dva Boeinga 747-400 kupljena su i dopremljena u tvornicu u pustini Mojave jo poetkom prole godine). Strato launch Carrier, u sluaju da uspjeno poleti, bit e najvei i najtei zrakoplov na vlastiti pogon (veeg raspona krila i teine od trenutnog rekordera Antonova 225 Myrie). Kako i Rutan i SpaceX iza sebe ve imaju znaajna postignua, a Allenovo pokroviteljstvo garantira da ovaj joint venture nee ostati bez financijske podrke, oekuje nas uistinu zanimljiva godina. MREA kolovoz/rujan 2013. 85

jednog izvoaa, ve brzorazvijajui biznis u kojem sudjeluju i drugi giganti Silicijske doline. Amerika polagano izlazi iz recesije, a na pomolu je sasvim nova industrijska grana. Zapaenu ulogu u novoj industriji ima i Jeff Bezos, osniva Amazona, ija je tajnovita kompanija Blue Origin (osnovana 2000. godine) jedna od tri kompanije kojima je NASA dodijelila novac za daljnja istraivanja. Tvrtka razvija nekoliko projekata, i to redom VTVL (vertical take-off vertical landing) suborbitalnu raketu s ljudskom posadom New Shepard; zatim orbitalnu letjelicu (zasad poznatu jednostavno kao Space Vehicle) koja bi se trebala koristiti u kombinaciji s NASA-inim nosaem Atlas V te nekoliko modela raketnih motora.

Asteroidno rudarstvo

Planetary Resources i Deep Space Industries predstavljaju jo jednu zanimljivu kategoriju budueg svemirskog poduzetnitva svemirske rudare, odnosno tvrtke osnovane

radi komercijalne ekstrakcije ruda iz asteroida koji se nalaze na putanjama u blizini Zemlje. Planetary Resources (nekad poznat pod nazivom Arkyd Astronautics) u sijenju ove godine objavio je detalje o prvoj seriji satelita, zapravo minijaturnih svemirskih teleskopa (poput Hubblea ili novijeg Keplera) pod nazivom Arkyd 100, iji e zadatak biti pronalaenje i promatranje asteroida u putanjama bliskim Zemlji. Planetary Resources (u koji su investirali Ross Perot, Larry Page i Eric Schmidt iz Googlea, te filmski reiser James Cameron, meu ostalima) planira ve ove godine zapoeti s proizvodnjom satelita Arkyd 100. Deep Space Industries takoer je tvrtka s ambicijama na podruju asteroidnog rudarstva. Osnovana poetkom 2013. godine, ova tvrtka takoer namjerava razviti satelite za otkrivanje asteroida te presretae i rudarske satelite kao i Planetary Resources, ali planira i razvoj orbitalnih postrojenja za industrijsku proizvodnju, rotacijskih kolonija, satelita za

Modeli modula Bigelow Aerospace od Vectrana

Aktualnosti Infrastruktura za novo doba

Put u budunost
Zato se svijet nalazi u ekonomskoj i financijskoj krizi te koja je uloga infrastrukture za ulazak u novo zlatno doba? Cjelokupna rasprava o tomu kako prebroditi financijsku krizu i njene posljedice po ekonomiju pogreno je usmjerena
Prof. dr. Carlota Perez
Autorica knjige Technological revolutions and Financial Capital: the Dynamics of Bubbles and Golden Ages. Profesor tehnologije i razvoja na Sveuilitu tehnolokih znanosti u Talinu, Estonija te gostujui znanstvenik na Londonskoj burzi. Znanstveni suradnik pri Centru za financijske analize i politiku Sveuilita u Cambridgeu i poasni profesor na Odjelu za istraivanje i razvoj znanosti i tehnologije Sveuilita u Sussexu, Ujedinjeno Kraljevstvo. Prof. Perez savjetnica je vladama, globalnim kompanijama i meunarodnim organizacijama. Dodatne informacije, komentari ili pitanja: www.carlotaperez.com. http://en.wikipedia.org/wiki/Carlota_Perez

Svaki veliki gospodarski uzlet prolazi dvije razliite faze - u prvoj fazi uspostavlja se infrastruktura, a trite odabire pobjednike. U drugoj fazi ostvaruje se puni gospodarski i drutveni potencijal

Carlota Perez

reivanje javnih financija i oporavak financijskog sustava (uz dovoljnu razinu regulacije kako bi se izbjegla ponovna ekspanzija i slom, tzv. boom and bust) nee dovesti svjetsku ekonomiju u prethodno normalno stanje. Zdrave financije uz apatinu realnu ekonomiju pronai e, naravno, neke nove oblike riskantnog, kockarskog ponaanja. Ono to je potrebno jest sustav politika koje e zaista oblikovati trite na nain da financijskom sektoru bude isplativije financirati proizvodnju negoli se kockati ulaganjima u financijske derivate ili ronice, dok bi proizvodni sektor pronaao jasne putove prema profitabilnim inovacijama i irenju. To nije univerzalan recept

za izlazak iz recesije, ve recept za konkretnu situaciju u kojoj se sada nalazimo. Suoeni smo sa situacijom koja se javlja po drugi put u razdoblju od jednog stoljea (usporediva je s krizom 1930-ih nakon velikog sloma 1929.), a potrebno ju je razumjeti kako bi se pronala uinkovita rjeenja.

Uzlet ekonomije

Rast svjetske ekonomije odvija se u uzastopnim uzletima svakih 40 do 60 godina, pri emu je svaki od njih posljedica tehnoloke revolucije. Ogromne promjene koje se pritom dogaaju, ne samo u pogledu tehnologije ve i s obzirom na sustave proizvodnje i organizacije, sredstva komunikacije, prijevoza i distribucije, kao i na obrasce potronje i nain ivota, uzrokuju velike promjene ponaanja u gospodarstvu i drutvu. Zbog toga taj teak proces u kojem treba zaboraviti staro i usvojiti novo traje oko 20 do 30 turbulentnih godina kreativne destrukcije. Tek nakon to je u osnovi ostvarena ta ogromna promjena paradigme, mogue je ubirati plodove novih tehnologija u vidu poveane produktivnosti i rairene inovacije, na dobrobit cjelokupnog drutva. Promatrajui kroz povijest, prva polovica svakog uzleta - tj. razdoblje uvoenja bilo je vrijeme kada je financijski kapital oblikovao ekonomiju, a ideologija laissez MREA kolovoz/rujan 2013. 87

Aktualnosti Infrastruktura za novo doba

faire odreivala je ponaanje dravnih vlasti. Radi se o velikom eksperimentu kada neograniene financije mogu nadjaati snagu starih proizvodnih divova i osigurati sredstva za nove poduzetnike da bi oni mogli ispitati ogromne nove potencijale. Financijski sustav tako pomae nastanku novih divova, omoguuje modernizaciju starih industrija novim tehnoloko-ekonomskim paradigmama i neophodna prekomjerna ulaganja u novu infrastrukturu (ija je rasprostranjenost dostatna za iroku upotrebu). U posljednjih petnaestak godina to je postignuto uvoenjem optikih kablova i omoguavanjem pristupa Internetu, globalno i u veini zemalja. Dakle, ekstremna ideologija slobodnog trita igra znaajnu ulogu u prvim desetljeima svakog uzleta. Tako je razdoblje uvoenja svaki put dovelo do razdoblja naglog rasta, nakon ega je uslijedio veliki krah: nakon razdoblja intenzivne gradnje kanala i eljeznice zavladala je panika, a burne dvadesete zavrile su slomom 1929. Takav razvoj dogaaja ukazuje na potrebu za regulacijom kako bi se ograniila prekomjerna financijska ulaganja i pogodovalo realnoj ekonomiji, obino pod politikim pritiskom da se dokine polarizacija prihoda i druge negativne posljedice naglog rasta. Kada i ako do toga doe, slijedi zlatno doba - razdoblje primjene - kada ekspanziju predvodi proizvodni (a ne financijski) sektor, kada se prednosti novih tehnolokih potencijala u potpunosti koriste u cijelom gospodarstvu, a njegove su drutvene pogodnosti bolje rasporeene, kao to je bio sluaj u viktorijansko doba, za vrijeme belle poque i u poslijeratno zlatno doba. Meutim, ovaj rezultat ovisi o tomu postoje li odgovarajue politike koje e omoguiti stvaranje i razvoj pogodnih uvjeta za zdravo funkcioniranje trita i drutvenu pravednost. Svijet je nedavno doivio dvije velike krize: jednu 2000. godine, koja je uslijedila nakon razdoblja naglog rasta temeljenog na inovacijama u ICT sektoru, te drugu 2007. - 2008. godine, nakon rasta temeljenog na financijskim inovacijama uz primjenu ICT tehnologija i Interneta. Sada bi trebalo biti mogue globalno odrivo zlatno doba, temeljeno na pravilnom upravljanju potencijalima za inovaciju koji su nastali u tim procesima. Naravno, postavlja se pitanje to se podrazumijeva pod pojmom odgovarajue politike u ovom sluaju. U sutini, radi se o tome da se pozornost financijskog sustava preusmjeri iz kockarnice na realnu ekonomiju izmjenama struktura poreza i dobiti. Meutim, uglavnom se radi o preoblikovanju trita kroz uspostavljanje pouzdanih uvjeta u kojima e potranja rasti u dostatnim volumenima i jasnim smjerovima. Da bi to bilo mogue, potrebno je razumjeti inovacijski potencijal koji je osigurala uvedena paradigma. Za vrijeme prethodne krize, na primjer, postojao je potencijal za masovnu proizvodnju proizvoda koji koriste energiju i za kontinuiranu obradu potronih plastinih materijala. Rast je bilo mogue poticati proizvodnjom vojne opreme i/ili kuanskih elektrinih aparata te osobnih automobila. Put koji je odabrao Hitler bio je usmjeren na tenkove i naoruanje, a pokazao se doista uspjenim za postizanje rasta tijekom 1930-ih, dok su ostale zemlje bile u recesiji. Put koji su odabrale demokracije po Keynesovu modelu, nakon Drugog svjetskog rata, bio je stvaranje drave blagostanja. To je omoguilo stalan rast potranje kroz preraspodjelu dohotka i poveanje plaa u skladu s rastom produktivnosti (kroz sindikalne akcije). Dok su banke uvodile nove vrste potroakih kredita, vlasti su jamile kontinuirane mjesene prihode tijekom recesijskih razdoblja kroz isplatu naknade za nezaposlene i podupirale rast izgradnje jeftinog stambenog prostora u predgraima kroz subvencionirane stambene kredite (ili jednostavno osiguravajui socijalni smjetaj). Ove mjere, zajedno s javnim uslugama i vojnom potronjom, dovele su do poslijeratnog zlatnog doba, vjerojatno najveeg i najdugotrajnijeg razdoblja rasta u povijesti. Osim toga, to je doba proizvelo i oblike potroakog

i pad

Promjena paradigme

PRETPLATE e-mail: pretplata@bug.hr tel: +385 1 3821 555 fax: +385 1 3821 669 online: http://shop.bug.hr

godinja pretplata 199 kn godinja pretplata - povlatena* 169 kn dvogodinja pretplata 399 kn dvogodinja pretplata - povlatena* 338 kn
* za pretplatnike BUGa

88

kolovoz/rujan 2013. MREA

Tri pravca do zlatnog doba - za koje je potreban politiki konsenzus na razini drave, ekonomije i drutvene zajednice

ponaanja, raspoloivosti i prekomjernog koritenja energije i materijala, koji jo uvijek traju i postavljaju pred svijet velike ekoloke izazove. Kako bi omoguile difuzno irenje inovacija u svim dijelovima ekonomije i poveale potranju, vlade su - izmeu ostalog - dale svoj doprinos da bi odgovarajui elementi infrastrukture postali dostupni svima. Mree cesta i autocesta te pristup vodi i elektrinoj energiji za sve omoguili su irenje suburbanog naina ivota, a potranja za elektrinim kuanskim aparatima i rashlaenom hranom dosegle su punu ekonomiju razmjera. Ameriki nain ivota ovisio je o pristupu tim pogodnostima po niskoj cijeni.

globalnog zlatnog doba dajui prednost virtualnom koritenju usluga, znaajno poveavajui produktivnost resursa kroz inovacije i proizvodnju lijepih i trajnih proizvoda (koje je mogue preraditi i reciklirati) i time povezujui i ukljuujui milijune novih potroaa irom planeta u dobar i zdrav ivot. Kod svake tehnoloke revolucije dolo je do promjene u obrascima potronje. Udoban ameriki nain ivota uvelike se razlikovao od kozmopolitske belle poque, koja je pak bila razliita od stroge elegancije viktorijanskog doba. Meutim, povijest nas ui da se takve promjene ne dogaaju zbog osjeaja krivnje ili straha, ve zbog enje i aspiracija. Da bi se zeleni stil ivota rairio, on mora postati luksuzni stil ivota. Iskreno govorei, to se u ovom trenutku ini prilino nevjerojatnim. Dostupnost jeftinih izvora energije tijekom 1990-ih i jeftine radne snage iz Azije - tada i tijekom 2000-ih omoguila je ponavljanje starog modela masovne proizvodnje i estog odbacivanja, ak i u ICT industrijama. Meutim, te se cijene mijenjaju i nastavit e rasti, dok logika ICT paradigme ve osvaja teren. ivotni stil bogatih ve daje prednost tjelesnoj aktivnosti nasuprot izleavanju na kauu; organskoj hrani i gurmanskim jelima pred gotovom hranom; prirodnim materijalima, minimalistikom dizajnu, luksuznim solarnim panelima; kreativnosti i drutvenoj aktivnosti kao oblicima zabave itd. Eksplozija drutvenih mrea i medija te brzo irenje smartfona pokazuju nain na koji mlade generacije ukljuuju nove tehnologije u svoj svakodnevni ivot. Postupna dematerijalizacija glazbe i medija vodi nas u istom smjeru. Sve velike promjene poinju nekim malim pomakom, ali

u nekom trenutku one uzimaju maha i ire se velikom brzinom. Politike koje bi mogle uiniti zeleni rast najprofitabilnijim putem za proizvoae vjerojatno e morati biti sloena mjeavina mrkvi, batina i educiranja. One e zaista zahtijevati smjelo voenje i veliku matovitost, koje su iskazali Keynes, Roosevelt i drugi voe koji su potpisali sporazume iz Bretton Woodsa. Usredotoimo li svoje napore na tednju financijskih sredstava, to nas nee dovesti nikamo ako to ne bude rezultat oivljavanja i zaokreta u ekonomiji. U dananje vrijeme, promicanje univerzalnog irenja pristupa Internetu i uvoenje politika koje e potaknuti inovaciju u smjeru zelene ekonomije predstavlja siguran put prema novim radnim mjestima i rastu. To podrazumijeva redizajn svih proizvoda i opreme, kao i unapreenje svih struktura i infrastruktura. Takoer, to pretpostavlja povratak aktivnostima odravanja te uspostavljanje trita rabljenih roba irom svijeta, kao i demontau, recikliranje i ostale procese kojima se tede materijali. Sve bi to stvorilo nova radna mjesta za industrijske radnike koji su ostali bez posla, dok bi dizajn, redizajn i druge kreativne djelatnosti i usluge mogle zaposliti velik broj mladih koji su zavrili fakultet i raspolau raunalnim vjetinama. U smislu zapoljavanja i kreiranja potranje, taj bi proces odgovarao razdoblju poslijeratne obnove i suburbanizacije. Kombinacija ICT tehnologije, zelenog rasta i punog globalnog razvoja moe biti win-win rjeenje za poslovnu zajednicu i drutvo - za napredna ali i za nova trita u razvoju, za ovjeanstvo i za planet. To je pravi odgovor na trenutnu financijsku krizu. MREA kolovoz/rujan 2013. 89

Put u budunost

Promjene u drutvu

Infrastruktura kao osnova tehnoloke revolucije

U dananje su vrijeme usporedive infrastrukturne mree one koje jame univerzalan pristup digitalnim telekomunikacijama uz niske trokove. Pristup Internetu danas definira granice globalizacije. Oni koji nemaju pristup Internetu jednostavno su iskljueni iz modernog svijeta. Oblici i obujam potranje takoer ovise o rasprostranjenosti Interneta. Ovdje se ne radi samo o infrastrukturi za prijenos informacija; ona predstavlja i dio temeljnog obrazovanja modernog ovjeka. Raunalna pismenost osnovni je preduvjet za sudjelovanje u ekonomiji znanja; raunala i Internet predstavljaju platformu za obrazovanje, potronju i inovaciju. To u sutini znai da, u okolnostima sadanje krize, inovacijski potencijal (koji odgovara onome to je masovna proizvodnja bila u razdoblju poslijeratnog rasta) ine revolucija u informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji (ICT) i njena fleksibilna proizvodna paradigma. Ove tehnologije mogle bi dovesti do odrivog

Tehnologije Informacijska sigurnost

Zatita mobilnog raunalstva

Informacijska se sigurnost ve neko vrijeme ne promatra samo u okviru tvrtke i njenih lokacija na kojima je smjetena ICT oprema. Novi koncepti, kao to su cloud ili BYOD, nezadrivo rue ustaljene naine osiguranja povjerljivosti, cjelovitosti i raspoloivosti vaih poslovnih informacija. Kako se vi nosite s tim?
Dalibor Uremovi naine zatite koje e provoditi organizacija, samo ga dopunite i proirite s par lanaka vezanih uz sigurnost mobilne komunikacije i raunalstva. Unutar tih dokumenata svakako bi trebalo ubaciti odredbe koje se tiu instalacija doputenih i nedoputenih aplikacija, koritenja web preglednika i SMS-a, geolokacijskih servisa, spajanja putem beinih veza odnosno Bluetoo t ha, tetheringa (koritenja mobilnog ureaja kao WiFi pristupne toke), upotrebe kriptografije i zaporki, rada s cloud spremitima podataka i servisima, koritenja lokalnog spremita podataka na ureaju te postupak u sluaju incidenta. Naravno, ne zaboravite sve dokumente distribuirati do onih koji ih trebaju provoditi. Podrazumijeva se organizacijska jedinica za informacijsko-komunikacijske tehnologije, ali i svi djelatnici organizacije, pa i vanjski partneri, ako rade s vaim povjerljivim podacima. Osim distribucije i potvrde primitka i razumijevanja onog to u njima pie, periodina provjera mjera potrebna je da sve ne ostane samo mrtvo slovo na papiru. Provjere politike na tehnikoj je razini uobiajeno raditi putem MDM posluitelja. Sigurnost mobilnog komuniciranja svakako treba uvrstiti i u program podizanja razine svijesti o informacijskoj sigurnosti (security awareness program). Bez obzira na primjenjivost politika i procedura, uvijek e se dogoditi da se neki prijenosni ureaj izgubi ili bude ukraden. U tom je sluaju potrebno predvidjeti i postupke odgovora na takve incidente. Korisnici bi to trebali prijaviti sistemskoj podrci, koja e ima-

igurnost poslovnih informacija postaje nona mora menaderima sigurnosti; crni se scenariji vrte u glavi. Nerijetko se uju prijedlozi uvoenja mjera zatite kao u doba izvanrednog stanja i uvoenja policijskog sata. No nema smisla navlaiti teke oklope ili zabijati glavu u pijesak. Razmotrimo to sve moemo uiniti da bisni pokuali ovakvu situaciju staviti pod kontrolu.

Organizacijske i proceduralne mjere

Uvijek je dobro poi od top-down modela, ali pritom kontrolirati da se ono to je dogovoreno na vrhu praktino primjenjuje. Ako ve imate politiku, pravilnik ili prirunik o informacijskoj sigurnosti, odnosno bilo koji drugi dokument koji propisuje

ti spremne aktivnosti jer e ih unaprijed isplanirati. Kraa i gubitak samog ureaja nisu jedino to nas moe zadesiti. S porastom funkcionalnosti i kapaciteta spremita prijenosnih ureaja moramo ih poeti tretirati jednako kao i bilo koji drugi IT resurs te se pripremiti i na mogunost gubitka podataka koji su nam kljuni i po pitanju raspoloivosti, a ne samo povjerljivosti. Za ovu ih je priliku zato potrebno ukljuiti u redovite procedure izrade priuvne pohrane i brzog vraanja ureaja u funkciju, ako je to potrebno. Teorijska pravila i postupke iz upravljakih dokumenata treba praktino i provesti. Jedan od glavnih aspekata zatite mobilnih ureaja i informacija vezanih uz njih jest kontrola pristupa tih ureaja na kor-

Kontrola pristupa

Mnotvo vrsta komunikacija i servisa koje je mogue ostvariti putem mobilnih platformi
90

kolovoz/rujan 2013. MREA

porativnu mreu. Pretpostavka je da za vanjske veze koristite VPN (IPSec ili SSL, primjerice) pa je potrebno ispitati kako se trenutno koritena tehnologija moe upotrijebiti i za pristup mobilnih ureaja. Danas je situacija puno bolja nego prije par godina pa je veinu mobilnih ureaja (laptopi, tableti, smartfoni) relativno lako ukljuiti u postojeu VPN proceduru. Spajanje na korporativnu mreu jednostavno je postalo nunost - to zbog pristupa e-mail posluiteljima, to zbog sve veeg broja web aplikacija koje imaju i svoje mobilno klijentsko suelje za rad. Naravno, tu su i razna RDP ili VNC spajanja sistemskih administratora radi obavljanja standardnih sistemskih poslova. Naalost, kontrola veza (WiFi, 4G, GPRS, EDGE, Bluetooth, IR) prema vanjskoj okolini kudikamo je problematinija. Rije vie nije samo o jednoj ici koju je mogue lako kontrolirati na granici sustava (korporativna mrea) te je potrebno poduzeti druge mjere kako bi se rizici sveli na najmanju moguu mjeru. U ovom sluaju moemo poi od politike zaporki (i PIN-ova) koja mora slijediti jednaka pravila kao i za ostale ureaje unutar korporativne mree. Osim toga, mogue je i propisati koje je veze sve doputeno ostvarivati te to je sve dozvoljeno unutar koje veze. Na djelu tada imamo kontrolu pristupa prema definiranim zonama koju inae ve koristimo na raznim ve poznatim mjestima (primjerice Public, Home ili Work zone, zone u web preglednicima i sl.).

Kako biste ocijenili vanost mjera zatite mobilnog raunalstva?

sl. Ovakav softver moete propisati korisnicima za obavezno koritenje ili, jo bolje, koristiti neku od centraliziranih end-point security platformi te tako imati puno bolju kontrolu nad instalacijom i koritenjem. Neke od sigurnosnih postavki ureaja korisnici sami iskljuuju, poput opcija zakljuavanja i otkljuavanja ureaja, jaine zaporki, pamenja zaporki prilikom prijave na razne sustave i sl. U sluaju gubitka ili krae ureaja time ste izloeni automatskom otkrivanju povjerljivih podataka. Kako je reeno ranije, ovo je potrebno propisati proceduralno, ali i primijeniti one tehnike mjere koje e onemoguiti korisnika da mijenja ove osjetljive postavke. Takoer je dobro postaviti i preventivno neke od mogunosti koje emo daljinski pokrenuti u sluaju krae ili gubitka. Tu su svakako zanimljive opcije udaljenog zakljuavanja, upotrebe geolokacijskog servisa za lociranje ureaja ili udaljeno brisanje povjerljivih podataka. Ako korisnici rade s povjerljivim podacima organizacije, potrebno je razmotriti i neko od rjeenja za kriptiranje mobilnog ureaja, odnosno dijela spremita na kojem e se takvi podaci drati. Uobiajeno je da se kriptiranje koristi, osim na spremitima podataka, i na svim onim mjestima koja predstavljaju toku komunikacije. Tako je mehanizme kriptiranja potrebno primijeniti i za elektroniku potu, SMS poruke, kontakte ili primjerice kalendar. Ako mobilni ureaj ne podrava neku vrstu hardverske enkripcije, u tu svrhu posluit e i neka od danas raspoloivih aplikacija, esto unutar kompletnih antivirusnih rjeenja. Kako bi se primijenila neka od mjera zatite koje su dosad spomenute, opseg primjene mora se jasno dogovoriti i definirati. Pritom treba jasno razluiti slubene od privatnih mobilnih ureaja. I dok kod slubenih lako moemo propisati sve to smo naumili, privatne neemo moi tako lako kontrolirati te e manje-vie sve ostati na organizacijskim i proceduralnim mjerama. BYOD teko moemo ignorirati, osim ako radimo u nekoj organizaciji koja barata s vrlo tajnim podacima. U tom su sluaju program edukacije te jasno propisana i distribuirana pravila prva i najvanija toka. Istraivanje koje je provela analitika kua Enterprise Strategy Group jo u 2010. na uzorku od 174 ispitanika (uglavnom direktori informatikih organizacijskih jedinica) moe posluiti kao polazna toka za plan implementacije mjera zatite. Mjere mogu proizii i kao rezultat procjene rizika koja e nam ukazati na mjesta na kojima smo najranjiviji. Naravno, koristei strukturni pristup svakako emo prvo propisati politiku odnosno pravilnik koji emo potom implementirati i na tehnikoj razini te se nadati da smo dovoljno dobro zatitili informacije koje obraujemo tehnologijama mobilnog raunalstva. MREA kolovoz/rujan 2013. 91

Konfiguriranje samih ureaja

Osim kontrole pristupa, potrebno je propisati konfiguracijske postavke i konfigurirati ureaje te time zatititi ostale veze kojima ureaj komunicira s okolinom (v. sliku). Jedno od podruja jest zatita od zloudnog koda te je zato potrebno izabrati i primijeniti neko od antivirusnih rjeenja. Neka od ovih rjeenja sadravaju i osobni vatrozid te jo mnoge druge funkcionalnosti poput lociranja ureaja putem geolokacijskih servisa, zakljuavanje odnosno brisanje povjerljivih podataka u sluaju gubitka ili krae i

Otkuda poeti

Jailbreakanje i sigurnost
Izdvojit emo ovaj segment rada s mobilnim ureajima koji neki korisnici vole kako bi izbjegli ogranienja koja su im postavili proizvoai ureaja i operacijskih sustava. Ovdje prvenstveno mislimo na smartfone i tablete koji prilikom jailbreakanja otvaraju korisnicima jo jedan itav novi svijet. Jedno od osnovnih ogranienja jest pristup trgovinama aplikacijama, pri emu su posebno poznati AppStore ili Google Play. I dok je softver na ovim trnicama standardnih verzija operacijskih sustava koji dolaze na ureajima kontroliran i testiran na zloudni kd, postupkom jailbreakanja dolazimo do mnotva softvera koji nije proao razne faze testiranja, odnosno razbijenih i besplatnih verzija komercijalnog softvera. Ne moramo napominjati koliki rizik ovo unosi u rad, pogotovo imajui u vidu trendove proizvodnje zloudnog koda za mobilne platforme koji ima strahovitu uzlaznu putanju. Meu raznim zloudnim aktivnostima koje ine standardni set pisaca ove vrste koda jesu prikupljanje podataka o kontaktima, biljeenja lokacije ureaja, koritenje ureaja za slanje spam poruka, brisanje podataka ili slanje povjerljivih podataka na udaljena raunala pod nadzorom napadaa.

Izvor: Enterprise Strategy Group 2010.

Tehnologije Windows Azure Active Directory

Oblani direktorij
Ako ste klijent servisa kao to su Office 365 ili Intune, ve koristite WAAD a da to i ne znate. Naime, kada otvorite pretplatu bilo na kojem od ovih servisa, svi se korisnici i grupe iz vaeg naloga (zajedno s pripadajuim im metapodacima) smjetaju upravo na WAAD. Uzmimo za primjer popularnu SaaS platformu - Office 365. Kada otvorite svoj tenant account i kada na njemu verificirate svoju domenu, istodobno se kreira i aktivni direktorij koji se povezuje s tim nalogom odnosno tom domenom. U taj e se direktorij smjetati svi korisniki objekti i grupe koje budete kreirali kroz Office 365. Kada se licencirani korisnik prijavi na Office 365 portal, dobit e token kojim e dobivati pristup svim servisima za koje postoji aktivna pretplata (npr. Lync, Exchange ili SharePoint Online), i to bez posebne prijave na svaki. Zvui poznato? Usporedba WAAD-a s lokalnim AD-om ima smisla dokle god govorimo o funkcionalnostima ovih platformi. Ako bismo pak eljeli usporediti servise i protokole koji pokreu jednu ili drugu, gotovo da i ne bismo pronali dodirnih toaka. Lokalni se AD za manipulaciju objektima unutar direktorija odnosno za autentifikaciju i autorizaciju korisnika oslanja na protokole LDAP i Kerberos. Kod WAAD-a su ovi protokoli neupotrebljivi. LDAP vie ne dolazi u obzir jer se moe oekivati da e podatke iz ovakvog direktorija konzumirati cijeli niz aplikacija, koje e sasvim sigurno biti razvijane za razliite platforme (Windows, Android, iOS, Azure, Amazon Web Services) i koje nee nuno biti kompatibilne s LDAP specifikacijom. Zbog navedenog WAAD za manipulaciju objektima unutar direktorija ne koristi LDAP, ve specifikaciju REST, koja se oslanja na standardne HTTP naredbe. Kerberos je takoer zamijenjen, a njegovu je funkciju preuzeo protokol OAuth 2.0. Osim navedenog, imperativ za WAAD jest (kao i za svaku drugu cloud

Kao aktivni direktorij pa malo drugaiji

Prije pojave aktivnog direktorija, svaka je aplikacija unutar interne mree koristila vlastiti imenik (direktorij) korisnikih naloga koji su bili autorizirani da je koriste. Uvoenjem aktivnog direktorija i njegovih protokola LDAP i Kerberos, ovaj je ozbiljni sigurnosni i praktini problem rijeen tako to je zadaa autentifikacije i autorizacije prebaena na posluitelje koji su sadravali bazu objekata aktivnog direktorija - domenske kontrolere. I taman kada smo pomislili da je upravljanje identitetima stvar prolosti, poeo je izranjati koncept oblanog raunalstva, koji je opet sve vratio na poetak

Mate Strgai ad bismo model iz uvoda preslikali u dananje vremenske okvire pa razliite lokalne aplikacije sa svojim vlastitim direktorijima zamijenili razliitim cloud providerima i njihovim platformama, vidjeli bismo da je situacija vrlo slina onoj opisanoj u uvodu. Tvrtka koja koristi usluge razliitih cloud providera neizbjeno e se susresti s problemom inflacije korisnikih identiteta. Oni malo bolje upoznati s konceptom cloud raunalstva znaju da postoji nekoliko okusa u kojima cloud platforme dolaze pa tako razlikujemo IaaS (Infrastructure as a Service), PaaS (Platform as a Service), SaaS (Software as a Service) te jo nekoliko manje poznatih koncepata. Windows Azure Active Directory (WAAD) ne odskae od ovakve nomenklature pa ga esto opisuju kao IDMaaS - Identity Management as a Service. IT segment iju eksternalizaciju WAAD omoguuje jest upravljanje korisnikim identitetima.

Na ilustraciji vidimo to se dogaa kada korisnik pristupa nekoj web aplikaciji ili SaaS servisu. Ono to na slici nije prikazano jest Windows Identity Foundation. To je zapravo logika koja se integrira u kd aplikacije i koja e preusmjeravati neautorizirane i autentificirati autorizirane korisnike. WIF je integralni dio .NET frameworka od verzije 4.5
92

kolovoz/rujan 2013. MREA

One to rule them all

platformu) multi-tenant podrka, a arhitektura klasinog AD-a ne moe se uklopiti u ovaj uvjet. Aplikacija koja eli kreirati, itati, modificirati ili brisati objekte unutar WAAD-a koristi klasine HTTP naredbe (POST, GET, PATCH, DELETE). Za sloenije se upite (npr. filtriranje po nekoj osnovi) koristi protokol OData 3.0, a WAAD odgovori uvijek dolaze u obliku JSON (Java Script Object Notation) paketa. Aplikacija koja eli komunicirati s WAAD-om spojit e se na odreeni URL te e kroz navedene HTTP upite doi do eljenih podataka ili izvriti odreene modifikacije unutar direktorija. Ve prilikom razvoja web aplikacije moramo znati da za nju elimo koristiti mogunost Single Sign-On kroz WAAD te je u skladu s tim moramo i konfigurirati. Podskup klasa unutar .NET 4.5 Frameworka koji je vezan za claim-based autentifikaciju naziva se Windows Identity Foundation te upravo ovim klasama kreiramo presretaki sloj koji e biti zaduen za redirekciju neautoriziranih (bez tokena) i autentifikaciju autoriziranih korisnikih zahtjeva (tj. koji posjeduju token). Visual Studio 2012 osigurava mehanizam kojim se ovo moe relativno jednostavno implementirati unutar aplikacije. Web Single Sign-On rjeenje podrazumijeva da aplikacija dio aktivnosti vezanih za autentifikaciju eksternalizira na neki vanjski entitet. Ovaj se entitet naziva Identity Provider (IdP), a u praksi ovo funkcionira tako da aplikacija sve neautorizirane zahtjeve za pristup preusmjerava na IdP-ov URL. Nakon to IdP uspjeno autentificira korisnika i izda mu token, internetski e preglednik s ispravnim tokenom biti preusmjeren na URL web aplikacije. Aplikacija e provjeriti token i ako je s njim sve u redu, korisnik e biti autentificiran i prijavljen za rad s aplikacijom. Prije nego to aplikaciju pustimo u produkcijsko okruenje, moramo je prijaviti na WAAD portal. Za ovo nam, uz naziv aplikacije, trebaju i njeni URL i URI. Ova dva stringa mogu i ne moraju biti identini, a konfiguriraju se tijekom razvoja aplikacije kroz Visual Studio. Aplikacija e za komunikaciju s WAAD-om po defaultu koristiti HTTP, no ovo bi trebalo rekonfigurirati tako da se koristi HTTPS jer se u sluaju neifrirane komunikacije izlaemo opasnosti da netko presretne i ukrade cookie ili token datoteke koje je WAAD proslijedio naem browseru i kojima se prijavljujemo na razliite cloud servise ili web aplikacije. Microsoft je krajem prole godine preuzeo tvrtku PhoneFactor, ija je primarna djelatnost bila razvoj phone-based multifactor autentifikacijskih modela. Zahvaljujui ovoj akviziciji Microsoft je osigurao infrastrukturu za two-factor autentifikaciju koju mogu implementirati upravo WAAD

Brigo moja, prijei na drugoga

Danas postoji cijeli niz Identity Provider entiteta pa je sasvim logino da aplikacija iskoristi neki od njih umjesto da sama odrava bazu korisnika i njihovih vjerodajnica. Osim to ovakav model olakava zadau razvojnim inenjerima, koji dio posla mogu eksternalizirati, ovo odgovara i korisnicima, koji sada moraju pamtiti samo jedan set vjerodajnica. Problem je ovog modela to svaki od Identity Providera (Facebook, Google, Microsoft) kreira vlastiti token u svom unificiranom formatu pa bi aplikacija koja bi ih koristila morala biti prilagoena za svaki od njih posebno, to bi unijelo dodatnu kompleksnost u kd. WAAD Access Control adresira ovaj problem tako to se postavlja kao posrednik izmeu IdP-ova i

web aplikacije. Ovako razvojni inenjeri moraju aplikaciju prilagoditi samo za jedan tip tokena - onaj koji generira WAAD Access Control. Na slici vidimo da korisnik prilazi nekoj web aplikaciji (svojim web preglednikom), a ona ga preusmjerava na IdP entitet kojem aplikacija vjeruje (npr. Facebook). Korisnik se autentificira na tom IdP-u te zauzvrat dobiva njegov token. Kao to ilustracija pokazuje, WAAD Access Control podrava cijeli niz cloud-based IdP-ova. Uz navedeno, vidimo da je podran i lokalni AD uz ADFS sa WAAD-om. Azure Access Control verificira IdP token, provjerava da ga je zaista izdao jedan od podranih IdP-ova i, ako je sve u redu, korisniku izdaje Access Control token formatiran u skladu s

pravilima koja su definirana za konkretnu aplikaciju. Pravila definiraju kako e se IdP token transformirati u token koji je prihvatljiv konkretnoj web aplikaciji (npr. u kojem e formatu biti oblikovan user name). Web preglednik sada ponovno prilazi aplikaciji, ali ovaj put s Control Acess tokenom. Aplikacija verificira njegov sadraj i, ako je s njim sve u redu, korisniku daje odgovarajui nivo pristupa. Azure Access Control nije ni na koji nain zakljuan na Microsoftovu tehnologiju. Ovu platformu moe sasvim uredno koristiti i neka Linux aplikacija koja prihvaa samo Google kao IdP entitet. Iako trenutno nije tako, moemo oekivati da e kroz neko vrijeme ACS na neki nain biti integriran s WAAD-om.

to je sigurno

korisnici. Da bi mogao koristiti ovaj dodatni nivo sigurnosti, ciljani korisniki nalog mora biti lan sigurnosne grupe Global administrators unutar WAAD-a, a nakon njene aktivacije korisnik vie nee moi koristiti rich client aplikacije za prijavu na neki od Office 365 servisa, ve e im jedino moi pristupiti internetskim preglednikom. Ovo u praksi znai da neki Office 365 korisnik za kojega elimo da koristi two-factor autentifikaciju vie nee moi koristiti Outlook ili Lync klijentsku aplikaciju, ve e za spajanje na svoj Exchange Online mailbox morati koristiti iskljuivo Outlook Web App, odnosno Lync Web App za IM komunikaciju. Aktivacija ove mogunosti prilino je jednostavna i izvodi se kroz WAAD portal. Tijekom procesa aktivacije moramo unijeti korisnikov broj telefona (moe biti fiksna linija ili mobilni telefon), a korisnik e svaki put tijekom prijave na servis (kada unese user name i password) primiti poziv tijekom kojega e automat od njega zatraiti da stisne tipku hash na tipkovnici telefona (#). Tek kada sustav registrira unos tog znaka, WAAD e korisnikovu pregledniku dodijeliti token, ime e mu

biti omogueno koritenje web aplikacije ili nekog cloud-based servisa. Cloud implementacija ve odavno nije iskljuiva, odnosno ne znai da se, implementirate li neki vid cloud platforme, morate u potpunosti odrei vlastite infrastrukture. Ista je stvar i s WAAD-om, pa ako posjedujete lokalni aktivni direktorij kojega se ne elite odrei, moete konfigurirati identity federation i directory synchronization te tako povezati lokalni i Azure aktivni direktorij. Jednostavnost koritenja, mogunost integracije s lokalnim AD-om te visoka dostupnost ine WAAD idealnom platformom za cijeli niz kritinih aplikacija i servisa. Unato navedenom, WAAD jo uvijek nije alternativa lokalnom AD-u. WAAD ima mnogo rudimentarniju shemu od lokalnog AD-a; nedostaje mu podrka za GPO, a ne podrava ni pohranu informacija o raunalima unutar domene. Microsoftu ovom platformom nije ni bio cilj da zamijeni lokalni AD, ve da kroz konsolidaciju vjerodajnica enterprise korisnicima omogui SSO na aplikacije smjetene unutar razliitih cloud platformi. MREA kolovoz/rujan 2013. 93

DIGITALNA RADIONICA
kriptografija

AES

ampion brzine, jednostav

urne devedesete pamtiRivestom. Rivestova imo po ogranienjima dufra #6 predstavlja znatno ine kljua, klasificiranim poboljani algoritam RC5, nametnutim algoritmima kod kojeg se usporedno poput Skipjacka, a najvie i naizmjence primjenjuju od svega po procesu prodva RC5 postupka s dotiv Phila Zimmermanna, datnom operacijom mnokoji je vjeto zaobiao reenja koja osigurava da striktivne zakone o izvozu rotacije blokova ovise o kriptografije i aplikacijom svim bitovima u bloku. PGP pribliio kriptografiju, RC6 je u osnovi Feistelokoja se dotad smatrala reva ifra koja ima blokove zerviranom za matematiduljine 128 bita, 20 kola i ke frikove, irokom krugu kljueve zahtijevanih dukorisnika. Pritisci za populjina 128, 192 i 256 bitova. U koraku AddRoundkey izvodi se XOR operacija svakog bajta stanja s tanje u restrikcijama doAlgoritam RC6 vrlo je prilazili su i od korporacija, lagodljiv po duljini blokonjemu odgovarajuim bajtom kljua posebno financijskih, koje va i kljueva te broju kola. su itekako bile zabrinute za sigurnost svojih komunika- Rivest je na kraju ispao iz trke zbog dva slova previe. cija i arhiva. Na kraju je ameriki Nacionalni institut za Naime, NIST je zahtijevao algoritam koji e se moi slostandarde (NIST) poetkom 1997. godine raspisao javni bodno koristiti, a Rivestova tvrtka RSA Security odluila natjeaj za nasljednika ve ostarjelog DES-a. Budui da je igrati na sigurno pa je algoritam zatitila patentom, je u to doba bilo moderno koristiti naziv napredan (ad- a u prijavi je stavila klauzulu if: RSA Security nee vanced), novi kriptografski standard bio je nazvan AES zahtijevati plaanje koritenja algoritma ako on bude - Advanced Encryption Standard. odabran za AES. Algoritam Twofish razvio je Bruce Schneier sa suradNatjeaj je zahtijevao blokovnu ifru s blokovima duljine 128 bita i kljuem duljine 128, 192 ili 256 bita. NIST nicima. Schneier je dugogodinji kriptografski aktivist je bio zatrpan kandidatima i trebalo je devet mjeseci poznat po britkim primjedbama na raun sigurnosti i nemilosrdnog screeninga da bi se iskristaliziralo 15 po- privatnosti (v. stranicu www.schneier.com, s posebnom lufinalista. Na drugoj konferenciji AES odabrano je pet preporukom za newsletter CRYPTO-GRAM), pa se svaki njegov komentar na postupak izbora AES pratio s velifinalista: MARS, RC6, Rijndael, Serpent i Twofish. kom panjom. Twofish je Feistelova ifra kod koje se u Finalisti svakom kolu polovica kljua koristi za ifriranje, a druga MARS je djelo IBM-ova tima, u kojem su neki lanovi polovica za modificiranje supstitucijskih kutija. Stalno radili jo na razvoju DES-a dvadesetak godina ranije. promjenjive i o kljuu ovisne S kutije te koritenje HaKao tvrtka koja dri do tradicije, IBM je ponudio znatno damardove transformacije lijep su primjer kriptografske usavrenu Feistelovu ifru s blokovima duljine 128 bita, konfuzije i difuzije. Twofish je ifra s blokovima duljine kljuevima duljine od 128 do 448 bita (u inkrementima 128 bita, kljuevima duljine 128, 192 i 256 bita te 16 od po 32 bita) i 32 kola. MARS koristi izbjeljivanje klju- kola. Algoritam nije izabran jer je u inaici sa 128 bita i ima ugnijeena kola. Unato sloenosti, MARS se nim kljuem bio neto sporiji od konkurencije. Napadi moe lako hardverski implementirati, a algoritam se mo- na Twofish nisu se pokazali praktinima; prvo je Neils e relativno lako nadograivati kako bi se mogao nositi s Faerguson koristei modificiranu diferencijalnu analizu Mooreovim zakonom. rekonstruirao est od 16 kola, a godinu dana kasnije RC6 je razvio etverolani tim predvoen Ronom objavljeno je da se Twofish moe otvoriti, ali za to tre-

Nakon neslavnog razdoblja ranih devedesetih, kada se pokualo zadrati jaku kriptografiju podalje od irokih masa, ameriki Nacionalni institut za standarde raspisao je natjeaj za novi kriptografski standard. Transparentni natjeaj na kojem su sudjelovale najbistrije kriptografske glave dananjice donio je dobar standardni algoritam i, to je jo vanije, dodatno je popularizirao kriptografiju

XSL napad
XSL (eXtended Sparse Linearization) relativno je nova kriptoanalitika metoda koju su 2002. godine otkrili Nicolas Courtois i Josef Pieprzyk, a temelji se na prezentaciji kriptografskog algoritma kao sustava velikog broja polinoma drugog stupnja s puno varijabli (tipino, radi se o tisuama jednadbi i varijabli). Autori su pokazali da se ovi sustavi jednadbi mogu primijeniti na neke blok-ifre, meu ostalima i na AES, a zatim rijeiti XLS metodom uz poznavanje samo nekoliko poznatih parova ifrat-otvoreni tekst. Ova je metoda izazvala veliku pozornost i podijelila strunjake po pitanjima njene uporabljivosti i mogunosti daljeg usavravanja, no nitko je ne moe argumentirano odbaciti. Koliko je rasprava o XSL-u bila una, pokazuje komentar Vincenta Rijmena na konferenciji AES 4 u Bonnu 2004. godine: Taj XLS napad uope nije napad to je san, na to mu je Courtois odgovorio: Pazite da vam taj san ne postane nona mora!

94

kolovoz/rujan 2013. MREA

Mladen Viher, mladen.viher@gmail.com

Serija napisa Digitalna radionica kriptografija pruit e pregled suvremene kriptografije kroz niz dobrih i loih primjera iz prakse. Balansirajui izmeu strogog matematikog formalizma i kvalitativnog opisa Mrein e suradnik nastojati pruiti itko ali i dalje korektno tivo o kriptografiji kao nezaobilaznoj disciplini za svakog IT strunjaka.

nosti i primjenjivosti
ba ak 251 poznatih parova 1), koja je inae zavrna otvorenog teksta i ifrata, funkcija u svakom kolu. odnosno 32 PB podataka. U sluaju kljua duljine Serpent nije Feistelova 128 bitova, koji je takoer ifra, nego supstitucijskopredstavljen kao polje od permutacijska mrea kod 44 bajta, izvodi se jednokoje se izvorni blok duljine stavna XOR operacija nad 128 bita razbija na etiri svakim bajtom otvorenog rijei od po 32 bita i zateksta i njemu odgovaratim dalje paralelno procejueg bajta kljua. Svako kolo sastoji se od sira. Serpent moe koristiti Za razliku od supstitucijskih kutija DES-a, kod Rijndaela se one etiri koraka. Prvi je funkkljueve duljine 128, 192 i stvaraju po poznatom algoritmu cija SubBytes u kojoj se 256 bita, a u inaici predS-kutijom supstituira svaki loenoj na natjeaju ima bajt otvorenog teksta (sli32 kola iako su njeni autori Suvremene blok-ifre ka 2). Za razliku od DES- Ross Anderson, Eli Biham a, Rijndael ima poznatu i Lars Knudsen - tvrdili da Dobar pregled suvremenih blokovskih ifri moete nai na funkciju kojom se generije 16 kola sasvim zadovostranici Cryptix Foundationa: ra supstitucijska tablica, a ljavajue. Poveanje broja http://www.users.zetnet.co.uk/hopwood/crypto/scan/cs.html to je multiplikativni inverz kola usporava ifru, ali je Galoisova konanog poini otpornijom na neumolja GF(28) koji ima dobra ljiv Mooreov zakon. Unato tome to je supstitucija Serpenta bolje izvedena nego svojstva nelinearnosti. U sljedeem koraku izvodi se kod Rijndaela, Serpent je pao, kao i Twofish, na brzini operacija pomaka redova ShiftRows tako da se prvi red izvoenja kod kratkih kljueva. Do danas je objavljeno ostavi nepromijenjen, drugi se cikliki pomakne jedan bajt ulijevo, trei cikliki dva bajta ulijevo i etvrti ciklinekoliko napada na Serpent, ali nijedan nije praktian. ki tri bajta ulijevo (slika 3). Trei korak naziva se MixCoNovi kriptografski standard lumns i u njemu se na svaku kolonu 44 stanja primjeNatjeaj za AES bio je tako koncipiran da su u njemu njuje inverzna linearna transformacija koja je simboliki sudjelovali i finalisti, ocjenjujui tue algoritme. Po- prikazana matricom na slici 4. U toj matrici broj 1 oznastupku izbora AES-a nitko nije imao to zamjeriti - ak ava da nema promjene, broj 2 znai pomak ulijevo, a ni Brucea Schneier. Na zavrnom glasanju, poetkom broj 3 pomak ulijevo i XOR s ranijim stanjem. Zadnji je listopada 2000. godine, pobijedio je algoritam belgijskih korak kola AddRoundKey, koji smo opisali ranije. kriptografa Vincenta Rijmena i Joana Daemena, nazvan U zadnjem kolu isputa se korak MixColumns. Rijndapo njihovim prezimenima Rijndael (it. Reindal). Rijnda- el je pobijedio na natjeaju zahvaljujui svojoj brzini, el je u osnovi supstitucijsko-permutacijska mrea koja mogunosti da se adaptira za primjenu na raznolikom operira nad blokovima duljine od 128 do 256 bitova s hardveru - od smart kartica do vieprocesorskih maina inkrementom od 32 bita. Zbog zahtjeva standarda AES - i svojoj jednostavnosti. Objavljeno je nekoliko naduljina je bloka nepromjenjiva: 128 bitova. Duljina klju- pada Rijndael, odnosno AES, ali nijedan nije dovoljno a takoer moe varirati s inkrementom od 32 bita u efikasan. Moda e se jednom jednostavna struktura rasponu od 128 bitova do 256 bitova to je, opet zbog Rijndaela pokazati kao slabost, pronae li netko nain zahtjeva AES-a, ogranieno na izbor duljina od 128, 192 kako da na nju efikasno primijeni novootkriveni XSL i 256 bitova. U ovisnosti o duljini kljua, Rijndael ima napad (v. okvir). 10, 12 ili 14 kola. Algoritam poinje ekspanzijom kljua, a 128-bitni blok predstavlja se kao polje 44 bajtova i naziva stanje. U inicijalnom kolu izvodi se funkcija AddRoundKey (v. sliku

Korak ShiftRows cikliki je pomak ulijevo donja tri reda: drugi red za jedan bajt, trei za dva, a etvrti za tri bajta

U koraku MixColumns na svaku se kolonu stanja primjenjuje inverzna linearna transformacija

MREA kolovoz/rujan 2013. 95

IZDVOJENO

Canvas 14
Najnovije izdanje poznatog i monog programa za izradu tehnikih ilustracija, animacija, prezentacija
Canvas 14 Opis Izrada ilustracija Licenca 599 USD (Standard), 799 USD (s GIS-om) URL http://www.acdsee.com/en/products/canvas-14

MREA
PeaZip 5.0
Arhiveri su nezaobilazna vrsta alata kako u kunim tako i manjim i veim poslovnim okruenjima. Sreom, nije potrebno kupovati komercijalna rjeenja, nego je dovoljno osloniti se na ona otvorenoga koda jer esto nude odline mogunosti, ali - to je jo i vanije - raskonu podrku za arhivske formate

download

Univerzalni arhiver

Cyberfox 21.0.0
Alternativni web preglednik otvorenog koda namijenjen 64-bitnim Windowsima temeljen na Firefoxu
Cyberfox 21.0.0 Opis Web preglednik Licenca Besplatan URL http://sourceforge.net/projects/cyberfox/

Go 1.1
Nova inaica programskog jezika iza kojega stoje tim iz Googlea i open source zajednica
Go 1.1 Opis Licenca URL Programski jezik Besplatan www.golang.org

HeidiSQL 8.0

Ve puna osma inkarnacija solidnog besplatnog alata za upravljanje MySQL i MSSQL bazama podataka

inRAR i WinZip dugi su niz godina bi- u komercijalne svrhe uinit e ga zanimljivim irokoj li apsolutni vladari u svijetu arhivera, publici no to se posljednjih godina poneto mijenja. Razloga je mnogo, no jedan od najvanijih izdano, oku ugodno i jednostavno, a moda jest injenica da su rjeenja otvorenog koda se moe zamjeriti veliina dijalokog okvira u mogunostima dostigla komercijalna (barem kojemu se podeavaju parametri kod izrade utoliko da ponude one stvari koje su veini arhiva. Naime, stvari su mogle biti i komkorisnika najvanije), a obino nude i prilino paktnije. No zato PeaZip neke nedostatke raskonu podrku za arhivske formate. relativno uspjeno nadoknauje nekim druDodue, veinom gim zgodnim moguse to odnosi na for- PeaZip 5.0 nostima. mate koji se mogu Tako je tu opcija za Kratki opis Arhiver otvoriti, dok je daCijena Open source nepovratno brisanje leko manje izdana + datoteka (suelje je podrka za izradu koncipirano da posluLijepo suelje, organizacijske sposobnosti, podrani formati arhiva. No kako je i kao klasini upraviveinom standardan + telj datotekama pa mu Neloginost, nije rafiniran kao komercijalni alati Zip format, onda za je to dodatni bonus); tim i nema prevelike URL tu je i pomalo netipipotrebe. PeaZip spana no potencijalno kohttp://peazip.sourceforge.net/ da meu ponajbolje risna znaajka konveruniverzalne arhivere koji e se, gotovo je zije arhivskih formata; u opcijama je mogue sigurno, dopasti veini. PeaZip je daleko do- pronai i ugraeni sistemski bench mark; tu je padljiviji od 7-Zipa iako se ne moe pohvaliti podrka za ifriranje (256-bitni AES), multi istom raznim kompresije ak ni kada se kom- threading i druge stvarice. Drugim rijeima, primira u 7-Zipov format iako se ugaanjem PeaZip je pristojno opremljen i dopadljiv arparametara mogu postii solidni rezultati. hiver koji e svoj posao odraditi onako kako PeaZip se prilino dobro integrira u sustav, se to i oekuje, a u prilog mu ide i injenica to mu je jedna od kljunih prednosti, a pri da je licenciran pod GNU LGPLv3 licencom, instalaciji e se namjestiti i kao podrazumije- to znai da ga se slobodno moe koristiti i u vani program za podrane formate. Suelje je komercijalne svrhe. (M. G.)

Oku ugodno suelje te injenica da ga se moe koristiti

HeidiSQL 8.0 Opis Licenca URL

Upravljanje bazama Besplatan www.heidisql.com

Dijalog za izradu arhive poneto je glomazan, no iako je taj prozor mogao biti kompaktniji, ovako je snalaenje u parametrima poneto olakano

Dobro se integrira u sustav, to je kljuna osobina jer se arhiveri veinom koriste upravo iz skonog izornika

96

kolovoz/rujan 2013. MREA

mjeseca
Uniform Server 8.8.6

IZDVOJENO

Pripremio: Matija Graanin

KiTTY 0.62.2.3
Ako vam PuTTY nije dostatan, ovo je SSH klijent napravljen je na temelju PuTTY-ja, no dodatno pojaan mogunostima
KiTTY 0.62.2.3 Opis Licenca URL SSH klijent Besplatan www.9bis.net/kitty/

Depni posluitelj
Ako ste oduvijek matali o tome da pri ruci imate portabilan WAMP posluitelj koji moete jednostavno pokrenuti neovisno o tome za kojim se raunalom nalazili, onda biste svakako trebali iskuati Uniform Server. Rije je upravo o portabilnom WAMP-u koji ne stoji ni lipe

Sumatra PDF 2.3.2

Traite li jednostavno portabilno WAMP rjeenje, onda je Uniform Server upravo ono to ste traili
Kompaktan, brz i sposoban alternativni ita PDFova koji svoj posao jednostavno obavlja odlino
Sumatra PDF 2.3.2 Opis Licenca URL PDF ita Besplatan http://goo.gl/xdwTo

remda postoji ve nekoliko rjeenja koja najbolje zaviriti u dokumentaciju. Prvi put postavljanje WAMP posluitelja ine pri- kad se Uniform Server pokrene, potrebno lino jednostavnim, Uniform Server izdvaja je odraditi nekoliko konfiguracijskih kose injenicom da je u potpunosti portabilan. raka kao to je definiranje root lozinke za Naime, u svega petnaestak megabajta, koli- MySQL posluitelj. Dakako, to je mogue ko je velika arhiva koju ete morati preuzeti i preskoiti, no onda je uputno u datoteku zatim raspakirati, stale su svjee inaice web config _tracker.ini dodati liniju nag _user = posluitelja Apache2, zatim Perl5, PHP5 i false kako Uniform Server ne bi svaki put MySQL5, ali i phpMyAdmin, poznata PHP iznova postavljao ista pitanja. Nakon toga aplikacija za laku administraciju MySQL ba- e se pokrenuti nimalo upeatljiv panel puza podataka putem web preglednika. tem kojega je potrebno pokrenuti Apache i Posebna konfiguracija i nije potrebna, MySQL. a na vama je da u mapi u kojoj se naIako nije potrebna dodatna konfiguracilaze raspakirane ja ako sve proradi iz datoteke (idealno Uniform Server 8.8.6 prve, nerijetko e se je sve smjestiti na Kratki opis Portabilni WAMP posluitelj morati mijenjati i oni USB flash memoriCijena Besplatan najosnovniji parameju koju biste onda + tri poput portova na uvijek mogli imati kojima e ugraeni Portabilnost, lakoa koritenja pri ruci) pokrenuti posluitelji biti doUniform Server kao + stupni. Konfiguracija Nepraktian za konfiguraciju klasini program ili je parcijalno mogua kao servis. No tu URL kroz hrpu dijalokih je i dokumentacija okvira, to je pomawww.uniformserver.com koju je uputno prelo nepraktino, ali i gledati jer e se tako lako otkriti i drugi izravnim editiranjem konfiguracijskih datoaspekti Uniform Servera (npr. lokacija ma- teka, to e vrlo vjerojatno veina i koristiti. pe Document Root, odakle e se servirati Jednom kada ste sve podesili kako treba, datoteke putem Apache posluitelja). Osim na raspolaganju ete imati potpuno funkto moe biti portabilan, Uniform Server cionalan ali i portabilan WAMP posluitelj mogue je i instalirati, no za to je ponovno koji uvijek moete imati pri ruci. (M. G.)

Tarma InstallMate 9
Mono rjeenje za izradu razliitih tipova instalacijskih procedura koje je prilagoeno i najzahtjevnijima

Tarma InstallMate 9 Opis Licenca URL

Izrada instalacija 89 USD www.tarma.com

WinSCP 5.1.5
Najnovije izdanje kvalitetnog SFTP/FTP/SCP klijenta za koji ne treba izdvojiti ni lipe, no moete donirati iznos po elji
WinSCP 5.1.5 Opis Licenca URL SFTP/FTP/SCP klijent Besplatan www.winscp.net

Konfiguracija se izvodi bilo putem hrpice dijalokih okvira bilo - to je obino najbolji nain - izravnim ureivanjem konfiguracijskih datoteka

Osnovna konfiguracija nije potrebna, pa ako sve proradi odmah na pokretanja, spremni ste za normalan rad

MREA kolovoz/rujan 2013.

97

KOLUMNA
Sa 15 ina na 10
I
Pie: Oleg Matruko

Mnogi su filozofi uoavali da se dogaaji i trendovi ponavljaju cikliki, pa da ako ni zbog ega, onda iz tog razloga valja uiti povijest

nformatika nam obogauje ivot vrlo kratko, svega nekoliko desetljea, a opet smo svjedoci kako se neke stvari vrte ukrug. Na TechEdu Europe u Madridu, izvjetaj s kojega moete itati u ovom broju, bilo je nekoliko takvih povijesnih kvazi-dj vu momenata. Gotovo sve bitnije prezentacije - strunim rjenikom: keynoteovi - vrtjele su se oko Windowsa 8.1, nikakve bitne novosti ili revolucije, ve u principu minorne nadogradnje operacijskog sustava verzije 8. Neka nova trakica na suelju, sitno poboljanje ovdje ili ondje a sve prezentirano iskljuivo na Surface ureajima, koji, podsjetimo, imaju ekranie dijagonale 10 ina, to je patuljasto ak i u poreenju s ultraprijenosnicima. I naravno - koritenje mia na prezentacijama bilo je anatemizirano. Budui da se Windowsi 8, pa i 8.1, temelje na ekranima osjetljivim na dodir, sve prezentacije Microsoftovih ljudi imale su igrati na tu kartu. Da se razumijemo, tableti su super stvar, ali jo uvijek dvojbene korisnosti u pravom poslovnom okruenju. Kako sam napisao u izvjetaju iz Madrida, sve je nekako podsjealo na bizarnu reprizu 1995. godine - umjesto novosti u suelju Windowsa 95, prezentiranih na monitorima s katodnom cijevi dijagonale 15 - tada je to bilo luksuz - gledamo podjednako efemerna unapreenja suelja, ali na tabletima s LCD ekranima dijagonale 10! Zar je raunalstvo na to spalo? Prema Microsoftu - ini se da jest, a druge kompanije, kao Apple, moda i najuspjenija hitech kompanija dananjice, ne samo da se slau nego su u svom vienju jo i radikalnije. Ne razumijem zapravo otkud taj prezir prema desktopu. I ja osobno i veina ljudi koje znam jo uvijek golemu veinu korisnog posla koji obavimo za raunalima - obavimo za desktopom ili za laptopom u desktop modu, dakle smjetenim na stol, po mogunosti spojenim na veliki monitor, uz koritenje stolnog mia umjesto touchpada. Pretpostavljam da je stvar u tome to je desktop dosegao razinu razvoja kada se teko moe smisliti neto radikalno novo, a hardver je toliko snaan da ga ne treba nadograivati i zamjenjivati i po pet-est godina, a moda i vie. Ako ste gamer, moda se na ovo moe oduzeti godina-dvije, ali ni to nije strano. Nama desktopaima teko je prodati neto novo; nikako nismo poeljna ciljna skupina za moderne informatike i kvaziinformatike ie. Kapitalizam se temelji na rastu i stalnoj prodaji, a kad se desktop korisnicima ne moe prodati nita posebno, treba izmisliti nove nie. Tako smo spali na to da - nakon Applea - i Microsoft svoje glavne skupove, proizvode i prezentacije prebacuje na siuni ekrani i ekran osjetljiv na dodir, koji rad u uredskim alatima ne ine nita lakim,

a neke aktivnosti, primjerice prijelom i obradu fotografije, temeljito oteavaju. Strani komentatori, ak i oni koji imaju iskustva i koji bi trebali stvarima pristupati s vie odmaka i analitikog uvida za svoje itatelje, ove spike prihvaaju i prenose bez rezerve. Vode se beskonane diskusije o tome imaju li Windowsi 8 anse na tritu sada nakon updatea na 8.1, je li iPad nedostian, kako se u svemu nose Android i tableti temeljeni na njemu, a da pritom strateki pogled i pitanje kome uope treba povratak na 10 i kakva je budunost desktopa malo tko postavlja. Ipak, ako postoji godinje doba u kojem tableti zaista imaju smisla, onda je to ljeto u Evropi. Namjerno kaem - u Evropi, jer je za nas na starom kontinentu to jo uvijek sezona godinjih odmora. Za kapitalistiki radni logor zvan SAD ljeto je samo jo jedno godinje doba. Uglavnom, sjediti na mediteranskoj plai i pipkati tablet ne ini se tako loom idejom; u ovom broju imamo i pregled par boljih modela na domaem tritu. Meu nama, dodue, kad sam bacio pogled na cijene - smrznuo sam se unato vanjskoj temperaturi od preko 30 stupnjeva. S druge strane, Microsoft je predstavio i nove verzije grupe serverskih proizvoda namijenjenih ozbiljnim poslovnim okruenjima i administratorima velikih enterprise mrea. Sama injenica da ovi proizvodi ne dijele gotovo nita od filozofije tableta i pipkastih ekrania dovoljno slikovito govori o tome kako se, jo uvijek, rade stvari na kojima se zaista vrti novac i mission critical aplikacije. Vezano na temu o ciklikim napredovanjima i nazadovanjima - informatiki svijet izgubio je jo jednu od legendi prvog vala - umro je Doug Engelbart, ovjek koji je radio na unapreenju suelja dok jo ni vi, za mlae itatelje ni va otac, a moda ni djed, nisu ni znali to suelje uope predstavlja. Izum po kojem emo ga najvie pamtiti raunalni je mi. Moda je na odreeni nain simbolino da je tvorac mia umro u trenucima kada i Microsoft i Apple - tvrtke koje su nekada ovisile o miu - rade sve da upokoje i njegov izum. Pred desetak godina mislili smo da mia u penziju mogu poslati samo suelja za komunikaciju glasom, ali nakon zanimljivog poetnog razvoja ta je grana do danas gotovo posve zamrla, barem za obine korisnike. Engelbart je patent broj 3,541,541 - raunalni mi - prijavio 1967. godine, a odobren mu je 1970. Da se toga sjetio netko iz Applea, do danas bi nam vadili novce i tuili sve oko sebe; da se sjetio netko iz IBM-a, omoguio bi izradu klonova, ali pod posebnim uvjetima; da se sjetio netko iz Intela, morali bismo svi kupovati mieve brendirane Intelovim logom Engelbert je, sreom, radio za ARPA-u, nekomercijalnu agenciju financiranu iz amerikog prorauna, i u vremena kada je cijela informatika bila obojena djejim idealizmom; pohlepa je dola kasnije.

98

kolovoz/rujan 2013. MREA