ZA PRVE RAZREDE GIMNAZIJE

Udbenik na srpskom jeziku

Septembar 2007. godine

Realizovano uz pomo Japanske Agencije za Razvoj (JICA)

Sadraj
Uvodno poglavlje ................................................................................................................... 5 1. Pojam podatka, informacije .......................................................................................... 5 2. Hardver i softver............................................................................................................ 6 2.1 ta je raunar? .......................................................................................................... 6 2.2 Funkcijski opis raunara von Neumannov model .................................................. 7 2.3 Memorija - Zato 0 i 1? ............................................................................................ 8 2.3.1 Radna memorija (RAM)........................................................................................ 8 2.3.2 ROM memorija ...................................................................................................... 9 2.3.3 Magnetni diskovi (tvrdi disk i disketa) ............................................................... 9 2.3.4 Optiki diskovi (CD i DVD).................................................................................. 10 3. Ulazne i izlazne jedinice.............................................................................................. 11 3.1 Tastatura ................................................................................................................ 11 3.2 Mi........................................................................................................................... 12 3.3 Skener ..................................................................................................................... 12 3.4 Monitor ................................................................................................................... 12 3.5 tampai (Printeri) .................................................................................................. 14 Poglavlje 1: Ideje za koritenje informacija i informatikih sredstava .............................. 15 Dio 1: Ideje za rjeavanje problema ............................................................................... 15 1. Na svakodnevni ivot i mediji..................................................................................... 15

(1) Informacijsko drutvo i mediji ............................................................................... 15 (2) Informacijska sredstva i mree .............................................................................. 15 (3) Mehanizam raunara ............................................................................................... 16
2. Rjeavanje poznatih problema.................................................................................... 16

(1) Otkrivanje problema .............................................................................................. 16 (2) Objanjenje problema ............................................................................................. 17 (3) Napraviti plan za rjeenje...................................................................................... 18 (4) Aktivnost za rjeenje .............................................................................................. 18 (5) Koritenje i istraivanje rezultata .............................................................................. 18
Dio 2: Ideje za prenos informacija .................................................................................. 19 1. Prenesite svoja osjeanja ............................................................................................. 19

(2) Da bismo prenijeli informaciju .............................................................................. 20

2

2. Uspjeno izraavanje ..................................................................................................... 21

(1) Razradite optu strukturu .......................................................................................... 21 (2) Razradite raspored slika ........................................................................................ 22 (2) Razradite raspored slika ........................................................................................ 23
Poglavlje 2: Sakupljanje/prenos informacija i upotreba ................................................... 24 informacijskih sredstava .................................................................................................... 24 Dio 1: Pretraivanje i prikupljanje informacija............................................................... 24 1. Metode prikupljanja informacija i njihove karakteristike ....................................... 24

(1) Pretraivanje informacija ......................................................................................... 24 (2) Pravljenje plana za put .......................................................................................... 25

2. Pretraivanje informacija putem Interneta .................................................................... 26

(1) Koritenje pretraivaa ........................................................................................... 26

A. Glavna pretraga .......................................................................................................... 26 B. Potpuna pretraga teksta ............................................................................................ 28

(2) Pretraivanje upotrebom liste linkova ............................................................................ 29

Dio 2: Dijeljenje i prenos informacija ............................................................................. 30 1. Objasnite svoju informaciju ........................................................................................ 30

(1) Objanjenje informacije.......................................................................................... 30 (2) Saimanje informacija ............................................................................................ 31

2. Razmjenite svoje informacije ...................................................................................... 31

(1) Razmjena informacija ............................................................................................ 31 (2) Pravila za razmjenu informacija ........................................................................... 32 (3) Pravila razmjene (Razliiti formati podataka) ........................................................... 33 (4) Ideje za razmjenu (Saimanje podataka)................................................................... 34 (5) Ideje za razmjenu (linkovi) .................................................................................... 36
3. Prenos podataka .......................................................................................................... 36

(1) Prenos podataka putem web stranica ................................................................... 36

Poglavlje 3: Sjedinjavanje i obrada informacija i raunari ............................................... 39 Dio 1: Sjedinjavanje informacija upotrebom raunara .................................................. 39 2. Upotreba digitalne kamere ......................................................................................... 40 3. Upotreba skenera (o itavaa) slika............................................................................... 41 Dio 2: Proces sjedinjavanja podataka .......................................................................... 42 3

1. Pregled multimedija .................................................................................................... 42 2. Obrada slika.............................................................................................................. 43

3. Obrada zvuka............................................................................................................... 44 4. Obrada pokretnih slika ............................................................................................... 45 5. Stvaranje multimedijalnih djela ................................................................................ 46

(1) Upotreba programa Draw ................................................................................... 46 (2) Upotreba programa Impress ............................................................................... 46 (4) Koritenje web stranica ......................................................................................... 49
Poglavlje 4: Informacijsko drutvo i na ivot ................................................................ 53

Dio 1. Razvoj informacijske opreme i promjene u naem ivotu .................................. 53 Dio 2. Razvoj i naini funkcionisanja IT ureaja ............................................................... 57 Poglavlje 5: Uticaj raunarskih mre a na promjene u drutvu.......................................... 63 U susret prednostima informacijskog drutva .............................................................. 63 Informatiki ureaji .......................................................................................................... 63 Kultura i umjetnost ..................................................................................................... 64 Obrazovanje.................................................................................................................. 64 Ostalo ............................................................................................................................ 64 Sakupljanje i prenos informacija, te upotreba IT ureaja ......................................... 65 Problemi u informacijskom drutvu............................................................................... 66 Administracija mree ...................................................................................................... 67 Ljudsko drutvo prije i poslije informacijskog doba...................................................... 72 Uestvujmo u informacijskom drutvu! ......................................................................... 77 Pravila i ponaanje u umreenom drutvu.................................................................. 77 Informatika etika (moral) ............................................................................................. 78 Potreba upoznavanja s informatikim moralom ............................................................. 78 Informacijska tehnologija i njen uticaj na na stil ivljenja .......................................... 79 Manipulacija (zloupotreba) informacija ......................................................................... 79 Tehnoloki stres (engl. techno stress) ............................................................................ 79 Praktine vjebe ................................................................................................................ 81

Uvodno po glavlje
ta je informatika? Informatika je nauka o informacijama. Njen zadatak je da izuava oblik informacije, naine pamenja, obradu i upotrebu informacija. Informacija je obavjetenje koje ima neki cilj ili svrhu. (Primjer obavjetenja koje nije informacija je psovka ona uopteno nema svrhu.) Informatika je nau na disciplina koja prouava naine oblikovanja, prenoenja, uvanja, obraivanja i koritenja informacija. Nastanak i razvoj informatike vezani su uz primjenu elektronskih raunara kompjutera. Zahvaljujui raunarima i stalnoj potrebi za to brom i tanijom obradom informacija, informatika je danas vrlo primjenjiva i savremena nauka. Izraz informatika prvi put se pojavljuje u Francuskoj, a nastaje spajanjem dvije rijei: informacija i automatika. Izraz je prihvaen u Evropi. U Americi se koriste dva izraza: "raunarska nauka" (Computer Science) kada se govori o primjeni elektronskih raunara "informacijska nauka " (Information Science) kada se govori o obradi i nainu koritenja informacija.

1. Pojam podatka, informacije

Informacije postoje od pamtivijeka. Ljudi su kroz vijekove razmjenjivali informacije na razliite naine, putem glasa, dimnih signala, svjetlosti i sl. Dugo vremena posle toga iz niza glasova razvija se govor, pa posle nekog vremena pisana rije i, tek prije nekoliko vijekova, tampana. Pisane i tampane rijei prenosile su se raznim prevoznim sredstvima: konjanicima, potanskim kolima, a zatim modernijim prevoznim sredstvima do dananjih ianih i beinih veza. Poruke koje se prenose idu uvijek od poiljaoca ka primaocu. Primalac na odre eni nain obrauje poruku i na bazi dobijenih rezultata donosi odgovarajue odluke.

Poiljalac

Poruka signala

obliku

Primalac

Slika 1

Prenos poruke

Poruku u osnovi ini niz podataka koji primaoca poruke podstiu na neku akciju. Podatak (ili vie njih) postaje informacija u trenutku kada primaoca poruke pokrene na neku akciju. U svakodnevnom ivotu esto poistovjeujemo pojam podatka i informacije. Razlika postoji i trebamo je uoiti. Podatak je zapis o nekoj pojavi iz nae okoline. Opis svake pojave predstavljen je nekom zapisanom vrijednosti. Tako je opis pojave kola zapisan znakovima: , k, o, l, a. Ovaj zapisani niz znakova naziva se podatak. Informacija je oplemenjeni podatak, podatak koji za nas ima neko znaenje. Kao to smo ranije rekli informacija je podatak koji nas pokree na neku akciju. Npr. za nas je podatak da je u Japanu poskupilo gorivo, jer to se ne tie direktno nas. Meutim, za nas je informacija kada itamo novine i pro itamo da je od sutra u Bosni i Hercegovini skuplje gorivo za 10%. To je informacija koja e direktno imati uticaj na na ivotni standard.

2. Hardver i softver
Put razvoja informatike, odnosno raunarstva ukljuuje razvoj opreme i ideja. Tokom godina razvoj ideja podsticao je razvoj opreme i obrnuto. Danas se umjesto pojmova oprema i ideja koriste dva puno odre enija pojma: hardver (engl. hardware) i softver (engl. software). Hardver je tehniki ili materijalni dio nekog ureaja tj. sve to je vrsto, vidljivo i opipljivo.

Tu ubrajamo sve elektronske i druge ureaje: tastatrura, monitor, tampa, mi, disketa, ipovi, itd. Softver obuhvata nematerijalni (neopipljivi) dio nekog ure aja programe. Npr. DOS, Windows 98, Windows XP, Word 2000, Photoshop, Qbasic, razne igrice,...

2.1 ta je raunar?
Raunar ili kompjuter je elektronski ureaj koji ima sposobnost da prima, obrauje, uva podatke i daje rezultate obrade (informacije) kroz razne izlazne ureaje. Rije kompjuter nastala je od latinske rijei computare to znai raunati.

Osnovna funkcionalna shema raunara:

podaci ULAZ naredbe . OBRADA rezultati IZLAZ

Kontrol

Mnogi korisnici raunara zamiljaju da je raunar "pametan". Ovo je sasvim pogrena zamisao jer je raunar u osnovi tehniki ureaj koji jednostavno ponavlja niz osnovnih radnji. Dakle, raunar "nije pametan". Mogunosti raunara u potpunosti zavise od ljudi koji ga koriste. Da bi raunar uopte mogli koristiti osim hardvera potreban mu je i odgovarajui softver. Raunar je u stvari pametan onoliko koliko je dobar softver koji programeri naprave.

2.2 Funkcijski opis raunara von Neumannov model

Grau i djelovanje raunara opisao je jo 1945. godine John von Neumann. Model raunara koji je on tada postavio vrijedi u naelu i za veinu dananjih raunara. Von Neumannov model utvruje da svaki raunar mora imati sljedee dijelove: ulazni dio preko kojeg se u memoriju unose podaci i instrukcije programa iz okoline; izlazni dio preko kojeg se iz memorije u okolinu prenose rezultati programa; radna memorija u kojoj se uvaju svi podaci i instrukcije programa uneseni spolja, kao i rezultati djelovanja instrukcija; aritmetiko-logika jedinica koja moe izvoditi instrukcijama zadate aritmetike i logike operacije; upravljaka jedinica koja uzima instrukcije iz radne memorije, dekodira ih i na osnovu toga upravlja aritmetiko-logikom jedinicom, ulaznim i izlaznim dijelovima.

Sljedea slika ilustruje meusobnu povezanost svih tih dijelova. Na slici su oznaeni tokovi podataka, instrukcija i upravljakih signala.

2.3 Memorija - Zato 0 i 1?

Dananji raunari graeni su od elektronskih elemenata koji se baziraju na tranzistorima, a oni imaju samo dva stabilna stanja: ili vode struju (1) ili ne vode struju (0). Zbog toga elektronski elementi najbre i najsigurnije pamte i prenose binarni podatak. Binarni podatak (bit) je podatak koji ima samo dva mogua stanja: 0 ili 1

Sredinji dio raunara je radna memorija (RAM). U nju se slivaju svi podaci i instrukcije koje se unose u raunar preko ulaznog dijela, te svi rezultati operacija iz

aritmetiko-logike jedinice. Preko izlaznog dijela, rezultati raunanja prenose se u okolinu. Iz radne memorije jedinica

Svaki broj, slovo, znak moe se zapisati samo pomo u nekoliko cifara 0 ili 1, ali o tome neto kasnije. (Bit je skraenica od BInary digiT.) Byte je niska od 8 bitova. To je i osnovna jedinica memorije raunara. Jednim byte-om mogue je prikazati 256 = 2
8

kombinacija binarnih brojeva. S tolikim brojem kombinacija moemo prikazati svako slovo i broj. Prema tome, 1 byte memorije moe zapamtiti jedno slovo knjige. Veliina radne memorije i kapacitet tvrdog diska odreeni su brojem byte-ova. Zbog toga je osnovna jedinica memorije byte. Oznaka za byte je B. Kao to je npr. kilogram vea jedinica od grama (1kg=1000g), tako postoje i vee jedinice od byte-a, ali s jednom razlikom (Uoite je sami!). Kilobajt: 1 KB = 2 B = 1024 B
10 20 10

upravljaka

uzima instrukcije i na osnovu njih upravlja dijelovima

preostalim

raunara. Ona odreuje koju e operaciju izvesti aritmetiko-logika jedinica. Upravljaka

jedinica i aritmetiko logika dananjim jedinica u

Megabajt: 1 MB = 2 KB = 1024 KB = 2 B = 1048576 B Gigabajt: 1 GB = 210 MB = 1024 MB = 220 KB = 1048576 KB = 230 B = 1073741824 B

raunarima

ine jednu cjelinu koju nazivamo procesor.

Kako nema jedne savrene memorije, u raunarima se nalazi nekoliko memorijskih ureaja koji se razlikuju po brzini, kapacitetu, trajnosti, prenosivosti, usklaenosti, pouzdanosti, cijeni.

2.3.1 Radna memorija (RAM)

RAM ili radna memorija je smjetena veoma blizu procesora (na matinoj ploi) pa je zbog toga i najbra. U njoj se nalaze podaci i instrukcije koje procesor koristi da bi mogao upravljati ostalim dijelovima raunara.
8

Upravo "brzina struje" ini RAM memoriju najbrom, ali zbog toga nije u mogunosti pamtiti podatke kad je raunar iskljuen (nije trajna). Osim ovog, RAM ima jo nedostataka: visoka cijena, mali kapacitet, nemogunost prenoenja, Kapacitet RAM memorije kree se od npr. 8 MB (PC 486) do 1 GB, ali vrlo brzo i vie. kolski raunari imaju u prosjeku RAM od 128 MB 512 MB Inae, RAM je skraenica od Random Access Memory to bi u prevodu znailo memorija sluajnog pristupa.(RAM ne zna ko ili ta e mu doi u goste) Ona je zapravo radni prostor u kom se Tvrdi disk i disketu ubrajamo u magnetne

memorije (diskove). Kod podaci takvih se memorija pamte

magnetizovanjem tankog sloja magnetskog

materijala nanesenog na okrugle magneti magnetskog ploe. Sitni unutar materijala

izvravaju programi. U RAM se uitava najprije operativni sistem koji je neophodan za ispravan rad raunara, a zatim pokreemo aplikativni softver koji elimo.

mogu se pod uticajem magnetskog polja kretati

2.3.2 ROM memorija

ROM je skraenica od Read Only Memory to bi u prevodu znailo memorija samo za itanje. ROM je najmanja memorija, fabriki upisana i njen sadraj se ne moe mijenjati niti izbrisati. Nije zavisna od napajanja elektrine energije, a nalazi se na matinoj ploi. Po ukljuenju raunara prva se aktivira, a zbog svoje sposobnosti trajnog pamenja (i dok je raunar iskljuen) sadri iskljuivo sistemske podatke neophodne za rad raunara tj. koristi se za uvanje upravljakih programa.

u dva suprotna smjera: smjer okretanja diska

predstavlja 1, a suprotan smjer je onda 0. CD ROM ita je ure aj koji slui za itanje CD ROM diska i nalazi se u kuitu raunara. CD snima za snimanje je ure aj CD-a, i

cijena mu je neto vea

2.3.3 Magnetni diskovi (tvrdi disk i disketa)

ROM je memorija koja slui samo za itanje, a RAM je memorija iji se sadraj gubi nakon iskljuivanja raunara. Zbog toga programe i podatke treba uvati u nekom pomonom, spoljnom mediju (kae se jo i nosiocu podataka ili memoriji.) Najee su to tvrdi disk i disketa. Tvrdi (hard) disk je memorija najveeg kapaciteta, sadri sav

od obinog CD ure aja. Na tritu postoji i ureaj koji ujedinjuje prethodna dva naziva i popularno se

CD-RW

(skraenica od Compact Disc Read Write).

raspoloivi softver, a slui jo i za uvanje podataka. Trajno ih pamti i dok je raunar iskljuen, ali ne moe se (zasebno) prenositi jer se nalazi u ku itu raunara.
9

Disketa (floppy disk) se moe prenositi, pa slui za uvanje i prenos podataka i (malih) programa. Disketna jedinica (floppy drive) je ure aj koji se nalazi na kuitu raunara, a slui za prihvatanje i rad sa disketom. Kapacitet tvrdog diska kree se od nekoliko stotina MB do nekoliko GB (kolski raunari 40GB 100 GB), a kapacitet disketa koje se danas najee upotrebljavaju (veliina 3,5") je 1.44 MB. Brzina tvrdog diska je veoma velika u odnosu na ostale spoljne nosioce podataka, ali znatno sporija od radne memorije (oko 1000 puta). Brzina diskete je mala (100 puta sporija od tvrdog diska) jer se njen disk zbog prenosivosti vrti samo povremeno i puno sporije. Cijena tvrdog diska je umjerena s obzirom na kapacitet, dok je cijena diskete mala (oko 1 KM) to je i logino zbog samo 1,44 MB kapaciteta.

2.3.4 Optiki diskovi (CD i DVD)

CD ROM je skraenica od Compact Disc Read Only Memory. CD ROM disk je optiki disk koji se danas preteno koristi za uvanje trajnih sadraja. Zapisivanje na CD ROM disk mogue je samo jednom (ne moe se obrisati), osim u sluaju brii-pii CD-ova, poznatijih kao CD-RW. Na optikom disku podaci se zapisuju u obliku udubljenja na ploi diska. Plastina ploa presvuena je aluminijumskom legurom. Podaci se uvaju u obliku udubljenja u aluminijumskom sloju (1), a ako udubljenja nema podatak se ita kao 0. Laserski zrak osvjetljava mali dio povrine diska (s donje strane) i reflektuje se samo ako nema udubljenja pa tako ita nule i jedinice. Laserski zrak je vrlo uzak tako da moe proitati jedan bit i sa veoma male povrine. Zbog toga se na optiki disk moe sauvati velika koliina podataka.Kapacitet CD ROM-a je najee 650 MB do 800 MB.

DVD je skra enica od Digital Versatile Disc. DVD jednoslojni disk ima kapacitet od 4,5GB, dvoslojni do 9GB, dok najnovija tehnologija Blue-ray diskova zapisuje do 50GB podataka na jedan disk, to ih ini

pogodnim za podatkovno bogate multimedijalne sadraje (filmovi, muzika, itd). Prednost gledanja filmova na DVD-u u odnosu na VHS su: mnogo kvalitetnija slika, digitalni zvuk, interaktivni meniji, mogunost biranja jezika i brojne druge. DVD ita je ureaj koji slui za itanje DVD diska, ali moe itati i sve vrste CD-a.

10

3. Ulazne i izlazne jedinice

U von Neumannovom modelu raunara ulazni i izlazni dio osiguravaju komunikaciju raunara s "spoljnim svijetom". Pritom, ulazne jedinice korisniku pruaju mogunost unoenja podataka u raunar, dok se izlazne jedinice koriste za prikaz podataka koji "izlaze" iz raunara za prikaz rezultata obrade podataka. Naj ee ulazne jedinice (ureaji) raunara su: tastarura, mi i skener, ali mo e ih biti i vie: videokamera, mikrofon, muzika klavijatura, joystick, ita linijskog koda,itd. Naj ee izlazne jedinice (ureaji) raunara su: monitor, tampa i zvunici, ali moe ih biti jo: videorekorder, ploter (za crtanje slika), robotska ruka,itd. Postoje ureaji koji se mogu svrstati i u ulazne i u izlazne jedinice: modem, disketa, CD ROM, DVD. Ovakvi ureaji se jo nazivaju i ulazno-izlazni ureaji, a svi ulazni i izlazni ureaji jednim imenom nazivaju se periferni ure aji. Raunar na koji je prikljueno nekoliko ovakvih ureaja istovremeno prihvata, uva, obrauje i izdaje informacije u pisanom, slikovnom i zvu nom obliku. Za takav raunar kaemo da je sposoban za multimedijalnu obradu informacija. Multimedija je svaka interakcija teksta, zvuka, slike, animacija, videa. Najrasprostranjeniji medij za uvanje multimedijalnih programa je CD ROM.

3.1 Tastatura
Tastatura (tastatura, engl. keyboard) i mi su najraireniji ulazni ureaji, a koristi se za unoenje pojedinanih znakova u raunar. Oblik tastature raunara podsjea na tastaturu starih mehanikih pisaih maina, ali ima neto vie tastera. Raspored slova na tastaturi donekle se razlikuje od drave do drave. Kod nas se koriste dvije vrste tastatura: jedna s engleskog govornog podruja na kojoj su u prvom redu odozgo slovnih tastera redom QWERTY (kae se: kverti), i druga s njemakog govornog podruja na kojoj su slova Y i Z zamijenila mjesto pa je u gornjem redu slovnih tastera QWERTZ. Posebna slova nae abecede (, , , , ) smjetena su na tastere na kojima su na engleskim tastaturama uglaste i vitiaste zagrade i jo neki posebni znakovi. Razmislite: Koje su prednosti pisanja nekog teksta uz pomo raunara i tastature u odnosu na pisae maine? Tastaturu koristimo za unos teksta i brojeva. Ponekad je potrebno unijeti i druge vrste podataka,
11

npr. prilikom crtanja treba u raunar prenijeti pokrete ruke. Za takav unos koristimo mi.

3.2 Mi
Mi (mouse) je ulazni ureaj koji je u svom djelovanju usko povezan s monitorom. Mi je pokazivaki ureaj (pointing device) pomo u koga se na ekranu monitora pomie pokaziva (najee oblika strelice) koja pokazuje na neku taku ekrana. Ako je na ekranu prikazana neka sliica ikona - i pokaziva se nalazi u unutranjosti ikone, onda kaemo da mi pokazuje na tu ikonu. Mi se sastoji od kutijice kojoj na donjem kraju izviruje gumom obloena metalna kuglica. Kabal koji povezuje kutijicu s kuitem raunara podsjea na miiji rep pa je po tome taj ureaj i dobio svoje ime. Na kutijici se sa gornje strane nalaze dva do tri tastera, a neki mievi imaju i toki koji slui za skrolovanje kroz tekst dolje - gore. Kad se mi povlai po podlozi, kuglica se kotrlja. Pokreti kuglice prenose se preko dva valjka (koji dodiruju kuglicu jedan "pamti" uspravne, a drugi vodoravne pokrete) u elektronske sklopove, a oni raunaru prenose podatak o pokretu kuglice. Tako pomijeranjem mia raunaru prenosimo podatak o kretanju nae ruke koje on pretvara u digitalnu informaciju. Danas koristimo uglavnom optike mieve koji umjesto kugle koriste optiki senzor.

3.3 Skener
Skener se koristi za unoenje slika u raunar sa svrhom dalje obrade tih slika i umetanja u tekstualni dokument, na web stranicu itd. ablon (eng.template) (tj. slika koju treba skenirati) podijeli se na konaan broj elemenata (takica) koje se u skeneru izlau bijeloj svjetlosti, zatim se registruje intenzitet svjetlosti za svaku pojedinu taku. To omoguava glava skenera koja sadri konaan broj fotoosjetljivih elemenata. Raunaru se prenose numeriki podaci za svaku pojedinu taku. Takav oblik predstavljanja slike naziva se bitmapa, a njeni elementi (sitne takice) pikseli. Fizika veliina piksela izraava se preko rezolucije. Postoji nekoliko vrsta skenera: runi, stoni (desktop), rotacijski. Danas se za kunu upotrebu najvie kupuju stoni skeneri.

3.4 Monitor
Monitor je najvie upotrebljavana izlazna jedinica ,jer putem monitora primamo najvie informacija. Naime, na ekranu monitora mogu se pratiti rezultati rada i rezultati unosa putem

tastature. Monitori se meusobno razlikuju po veliini: 14", 15" 17", 21" (1" = 2,54cm, " itaj: in), a taj broj oznaava du inu dijagonale monitora. Ve ina dananjih monitora je u boji, ali osim njih postoje i monohromatski monitori koji prikazuju nijanse sivoga.
12

Danas se koriste dva osnovna tipa monitora: monitor koji koristi ekran s katodnom cijevi (CRT ), slino onoj koja se koristi kod televizorima. Slika na ekranu dobija se tako to snop elektrona emitovan iz katode (elektronskog mlaza) udara na ekran i time izaziva svjetlost. Kolor monitori koriste tri mlaza koji na ekranu pogaaju tri sloja nanesenog materijala. Slojevi emituju crvenu, zelenu i plavu boju, a mijeanjem te tri boje stvara se itava paleta boja na ekranu. (RGB modul red, green, blue). Meutim, svjetlost pojedine take na ekranu postepeno nestaje nakon to je elektronski snop prestane pogaati. Zbog tromosti ljudskog oka to nee previe smetati ako se slika redovno obnavlja. Dananji monitori obnavljaju sliku 50, 60 ili 70 puta u sekundi pa kaemo da monitor ima frekvenciju od 50, 60 ili 70Hz; monitor koji koristi ekran od tenog kristala (LCD ). Ti ekrani su tanki, troe manje energije i zbog toga se preteno koriste u prenosnim raunarima (notebook), ali su i skuplji. Osnovna svojstva monitora su: broj razliitih vrijednosti apscise ili horizontalna rezolucija broj razliitih vrijednosti ordinate ili vertikalna rezolucija broj razliitih boja Horizontalna i vertikalna rezolucija odreuju broj diskretnih taaka na ekranu. On je jednak proizvodu horizontalne i vertikalne rezolucije.

horizontalna rezolucija 640 800 1024

X x x x

vertikalna rezolucija 480 600 768

broj taaka ekrana . 307200 480000 786432

Sve slike koje se stvaraju na ekranu monitora su rasterske slike. Rasterska slika sastoji se od sitnih krugova zvanih pikseli. to su ti krui i sitniji i gui (to je vie piksela) slika e biti ljepa. Inae, u raunarskoj grafici piksel je osnovni slikovni element i moemo ga zamisliti kao mali krug. Moemo jo rei da je piksel mjesto na ekranu koje kod monitora u boji mo e primiti jednu od moguih (npr. 256) boja.
13

Osim u struju monitor mora biti prikljuen i na grafiku karticu koja je posrednik izmeu procesora i monitora. Od nje zavisi koliko kvalitetnu sliku moemo dobiti te koliko emo

imati boja. Kvalitetnije kartice imaju bolju rezoluciju (npr. 1280 x 1024 piksela) i puno vie nijansi boja (16 miliona ili vie), ali zahtijevaju i vie RAM-a.

3.5 tampai (Printeri)

tampai (printeri) su ure aji pomou kojih se sve informacije u obliku znakova i slika ispisuju na papiru. Pored monitora najee koriteni izlazni ureaj je tampa. Podjela tampaa: znakovni tampai (matri ni i ink-jet ili tintni) su najjednostavniji. Oni djeluju slino kao maina za tampanje. Papir se pomie valjkom tako da se pie red po red, a glava za pisanje pomie se uzdu valjka i preko obojene trake iglicama otiskuje znakove na papir (iglini ili matrini pisai) ili trcaljke na pominoj glavi trca kapljice tinte na papir (tintni pisai). Nizom takica na papiru se oblikuju slova. Slova nastaju tako to se crne takice otiskuju u pravilno raspore enoj mrei rasteru (matrici) na unaprijed dogovoreni nain. retkovni ili linijski pisai - piu red po red. Za svako znakovno mjesto imaju kolo sa svim znakovima. Svako kolo se okrene tako da znak koji treba otisnuti na odre enom mjestu reda bude usmjeren prema papiru. Poslije toga se cijeli red odtampa odjednom. Ovakvi tampai su u upotrebi tamo gdje se svakodnevno mora tampati mnogo

dokumenata. stranini pisai (laserski) ispisuju stranicu po stranicu. Zasnivaju se na elektrofotografskom postupku, a najee se upotrebljavaju laserski tampai. Laserski zrak slui da se na valjku stvori elektrini naboj. Sitne estice praha iz tonera nanose se i zadravaju na onim dijelovima valjka na kojima postoji elektrini naboj. Poslije toga se prah s valjka prenosi na papir i uz grijanje se ta pra kasta boja rastopi i upije u papir. Valjak se pravilno vrti, a laserski zrak se pomijera uzduno. Na taj nain se na valjku prije nanoenja praha stvori nevidljiva "rasterska slika" elektrinog naboja. Ta tehnika je poznata i kod ure aja za fotokopiranje. Izrada dananjih laserskih tampaa omoguuje veoma veliku rezoluciju (gustou takica). Uobiajena gustoa takica je oko 120 takica po centimetru. Zbog toga ovi tampai imaju dobar kvalitet otiska, ali su i vrlo esto skuplji od prethodnih.
14

REZOLUCIJA MATRI NI TINTNI LASERSKI Slaba Solidna Izvrsna

KONTRAST slab dobar dobar

BRZINA spor srednje brz brz

BUKA buan tih tih

ISPIS U BOJI ne da da (skup)

CIJENA niska niska visoka

ULOAK TRAKA TINTA TONER

POTRONI MATERIJAL jeftin srednje skup skup

Medij: kontekstu

ovom termin

Poglavlje 1: Ideje za kori tenje i nformacija i informa ti kih sredstava

Dio 1: Ideje za rjeavanje problema 1. Na svakodnevni ivot i mediji (1) Informacijsko drutvo i mediji
Moe se rei da je informacijsko drutvo ono drutvo u kom znamo kako iz sveukupnog mnotva podataka, kao to su znakovi, zvukovi, video prikazi, itd., koje vidimo ili ujemo u naem svakodnevnom ivotu, najlake nai i upotrijebiti samo one podatke koji su nam potrebni u vidu smisaone informacije . Kako onda, u takvom drutvu skupiti, izabrati i prenijeti informaciju? Nagli razvoj informacijskog drutva dolazi kao posljedica rasta u brzini i koliini raunarski obraenih podataka, stalnog razvoja i uveanja broja kunih i kompanijskih komunikacijskih mrea, te rasta op te dostupnosti pristupa Internetu. Primaoci informacija, mogu iste dalje prenositi, sada kao poiljaoci, te tako uspostaviti viesmjerni protok informacija.

medij se koristi za razmjenu informacija.Inae, termin medij" u ima

informatici

razliita znaenja. U informacijskom

drutvu, mediji se klasifikuju kao mediji: tampa, mediji. Informacijsko drutvo: Informacijsko-komu nikacijske mree su savremene raunarske nastale mree, spajanjem masovni TV te i lini

(2) Informacijska sredstva i mree

U optem drutvu, informacijska sredstva, ukljuujui raunare, pomau nam u obogaivanju naeg svakodnevnog ivota. Na primjer, oni nam pomau pri koritenju banaka i pote, pri rezervaciji karata za koncert, voz i avion, prikupljanju informacija o geografskim kartama, podataka o vremenu itd. S druge strane, u kolama, slino kao i u opte
15

informacijskih tehnologija tehnologija komunikacije. i

drutvenoj zajednici, broj raunara i kolskih konferencijskih sistema je u stalnom porastu pa je zbog toga ova oprema sve ee koristi u redovnoj nastavi. Ra unarska mrea je napravljena u cilju razmjene informacija, povezujui raunare jedne s drugima. Raunarske mree, razliitih obima se koriste u zajednicama, kompanijama, kolama, domovima, itd. Internet je mrea putem koje su te manje mree meusobno spojene, te tako moemo dijeliti razliite vrste informacija globalno, irom vie zemalja. Da bi pristupili Internetu, moemo koristiti telefonske veze, iznajmljene stalne veze, ISDN/ADSL, beine veze i sl. Razvoj infrastruktura za prenos podataka se usavrava paralelno s daljnjim napretkom u razvoju raunarskih tehnologija.
Hardware: Hardver materijalni je tehniki ili dio nekog

ureaja tj. sve to je vrsto, vidljivo i opipljivo Raunar sistem: Ulazni ure aji, Centralna jedinica Izlazni ureaji i raunarski

Software: Softver (aplikacije, obuhvataju

(3) Mehanizam raunara

Raunar koji mi koristimo ima pet funkcija: unos, obrada, kontrola, i uvanje podataka, zatim njihova prezentacija ili ispis na izlaznim ure ajima. Raunar se, takoe, sastoji od glavne jedinice raunara i perifernih ure aja koji izvravaju operacije kao to su unos i ispis. Ove sastavne jedinice i ureaji se zovu hardver. Da bismo obradili informaciju uz pomo raunara, potrebni su nam programi u kojima su naredbe i ulazni podaci proceduralno predstavljeni. Ovaj neopipljivi dio raunara nazivamo softver. Softver ukljuuje operativni sistem koji

programi)

nematerijalni (neopipljivi) dio nekog ureaja Operativni sistem (OS): Npr. DOS, Windows XP, Apple OSX, Linux Aplikativni software: Npr. Word, Excel, Access, Photoshop, Qbasic, razne igrice...

izvrava osnovne procese upravljanja raunarom, zatim aplikativni softver programe specifine namjene.

2. Rjeavanje poznatih problema (1) Otkrivanje problema

Svakodnevno se suoavamo kako sa razliitim problemima tako i sa odlukama koje moramo donijeti vezano za stvari i pojave iz naeg svakodnevnog ivota. U postupku rjeavanja dilema, pokuavamo olakati rjeenje istih tako to prikupljamo informacije,o pojedinanim zadacima i ciljevima, zatim pronalazimo razliita sredstva i metode, koristei se naim prethodnim
16

iskustvima i dostupnim informacijskim sredstvima. U cilju jednostavnijeg otkrivanja i rjeenja problema, prvenstveno je vano isti u potpunosti razumjeti, kako bismo zatim bili u mogunosti i razraditi odgovarajui metod za njegovo razrjeenje.

Procedure rjeavanja problema su razliite i zavise od toga

kako pojedinci isti lino

doivljavaju. Potrebno je posegnuti za razliitim sredstvima u cilju dobijanja informacija koje osoba eli, kao to je koritenje knjiga i raunara, dobijanje savjeta od nastavnika, prijatelja, lanova porodice itd. Pokuajte razmotriti koji su mediji prikladni za Va e potrebe, koja su sredstva i metode

odgovarajui za Vas da biste sakupili informacije i shvatili njihovo znaenje.

Razmislite o svojoj buduoj karijeri ili koli Va eg izbora, zatim sakupite o tome dostupne Vam informacije, koristei se pritom raunarskom mreom i drugim dostupnim izvorima informacija.

Tabela 1: Koristite se sljedeim takama kao vodiljom 1. Prikupite injenice i izbjegavajte nagaanja 2. Izraavajte se koristei rijei koje su razumljive drugima 3. Izraavajte se svojstveno. 4. Sa inite kratak sadraj materijala.

<Vjeba 1> Navedite sluajeve problema oko vas. Na primjer, problem je da elim da kupim novi komplet odjee.

(2) Objanjenje problema

Uinite rjeavanje problema o iglednim, tako to e te isti razloiti na vie pojedinanih, jednostavnijih problema. Pojedinani segmenti su sad meusobno povezani. Sljedea faza ukljuuje klasifikaciju segmenata, zavisno od pojedinanih taaka gledita uesnika. Klasifikacija se obavlja prema intuiciji ili kroz sastanke u esnika.

<Vjeba

2>

Objanjenje problema navedenih u <Vjebi 1>.

17

(3) Planiranje rjeavanja problema

Odredite cilj rjeavanja otkrivenih problema i napravite plan za rjeenje. Cilj rjeenja je fraza koja izraava "stanje u kom elite biti". Kada ste ustanovili cilj rjeenja, onda, ustanovite

proceduru rjeenja, i napravite plan za izvrenje procedure.

<Vjeba 3> Razmotrite mjere za rje avanje problema koristei pojmove objanjene u <Vjebi 2>.

(4) Aktivnost za rjeenje

Rijeite problem zasnovan na planu izvrenja.

<Vjeba 4> Pratei metodu rje avanje problema razmotrenog u <Vjebi 3>, sakupite informacije putem Interneta i meusobno ih uporedite. U sluaju trgovinskih artikala, dobar metod prikupljanja informacija je putem kataloga robe.

(5) Koritenje i istraivanje rezultata

Uopteno, sakupljanjem informacija putem Interneta mo emo osigurati veliku koliinu informacija, u kratkom vremenskom roku. Meutim, moramo potpuno provjeriti pouzdanost i sadraj informacija prije samog koritenja istih. S druge strane, od tampanih kataloga, pod uslovom da su ih izdale kredibilne ustanove, s visokom pouzdanou mo emo oekivati da sadre tane informacije. U takvom sluaju se prikupljanje informacija moe izvesti relativno lako i uspjeno. Razliite vrste informacija je mogue prikupiti iz magazina, dnevnih novina, itd.

Kao to smo to gore opisali, moemo koristiti vie vrsta sredstava za sakupljanje informacija i svaki tip informacije ima svoje line karakteristike. U procesu prikupljanja informacija, brzina, koliina i izmeu ostalog, tanost su jako vani. Vano je razumjeti karakteristike pojedinanih tipova sredstava za prikupljanje informacija, te znati izabrati sredstva koja odgovaraju Vaim ciljevima i kako ista kombinovati po potrebi.

18

U cilju objanjenja i obrade informacija, koritenje raunara kao pomo nog sredstva za pravljenje tabela i grafova je jako uspjeno. Meutim, raunarska obrada podataka nije uvijek dobar nain. Kada je mala koliina informacija u pitanju, katkad runa izrada tabela i prorauna moe biti uspjenija. I kada ureujemo i obraujemo informacije, podjednako je vano izabrati sredstva koja odgovaraju Vaem cilju, slino kao to je to bio sluaj kod prikupljanja informacija.

<Vjeba 5> Izaberite jedan od sljedeih zadataka i napravite plan akcije za rjeenje problema. 1. Promijenite svoju sobu. 2. Odaberite kostime za predstavu koju ete izvesti na kolskom festivalu. 3. Nainite cjelodnevni jelovnik s dobro izbalansiranim odnosom hranjivih vrijednosti jela 4. Razmotrite odjeu pogodnu za bavljenje sportom. 5. Razmotrite problem separacije i reciklae otpadnih sirovina u koli. 6. Odluite koji model raunara elite kupiti. 7. Razmislite o svom planu line karijere. Komunikacija: Komunikacija prenoenje informacija. Kodiranje: Pretvaranje je

Dio 2: Ideje za prenos informacija 1. Prenesite svoja osjeanja

Proces u kom jedna osoba izraava svoje misli i osjeanja, kako bi ih prenijela drugoj osobi, te tako kod nje(ga) podstakla razumijevanje, osuivanje, donoenje odluka i akcija, zove se komunikacija . Da bismo drugima prenijeli ono o emu razmiljamo, na to razumljiviji i uspjeniji

informacija (npr. slika, zvuk, tekst itd.) u oblik razumljiv raunaru i

pogodan za prenos. Dekodiranje: informacije Vraanje u njen

nain, koristimo sredstva kao to su jezici, gestikulacija, simboli. U komunikaciji, je vano razumjeti proces prenoenja informacija. Poiljalac prenosi informaciju kodirajui sastav informacije u slike, zvuk, znakove itd.

prvobitni oblik, razumljiv primaocu .

Primalac dekodira kodiranu informaciju od poiljaoca u informaciju koju primalac moe razumjeti. Komunikacija mo e biti jednostavno izvrena kada ovi procesi kodiranja i dekodiranja tano funkcioniu.

19

(2) Da bismo prenijeli informaciju

ak i kada ne moemo direktno vidjeti ili govoriti s drugim ljudima, mi smo i dalje u stanju prenijeti svoja osjeanja putem razliitih sredstava prenosa. Na primjer, usluge pote, telefona, faksa, itd. mogu se smatrati sredstvima prenoenja informacija udaljenom u esniku komunikacije. Potrebno je uporediti karakteristike sredstava prenosa i na osnovu toga izabrati sredstvo koje odgovara u esnicima komunikacije, i vrsti sadraja koji se prenosi.

Zanemarivanje izbora uzajamno pogodnog medija za prenos nekog sadraja, kao i neprikladnost odabranog formata za sadraj koji se prenosi, mogu izazvati nastajanje velikih razlika izmeu "informacije koja se eli prenijeti" od strane poiljaoca i "primljene informacije" na strani primaoca. Poiljalac informacije se mora potruditi da prikladnim izborom komunikacije zadovolji potrebe i interese primaoca, da, pritom, koristi optimalnu koliinu informacija i nain izraavanja, te da izabere ono sredstvo prenosa koje najbolje odgovara odabranom nainu izraavanja.

20

2. Uspjeno izraavanje (1) Razradite optu strukturu

Kada elite prenijeti svoje misli drugima, potrebno je uzeti u obzir prethodno znanje i stepen zanimanja/radoznalosti, itd. sluaoca. Ponekad je odluku o izboru metoda prenosa mogu e donijeti tako to ete prezentovati novu informaciju, a potom pristupiti praenju reakcija sluaoca, jer ako iste, ipak, izostanu, potrebno je odustati od pokuaja daljih razvoja komunikacije .

U sluaju da se radi o velikoj koliini informacija za prenos, te da je sadraj istih komplikovan, kao to je to npr. sluaj sa prezentacijom istraivakoga rada ili nekog naunog predavanja, tada je izuzetno vano oblikovati sadraj tako da u potpunosti odgovara namjenjenoj svrsi prezentacije, auditorijumu, duini trajanja prezentacije, veliini mjesta itd.

Kad su u pitanju metode obrade sadraja, razlikujemo one zasnovane na problemu, gdje je isti analizom postojeeg stanja prvo detaljno razraen, a potom je ponueno i validno rjeenje; te metode gdje su zakljuak i vane take predstavljeni u ranom stadijumu prezentacije, a objanjenje je naknadno dodato .

21

Napraviti reenice za itaoce da bi "razumjeli itanjem", kao to je to recimo uvijek sluaj kod pisanja izvjetaja, i sl., jednostavno nije dovoljno za uspjenu prezentaciju. Naime, potrebno je napraviti prezentaciju za gledaoce da bi "razumjeli gledanjem". Prezentacija tek tada ima mo sugestije - da svojim reenicama, crteima, grafovima, fotografijama, itd. pokree osjeanja gledalaca i podstiu ih na donoenje odluka i preduzimanje akcija. Prezentacija: Izraavanje informacija

koje neko eli prenijeti putem znakova, crtea, multimedijalnih sadraja itd. Prezentacija treba da bude saeta, ali jasna. Najvanije je znati cilj prezentacije.

22

Prezentacija: Izraavanje informacija

(2) Razradite raspored slika

Nekad ru no izra ene prezentacije, sad se rade na raunaru, koristei sofver za prezentacije. Osim samih znakova, crtei i tabele, slike, zvuk i video zapisi se sada mogu podjednako jednostavno koristiti u prezentacijama. Brzo ureivanje rada, dodavanje i ponovno koritenje novih informacija, te auriranje istih je znatno olakano koritenjem raunara. Prezentacije ne moraju biti propraene obimnim sadrajima na ekranu, jer je mnogo toga mogue predstaviti i putem dodatnih verbalnih objanjenja predavaa. No, vano je osigurati da su slova, crtei i ostali vizuelni sadraji dovoljno veliki, tako da su jasno vidljivi i osobama u poslednjim redovima. U cilju pojednostavljenja prezentacije, poeljno je usredsrediti se na predstavljanje osnovnih teza i pojmova koje je vano naglasiti. Kada se priprema materijal za obavjetenje putem Web-a, izuzetno je vano da je sadraj to je mogue jednostavniji, a istovremeno jako informativan i razumljiv za primaoca. Potrebno je uspjeno koristiti crtee, tabele, grafove, fotografije, zvukove, itd. i pogodno ih rasporediti na ekranu, radi lake vidljivosti, kao i ukljuiti raznovrsnost u prikazu, radi odravanja panje gledalaca.

23

Poglavlje 2 : Sa kupl janje/preno s i nformacija i upo treba informacijski h sre dstava

Izvor:

Dio 1: Pretraivanje i prikupljanje informacija

Pretraivanje informacija putem Interneta i iz baza podataka Sredstva za uspjeno pretraivanje i prikupljanje

Pomona sredstva: (Izvori informacija) Osobe, tampani materijali, baze podataka, novine,

potrebnih informacija.

asopisi, TV i drugi mediji su izvori informacija.

1.

Metode

prikupljanja

informacija

njihove

Svjedoci

smo

internetskog

karakteristike (1) Pretraivanje informacija

Izbor potrebnih informacija iz mnotva ponuenih zove se "pretra ivanje" informacija. Mi pretraujemo i prikupljamo dijelove svrsishodnih informacija koristei se dostupnim izvorima za rjeavanje razliitih problema. Postoji veliki broj razliitih izvora informacija: dnevne i sedmine novine, televizija, radio, knjige, magazini, knjiare, muzeji, raunari, Internet, ljudi koji Vas okru uju itd.

doba tako da je Internet, odnosno njegov najpoznatiji servis arobni Web servis (World Wide Web) glavni izvor, prijeko nam potrebnih, informacija. Za pronalaenje eljenih

informacija koristimo Internet pretraivae meu kojima su najpoznatiji www.google.ba www.yahoo.com

Kvalitet prikupljene informacije je esto diskutabilan, jer se u procesu pretraivanja relevantnih injenica mogu preuzeti i nepotrebni dijelovi istih, sve zavisi o koritenoj proceduri i metodu za pretraivanje informacija ili od pouzdanosti koritenog izvora. Potrebno je razviti izvjesnu vjetinu u izboru i nainima koritenja razliitih izvora da biste nauili uspjeno prikupiti dijelove informacija neophodnih za postizanje Va eg cilja.

www.altavista.com

24

(2) Pravljenje plana za put

Kao praktian primjer, pretpostavite da elite da posjetite neko mjesto u Bosni i Hercegovini prvi put. Napravite plan puta do mjesta po izboru. Uzmimo za primjer da ste se odluili da posjetite Stari most i joe neke znamenitosti u Mostaru i blioj okolini. Naravno, uzeemo u obzir injenicu da se pripremate kao da niste u Mostaru. Moda ete se vi odluiti za neko drugo mjesto, Sarajevo, Banja Luku, Bijeljinu, Trebinje, Prijedor, Doboj, Novi Grad

Prvenstveno je potrebno unaprijed provjeriti gdje se nalazi Stari most. Pretraivanjem pojmova Stari most i Mostar putem Interneta, sigurno ete pronai mnogo linkova. Neki od njih e vam poblie objasniti gdje se nalazi Stari most. Za one koji ne dolaze iz Mostara potrebno je nai prenoite, po mogunosti u blizini Starog mosta. Tako nam sada slijedi izbor hotela, motela, pansiona i drugih smjetajnih kapaciteta koji se nalaze u blizini. Zatim je potrebno razraditi raspored posjeta oblinjim znamenitostima. Trebate uzeti u obzir kada i ta ete posjetiti, koliko vremena ete se zadrati na pojedinim mjestima, gdje ete jesti, itd.

Iskustvo i informacije koje inicijalno prikupite mogu biti dalje produbljene i obogaene tako to ete prethodno istraiti istoriju i kulturno znaenje ovih mjesta. Istraivanjem klimatskih uslova u periodu Va e posjete, pomae Vam u izboru odjee, obue i drugih stvari neophodnih tokom putovanja. Kao to je to prethodno opisano, za kreiranje kvalitetnog plana puta, potrebno je prvenstveno pronai i prikupiti relevantne injenice. Iz mnotva izvora informacija, potrebno je odluiti se za one koji se ine najpouzdanijima, te koristei se istima, s razumijevanjem odabrati informacije koje odgovaraju Va em cilju.

<Primjer 1> Objasnite plan puta u Tabeli 1 za put u Mostar, kako je to gore opisano.

25

Tabela 1: Plan puta u Mostar (1) Cilj Proetajte mjestima koja su poznata po kulturno istorijskom naslijeu (Stari grad, Kujundiluk) Obogatite svoje znanje o istorijskim naslijeima ukljuujui staro gradsko jezgro. Mjesta koja moete posjetiti Stari most Kujundiluk Kriva uprija
Pretraiva Glavno usluga pretra ivanje: putem koje je

mogue pronai traenu informaciju pretraivanjem kategorija pojmova. (primjeri: tourism, itd) Detaljno pretraivanje travelling, accommodation,

Blagaj Kula Herceg Stjepana Kosae (alternativno jo neki istorijski spomenici u okolini Mostara)

Uvodne pripreme

Prikupljanje informacija: O istoriji i kulturi Mostara Provjerite rutu putovanja Ustanovite trokove puta Napismeno pripremiti plan puta

teksta: usluga putem koje je mogue pronai traenu informaciju pretraivanjem pojmova, koji sadre

<Vjeba 1> Objasnite plan puta za etverodnevnu turu, oslanjajui se na tabelu 1

neku kljunu rije. (primjeri: Mostar, Stari

2. Pretraivanje informacija putem Interneta (1) Koritenje pretraivaa

most, Old bridge, itd.).

Nevjerovatna koliina web stranica je zastupljena na Web-u. U svrhu pronalaenja informacija koje odgovaraju naem cilju, koristiemo se uslunim programom pod nazivom pretraiva (engl. browser). Pretraiva ukljuuje dvije vrste usluge: "glavna pretraga" i "potpuna pretraga teksta.

A. Glavna pretraga
Direktorijum (folder) je virtualni registar, u kom su podaci (datoteke - fajlovi) organizovani i sauvani pojedinano ili u okviru poddirektorijuma (subfolders). Tako, da bi se dolo do web stranice koja nosi traene informacije, potrebno je proi vie nivoa klasifikacije pojmova, poevi od grube, pa kroz seriju uzastopnih koraka, ka sve finijim nivoima klasifikacije istih. Kada se pretraivanje vri putem glavne pretrage, vano je tano procijeniti kojoj kategoriji traena informacija pripada.

26

Kljuna rije: pojam koji se koristi kao osnov za pretraivanje potrebnih informacija iz baze podataka.

Slika 1. Primjer pretraivanja putem glavnog pretraivaa (koritenje OR)

Operator: pretraiva dozvoljava upotrebu logikih simbola koje nazivamo "operatori". I pretraga ( i ): Traimo ono to ukljuuje I . ILI pretraga ( ili ): Traimo ono to ukljuuje ili . NE pretraga ( ne ): Traimo ono to ukljuuje a ne .

Slika 2. Primjer pretraivanja putem glavnog pretraivaa (koritenje AND)

27

B. Potpuna pretraga teksta

Kada u Va em web pretraivau ukucate neku kljunu rije, u potrazi za potrebnom informacijom, koristei se Internetom kao izvorom, pokae se lista web stranica koje dijelom sadre ukucani pojam. Uspjeno pretraivanje zahtjeva paljiv izbor kljunih rijei, kako bi ponuene web stranice, to je to blie mogue, odgovarale traenom pojmu.

Rezultati pretraivanja zavise i od web pretraivaa kojeg smo koristili, pa je zbog toga poeljno koristiti nekoliko pretraivaa istovremeno u cilju pronalaenja informacije koju elite znati ili koja e Vam pomoi u rjeavanju nekog problema. Kombinovanjem kljunih rijei, i logikih operatora "I" (AND), "ILI" (OR) i "NE" (NOT), moete stvoriti razliite tipove formula za pretraivanje. Tako, npr. kada ukucate "Mostar AND razgledanje", dobijate web stranice s informacijama vezanim za "Mostar" i "razgledanje". ILI pretraivanje pretrauje web stranice koje sadre bar jednu od ponuenih kljunih rijei. Na primjer, kada ukucate "Mostar OR razgledanje", pokau se informacije povezane ili s Mostarom, ili s razgledanjem. NE pretraga pretrauje web stranice koje ne sadre odreene kljune rijei. Pa tako ukucavanjem "Mostar NOT razgledanje", pokau se informacije povezane s Mostarom, ali ne s razgledanjem.

Slika 3. Primjer pretraivanja koristei putem potpunog pretraivaa teksta

28

(2) Pretraivanje upotrebom liste linkova

Dobra je praksa pripremiti listu linkova (URL-ova) za web stranice koje su povezane s pojmom koji traimo. Tako npr., dolje ponuena lista web linkova predstavlja dobar poetak za uspjeno pretraivanje turistikih znamenitosti u Vaoj neposrednoj blizini.

Tabela 2: Primjer liste linkova (Mjesta za razgledanje u Bosni i Hercegovini) Poznato mjesto Turizam URL http://www.banjaluka.com http://www.mostar.ba http://www.hercegovina.ba http://www.bijeljina.com

Gimnazije

http://www.gimnazijabl.rs.ba http://www.gimnazijabijeljina.com

Forum uenika

http://www.forum.enovine.net

Edukacija

http://www.znanje.org
http://www.sve-mo.ba

http://www.unmo.ba

Pretra ivai

http://www.google.ba

http://www.yahoo.com http://www.altavista.com

29

Dio 2: Dijeljenje i prenos informacija

Prou ite ideje i odgovarajue preduslove za prenos informacija. Prou ite metode za uspjenu razmjenu potrebnih informacija.

1. Objasnite svoju informaciju (1) Objanjenje informacije

Prikupljena informacija mora odgovarati potrebama cilja radi kojeg ste istu i traili. Svrha tako odabrane informacije mora biti jasno definisana, kako bi je i ostali mogli lako koristiti. Odluimo objasniti informaciju sakupljenu putem Interneta, knjiga, itd. Klasifikujmo prikupljeni materijal o putu u Mostar u nekoliko kategorija, tu ukljuujui samo mjesto, njegovu, kulturu, istoriju, klimu i prirodne pojave, saobraaj, smjetaj, te ih rasporedimo po direktorijumima na raunaru. Sakupljene kopije i materijale treba sloiti po sadraju, te spremiti fotografije, mape, itd. na hard disk raunara. tampani materijal moemo prebaciti u digitalni format i sauvati na raunar upotrebom skenera. Djelii gore prikupljenih informacija zovu se "podaci" (engl. file), a oni su opet, raspore eni po direktorijumima (engl. folder, directory). Preporuljivo je materijale sadrane u jednom direktorijumu u dalje klasifikovati (engl. po srodnim subfolder,

File: Raunar moe baratati razliitim podacima

(fajlovima - datotekama). Fajlovi su podjeljeni u dvije vrste: (character) tekstualni, sastavljeni (karaktera) od i znakova (binary)

binarni fajlovi, koji sadre slike i programe. Folder: Mjesto u kom se uvaju fajlovi i programi, poznato direktorijum ilifascikla . moe Direktorijum mnotvo i kao

sadrati

fajlova i direktorijuma koji se nazivaju poddirektorijumi (direktorijum u

osobinama

poddirektorijume

direktorijumu). Dajemo im logika imena kako bismo znali ta se nalazi u njima. Npr. za nae mp3 fajlove pjesme bismo kreirali folder i dali mu ime PJESME, a on bi dalje sadrao subfoldere sa imenima pjevaa.

subdirectory). Ovako klasifikovane podatke je lake pronai i koristiti prilikom naknadnog pretraivanja prikupljenog

materijala, pogotovo ako vie osoba radi na istom projektu. S obzirom da se svi podaci nalaze na jednom mjestu, ovakvu strukturu moemo smatrati manjom bazom podataka, a uvid u cjelokupni materijal olakava pravljenje analiza, kratkih sadraja i presjeka.

30

(2) Saimanje informacija

Prikupljeni materijal je potrebno saeti u smislenu cjelinu. No, opet, ni to nije dovoljno, jer informacije dobijaju smisao i vrijednost samo ako se razmjenjuju s drugim ljudima. U tu svrhu je esto potrebno poraditi i na samom nainu prezentacije prikupljenog materijala. Uzmimo za primjer izradu plana puta posjete Mostaru zasnovanu na prikupljenim podacima. Kada stvarate plan puta, radi lakeg razumijevanja, korisno je prvo sloiti tekstove i slike koristei softver za obradu teksta, te koristiti razliite fontove i zasjenenja, kako bi naglasili sadraj
Besmisleni znakovi: ovo

znai da je tekst zamijenjen redom znakova, koji nisu razumljivi i koji se ne mogu prevesti. Kodirani znakovi: ovo se odnosi na kodove dodjeljene svakom znaku i simbolu da bi se rukovalo znakovima i simbolima na raunaru.

vanije dijelove teksta. Tako se preporu uje u prezentaciju ukljuiti fotografije, mape i ilustracije.

Plan puta stvoren upotrebom raunara ne samo da se mo e distribuirati u tampanom obliku, ve se mo e poslati i kao prilog putem elektronske pote. Sad, na kraju, me usobno

razmjenite miljenja o podacima koje ste skupili za izradu plana puta.

2. Razmjenite svoje informacije (1) Razmjena informacija

Ideja "razmjene informacija" roena je iz elje pojedinaca da sa drugima na uspjean nain podjele informacije koje su prikupili sopstvenim radom i zalaganjem. U principu postoje dva metoda razmjene informacija. Prvi metod se zasniva na arhivi svih prikupljenih materijala na jednom raunaru, tako da svaki od korisnika moe sa svog raunara pristupiti tom sredinjem izvoru - tzv. "centralizovani pristup". Drugi metod se zasniva na principu gdje segmenti informacija ostaju na raunarima pojedinaca, s tim to im i druge osobe mogu direktno pristupiti sa svojih raunara- tzv. "distribuirani pristup. Stalni porast brzine raunara i tome obrnuto proporcionalno smanjenje njihove veliine, zatim nagli razvoj informacijsko komunikacijskih raunarskih mrea, uslovili su da distribuirani pristup razmjene informacija preovladava u svijetu. Jedna od najpoznatijih realizacija ove metode su mree za razmjenu sadraja pojedinaca, ili P2P (engl. peer to peer) mree, poput Emule, Gnutelle i Freeneta. U nekim drugim realizacijama ovoga metoda, radi lakeg pretraivanja srodnih podataka, stvara se povezujua relacija koja se zove "link" sa drugim srodnim mreama, tako da se korisnici mogu slobodno kretati od jednog do drugog izvora informacija.
31

(2) Pravila za razmjenu informacija

Kada u svom web pretraivau otvarate stranicu iz udaljene zemlje, vrlo je vjerovatno da e vam se bar dio sadraja te stranice prikazati kao grupu besmislenih znakova (engl. garbled text). Slino, prilikom prenosa elektronske pote iz Japana negdje u Evropu, po dolasku na odredite, ista mo e imati iskrivljene znakove i sadraj poruke moe biti neitljiv. est uzrok ovakve pojave je da raunar primaoca ne mo e prikazati jezik poiljaoca. Zbog toga, posebni znakovni kodovi (engl. character codes) moraju biti ustanovljeni, a svaka od zemalja svijeta pripada nekoj od znakovnih grupa. Za tanu razmjenu podataka izmeu poiljalaca i primalaca, potrebno je upotrijebiti iste (ili kompatibilne) sistem(e) kodiranja. <Vjeba 1> Pregledajte web stranicu neke zemlje sa drugog kontinenta kako biste izradili plan puta do iste, te tako provjerili jesu li ili ne slova i ostali znakovi interpunkcije na njoj tano prikazani. Za informacijsko-komunikacijske mree, tu ukljuujui Internet, definisano je vie skupina pravila za nesmetan protok razliitih tipova informacija, kako bi iste bile razumljive raunarima, bez obzira koju plaformu koristili (npr. Windows, Apple OSX ili pak neku distribuciju Linuxa). Ove grupe pravila, razumljive raunarima, zovu se "komunikacijski protokoli". Tako npr., postoje protokoli za slanje, prenos, kontrolu slijeda, potvrdu prenosa podataka, itd. Internet koristi TCP/IP paket protokola koji omoguava taan prenos podataka od izvorita do odredita, koristei princip slanja podataka kao sukcesivnog niza povezanih dijelova poruke, tzv. paketa. S obzirom da se paketi pojedinano alju i da samostalno putuju Internetom, esto se deava da u ispreturanom redosledu stignu na odredite, gdje ih je potrebno ponovo vratiti u originalni slijed. Proces prenosa pojedinanih paketa preko niza mrea koje ine Internet, od izvorita do odredita, vri se procesom koji se zove rutiranje (engl. routing).
32 Rutiranje: prenosa paketa, podaci najkrai, najpouzdaniji odredita. Potvrda prenosa: protokol koji potvruje da su pojedinani paketi stigli do odredita, odnosno, koji zahtjeva njihovo ponovno slanje, u sluaju da su isti u prenosu oteeni. Kontrola slijeda : protokol koji osigurava da se po stizanju na odredite pojedinani paketi vraaju u originalni slijed. TCP/IP: protokol) Paket na prenos: prenosu shema podataka, komunikacije zasnovana (Protokol kontrole prenosa/Internet pri o je proces se i

pojedinanih emu poiljaocu te

svakom od njih dodaju primaocu, utvruje odnosno put do

nakon to su isti izdjeljeni u jedinice, koji se nazivaju "paketi" .

<Vjeba 2> Provjerite koje protokole koristi mrea postavljena u Vaoj koli.
Veliina fajla: ovo se

odnosi na veliinu fajla ili koliinu informacija u

(3) Pravila razmjene (Razliiti formati podataka)

Postoje odre ena pravila kojih se treba pridravati prilikom razmjene podataka. Tako npr. razmjena velike koliine podataka odjednom namee veliki teret primaocu, pa je zbog toga preporu ljivo da smanjite veliinu fajla primjenom nekog programa za saimanje (engl. compression), npr. WinZip. Razliiti aplikativni softveri uvaju korisnike podatke u formatima koji su (uglavnom) samo njima itljivi i razumljivi. Tako, ako pokuate otvoriti dokument napisan u programu za obradu teksta kao to je npr. Word u nekom programu za obradu slika, npr. Photoshop-u raunar ga ili uopte nee otvoriti ili ete dobiti dokument pun besmislenih znakova, koji nemaju nikakve slinosti s originalnim dokumentom. S druge strane, Excel e manje-vie uspjeno otvoriti Word dokument i obratno, jer programi MS Office paketa podravaju mogunost uvoza/izvoza (engl. import-export) podataka iz jednog MS Office formata u drugi. Zato je poeljno (ako je mogue) koristiti formate fajlova koji su univerzalni i itljivi raunaru, bez obzira koja je raunarska platforma u pitanju, kao to je to npr. sluaj sa "PDF" formatom (Adobe Acrobat Reader je PDF ita, dostupan na svim platformama). Mnogi dijelovi web stranica su pisani u univerzalnom jeziku koji se zove "HTML" i bez obzira koja je raunarska platforma u pitanju, Va web pretraiva e biti u stanju pravilno proitati i prikazati HTML dijelove stranice. Kao to je to gore opisano, postoji vie naina razmjene podataka, no vano je uvijek imati na umu potrebe i ogranienja s kojima se susreu osobe s kojima elite uspostaviti komunikaciju.

njemu. Kompresija: da bi smanjili veliinu metode fajla koristimo

kompresovanja

(saimanja). Fajl se moe spremiti smanjujui koliinu informacija softvera Proces za upotrebom kompresiju.

ponovnog vraanja fajla u

kompresovanog

prvobitno stanje zove se dekompresija. PDF (dokument prenosivog formata): Fajlovi ovog

formata sadre korisniki tekst, ali i podatke teksta, o te

rasporedu

koritenim fontovima, to omoguava njihovo pravilno pregledanje, bez obzira o kojoj je raunarskoj

platformi rijei. HTML (Hypertext Markup Language) Skriptni jezik za pisanje web stranica. HTML koristi tag-ove (etikete), koji odreuju izgled stranice.

33

Tabela 1: Primjeri razliitih formata fajlova Format fajla Text Tekst Rich text Bogati tekst MS Office Word doc rtf Sadri znakove, ali i informacije o rasporedu teksta, fontu itd. Format dokumenta koji stvara program za obradu teksta MS Office paketa MS Office Excel xls Format dokumenta koji stvara program za tabline proraune MS Office paketa PDF pdf Koristi se najvie za elektronsko distribuiranje dokumenata putem mree itd. HTML html, htm Jezik za izradu web stranica. Nastavak txt Karakteristike Sadri samo znakovne podatke

<Vjeba 3> Pokuajte saeti podatke, koristei neki program za kompresiju (saimanje), npr. WinZip <Vjeba 4> Napravite zaglavlje sa naslovom za web stranicu koja opisuje Va plan puta.

(4) Ideje za razmjenu (Saimanje podataka)

Da bi uspjeno razmjenjivali podatke, poeljno je (esto i neophodno) saeti podatke, upotrebom nekog programa za kompresiju, kako bi smanjili vrijeme potrebno za prenos tih podataka do odredita. Po dolasku na odredite, zaprimljeni podatak je mogue opet vratiti u prvobitni oblik i to bez gubitaka (engl. lossless), procesom otpakivanja ili dekompresije (engl. decompression). No, u pojedinim sluajevima, pogotovo kad su u pitanju multimedijalni sadraji, saimanjem se smanjuje veliina fajla, ali se dijelom gubi i na kvalitetu originalnog dokumenta (nepovratna kompresija).

34

Tabela 3: Primjeri tipova kompresovanih (saetih) fajlova Tip fajla Slike Format Fajla BMP PICT JPEG bmp pct, pict jpg, jpeg Format podatka koji nije saet. Format podatka koji nije saet. Omjer saimanja moe se izabrati. Ovo je pogodno za slike koje ukljuuju fotografije (u boji). GIF gif Slike koje imaju do 256 boja mogu se saeti. Ovo je pogodno za slike koje imaju malo boja kao to su ilustracije. Koristi se i za animacije. TIFF Pokretne slike AVI MPEG tif, tiff avi mpg, mpeg Sadri podatke o rezoluciji i broju boja u slici. Format podatka sa niim omjerom saimanja. Format podatka sa velikim omjerom saimanja. Omjer saimanja je varijabilan. Zvuk WAVE AIFF MIDI wav aif mid Format podatka koji nije saet. Format podatka koji nije saet. Format koji ne nosi samo zvuni signal, ali nosi informaciju kako napraviti "zvuk". MPEG-1 Audio Laver-III mp3 Jedan od formata saimanja zvuka koji se koristi je MPEG format. Nastavak Karakteristike

Kada su slike, pokretne slike i zvuk saeti upotrebom nepovratne kompresije, u nekim sluajevima razlika izmeu saetog i originalnog podatka se skoro ne moe primijetiti, jer se uglavnom izostavljaju dijelovi informacije koji svakako nisu vidljivi/ujni ljudskim oima/uima. Meutim, nijedno saimanje nepovratnom kompresijom se ne moe koristiti za podatke kod kojih se znaenje gubi, ak, i kad samo jedan znak nedostaje, kao to su npr. tekst, brojne vrijednosti, programi, itd.

<Vjeba 5> Kompresujte i sauvajte prikupljene podatke.

35

(5) Ideje za razmjenu (linkovi)

Kretanje od jedne web stranice do druge se vri putem veznika (link) postavljenih na te stranice. Pritiskom mia na link, bilo da je u pitanju neki tekst, slika ili ikonica, pretraiva nas vodi do sadraja koji je direktno povezan s prethodnim, bilo da je u pitanju ista, ili neka nova web stranica.
WWW server: uopteno ime za hardver i koji opsluuju softver web web

<Vjeba 6> Postavite neku sliku na drugu stranicu Va eg plana putovanja i uspostavite vezu izmeu ove i naslovne stranice.

komponente, pretraivae stranicama.

Web server moemo instalirati

3. Prenos podataka (1) Prenos podataka putem web stranica

Razmotrite ta treba uiniti da biste na Web-u (WWW-u) postavili web stranicu koju ste stvorili. Da bi ste putem web pretraivaa pristupili Vaoj web stranici, morate prebaciti cjelokupni prikupljeni sadraj sa vaeg raunara na neki WWW server. Ova operacija se zove "prenos, podizanje"

i lokalno na vlastitom raunaru (Microsoft IIS server kao dio Windows OS-a ili Apache web server. FTP (File transfer protocol): Protokol za prenos fajlova (podizanje upload i skidanje download sa Interneta.

(engl. uploading). Raunarski protokol koji se koristi u ovoj operaciji zove se "FTP". URL pokazuje lokaciju Vae stranice na odabranom WWW serveru. Ukucajte URL Va e web stranice u web pretraiva po izboru, kako biste pregledali napravljenu web stranicu. Pretraiva automatski obavjetava ciljni WWW server o zahtjevu za slanjem informacija (fajla) pretraivau. Kada WWW server primi zahtjev, nazag alje traenu informaciju (fajl) raunaru koji je traio tu informaciju, kako bi je ovaj prikazao na ekranu. Bilo ko na svijetu sada putem web pretraivaa moe pristupiti Vaoj web stranici i pregledati informacije koje ona sadri. Sadraj web stranice je potrebno povremeno aurirati (engl. update), kako bi uvijek prikazivala najsvjeije informacije.

Slino kao i WWW potreban je hardver-raunar i softverFTP server na tom raunaru. URL (Uniform Resource niz

Locator): znakova, odreenim formatima

Predstavlja koji

podlijeu

standardizovanim za izraavanje

lokacija web stranica (npr. www.google.com).

36

Tabela 4: Ta ke koje trebate imati na umu prije postavke Va e web stranice 1. Potrudite se da ne otkrijete line informacije i one vaih prijatelja. 2. Potrudite se da napravite web stranicu, tako da ista svojim sadrajem nije ni na koji nain uvredljiva za ljude drugih kultura i obiaja.
3. Ne koristite fotografije, ilustracije, muziku, itd. bez saglasnosti onih koji

na njih imaju autorska prava. Traite dozvolu nad materijalom nad kojim druge osobe dre autorska prava putem elektronske po te, npr.
Mail Server: uopteno ime za hardver i softver za

<Vjeba 7> Registrujte web stranicu koju ste stvorili na serveru u u ionici za informatiku i omoguite da web stranicu vidi svako ko

komponente

potrebne

koristi tu mreu.

slanje, prenos i primanje elektronske pote. SMTP Transfer (Simple Mail

(2) Prenos informacija putem elektronske pote Razmislite o nainima na koje biste omoguili osobama koje su posjetile Vau web stranicu na kolskom serveru da Vam proslijede njihove utiske o onome to su imali prilike vidjeti. Elektronska pota (engl. e-mail) je vjerovatno najbolje sredstvo za tu vrstu komunikacije. Elektronska pota je jedna od uvrijeenih metoda za razmjenu poruka putem

Protocol):

Protokol koji se koristi za slanje elektronske pote.

Normalno, elektronska pota se prenosi SMTP serverima. POP (Post Office

informacijsko-komunikacijskih mrea. Poruka koju je stvorio poiljalac je kao dolazea pota isporuena odgovarajuem POP serveru, zavisno od mail adrese primaoca. Primalac

Protocol): protokol koji se koristi za primanje

elektronske pote. Normalno, elektronska pota se prima spajajui se na POP server. ISP (Internet Va Service provajder,

zatim koristi odgovarajui e-mail program (engl. client), poput Outlooka, Eudore, Thunderbird Maila da prenese pristiglu elektronsku potu sa POP mail servera do svog raunara. Poto je pregledao potu, primalac moe odgovoriti poiljaocu, s tim to sada odlazna poruka ide mreom od raunara poiljaoca do odgovarajueg SMTP servera, odnosno servera za odlaznu potu.

Provider):

Vam daje usluge pristupa Internetu, kao npr. Telekom Srpske, HTNet. BHTelecom, ili

37

Za poiljaoca, korisnika elektronske pote, vrijeme potrebno za prenos pote je kratko, ak i kada ista putuje na fiziki jako udaljenu lokaciju. Elektronska pota je, tako e, izuzetno jeftin nain komunikacije, jer poiljalac alje potu samo do svog ISP-a, te je ukupna cijena komunikacije mnogo nia od cijena meunarodnih telefonskih poziva ili potanske slube. Poiljalac se ne mora obazirati na doba dana prilikom slanja elektronske pote ili vremensku razliku u odnosu na zemlju u kojoj boravi primalac. Pristigla pota e svejedno biti sauvana na POP serveru sve do onog momenta dok primalac istu e-mail klijentom ne prebaci na svoj raunar. Druga prednost je to je elektronskom potom mogue jedan dokument istovremeno poslati na vie e-mail adresa. Tako npr. mo ete kreirati listu e-mail adresa (engl. mailing list) najdraih prijatelja, te im jednim pritiskom na mi svima istovremeno poslati istu potu. Elektronsku potu je izuzetno brzo i lako koristiti, uz mnotvo pogodnosti koje prua, ali treba imati na umu da postoje izvjesna pravila ponaanja kojih se treba pridravati (korisniki bonton).
Mailing Lista: grupisanje e-mail adresa veeg broja ljudi pod jednim zajednikim nazivom: razred, informat ika aljete sekcija, potu, itd. Kada

navedite

odabrano ime grupe i pota e biti istovremeno poslata svim Nekada lanovima se mailing grupe. liste

zloupotrebljavaju za irenje neeljene pote (engl.

unsolicited mail), koja se u raunarskom naziva spam. argonu

Tabela 5: Primjeri korisnikog bontona 1. Elektronsku potu uvijek piite tako da uzimate u obzir osjeanja primalaca. Izbjegavajte mogue nesporazume s obzirom da je elektronska pota komunikacija znakovima. 2. Izrazite sadraj razumljivo i jednostavno i uvijek u skladu s optim kontekstom komunikacije. 3. Ne aljite velika dokumenta (pogotovo ne bez prethodnog saimanja).

<Vjeba 8> Zamolite kolege iz razreda da Vam elektronskom potom proslijede njihova zapaanja vezano za web stranicu koju ste napravili.

38

Poglavlje 3 : Sjedinjava nje i obrada informaci ja i ra unari

Dio 1: Sjedinjavanje informacija upotrebom raunara
Upotreba sofvera za tablini proraun Softver za tablini proraun se zbog svojih raunskih i ureivakih mogunosti smatra snanim oru em za poslovnu upotrebu. Koristite poseban format, tipa stranice papira, u okviru kojeg moete vriti napredna izraunavanja, prikazati grafikone, te lagano rukovati bazama podataka. Vi unosite podatak, matematiki izraz, funkciju ili slino u podruja koje se zovu elije, uokvirene vertikalnim i

Open Office.org: Besplatni softverski paket koji se sastoji za od

programa teksta programa

obradu

(Writer), za tablini

proraun (Calc), programa za izradu

prezentacija (Impress), te grafi kog programa

horizontalnim linijama, kako bi izraunali neki zbir ili sl., kao to se vidi na slici 3.1

(Draw), itd.

Slika 3.1

Primjer 1:

Tabela ispod pokazuje podatke prosjene temperature za tri grada u BiH (Mostar,

Sarajevo, Tuzla) za svaki mjesec u godini. Nacrtajmo linije grafikona, koristei ovu tabelu.

Softver koji smo koristili:

OpenOffice.org (Calc)

Prosjena temperatura svakog grada (u Celzijusevim stepenima)

39

2. Upotreba digitalne kamere

Kod digitalne kamere, CCD pretvara svjetlo koje je sakupilo optiko soivo u elektrine signale, a koji se zatim ponovo pretvaraju u digitalne signale putem A/D konvertora, kao to je to prikazano na slici. 3-2. CPU sad pretvara digitalne signale u elektronski prikaz slikanog objekta, nakon ega je tako nastalu sliku mogue sauvati na neki medij za uvanje (memorijske kartice) ili u internu memoriju same kamere. esto ete htjeti prenijeti slike na raunar da biste ih prikazali na ekranu monitora, dodatno obradili i/ili odtampati na papir Slika 3-2

Digitalna kamera

CCD (Charge Coupled Device) odnosi se na svjetlosni senzor u soivu kamere koji pretvara svjetlosne obrise u elektronske signale. A/D (Analogno-Digitalni) konvertor pretvara analogne u digitalne signale. CPU (Centralna procesorska jedinica) je mozak savremenih elektronskih ureaja, koji kontrolie njihov rad, te vri proraune za potrebe namjenskih programa koji ga u tom momentu koriste (kao i sistemskih programa). Mediji za uvanje su mediji koji se koriste za (trajno) smjetanje podataka.

40

Primjer 2:

Slikajmo pejsae (planine, rijeke, more, ili drvee) u okolini kole, koristei

digitalne kamere i unesimo ih u raunar radi prikaza istih na ekranu monitora. Koriteni softver: softver za prenos (uvoz) slika iz digitalne kamere u raunar.

Ova slika prikazuje planinu Vele

3. Upotreba skenera
Skener je ure aj koji koristite kada elite prebaciti na papir ve ispisanu

sliku/fotografiju/ilustraciju (iz analognog formata) u va raunar (digitalni format) radi dalje obrade, pregledanja i/ili uvanja, kao to je to prikazano na slici 3-3. Na papiru ispisani sadraj se izlae jakoj svjetlosti, a reflektujui odraz se putem CCD-a ili nekog slinog mehanizma pretvara u digitalni oblik. Ovaj proces se esto naziva skeniranje (engl. scanning). Kvalitet proizvada dobijenog digitalizacijom ispisanog sadraja zavisi od moi oitavanja skenera, koja se izraava u dpi (taka po inu) jedinicama. Tako npr., u sluaju 150 dpi skenera, jedan linearni in ispisa (2,5 cm) se opisuje sa ne vie od 150 taaka prilikom prenosa u raunar. to je ova vrijednost vea, digitalni oblik je vjerniji originalu, a dobijena slika preciznija. Slika. 3-3

Primjer 3: Iskoristimo skener slika da prenesemo sliku, ilustraciju itd. u va raunar radi prikaza iste na ekranu monitora.

41

Koriteni softver: softver za skeniranje slika

Gornja slika prikazuje kanjon rijeke Neretve

Dio 2:

Proces sjedinjavanja podataka

1. Pregled multimedija
Termin multimedijalni sadraji se odnosi na kombinovanje digitalnih podataka, ukljuujui tekstove, slike, audio, video materijale, u jednu cjelinu, a u cilju njihovog prenosa krajnjim korisnicima, kao to je to prikazano na slici 3-4. Osim same mogunosti njihovog mijeanja, pretvaranje iz jednog digitalnog oblika u drugi, vana osobina multimedija lei u njihovoj interaktivnosti, to znai da postoji vie naina prikazivanja istog sadraja, zavisno od potreba i operacijskim mogunostima/znanjima korisnika. Interaktivnost u radu omoguava korisnicima dostavljanje audio-vizuelnih sadraja o u stvarnom vremenu (engl. real time), odnosno samo onda kada ih ovi zatrebaju. Materijali iz digitalne kamere, skenera slika, i digitalne video kamere (DV kamere) prebaene su u raunar u cilju stvaranja kombinovanog sadraja.
Interaktivnost Odnosi se na mehanizam dvosmjerne komunikacije, pri emu maina u stvarnom vremenu odgovara zahtjevima korisnika.

Slika 3-4

42

2.

Obrada slika

Postoje dvije vrste grafi kih prikaza, kao to je to prikazano na slici 3-5: raster slika i vektorska slika. (1) Raster slika Raster slika sastoji se od velikog broja kvadratnih takica ili piksela (engl. pixel). Zbog toga, kad je poveate, poveavaju se i takice, pokazujui cik-cak ivinu liniju, tako znatno gubei na otrini prikaza. Raster grafika se obino koristi kod fotografija i skeniranih slika. Primjeri raster formata su: BMP, JP(E)G, TIFF, GIF.
CAD Design) (Computer ili Aided raunarom dizajniranje

pomognuto

se odnosi na softverske pakete dizajniranje za i 2D/3D tehniko

crtavanje grafikih oblika putem raunara.

(2) Vektorska slika Vektorska slika se obrauje matematiki, kao kolekcija taaka, linija, krivih ili poligona. S obzirom da se grafiki prikaz zasniva na nizu raunarskih operacija, kvalitet slike je zadran ak i poslije viestrukog smanjenja-uveanja originala. Iako je teko izraziti fine dodire objekata, bez tragova preklapanja, ova metoda je jako pogodna za stvaranje tehnikih ilustracija, itd. Termin vektorska grafika se danas uglavnom koristi u kontekstu raunarske izrade dvodimenzionalnih oblika. Softverski paketi za izradu arhitektonskih i mainskih komponenti i objekata, kao to su npr. CAD programi, koriste vektorsku grafiku u radu.

Slika 3-5

43

3. Obrada zvuka
Kao to Vam je vjerovatno poznato iz fizike, zvuk se kroz vazduh prenosi oscilacijom estica na odreenoj frekvenciji i to u obliku sinusoide, kao to je to prikazano na slici 3-6. Prenos u digitalni format, za obradu raunarom, se vri uzorkovanjem (engl. sampling), tj. uzimanjem uzoraka zvu nog signala u utvrenim vremenskim intervalima, tako stvarajui MIDI (Musical Instruments Digital Interface) WAV (ili WAVE) Format audio datoteka, koji koristi Windows OS. Sliica (frame) se odnosi na jednu pojedinanu sliku od 24/30 u sekundi, potrebnih za jedan sekund animacije. fps (broj pokretnih sliica u jedinici vremena) Slika 3-6 DV Camera (Digitalna video kamera) Streaming (protok) se odnosi na tehnologiju koja se koristi za distribuciju obimnih datoteka putem Interneta, gdje korisnik mo e u kontinuitetu pregledati ili presluati sadraje, dok dijelovi istih jo pristiu preko mree; umjesto da pregled materijala poinje tek poslije to je cijela datoteka mreom prebaena na lokalni raunar.
j

aproksimaciju (opis priblinom tanou) originalnog signala. Digitalni prikaz je vjerodostojniji to je koliina uzetih uzoraka u jedinici vremena vea.

MIDI je standard za digitalizovani audio podatak, odnosno za digitalizaciju muzikih nota i tonova muzikih instrumenata. Tako je npr. mogue svirati instrumente, kombinovati ih i sauvati krajnji proizvod, spajanjem sintisajzera ili nekog drugog izvora zvuka na Va raunar.

Prednost MIDI-ja lei u mnogo manjoj veliini proizvedenih datoteka, u poreenju sa, recimo, WAV formatom.

44

4. Obrada pokretnih slika

U pokretnim slikama ili animaciji, pokreti su izraeni sukcesivnom smjenom pojedinanih slika u nizu, gdje svaka pojedinana slika (engl. frame) predstavlja djeli pokreta. to je vei broj smjenjujuih sliica u jedinici vremena (engl. frames per second (fps)), to su meki opisani pokreti (manje trzaja u animaciji). Frekvencija od 30fps se koristi za TV prenos, dok je 24fps dovoljno za filmove na celuloidnoj traci.

Savremene video kamere uvaju snimke u DV formatu na DV kompatibilnim medijima: DV kasetama, DVD-u ili memorijskim karticama. Digitalnim zapisom vizuelnog materijala se stvaraju jako velike datoteke, tako npr. dva sata video zapisa zauzima cjelokupni DVD medij, kapaciteta 4,7GB. Veli inu datoteke je mogue smanjiti kodiranjem (engl. encoding) iste u neki drugi, manje zahtjevan format, pritom (vrlo esto) znatno gubei na kvalitetu snimka (npr. DVD u DiVX format). Postoje i postupci za lossless encoding, pri emu ne dolazi do gubitka u kvalitetu snimka, a mogue je i obrnuti proces dekodirati (engl. decoding) datoteku, ime se ista vraa u prvobitno stanje, prije saimanja. Programi koji se koriste za kodiranje i dekodiranje datoteka zovu se kodek (engl. codec).

Saimanje audio-video datoteka je (zbog njihove veliine) neophodno u cilju prenoenja istih putem raunarskih mrea (Internet), pogotovo ako se prenos vri u stvarnom vremenu (real time), kao to je to npr. sluaj kod prenosa RTV signala putem Interneta. esto ete uti da se ovakva vrsta prenosa audio/vizualnih sadraja naziva streaming (protok).

45

5. Stvaranje multimedijalnih djela (1) Upotreba programa Draw

Draw je aplikacijski softver iz Open Office paketa za crtanje dvo i trodimenzionalnih grafikih oblika. Materijale napravljene upotrebom Draw-a, moete zatim koristiti u raznim drugim aplikacijama, bilo koristei funkciju isjeci i zalijepi (copy/paste), ili kao i bilo koju drugu slikovnu datoteku. Primjer: Koristite Draw da biste nacrtali 3D oblik poznatog objekta, npr. tanjir, kao to je to prikazano na slici 3-7. Slika 3-7

(2) Upotreba programa Impress

Impress je aplikacijski softver iz Open Office paketa za pripremu i izvoenje prezentacija. Impress svojim naprednim funkcijama, te upotrebom grafikona, tabeli ili animacija, omoguava stvaranje vizuelno upeatljivih slajdova za prezentaciju.

Primjer 2: Upotrebite Impress za izradu prezentacijskih slajdova, putem kojih biste predstavili Va u kolu, kao to je to prikazano na Slici 3-8.

46

Slika 3-8

(1) Prvi slajd Umetnite rijei.

47

(2) Drugi slajd Umetnite neku sliku .

Umetnite ovdje sliku po vaem izboru

Koristi Internet za prikupljanje materijala

(3) Trei slajd Umetnite zvuk .

Umetnite ovdje zvuni zapis, za svaku pjesmu

48

(4) etvrti slajd Umetnite tekst oblik .

(4) Koritenje web stranica

HTML je najjednostavnija komponenta onoga to ini web stranice. Web stranice su dostupne putem WWW servisa, kao dijela Interneta, kojem pristupate web pretraivaem s Va eg raunara. HTML ima svojstvo nadopunjujueg (engl. markup) jezika, jer predstavlja kombinaciju engleskog jezika koji je razumljiv ljudima i grupe specijalnih instrukcija koje su razumljive raunarskim programima. Raspored tekstova, slika i ostalih sadraja na jednoj web stranici, kao i raspored ostalih veznika (engl. hyperlinks) na druge stranice, u HTML-u su opisani posebnim znakovnim obiljejima koja se zovu etikete (engl. tags). Va web pretraiva je u stanju deifrovati te etikete, te u skladu s kontekstom koje one objanjavaju, prikazati traene podatke na ekranu raunara. Svakim pritiskom mia na neki od veznika postavljenih na web stranici, dobijate na ekranu samo onu stranicu koja neposredno slijedi prethodnoj u hijerarijskom nizu, slika 3-9.

Slika 3-9 Primjer 3: Koristei HTML etikete i ureiva teksta dobijate prikaz kao na slici 3-10
49

Slika 3-10 Umetanje etiketa

Naziv etikete <HTML></HEAD> <HEAD></HEAD> <TITLE></TITLE> <BODY></BODY> <Hn></Hn>

Znaenje etikete Oznaava poetak i kraj HTML. Oznaava poetak i kraj HEAD/GLAVE. Oznaava naslov dokumenta Oznaava poetak i kraj BODY/TIJELA. Oznaava zaglavlje (n je broj od 1 6.) to je n vei, manji e biti naslov.

50

Primjer 4: Umetnite etikete u ureiva teksta da biste prikazali sliku, kao na slici 3-11.

Slika 3-11

Kupola Bombe

Atomske

Graevina u Hiroimi koja je sauvana kao spomen na tragini

dogaaj iz 1945. godine. Proglaena je dijelom Svjetske 1996.godine. batine

Prikazana graevina je spomen na atomsku bombu baenu na Hiroimu. Umetnite etikete.

51

Naziv etikete <P></P> <IMG src=Image file name> <BR>

Znaenje etikete Oznaava poetak i kraj paragrafa Oznaava slikovnu datoteku

Poinje novi red

Primjer 5: Postavite hyperlink (vezu) na glavnu stranicu, koji vodi do slike Kupole, kao to je to prikazano na slici 3-12. Slika 3-12

Umetnite etikete

52

Poglavlje 4 :

Informacijsko dru tv o i na ivo t

Dio 1. Razvoj informacijske opreme i promjene u naem ivotu

1. Stepeni razvoja Informacijskog drutva i razvoj Informacijske infrastrukture

ivimo u informacijsko-komunikacijskom drutvu u kojem glavnu ulogu danas igraju sistemi mobilnih komunikacija i Internet. Razmislimo o tome kakvo drutvo je informacijsko drutvo , odnosno kako i koliko se na ivot promijenio od prijanjeg i kakvoj budunosti idemo u susret. Za drutvo u kojem se nalazimo kaemo da je tokom istorije ilo od poljoprivrednog, preko industrijskog, sve do dananjeg informacijskog drutva. U poljoprivrednom drutvu, ljudska snaga je bila kljuni element za funkcionisanje drutva, dok je mehanika snaga maina bila presudan podsticaj drutvu da krene prema industrijskoj eri. Sada, u informacijskom dobu, mo informacije je upravo taj kljuni pokreta tokova drutva. Tako su npr. parne maine odigrale vanu ulogu u prelazu od poljoprivrednog ka industrijskom drutvu, dok su u savremenom dobu raunari i raunarske mree faktori koji imaju vanu ulogu u unapreenju drutva uopte. Iako u odnosu na prola vremena sada proizvodimo razliite proizvode, sutina naih ivota je ostala neizmjenjena. Ono to se jeste drastino promijenilo je na stil ivota, najvie zahvaljujui nainima kako prikupljamo, razmjenjujemo i koristimo dostupne informacije.

Moderni raunari su u stanju da obrade veliku koliinu podataka veoma brzo. Raunarske mree istovremeno omoguavaju irokopojasni prenos podataka velikom brzinom na razliite lokacije. Tako, u svakodnevnom ivotu ili, dok neto kreiramo, mi danas vrlo esto rasuujemo o stvarima i situacijama upravo na osnovu informacija koje smo prikupili putem raunara. Prema raunarima i mreama kojima se koristimo u naem drutvu uopteno se odnosimo kao prema informacijskoj infrastrukturi, koja se, globalno gledajui, eksponencijalno razvijala jo od svojih zaetaka.

Razvoj mobilnih komunikacija, ukljuujui i mobilne telefone, omoguava Vam da napravite telefonski poziv ili se spojite na neku raunarsku mreu, u bilo koje vrijeme i bez obzira na to gdje se nalazite, pa ak i kada ste u pokretu. Meusobno fiziki jako udaljene raunare, odnosno ljude koji njima upravljaju, je putem
53

Interneta kao mree svih mrea mogu e zbliiti tako da na brz i efikasan nain razmjenjuju podatke.

nesmetano

Poseban doprinos brzoj razmjeni podataka su dale irokopojasne (engl. broadband) mree (ISDN, ADSL, T1/T2/T3), zahvaljujui kojima je mogue vriti prenos velike koliine

podataka (pogotovo kad su u pitanju multimedijalni sadraji) velikom brzinom protoka . U poslednje vrijeme, mnoga istraivaka djela i eksperimenti su raeni na polju sveprisutnosti raunara (engl. ubiquitous computing). Predvia se da emo u budunosti imati lagodnije ivote, jer e minijaturni raunari biti ugraeni u skoro sve maine i iz nae neposredne okoline. Oekivanja su da emo kvalitet naih ivota nastaviti stalno obogaivati s daljim napretkom u razvoju IT infrastrukture.

2. Problemi u informacijskom drutvu Odravanjem koraka sa razvojem IT infrastrukture, nae drutvo postaje bogatije i lagodnije za ivot. No, s druge strane, pojavljuju se i izvjesni problemi. Tako npr. bez obzira na stepen razvoja tehnoloke infrastrukture, pojedinac nee biti u prilici da iskoristi taj potencijal, ako nije u stanju rukovati informatikim ureajima, a to opet zahtjeva izvjestan nivo informatikog obrazovanja. Na sreu, esti su i finansijski pristupani brojni kursevi rada na raunaru, a informatika se kao predmet izuava i u mnogim kolama. Predvianja strunjaka govore da e potreba za ovakvim vidom obrazovanja jo dodatno rasti i zahvatati sve ire segmente drutva. Istovremeno raste i zahtjev drutva da maine budu to lake za upotrebu (engl. user friendly). Trenutni trendovi nalau da informacijska sredstva imaju sve vie i vie novih funkcija, kako bi sluila za to je mogue vie razliitih ciljeva (engl. multipractical), to esto rezultuje komplikovanim rukovanjem istih. Uzmite za primjer novije mobilne telefone, od kojih se sve vie zahtjeva da pored osnovne funkcije uspostavljanja poziva, sadre i kameru, video kameru, mogunost sviranja muzi kih numera, itd. Ako ve postoji tendencija da drutvo u kojem ivimo uinimo to pogodnijim za ivot pojedinaca, onda je potrebno maine u initi to jednostavnijim za rukovanje, jer u protivnom one, u pravom smislu, ne doprinose obogaenju doivljaja drutva u kom ivimo. Ovo je pogotovo ozbiljan problem kada su u pitanju starije, i osobe sa hendikepima, koje tee savlauju tehnike rukovanja informacijskim ureajima. U poslednje vrijeme, koncept nazvan univerzalni dizajn (engl. universal design) dobija sve vie panje.
54

U pitanju je ideja koja se zasniva na principu da je potrebno stvoriti takvo drutvo u kom bi se svi ljudi trebali osjeati udobno, bez obzira na njihovu starosnu dob, pol ili hendikep. Ovom konceptu se u poslednje vrijeme polae sve vie panje i kad su u pitanju raunari i nain izrade web stranica. Tako npr. ako pogledate accessibility options u control panel-u Windows OS-a, vidjet ete da tamo stoje opcije uveanja kursora ili dijelova ekrana za slabovidne, odnosno bljeskanje ekrana, umjesto zvunih signala, za osobe slabog sluha, itd. Sline opcije je mogue nai i na sve veem broju web stranica, pogotovo kada su u pitanju obrazovne institucije, gdje se posebna panja polae prikljuenju osoba s hendikepom ostatku studentskog/uenikog tijela.

3. Internetsko drutvo i standardizacija Internet, kao primjer globalno najrasprostranjenije IT infrastrukturne mree, omoguava ogromnom broju raunara spojenih na ovu mreu da meusobno nesmetano komuniciraju. Tako, iako postoji veliki broj proizvoaa raunara na svijetu, svi oni, bez obzira gdje i ko ih je proizveo, mogu meusobno komunicirati putem Interneta. Ova se injenica danas uzima zdravo za gotovo, no ovakvu raunarsku komunikaciju nije bilo mogue ostvariti ni sa jednim mrenim sistemom koji je prethodio Internetu. Tada ste mogli spojiti svoj raunar samo s raunarom istog proizvoaa. Raunari razliitih proizvoaa se nisu mogli spajati u istu mreu, a i podaci stvoreni na jednom raunaru se esto nisu mogli koristiti na raunaru drugog proizvoaa. Kako se onda raunari razliitih proizvoaa mogu spojiti jedni s drugima putem Interneta?. Klju tajne lei u jednoj rijei standardizacija. Standardizacija je dugotrajan i stalno trajui proces, koji okuplja predstavnike razliitih proizvoaa raunarske opreme, kao i same krajnje korisnike, u pokuaju postizanja dogovora o upotrebi tehnologija zasnovanih na zajedniki usvojenim specifikacijama. Tako npr. bez obzira je li Va mobilni telefon proizvela Nokia, Motorola ili Sony Ericsson, naini izrade Bluetooth ipa za prenos podataka radio vezom, kao i softver koji ga pokree, moraju podlijegati istim standardima. Tako postignuta

interoperatibilnost ureaja Vam omoguava da nesmetano razmjenjujete slike i melodije, ak iako koristite telefone razliitih proizvoaa. Standardizacija, koliko god poeljna, naalost jo uvijek nije dovoljno rasprostranjena u informatikom svijetu, jer mnoge raunarske firme jo uvijek insistiraju na proizvodnji samo njima svojstvenih proizvoda (engl. proprietary technologies).

55

U svijetu Interneta, svaki dan irom svijeta prouavaju se nove tehnologije, s namjerom njihove primjene u budunosti. No, prije toga, neophodno je odrati mnogobrojne sastanke inenjera iz cijelog svijeta, ukljuenih u radnu grupu za standardizaciju Internet tehnologija (IETF Internet Engineering Task Force), kako bi proizvoai opreme, kao i njeni krajnji korisnici, dobili odobrenje za upotrebu istih. Svaki raunar spojen na neku raunarsku mreu mora imati jedinstvenu oznaku, kako bi se omoguila nesmetana IP Adresa: na jedinstven nain opisuje svaki

umreeni raunar, kako bi oni mogli meusobno esto se

komunicirati.

navodi analogija sa slanjem pote od jedne do druge uline adrese. Primjer IP adrese je: 192.168.100.234 S obzirom da je ljudima teko pamtiti adrese u

komunikacija izmeu njih. Npr. za razmjenu podataka izmeu dva raunara putem Interneta vano je znati njihov jedinstven identifikacioni broj (IP adresu) i kojim mreama pripadaju (domenu). Vi e stotina miliona raunara su trenutno spojeni na Internet i taj broj se svakim danom poveava. Postoje razliita tijela irom svijeta koja nadgledaju dodjelu domena i IP adresa, kako bi se izbjeglo ponavljanje istih. Kalifornijska, neprofitabilna organizacija ICANN je organizacija za dodjelu domena i IP adresa za cijeli svijet. Termin Internet uprava (engl. Internet Governance) je dokaz vanosti rada ovakvih organa (pogledaj

ovom formatu, koristimo imena mree kojoj raunari pripadaju. Tako npr. ako odete na stranicu
http://cqcounter.com/whois/ i

ukucate: google.com, dobit ete IP adresu Google-ovog servera: 64.233.167.999

http://netdialogue.org/) za nau svakodnevnu laku upotrebu Interneta. IP Adresa: na jedinstven nain 4. Informacijsko drutvo podravamo svi opisuje svaki

umreeni raunar, kako bi

oni mogli meusobno Kao to je gore prikazano, ustanovljenje osnova za dananje informacijsko drutvo mnogo komunicirati. esta duguje saradnji ljudi irom svijeta po pitanju standardizacije i Internet uprave. analogija je sa procesom No, ovi vidovi saradnje nisu ogranieni samo na profesionalce IT inenjere. Da bi slanjem pote od jedne do informacijsko drutvo ostalo stabilno i sigurno i opta populacija krajnjih korisnika, tj. svih nas, druge uline adrese. (engl. end users) treba zajedno raditi na potovanju razliitih pravila i obiaja. Primjer jedne IP adrese je: Tako su npr. ve neko vrijeme, raunarski virusi i spam pota (neeljena pota) dobro poznati 192.168.100.234 problemi vezani s komunikacijom putem Interneta. Ako pojedinci ne urade vi e na S obzirom da je ljudima preduzimanju odgovarajuih mjera za spreavanje irenja ovih elektronskih poasti, vrlo lako u teko pamtiti adrese ovom formatu, koristimo mogu, ak i nesvjesno, prouzrokovati probleme ljudima sa kojima komuniciraju. imena mree kojoj raunari
56

pripadaju. Tako npr. ako odete na stranicu

http://cqcounter.com/whois/ i

U tom smislu, svako od nas treba da bude svjestan opasnosti kojima se izlaemo i kojima druge izlaemo, jer jedino zajednikim zalaganjem na ograniavanju posledica ovih problema, mi ustvari radimo na podravanju napretka informacijskog drutva.

Dio 2. Razvoj i naini funkcionisanja IT ureaja Informacijska komunikacija (istorijski na ini prikupljanja i uvanja informacija, te IT ureaji) Osvrnimo se sada na istoriju komunikacije. Prvi primjeri komunikacije na daljinu u istoriji su golubovi pismonoe i to na Bliskom Istoku. Najstariji podaci kau da su ovaj tip komunikacije koristili ribarski brodovi u Egiptu oko 3000g. prije nove ere da bi izvjestili o rezultatima pecanja. Vjeruje se da je i Rimsko carstvo koristilo isti nain komunikacije. U Drugom svjet.ratu,saveznike snage su poslale 17.000 golubova pismonoa Pokretu otpora u cilju prikupljanja informacija s terena. Osim ljudi glasonoa i golubova pismonoa, govori se da je grka vojska koristila logorske vatre jo u 13. vijeku prije nove ere da bi izvijestili o ratnim pobjedama. Ratnici perzijskog kralja Cyrusa su prenosili poruke tako to su se dovikivali s tornjeva postavljenih oko glavnog grada. Sa izumom teleskopa, na scenu su doli signali putem mehanikih semafora. 1793.g su postavljeni komunikacijski tornjevi (semafori) du 230 km puta izmeu Pariza i Lilla. Tornjevi su bili postavljeni na svakih 10 km i zavravali su sa pokretnim sjeivima, postavljenim na vrhu svakog tornja. ifrirane poruke su izraavane promjenama u poloaju sjeiva, kao neka vrsta slagalice, a to je opet praeno teleskopima sa susjednih tornjeva, slika 4.1. Poruke je tako bilo jednostavno i brzo prenijeti izmeu dva grada, no vremenski uslovi i brdovitost terena su esto predstavljali problem, a i sam projekat je bio jako skup: Slika 4.1 Chappe semafor toranj, u blizini mjesta Saverne, Francuska

http://en.wikipedia.org/wiki/Semaphore_(communication) Kasnije se pojavila komunikacija sa zastavicama, koja se odrala i do dananjeg dana. I dok je ovo bila najbra vrsta komunikacije sve do 19. vijeka, tek otkrie elektrine struje je u potpunosti transformisalo istoriju komunikacije.
57

Veliki nauni napredak pravi Samuel Morse sa svojim elektrinim telegrafom, kada je 24. maja 1844. poslao prvu telegrafsku poruku izmeu Washingtona i Baltimorea s biblijskim citatom ta je Bog napisao (What hath God wrought).

Slika 4.2 Prva telegrafska poruka

Unionistike snage su tokom graanskog rata u Americi vrlo esto koristile telegraf, pa su tako, nakon postavljanja 24000 km kabla, poslali vie od 6.5 miliona telegrama u vojne svrhe. esto se kae da su unionistike snage i pobijedile upravo zahvaljujui telegrafu. Tako je zapoela era iane komunikacije, slika 4.2.

Slika 4.2

Originalni telegraf Samuel Morsea

Pola vijeka kasnije, tanije 1896. godine, Guglielmo Marconi je u Velikoj Britaniji izveo prvi uspjeni eksperiment beine telegrafije, a 1901. godine je uspjeno obavio i prvi beini, preko okeanski prenos podataka. Beina telegrafija je poela vie privlaiti panju tek kada je panska Armada, koju je vodio Admiral Cervera, bila zarobljena i unitena od strane amerike flote u pansko-amerikom ratu. Incident se dogodio nakon to je komunikacija iz panije bila blokirana od strane Amerikanaca. Ogranienja iane komunikacije, izazvana neophodnou izgradnje kablovske infrastrukture, prouzrokovala su nagli porast interesa za beinu komunikaciju. Kao to je to gore u par primjera prikazano, ini se da su se sredstva komunikacije razvijala uporedo sa borbama i ratovima ljudi. Meutim, svi emo se sloiti, komunikacija, kao sredstvo za razmjenu informacija, bi trebalo prvenstveno da slui za dobrobit ovjeanstva. Takoe, od samog posjedovanja tehnologije nema koristi; mnogo ih je vanije znati koristiti. ENIAC, za koji se smatra da je prvi raunar na svijetu, proizveden je za potrebe amerike vojske, tj. za izraunavanje balistikih putanja. Sastojao se od 18800 vakum tuba, 1500 releja, 70000 otpornika, 6000 komada prekidaa, slika 4.3 (http://en.wikipedia.org/wiki/ENIAC)

58

Iako je ENIAC bio izuzetno skup, zahtjevao je ugradnju velike koliine elektronikih dijelova, teio 30 tona i zauzimao povrinu od 170 m2, za to vrijeme imao je napredne funkcije, i bio vrlo pouzdan. No, traiti od ENIAC-a da radi po nekom novom programu nije bio lak zadatak, jer je u tu svrhu bilo potrebno izmjeniti veliku koliinu njegovih dijelova. Slika 4.3 ENIAC

Ovaj manjak programibilne fleksibilnosti je bio slaba taka ENIAC-a, ije rje enje se naziralo tek pojavom nove ideje o raunarskoj arhitekturi, koja nalae raunarima da istovremeno uvaju i podatke i operacije nad njima, te ih po potrebi itaju i izvravaju. Ovaj princip rada raunara se zadrao do dananjih dana i poznat je pod nazivom von Neumann-ova arhitektura, po svom pronalazau John von Neumannu. Von Neumann je otkrio ovu ideju 1945., te potom poeo razvijati napredniju verziju raunara - EDVAC. No, prvi zavreni raunar ovog tipa bio je

EDSAC, prototip koji je proizveo M.V. Wilkes i ostali na Univerzitetu Cambridge, u Engleskoj, 1949. godine. Prvi komercijalni raunar UNIVAC-1 je razvijen 1950. godine i ubrzo postavljen u kancelarije Amerikog biroa za cenzus. Osim toga, otkad je UNIVAC-1 opremljen sa elektromagnetnom trakom za zapis (umjesto dotadanjih buenih kartica), kao dodatak postojeim proraunskim funkcijama, mogao se koristi i za obradu podatka. Bell Laboratories su 1947. godine napravili prvi tranzistor, ime je zapoela proizvodnja raunara druge generacije. IBM je 1953. godine razvio IBM 701, kompleksan raunar za naunu primjenu pri ameri kom Savjetu za nuklearnu energiju. Trea generacija raunara poinje 1958. godine sa pronalaskom prvog integralnog kola. Upravo su integralna kola doprinijela dananjoj sveprisutnosti raunara. Naunici su nali naina da toliko smanje veliinu tranzistora da su ih mogli staviti na stotine na mali silikonski ip, veliine manje od 1cm2. Negdje u isto vrijeme se zainje koncept programskih jezika, kao novog naina komunikacije instrukcija izmeu korisnika i maine. Prvi programski jezik FORTRAN, nastaje 1956. godine, a neto savreniji COBOL, ve 1959. godine. etvrta generacija raunara poinje sa pronalaskom prvog mikroprocesora . Mikroprocesor je kompaktno integrisano kolo, sastavljeno iz hiljada sitnih tranzistora, visokih proraunskih
59

mogunosti. Smanjena veliina, trokovi izrade i uveana brzina funkcionisanja mikroprocesora, garantovali su razvoj prvih personalnih raunara (PC-ja). Steve Jobs i Steve Wozniak su 1976. godine u Kaliforniji osnovali kompaniju Apple Computers, u roditeljskoj garai, a 1981. godine i IBM je napravio svoj prvi PC. Ve od ranih 80-tih godina se za opisivanje eksponencijalne brzine razvoja raunarskih tehnologija citira tzv.Moore-ov zakon (Moores Law), koji kae da se broj tranzistora koje

je mogue ugraditi u integrisano kolo (priblina mjera prora unske snage ra unara) duplira svakih 18 mjeseci. Predvia se da bi Moore-ov zakon mogao vaiti jo nekih

desetak godina, uz postojeu nanotehnologiju izrade mikroprocesora i da se oekuje da e raunari u tom periodu prei sa operativne frekvencije od sadanjih 3GHz na 100GHz. Nain na koji ljudi doivljavaju brzinu raunara, nije uvijek i iskljuivo vezana za hardverske komponente, ve i koliko softver uspjeva ii u korak. Tako, kao paradigma Moore-ovom zakonu, esto se pominje i Wirth-ov zakon, koji tvrdi da mnogo ubrzanije softver postaje sporiji, nego to hardver postaje bri .

60

Godina

Pokret oko Interneta u USA / Svijetu

Broj Internet domaina

1957

1961 1962 1964 1967 1969 1971 1973

1974 1975 1976

1979 1981

1982 1093 1984 1985 1986 1987 1988

USSR uspio je lansirati Sputnik, prvi vjetaki satelit u svijetu ARPA (Advanced Research Projects Agency) je pokrenuta od strane US Odjeljenja vlade koja je bila zapanjena ovim dogaajem. Leonard Kleinrock (USA) izdao je lanak o mehanizmu izmjene paketa. J.C.R. Lickrider otkrio je ideju galaktike mree koja je imala slian oblik kao i Internet danas. Paul Barran (USA) izdao je lanak o mrei razmjene paketa. Donald Davis (UK) zapoeo eksperiment razmjene paketa u UK fizikim istraivanjima / Physics Research Ins. US Odjel odbrane naredio je ARPA I da istrai mreu, i ARPANET je lansiran. 15 univerziteta i instituti pridruilo se ARPANET-u. Ray Tomlinson je napravio program E-mail-a. ARPANET je proiren do Norveke i Engleske. Ovo je prva meunarodna veza. Bob Metcalfe & David Boggs pronali su mehanizam Ethernet. Vint Cerf i Bob Kahn napravili su mehanizam TCP-a. Steve Walker stvorio je prvu mailing listu na svijetu. AT&Ts Bell Laboratoriji razvili su UUCP, softver za mrenu konekciju, i poeli njegovu distribuciju sledee godine zajedno sa operativnim sistemom pod nazivomo UNIX. USENET koristi UUCP veza je uspostavljena, spajaju i dva univerziteta u Americi. BITNET, mrea koja spaja US univerzitete koristei IBM domae raunare, je lansirana. Mrea za raunarske grupe istraivanja na univerzitetima i firmama, CSNET, zapoela je pod pokroviteljstvom NSF (US National Science Foundation) Odlueno je da se koristi TCP/IP kao mehanizam komunikacije ARPANET. U Evropi je zapoet da bi spojio Nizozemsku, Dansku, vedsku i Engelsku. Pristup konekcije zapoet je na ARPANET i CSNET. FidoNet je zapoeta kao meunarodna PC komunikacijska mrea. Jedan je po eo koristiti mehanizam domain sistema. NSF (US National Science Foundation) poeo je NSFNET. IETF je lansiran. UUNET zapo eo je komercijalnu vezu premaUSENET. Stvorio se Morris Worm problem. Od 60.000 raunara spojenih na Internet, 6000 ih je bilo zaraeno ovim virusom. Uloga adminstratora IP adrese i imena domena, koji su uzeli laboratoriji u Univerzitetu u Junoj Kaliforniji do tada, od te godine zvali su se IANA

4 23 35

62

188 213

235 562 Preko 1000 Preko 1500 Preko 5000 Preko 10,000 Preko 50,000

1989
61

Preko

1990 1991 1992 1993

ARPANET je dovr en. Provider koju doputa IP vezu pojavio se u SAD-u. Mehanizam WWW i HTML je stvoren u CERN-u u vajcarskoj. Internet drutvo (ISOC) je osnovano Koritenje TCP/IP na raunaru je omogueno. InterNIC je osnovan. Predsjednik Gore obajvio je NII (Naconalno informacijsku intuitivnu infrastrukturu). Mozaik, WWW browser, pojavio se na sceni. Netscape, WWW browser, pojavio se na sceni. W3C je osnovan. NSFNET je zavren. Zbog toga, SAD je potpuno komercijalizovao Internet konekcije. NSF zapoeo vBNS kao sledee istraivanje. Sun Microsystems razvio je Java jezik. Pojavljivanje RealAudio omoguio je real-time putanje zvuka. Onda se pojavila moda za Windows 95, koji je sluio kao okida za poveanje Internet pojedinaca. Internet Explorer (WWWW browser) se pojavio na sceni. Ameriki kongres proao je komunikaicijski decentni akt da bi razbio tetne informacije na Internetu. Internet2 Projekt je zapoet

100,000 Preko 300,000 Preko 600,000 Preko 1 mil. Preko 2 mil.

1994 1995

Preko mil. Preko mil.

3.5 8.2

1996

Preko mil. Preko mil. Preko mil.

10

1997 1998 Kancelarija trgovine SAD-a objavio je zeleni papir za vodstvo za privatizaciju administracije domene. Potom je objavio bijeli papir, koji se odnosi na miljenja javnosti, da bi odluio o osnivanju ICANN. W3C zatvroio XML1.0. Broj registracija u mrenim rjeenjima preao je 2 miliona. Osnovana je organizacija koja odluuje o imenima domena i IP adresa (ICANN). Banka u SAD-u poela je omoguavati slubu samo na Internetu. Opercijski eksperiment sledee generacije Interneta je zapoet. Smion posao koji omoguava usluge putem Interneta uao je na trite jedno za drugim. .com/.net/.org Ime domena registrovano na japanskom, kineskom i korejskom zapoet je na eksperimentalnoj osnovi.

26 36

1999

70 mil.

2000

93.04 mil od jula.

62

Poglavlje 5 : Uticaj ra unar skih mre a na promjene u dru tv u

U susret prednostima informacijskog drutva
Okru enje gdje su informacijske tehnologije ugraene u veinu predmeta iz nae svakodnevnice, tako da potrebne informacije moete dobiti kada i kako to elite, naziva se drutvo sa raunarskom sveprisutnou (engl. ubiquitous computing). Kako e se nai ivoti promijeniti u budunosti, kada svugdje prisutno raunarstvo zaista postane naa stvarnost?

Informatiki ureaji
Pojam informatikih ure aja se odnosi na kune aparate (TV, friider, klima, itd.), koji e dobiti novu dimenziju time to e ih biti mogue drati stalno spojenim na neku raunarsku mreu, npr. Internet. Poto ovako umreite svoje kune aparate, moi ete ih kontrolisati sa samo jednim daljinskim upravljaem, terminalom, ili kunim raunarom. Shodno, Programom prioritetnog elektronskog razvoja zemlje (e-Japan) postavljen je cilj da se do fiskalne 2003. godine zapone s razvojem novih tehnologija, koje bi skrenule teite upotrebe Interneta s raunara, na druge vrste elektronskih ureaja, kako bi ve od 2005. godine sve vei broj graana mogao dobiti, obraditi i poslati eljenu informaciju sigurno, brzo, i lako. Potreba za sveoptim protokom informacija je izrodila i koncept e-lokalne vlasti (engl.e-local government), iji je cilj uvijek i u svako vrijeme omoguiti graanima pristup svim za njih relevantnim informacijama o drutvenim tokovima i tako iskoristiti raunarske mree za premotenje jaza izmeu graana i vladajuih struktura. Dio ovakvih usluga bi onda bio stalno dostupan graanima i putem pametnih kunih aparata.
TV / Video Ve postoje usluge slanja mail-a i pristupa Internetu putem TV/kablovskog prikljuka. Digitalna TV omoguava interaktivno uestvovanje u izboru vremena gledanja programa. U nekim verzijama ove usluge, mo ete putem svog mobilnog telefona daljinski programirati tajmer za snimanje TV programa, bez obzira gdje Vi bili u tom momentu. Mikrotalasna pe Spojena na Internet, mikrotalasna pe bi predlagala recepte u skladu sa sastojcima kojima u tom momentu raspolaete. Kuni i mobilni telefoni Pregled elektronske pote i web stranica putem telefona, umjesto uz pomo raunara.

63

Kultura i umjetnost
On-line igre On-line igra je igra u kojoj dva ili vie igraa mogu putem Interneta istovremeno uestvovati. Moete igrati igre poput mah-jong-a ili Counter Strike u dvoje ili sa vie ljudi, spajajui se internet vezom, preko raunara, na neki server za igre (engl. gaming server). U poslednje vrijeme, ig konzole za igru, poput PlayStation 2 ili Xbox-a, opremljene su funkcijom spajanja na Internet, kako bi mogli u ivati i u on-line igrama. Pogledati: http://www.ga.com.ba/ http://www.pincable.net/unlimited_transfer.asp#1 Medijska umjetnost Sa dolaskom raunara, razliite metode umjetnikog izraavanja poele su se razvijati nevjerovatnom brzinom, kao to je to npr. nova medijska umjetnost, koja se zasniva na upotrebi video materijala, raunarske grafike, itd. Medijska umjetnost je prvo posmatrana samo sa jedne take gledita bilo tehnike ili estetske strane. Danas, spajanjem tehnologije i umjetnosti razvija se slobodna zona umjetnikog izraavanja. Cilj je stvoriti umjetnike ija se kreativnost zasniva na sistematskom razumijevanju uloge medija u umjetnosti. Pogledati: (http://www.culturenet.hr/v1/hrvatski/panora

Obrazovanje
E-uenje Uenje elektronskim putem ili e-uenje (engl. e-learning) je pristup koji treba da unaprijedi iskustvo usvajanja novih znanja u enika, upotrebom raunara i raunarskih mrea, materijala na CD/DVD ROM-ovima, te upotrebom drugih multimedijalnih sadraja. Ove metode vrlo esto predstavljaju okosnicu uenja na daljinu (engl. distance learning) Pogledati: http://www.britishcouncil.org/ba//bih-education-exams-dl.htm

Promjene u nainu rada

SOH O

Skraenica za mala kancelarija kuna kancelarija (engl. Small Office Home Office) se odnosi na upotrebu raunara u kunom i malom preduzetnitvu

Ostalo
Interaktivni terminalni kiosci za samoposluivanje Putem terminalnih kioska (slinih onima u bankama) je npr. mogue informisati se o kulturnim deavanjima u gradu, te rezervirati i kupiti karte za kino, pozorite, galerije i sl. U poslednje vrijeme su ovakve maine postale jako zastupljene na veini svjetskih aerodroma, omoguavajui putnicima da se prijave na let, odaberu mjesto u avionu i sl., te tako izbjegnu guve na alterima.

64

Sakupljanje i prenos informacija, upotreba IT ureaja

Raunarska sveprisutnost (engl. ubiquitous computing) Termin se koristi da opie okru enje gdje svaki informacijski terminal, kuni aparat i odreene vrste roba, ak i odjea, mogu sadrati ip putem koga se mogu povezati s inim/beinim mreama i tako omoguiti svojim vlasnicima koritenje informacijskih usluga, u bilo koje vrijeme i na bilo kom mjestu. Ovaj koncept je prvi predstavio naunik Mark Weiser.
Pogledati: http://www.ubiq.com/hypertext/weiser/UbiHome.html

Oekivati je da e upotreba mobilnih ureaja: prenosnika (laptopa), runih raunara (PDA), mobilnih telefona, sistema satelitske navigacije u automobilima (GPS), itd. biti u stalnom porastu. Nove tehnologije i usluge za povezivanje razliitih mobilnih ureaja u raunarsku mreu ili na Internet e se pojaviti na tritu i tako obiljeiti veliku prekretnicu na putu ka eri mobilne kompjuterizacije (engl. mobile computing). Napredak u razvoju mrenih okruenja se zasniva na meusobnom povezivanju razliitih informatikih ure aja putem brzih, irokopojasnih mrenih infrastruktura, kao to su optika vlakna, ADSL, IMT-2000, Bluetooth, itd. To znai da ete, na primjer, ve s mobilnog telefona moi pristupiti Vaem raunaru u ku i/firmi s udaljene lokacije, ili koristiti terminalni kiosk da pregledate podatke sauvane na nekom udaljenom serveru. Mobilnim telefonom ve moete platiti parking vozila ili kupiti kartu za kino, no u budunosti, mobilni telefoni bi mogli biti koriteni za plaanje svih roba i usluga (e-cash), ili kao klju Vaeg doma, daljinski upravlja za pametne kune aparate, itd. O teoriji sveprisutnosti raunara se esto govori kao o okidau za promjene u drutvu i/ili ivotnom stilu.

65

Problemi u informacijskom drutvu

Ostvarivanje bolje komunikacije u informacijskom drutvu Paralelno sa unapre enjem nivoa ljudske komunikacije putem Interneta, pojavili su se i novi problemi, koji esto proistiu iz anonimnosti Internet* sagovornika, kao i usled gubitka direktnog ljudskog kontakta. Ako Vas sagovornik ne poznaje, Internet Vam omoguava da se mo ete predstaviti kako god to elite i moda ak i ponaate na nain na koji to nikada ne bi uradili u direktnoj komunikaciji sa drugom osobom. U nastavku emo govoriti vie o tome kako je mogue iskoristiti Internet za unapreenje meuljudske komunikacije, dok u isto vrijeme imamo na umu neke od ve pomenutih problema.
* World (WWW) je najzastupljenija usluga na Internetu, zasluna za pretraivanje web stranica, razmjenu podataka i korisnikih elektronske Wide Web

pote. Veoma esto, (iako tehniki neispravno) ova dva termina se esto

naizmjenino koriste, pa

Pouzdanost i ispravnost informacija, prenos informacija i odgovornost pojedinaca Mane komuniciranja putem Interneta

tako i u daljem tekstu ovog udbenika.

Internet je istovremeno pouzdano orue za prikupljanje podataka, ali i nosilac neobaveznog oblika komunikacije meu ljudima, to znai da vrlo esto nismo sigurni ni u pouzdanost izvora, ni u ispravnost same informacije. Imajui ovo na umu, neophodno je u potpunosti se upoznati sa potencijalnim opasnostima surfovanja po Webu (engl. web surfing) i nauiti kako se ponaati prema nepotvrenim/nepoznatim/sumnjivim izvorima informacija, kao i samim informacijama.

Pouzdanost informacija i lina odgovornost WWW je izvor ogromne koliine informacija, kako pouzdanih i ispravnih, tako i onih koje su tamo postavili ljudi neasnih namjera,ili oni sa skrivenim motivima svojih postupaka. Budite svjesni injenice da osoba s kojom komunicirate putem Web-a ne mora biti ona za koju se predstavlja,pa zbog toga budite oprezni. Isto tako, uvijek uvaite poloaj i osjeanja/namjere osobe s kojom komunicirate, pogotovo ako tom prilikom razmjenjujete informacije line prirode. Ne zaboravite da uvijek i u svakom trenutku snosite odgovornost za informacije koje razmjenjujete.

66

Administracija mree
Svako koritenje raunarske mree zahtjeva njenu redovnu kontrolu i nadzor
1. Administracija korisnikog uea na mrei 2.Kontrola protoka podataka 3.Administracija (kontrola i nadzor) mree 4.Kontrola sigurnosti

funkcionisanja. U tu svrhu uvijek postoji osoba ili tim ljudi, koji imaju status

administratora sistema, ija je uloga da pravovremenim, preventivnim djelovanjem

omogue nesmetani i kontinuirani rad mree. Glavni zadaci administratora sistema su sledei:

Administracija korisnikog uea na mrei Administrator dodjelom korisnikog imena i lozinke (User ID i Password) omoguava novim korisnicima da pristupe uslugama raunarske mree i isto tako mo e i ukinuti tu povlasticu korisnicima sistema. Vrlo esto u okviru jedne organizacije, razliite osobe (grupe), podlijeu ogranienjima u pristupu sistemu. Tako npr. ef raunovodstva moe vidjeti plate svih zaposlenih, zaposleni,mogu vidjeti samo svako svoju, dok ef proizvodnje uopte nema pristup platama. Administrator, po potrebi, mo e mijenjati ova prava korisnikog pristupa raunarskom sistemu, u sluaju da, recimo neko od zaposlenih dobije unapreenje. Osim toga, administrator mora svakog korisnika upoznati sa mogunostima mree, nainom rukovanja uslugama iste, te naglasiti sigurnosna pravila kojih se korisnici moraju pridravati, kako bi potpomogli pravilno funkcionisanje mree. U posljednje vrijeme, esto ujemo o curenju linih/poslovnih podataka/tajni iz razliitih firmi. 1. Potraite na Web-u neke primjere i ustanovite koji tip curenja je bio u pitanju? 2. Razmotrite zato je dolo do takvog incidenta. 3. Razmotrite kako se isti mogao sprijeiti. Pogledati: http://news.bbc.co.uk/2/hi/technology/3809025.stm http://www.computerweekly.com/Articles/2006/06/27/216632/Data+thieves+use+P2P+to+grab +firms+secrets.htm

67

 Kontrola podataka Raunarske mree se u praksi najee zasnivaju na tzv. klijent-server (engl. client-server) strukturi, gdje pojedini korisnici sa svojih PC-ja pristupaju podacima koji su centralno smjeteni na raunaru profesionalnih hardverskh i softverskih osobina, tj. na serveru. Kvalitet ovakvog sistema se ogleda u mogunostima servera da izae u susret individualnim potrebama korisnika. Zbog toga je potrebno da administrator raunarske mree periodino preduzima mjere odravanja sistema, prvenstveno u cilju zatite i auriranja korisnikih podataka, ali i kako bi iste sprijeio od propasti i/ili nesmotrene greke korisnika. U cilju uspjenijeg koritenja hard diska servera, administrator, saglasno s trenutnim potrebama korisnika, kontrolie rad servera i osigurava nesmetani protok informacija, esto na taj nain to brie datoteke koje se ine nepotrebnima, ili mijenjanjem rasporeda/strukture/lokacije direktorijuma, u cilju njihovog lakeg pristupa i koritenja.

Raunari u vaoj uionici su meusobno povezani (engl. interconnected) putem mree. Osim to putem mree moete pristupiti podacima na serveru, isto tako moete pregledati i datoteke koje se nalaze u dijeljenom direktorijumu (engl. shared directory) na raunarima Vaih kolega iz razreda. 1. Napravite dijeljeni direktorijum na Va em raunaru i stavite u isti neki fajl (datoteku), kako bi ga Va e kolege preko mree mogle vidjeti i istom pristupiti. 2. Fajl koji ste smjestili u dijeljeni direktorijum je sada svima dostupan, tako da ga i drugi mogu otvoriti i ak mu nesmetano izmjeniti sadraj. Razmislite kako to moete zabraniti.

1. Administracija mree Administrator sistema mora drati kontrolu nad korisnikim pristupom Internetu ili podacima na serveru, kako bi preduzeo/la odgovarajue mjere kada je to potrebno. Vee mrene konfiguracije imaju vie servera, npr. web server za pristup Internetu, mail server za elektronsku potu, file server za centralno dranje korisnikih podataka, itd. Shodno, uloga administratora je da osigura pravilnu raspodjelu posla po serverima (engl. network load balancing), ili da u sluaju pada mree (engl. network failure), izvri hitne mjere popravke sistema. Raunarske mree u praksi zahtjevaju stalne mjere nadzora i esto odravanje kako bi funkcionisale u skladu s potrebama i o ekivanjima njenih korisnika.
68

2. Istraite kakvu konfiguraciju ima raunarska mrea u Va em razredu. Nacrtajte schematski prikaz iste. 3. Koje su potencijalne take prekida u radu mree? Navedite ih.

Kontrola sigurnosti Problemi sigurnosti ukljuuju: nelegalni pristup, gdje neko pokuava prevarom ostvariti pristup mrei, koristei identifikacijske podatke (User ID i Password) registrovanog korisnika. Zatim, tete koje uzrokuju raunarski virusi, curenje (odliv) linih informacija s raunara na Internet, usled instaliranog zloudnog softvera (adware, spyware, itd.), te rad zlonamjernih raunarskih profesionalaca hakera (engl. hackers). Hakeri koriste najnovije tehnologije u pokuaju da razbiju sistemske zatite i preuzmu kontrolu nad raunarskim sistemom, ponekad iz zabave, a ee kako bi se na nelegalan nain domogli povjerljivih informacija i/ili linih podataka. Znai, administratori moraju stalno vriti kontrolu nad radom mree, te traiti za i ispravljati sve greke u radu raunarskog sistema. Kontrola sistema je danas jedan od najvanijih zadataka sistemskih adminstratora.

Potreba mjera sigurnosti 1. Sigurnost sistema Osigurava se upotrebom UPS ure aja za strujnu podrku (u sluaju nestanka struje), kontrolom pristupa podacima i/ili raunarima, te auriranjem softvera. 2. Sigurnost mree termin za mjere protiv nelegalnog pristupa, raunarskih virusa i hakovanja.

Nevjerovatan razvoj informacijskih tehnologija, obiljeen napretkom u razvoju raunarskih mrea i Interneta, donio je velike promjene u razvoju drutva i ivotima pojedinaca uopte. Elektronska trgovina (engl. e-commerce), gdje se razmjena dobara i usluga obavlja on-line u stvarnom vremenu (engl. real time), unapredila je nain poslovanja kompanija i pojedinaca i ekonomske odnose uopte. Elektronsko poslovanje izmeu potroaa (engl. C2C), kompanija i potroaa (engl. B2C) i samih kompanija (engl. B2B) se odvija preko za tu namjenu dizajniranih web stranica, koje se nazivaju e-prodavnicama (engl. e-shops). B2B poslovanje trenutno zauzima 94% cjelokupnog elektronskog poslovanja na Web-u.

69

Pogledati: C2C: B2C: B2B: http://www.ebay.com/ http://www.amazon.com http://www.dell.com

Isto tako, na polju civilnih usluga, oekuje se dalje produbljivanje elektronskih usluga, ukljuujui i e-vladu (engl. e-government), odnosno on-line obavljanje administrativnih procedura.S druge strane, koliko god da nam stalni razvoj novih tehnologija omoguava lagodniji ivot, utoliko veu vanost imaju i neophodne mjere sigurnosti pri on-line trgovini.

Tako je npr. po eljno izbjegavati slanje linih/povjerljivih podataka putem elektronske pote, jer je istu mogu e presresti i podatke otuiti. Ovaj problem postaje jo znaajniji kada kreditnom karticom kupujete robu na Web-u, jer bi zlonamjerna osoba mogla zloupotrebiti Va PIN broj kartice, te kupovinom u linu korist, nanijeti Vam veliku finansijsku tetu. U cilju zatite od ovog i slinih vrsta elektronskog kriminala, strunjaci su razvili protivmjere, od kojih je napopularnija upotreba komplikovanih metoda matematikog ifriranja linih podataka, prije slanja istih Internetom (engl. encryption). Sada, ako i doe do otuivanja poruke, ista je presretaima neitljiva, te bi im trebalo vie stotina brzih raunara i desetine godina da razbiju ifru i domognu se originalnih podataka poiljaoca poruke.

ifriranje (enkripcija) podataka putem javnog kljua (engl. public-key encryption) je jedna od popularnih metoda za siguran prenos povjerljivih podataka na Internetu. Ovaj metod ifriranja se zasniva na upotrebi dva razliita kljua za komunikaciju izmeu poiljaoca i primaoca. Poiljalac koristi javni klju (objavljen i javno poznat) primaoca da prije slanja

ifrira poruku. Po dolasku ifrirane poruke na odredite, primalac je deifruje samo njemu/njoj poznatim privatnim kljuem, kako bi povratio/la poruku u originalni oblik. Ovaj nain sigurnog prenosa podataka se naziva i asimetri nim ifriranjem (engl. asymmetric encryption),zbog toga to se proces zasniva na upotrebi dva razliita kljua. Sigurnost komunikacije se zasniva na injenici da je matematiki nemogu e napraviti formulu putem koje bi se mogao izvesti privatni klju, a na osnovu poznatog javnog kljua.

70

Za razliku od prethodne, metoda koja koristi samo jedan tajni klju zove se ifriranje tajnim kljuem (engl. secret key encryption). Sigurnost komunikacije se u ovom sluaju zasniva na istom tajnom kljuu koji poiljalac i primalac koriste za ifrovanje, odnosno deifrovanje poruke. Ovaj nain sigurnog prenosa podataka se naziva simetrinim ifriranjem (engl. symmetric

encryption). Najvei izazov je u sigurnoj razmjeni kljua izmeu ovih dviju osoba, bez intervencije zlonamjernog presretaa.

Kada pristupate on-line prodavnici, ili usluzi koja se plaa, esto vidite poruku: Ulazite na sigurnu stranicu informacije koje proslijedite nee biti vidljive treem licu tokom prenosa. Ovo upozorenje znai da se koristi enkripcijski protokol SSL, koji se zasniva na metodu javnog kljua i koji je ujedno trenutno najpopularniji nain zatite povjerljivih podataka prilikom on-line trgovine.

Pogledati: http://www.verisign.com/

Treba uvijek imati na umu da bez obzira koliko dobra bila sigurnost mree i koliko dodatno ista bila poboljana ifrovanjem podataka, jo uvijek postoji znatan rizik od potencijalne tete, prvenstveno usled ljudske greke u procesu kontrole podataka.

71

Konano, razmislite o sljedee tri teme.

Tema 1

Potencijalni problemi u raunarskoj mrei Preuzimanje lanog identiteta Potencijalni problemi komunikacije na Web-u Antivirusne i sigurnosne mjere

Tema

Zatita linih podataka Naini zatite linih podataka Curenje (odliv) linih podataka Zatita privatnosti i autorskih prava

Tema 3

Razmislimo o autorskim pravima Novine u zatiti autorskih prava Registrovana knjievna djela Ukratko o autorskim pravima

Ljudsko drutvo prije i poslije informacijskog doba

Pogledajmo sada informacijsko drutvo sa globalne take gledita. Krajem 2003. godine je u vajcarskoj odran Svjetski samit informacijskog drutva kome su prisustvovali ministri i premijeri vlada drava iz cijelog svijeta. Razvoj raunarskih tehnologija i Interneta su izazvali nagli poetni razvoj informacijskog drutva u cijelom svijetu. Na ovom samitu, odrano je vie diskusija po pitanju trenutnih problema u informacijskom drutvu, te kako pristupiti njihovom rjeenju zajednikim zalaganjem razvijenih zemalja. Jedna od tema koja je propraena s velikim zanimanjem je problem digitalne podjele (engl. digital divide) drutva.

Problem digitalne podjele lei u injenici da su sa stanovita posjedovanja politike, ekonomske ili dravopravne mo i sve o itije razlike izmeu drutava u kojima veina graana ima nesmetan pristup relevantnim informacijama i koji ih znaju pravilno iskoristiti, od drutava koja ne raspolau istim blagodetima. Ve je sada oito da bi dalji nebalansirani razvoj informacijskog drutva mogao brzo dovesti

do snane polarizacije, gdje pojedinci i drutva s pristupom informacijama postaju sve bogatiji,
72

dok manje informacijski razvijena drutva ostaju siromana i na marginama informacijske revolucije. Mnogi smatraju da je upravo informacijsko drutvo poluga putem koje bi razvijene zemlje mogle pomoi manje razvijenim u njihovom napretku, te tako ublaiti efekte digitalne podjele meu drutvima. Svjetski samit informacijskog drutva odran je drugi put u novembru 2005. godine u Tunisu, tom prilikom je jo jednom nagla ena odlunost zemalja lanica da putem informacijskih i komunikacijskih tehnologija i njihove uloge u modernom drutvu omogue nestanak siromatva u svijetu.

Pogledati: http://www.itu.int/wsis/docs2/tunis/off/7.html

Razmislimo o preoblemima informacijskog drutva, osvrui se na probleme iz nae svakodnevnice.

Problemi Problemi koji se tiu kupovine na Web-u Broj korisnika elektronske trgovine putem Web-a svakim danom svake godine sve vie raste. Informiite se detaljno o e-commercu i radite na razvijanju vjetina sigurnog koritenja, ove usluge. Imajte na umu neke od problema koje smo prethodno pomenuli. Iako izuzetno lagodna, usluga kupovine na Web-u zahtjeva oprez zbog velikog broja prevarantskih web stranica koje kroz zavaravajue reklame i prevarantske informacije iskoritavaju nesumnjajue korisnike. Zbog toga je potrebno uvijek nastojati provjeriti autentinost informacija, i/ili uvijek dobiti dozvolu roditelja za kupovinu koju ste naumili. Lane/sumnjive ponude za posao na Web-u Razvoj Web-a je sa sobom donio i priliku za promovisanje i drastino poveanje u broju beskrupuloznih poslova, tipa prodaje lanih Rolex satova, zabranjenih medikamenata, lanih univerzitetskih diplomi, itd. Za promociju se koriste metode za dopiranje do irokih narodnih masa, poput web stranica, e-oglasnih tabli (engl. bulletin board) ili mailing listi. Potrebno je stei jednu zdravu dozu nepovjerenja prema svim sumnjivim ponudama kojima ste izloeni na Web-u, kako biste izbjegli da postanete nesmotrena rtva ovih prevara.
73

Upoznavanje nekoga na stranicama za upoznavanje na Web-u Na Web-u postoji mnogo stranica za upoznavanje. Na nekim stranicama moete traiti prijatelje koji imaju isti hobi, moda steknete novog poslovnog partnera, ili branog druga, dok su neke stranice prilino kriminalne prirode, kao to je svodnitvo. Vano je razumjeti kakvoj opasnosti moete biti izloeni kada pristupate tim stranicama, odnosno kako ih mo ete koristiti na siguran nain. Problemi s elektronskom potom, ukljuujui lananu potu Mailovi koje primate osim samog teksta esto ukljuuju i prilog (engl. attachment), koji moe biti slika, video, zvuk, ili program. Slanje raunarskih programa mailom nije dobra praksa, iz razloga to isti mogu sadrati i raunarski virus. Nekada teta po korisnika proizilazi i iz samog tekstualnog sadraja pote, tj. ako ista sadri lane podatke, ili je u pitanju jedan od onih neugodnih sluajeva lanane pote. Kodeks ponaanja pri prenosu informacija putem e-pote Razmislite ta trebate uraditi i na ta trebate obratiti panje kada prenosite informacije putem maila, zamiljajui razliite situacije, kao npr. razmjenu pote s prijateljem, potpunim strancem, sa dvoje ili vie ljudi. Mogue je da vaa igrarija povrijedi drugu stranu, ili ak prouzrokuje kriminalno ponaanje. Razmislite o postupcima putem kojih bi ste mogli to sprijeiti . Maskiranje (engl. spoofing) - pisanje na e-oglasnim tablama u ime nekog drugog Neki ljudi zloupotrebe anonimnost komunikacije na Web-u, te preuzimaju lani identitet kako bi pisali provokativne izjave, blatili pojedince na e-oglasnim tablama, chatu ili

putem maila. Ozbiljni sluajevi ovog tipa se ponekad tretiraju kao kriminalna djela, djela prevare ili ozbiljne klevete. On-line igre Va no je djeci skrenuti panju da iako su on-line igre stvar virtualnog svijeta, ista pravila sportskog ponaanja suparnika iz realnog svijeta (fair play) treba da vae i za on-line igrae. Web stranice koje se koriste za prikupljanje linih podataka posjetioca U posljednje vrijeme, curenje linih podataka uzrokuje razne probleme. Obratite panju na zakon o privatnosti (engl. privacy policy) web stranice koju posjeujete, kako bi ste bili sigurni da vlasnici stranice nemaju pravo/namjeru dalje iriti Va e line podatke, te Vas tako potencijalno izloiti kriminalnom djelovanju nesavjesnih pojedinaca. Na Internetu, postoje web stranice, koje koriste nagradna takmienja i
74

upitnike da bi prikrili svoju pravu zlokobnu svrhu prikupljanja tuih linih podataka. U nastavku emo se osvrnuti na potencijalne probleme ovog tipa i nauiti neke protivmjere. Ako otkrijete neije line podatke ili adresu bez njihovog pristanka S obzirom da svako s Internet vezom ima pristup web stranicama i e-oglasnim tablama, opasno je otkrivati line podatke bez ozbiljnog razmatranja moguih posledica. Zlonamjerni pojedinci bi mogli zlouprotrebiti Vau nesmotrenost u svrhe praenja ili kriminala, kao to je kidnapovanje. I ne samo da je vano zatiti svoje line podatke, ve imajte na umu da i otkrivanje tuih podataka na web stranicama ili e-oglasnim tablama, bez pristanka tih ljudi, moe rezultovati napadom na njihovu privatnost. Uzmite u obzir autorska prava kada kreirate web stranicu ili razmjenjujete informacije S obzirom da sve vei broj mladih koristi informacijske tehnologije za razmjenu datoteka i informacija, jako je vano skrenuti im panju da je neetiki, a i nelegalno razmjenjivati autorska djela (intelektualnu imovinu) drugih ljudi, bez njihovog znanja i pristanka.Zbog toga je neophodno mlade upoznati s pravilima zatite autorskih prava, kao jednog od osnovnih pravila u informacijskom drutvu. Povreda autorskih prava je kraa kao i svaka druga i uenici toga moraju biti svjesni, prije nego to ponu izraivati sopstvene web stranice. Uvrede i ruganje na Web forumima irenje glasina i ruganje pojedincima se deava i u virtuelnim skupovima, kao to su web forumi, ba kao to su to mnogi iskusili i u stvarnom ivotu. Meutim, u svijetu bez zemaljskih i dravnih granica kakav je Internet, irenjem kleveta mo ete lako prekriti zakon (Zakon protiv klevete i uvrede). Mnogo je vanije mlade uvjeriti kako ovakvo ponaanje loe utie na druge ljude, a nerijetko mnogi budu i povrijeeni, nego im samo skrenuti panju kako takvo ponaanje nije dobro jer je protivzakonito.

Zamjena identiteta Ponekad se dogodi da sasvim sluajno saznate tui userID/lozinku i tako ostvarite pristup tuim linim podacima/mailu/datotekama. To je isto kao da ste nali klju neije kue, a onda odluili da uete u tuu kuu i malo sami provrljate. Malo je vjerovatno da biste to zaista uradili. Znai vano je da obavijestite druge ako naete klju, a ne da ga i upotrebite. Isti kodeks ponaanja vai i u sluaju da saznate neiji userID/lozinku.

75

Upotreba i bonton mobilne telefonije Danas je sasvim prirodno imati mobilni telefon i to ne samo odrasli ve i djeca. S obzirom da mobilni telefoni postaju sve vie multimedijalni ureaji, pojavio se i problem slikanja i audio/video snimanja ljudi bez njihovog znanja i pristanka, nerijetko i s vrlo neasnim namjerama (pedofilija, djeija pornografija, itd.). Dodatno, moderni mobilni telefoni sadre i Vau sliku, adresu, bankovne i druge brojeve, pa je gubljenje ili kraa telefona isto to i nestanak Va eg novanika. Vrlo je vjerovatno da Vai roditelji snose trokove telefoniranja, stoga je uvijek poeljno da ih upoznate s nainima na koje koristite mobilni telefon. Mjere protiv ra unarskih virusa Mnogi ste (naalost) iskusili dejstvo raunarskih virusa na svojim raunarima, tom prilikom ste izgubili neke datoteteke, programe, a nerijetko i sadraj cijelog hard diska. Raunarski virusi se najee ire elektronskom potom, zaraenim memorijskim medijima (floppy disk, CD/DVD, USB memorija, itd). Zbog toga je izuzetno vano upoznati se s nainima zaraze, vrstama virusa, nainima irenja istih i preventivnim mjerama koje moete preduzeti da zatitite svoj raunar. Najee je to instaliranjem anti-virusnih programa, poput komercijalnog Norton Anti-Virus programa ili nekih besplatnih, kao to je npr. Clam Win Free Anti-Virus. Radna okolina i radne navike Fiziki simptomi koji su uzrokovani duim radom na raunaru, kao to su umorne oi i ukoena ramena, mogu se sprijeiti poboljanjem radne okoline, tj. pravilnim izborom stolice, visine radnog stola i poloaja monitora, pravilnim poloajem tijela, boljim osvjetljenjem i sl. S obzirom da informacijsko drutvo zahtjeva od svakog pojedinca est kontakt s raunarom, mlade je potrebno upoznati s ovim pravilima, kako bi jo u ranom dobu stekli dobre navike. Mlada nauka, o zatiti na radu za ljude koji puno vremena provode za raunarom se zove ra unarska ergonomija. (Pogledajte: http://www.klis.com/computers+health/)

76

Uestvujmo u informacijskom drutvu!

Svako od nas podrava informacijsko drutvo

Pravila i ponaanje u umreenom drutvu

Ve ina pravila i konvencija kojih se drimo u naem svakodnevnom ivotu, takoe, su primjenljive i na komunikaciju putem Interneta. Me utim, djelimino zbog toga to kontakti nisu direktni licem u lice, a djelimino i zbog toga to je mogue uiniti kriminalno djelo ve sa par pokreta miem i tastaturom, nain na koji pridajemo vanost ovom problemu u virtualnom svijetu je drugaiji u odnosu na stvarni svijet.

Na primjer, pretpostavimo da ste napisali neiji broj mobilnog tel. na e-oglasnoj tabli ili forumu. Iako mislite isto je kao da sam ga napisao/la na svom stolu u uionici, jer ini nam se da se na ovom forumu i ne skuplja neto puno ljudi, vie je nego mogue da e isti vidjeti mnogi stranci. Ako vlasnik tog broja telefona poslije bude patio/la od neugodnosti zbog poziva nepoznatih osoba, tada osoba koja je nesmotreno napisala broj telefona na forumu zapravo i snosi najveu odgovornost za incident. Iako je u ranim danima Internet vaio za oazu anonimne komunikacije, danas postoje metode i tehnologije putem kojih je mogue identifikovati raunare s kojih stiu nemoralne/nelegalne poruke i/ili aktivnosti. Kae se da je uticaj e-oglasnih tabli, foruma i web stranica na Internetu tako veliki da se ve sada mo e porediti s oglasnom prirodom TV-a, radija ili novina. Tako su do sada, ak i kad bi neko pokuao neovlateno otkriti javnosti tue line podatke, postojali naini da se to sprijei. No, problem je to je na Internetu pitanje otkrivanja linih informacija ostavljeno na savjest i odluku svakog pojedinca. I dok s jedne strane ovaj problem zadire u ograniavanje osnovnog ljudskog prava o slobodi govora, s druge strane on zapravo skree panju na injenicu da u Internet komunikaciji morate biti oprezniji rukujete s Vaim ili tuim linim informacijama. Poku ajte to uvijek imati na umu. dok

Suprotno od gore navedenog sluaja, isto tako je mogue da neko otkrije Va e line podatke. Ako je to sluaj, trebali biste kontaktirati pojedinca ili organizaciju koja odrava tu web stranicu/e-oglasnu tablu/forum (web administratora) i navesti kako su podaci objavljeni bez Va eg pristanka i zatraiti njihovo brisanje.

77

Moete se i konsultovati s prijateljem, nastavnikom ili

nekom osobom koja je bolje upoznata s

informacijskim tehnologijama da Vam u tome pomogne. Ako se radi o ekstremno zlobnom sluaju provokacije, odmah kontaktirajte policiju. Kako je curenje (odliv) linih i povjerljivih informacija postao ozbiljan problem s kojim se Internet drutvo dananjice esto suoava, jako je po eljno da preduzmete sve mogue mjere zatite. Raunarski virusi i prevarantski poslovi na Internetu su, takoer, sve ei oblici napada na integritet pojedinaca, to nas upozorava da se moramo stalno brinuti o sebi. Iskoristite tekst u nastavku kao vodi za jaanje odbrambenih vjetina u informacijskom drutvu.

Informatika etika (moral)

Informatiki moral se odnosi na nain razmiljanja i ponaanja kao osnova za vrsto razumijevanje uloge pojedinaca u informacijskom drutvu. Osim etikih principa iz svakodnevnog ivota, informatiki moral ukljuuje i cijelu novu dimenziju stavova i naina ponaanja pojedinaca, koje je neophodno savladati u cilju korektnog uea u informacijskom drutvu. Nova pravila ponaanja, specifina za virtuelni svijet, proizlaze iz samih karakteristika informacijskih tehnologija, ukljuujui raunare i informacijsko-komunikacijske mree. Bi e zanimljivo pratiti kako e dalji razvoj informacijskih tehnologija uticati na promjene u dubini i domenu kulturne i socijalne komunikacije meu ljudima.

Potreba upoznavanja s informatikim moralom

Obino, kada govorimo o etikom obrazovanju kaemo da djeca stiu prva saznanja o moralnom i nemoralnom u okviru svojih porodica, pa onda i kroz druenja s drugom djecom u obdanitima, kolama, sportskim i drugim udruenjima i sl. Meutim, nakon to smo iskusili nekoliko nevolja prouzrokovanih novim aspektima ivljenja u informacijskom drutvu, postalo je oigledno da nam je svima, malim i velikim, potrebna dodatna obuka po pitanju cyber morala. Ukratko, da bismo bili u mogunosti pravilno funkcionisati u informacijskom drutvu, moramo usvojiti informatiki moral.

78

Informacijska tehnologija i njen uticaj na na stil ivljenja

Zavisnost od informacija je jedan od propratnih rezultata IT doba, a termin se odnosi na stanje uma gdje se jedinka u svom privatnom/poslovnom ivotu uvijek oslanja na najsvjeije informacije, iz stalnog straha da e u suprotnom propustiti neto vano ili zaostati u saznanjima relevantnih injenica. Ako se previe oslanjate na informacije, neete biti u stanju u potpunosti razviti sposobnost da samostalno rasuujute i donosite vane odluke kada je to potrebno. Neke radikalne pretpostavke ak upuuju na to da je zavisnost od informacija put ka gubitku intuicije i otrine uma.

Naete se kako itate komentare ili kritike, a da niste ni proitali tekst na koji se ove odnose; Postanete nervozni ako niste uli najnovije vijesti o temi koja vas interesuje; Uvijek se trudite da budete u ii deavanja i idete za poslednjim traevima a da to i ne primjeujete; Ne moete uivati u putu ili etnji bez mape, tampanog vodia ili GPS-a; Uvijek elite uti neije miljenje o svemu; Padate u depresiju ako Vam je pao Internet i odmah zovete slubu za korisnike; Osjeate se nervoznim bez svoje skupe igrake: laptopa, PDA ili najnovijeg mobilnog. Ako se vie od pola injenica odnosi na Vas, vjerojatno ste zavisnik od informacija.

Manipulacija (zloupotreba) informacija

Manipulacija informacijama ukljuuje sluajeve monopolizacije, prekida, izmiljanja, falsifikovanja i unitavanja informacija. To znai da jedan pojedinac ili grupa ljudi iri dezinformacije ili manipuliu postojeim informacijama u cilju sopstvenog koristoljublja. Kao rezultat, onemoguen je protok validnih informacija, ili se namjerno plasira pogrena informacija, to ponekad mo e rezultovati i zakonskim zloupotrebama. Takvo manipulisanje informacija moe donijeti nepoteno steen profit manipulatoru, bez obzira di li se radi o pojedincu ili grupi, ili izazvati krenje ljudskih prava ili prava vlasnitva.

Tehnoloki stres (engl. techno stress)

Tehnoloki stres je zajedniko ime za dvojni vid psiholokog gubitka samokontrole, uzrokovanog kontaktom s tehnologijom:

79

a) tehno tjeskoba (engl. techno anxiety) je sindrom stresa prouzrokovan osjeanjem pojedinaca da nisu u stanju ostati u koraku sa tehnologijama. Neki ljudi tako pate od straha od raunara, kancelarijskih i drugih maina, za koje kau da umjesto da im olakaju ivot, ine ga jo gorim, jer zahtjevaju mnogo vremena i strpljenja, kako bi se savladalo njihovo koritenje. b) tehno zavisnost (engl. techno addiction) s druge strane, je sindrom stresa prouzrokovan pretjeranom upotrebom tehnologija. Izostanak tehnoloke podrke kod takvih pojedinaca u izvjesnim situacijama izaziva osjeaj nesigurnosti, uznemirenosti i gubitka. Prisjetite se samo kako se nekada osjeate kad ste ku i zaboravili mobilni telefon, ili vam je pala Internet veza, kada Vam je bila najvie potrebna.

Ime tehnoloki stres je dao US kliniki psiholog Craig Brod 1984. godine. Sindrom tehno tjeskobe odnosi se na situacije kada osoba koja nije vina radu na raunaru doivi stres svaki put kada nije u stanju na istom obaviti neki zadatak, te se zbog toga osjea slabo i bolesno. esti simptomi su iznerviranost i nezadovoljstvo, a u ekstremnijim sluajevima i lupanje srca, osjeaj nedostatka vazduha, ukoena ramena, vrtoglavica i depresija. Ovaj sindrom se esto pojavljuje kod sredovjenih radnika, koji su se naglo i bez dovoljno prethodne obuke susreli sa nunou da svakodnevne aktivnosti na poslu sada obavljaju uz pomo raunara, a ne runo, kako su to prethodno godinama radili. Tehno zavisnost je uzrokovana pretjeranom posveenou tehnologijama, izazivajui osjeaj nervoze u odsustvu visoko-tehnolokih ureaja, kao to su raunari, mobilni tel., PDA, itd. Ovakvi pojedinci se nazivaju tehno udacima (engl. techno freak), koji zbog pretjerane povezanosti s mainama ponekad imaju potekoa u uspostavljanju direktne komunikacije s ljudima. Tehno zavisnost ili zavisnost od informacija, kako se jo zove, je relativno esta pojava kod mladia, zaljubljenika u raunare. Simptomi ove vrste zavisnosti su primjeeni u mnogim razvijenim zemljama, gdje su se digitalne tehnologije ukljuujui PC-jeve, konzole za igru i irokopojasni Internet, naglo rairile u kratkom vremenskom roku. Neki psiholozi ovu pojavu smatraju drutvenim fenomenom i problemom, jer su miljenja da omladina provodi i suvie vremena u virtuelnom svijetu Interneta i on-line igara; uslijed ega, ini se, sve vie gube na sposobnosti izgradnje direktnih meuljudskih odnosa.

80

Praktine vjebe
(1) Razmislite o karakteristikama komunikacije putem Interneta. (2) Nau ite potencijalne opasnosti od preestog uea u svijetu Interneta. (3) Razmislite kako moete poboljati komunikaciju putem Interneta.

(1) Razumite probleme koji se vezuju za e-trgovinu. (2)Radite na sticanju sposobnosti da prepoznate lane promocije, reklame i sumnjive poslove koji se nude na Web-u, te na razvoju mentalne svijesti o nainima noenja s ovim pojavama. (1) Shvatite da je opasno pretpostavljati da su sve informacije na Web-u tane, jer mnoge su tu postavljene u slubi dezinformacije i line koristi. (2) Stvorite naviku da svjesno izbjegavate pristup informacijama koje Vam nisu potrebne ili mogu potencijalno biti opasne.

(1) Imajte na umu da su neke neprovjerene web stranice za spajanje i upoznavanje ljudi samo varka da se neasni pojedinci domognu Vaih linih podataka. (2) Upoznajte se s nainima sigurne komunikacije na takvim web stranicama.

(1) Nau ite injenice o e-trgovini kako bi se upoznali s prednostima i manama iste. (2) Nauite injenice o zamkama e-trgovine, kako bi znali preduzeti potrebne mjere zatite, te tako sebi osigurali sigurno koritenje te usluge.

(1) Nau ite vie o funkcijama novijih modela mobilnih tel.. (2) Razmotrite potencijalne probleme pri razmjeni informacija putem mobilnih telefona, kako bi znali pravovremeno preduzeti mjere zatite svoje privatnosti.

(1) Uoite vanost zatite linih podataka. (2) Nauite kako rukovati linim podacima na Internetu, kako biste izbjegli potencijalnu zloupotrebu istih od strane treih lica. (3) Steknite vjetinu prepoznavanja web stranica, koje bi potencijalno imale za cilj krau linih podataka posjetioca.

81

(1) Opiite ta su raunarski virusi i kakav je njihov uticaj na moderno drutvo. (2) Razmislite kako moete izbjei tetu od raunarskih virusa. (3) Objasnite koje mjere preduzeti u sluaju da je teta od virusa ve nainjena.

(1) Shvatite da e neodgovaraju a radna okolina ili iskrivljena tjelesna poza tokom rada na raunaru uzrokovati za Vas dugorone zdravstvene posljedice. (2)Uspostavite zdravu radnu okolinu, stvorite dobre radne navike i pridravajte ih se.

(1) Budite svjesni injenice da otkrivanjem linih podataka na Internetu ugro avate svoju i tuu privatnost. (2) Razmislite koliko je vano line podatke drati privatnim. Stvorite naviku da budete oprezni u otkrivanju svojih linih podataka na Web-u, a o otkrivanju tuih ne treba ni govoriti.

(1) Budite svjesni da su neki podaci na raunaru koji je spojen na Internet vidljivi svakome. (2) Razumite da koritenje tue lozinke je isto kao i ulaenje u neiji dom bez njihovog znanja i pristanka. (3) Znajte da nelegalnim pristupom podacima kodite drugim ljudima i/ili kompanijama, zbog ega neki ljudi mogu izgubiti posao, pa ak i slobodu.

(1) Podsjetite se da dolazna elektronska pota moe sadravati viruse, neeljene sadraje (spam), nervirajua lanana pisma, itd. (2) Razvijte vjetinu prepoznavanja problematine pote i steknite naviku preduzimanja odgovarajuih mjera.

(1) Upoznajte se sa karakteristikama e-pote i nau ite pravila ponaanja kojih se trebate pridravati prilikom razmjene mail-ova. (2) Upoznajte se sa mailing listama, kao nainom istovremenog slanja jedne poruke na vie e-mail adresa. (3) Budite svjesni injenice da prenos povjerljivih informacija e-potom inite na sopstvenu odgovornost.

82

(1) Budite svjesni injenice da postoje takvi programi koji kada su instalirani na Va raunar, mogu pratiti Va e aktivnosti na Internetu i o tome slati podatke osobama koje bi iste mogle iskoristiti protiv Vas. (2) Razumite da je nemoralno i nezakonito koristiti tue ime za identifikaciju, odnosno lano se predstavljati.

(1) Podsjetite se da kad igrate on-line igre, igrate ih protiv stvarnih osoba, te sva pravila fer play-a i ovdje vae. (2) Razmislite o svom ponaanju pri igranju on-line igara.

(1) Nauite to je piramidalni sistem prodaje ili Ponzi schema, kroz primjere i objanjenja Va eg nastavnika. (2) Budite jako oprezni u sluaju da Vam se neznanac pone nabacivati na

forumu/chatu/mailom ili ve na neki drugi nain naWeb-u.

(1) Budite svjesni da se na Web-u nalaze i informacije koje su neprikladne za Va e godine ili shvatanje svijeta i okoline u kojoj ivite. (2) Nau ite kako se ponaati kada se susreete s informacijama koje ne elite vidjeti.

(1) Nau ite o autorskim pravima kroz primjere i objanjenja Vaeg nastavnika. (2) Razumite na ta morate obratiti panju kada kreirate web stranicu ili razmjenjujete podatke on-line.

(1) Razmislite o nevoljama u koje mo ete upasti zbog klevetanja, psovki ili irenja notornih lai o svojim kolegama ili drugim ljudima na Web-u.

83