SVEUILITE U RIJECI FILOZOFSKI FAKULTET U RIJECI RIJEKA

GULIVEROVA PUTOVANJA
SEMINARSKA RADNJA

PREDMET: Hrvatska knjievnost za djecu i mlade MENTOR: Nikolina Palai, prof. STUDENT: Tihana Zambon INDEKS br. 000234 / 2003. SMJER: Hrvatski jezik i knjievnost, engleski jezik i knjievnost

RIJEKA, svibanj, 2007.

KAZALO

I. II. III. IV. V. VI.

KAZALO...................................................................................................................3 I.JONATHAN SWIFT...............................................................................................4 II.RANIJA DJELA.....................................................................................................4 DNEVNIK...............................................................................................................5 III.GULLIVEROVA PUTOVANJA .........................................................................6 IV.RADNJA I LIKOVI..............................................................................................7 V.TEMATIKA U DJELU..........................................................................................8 PUT U LILLIPUT...................................................................................................9 PUT U BROBDINGNAG.....................................................................................10 PUT U LAPUTU, BALNIBARBI, GLUBBDUBDRIB, LUGGNAGG I JAPAN ........................................................................................................................................10 PUT U ZEMLJU HOUYHNHNMA.....................................................................11

VII. VI.KRITIKE.............................................................................................................12 VIII. VII.ZAKLJUAK....................................................................................................14 IX. VIII.PRILOZI...........................................................................................................15 PRILOG 1..............................................................................................................15 PRILOG 2. ............................................................................................................19 X. IX.POPIS KORITENE LITERATURE.................................................................21

I.

JONATHAN SWIFT

Jonathan Swift jest satiriar i autor brojnih politikih pamfleta anglo-irskog podrijetla. Smatra se jednim od najveih majstora britanske proze i jednim od najstrastvenijih satiriara ljudske gluposti i pretvaranja. Njegovi pamfleti, proza, pisma i poezija obiljeeni su uinkovitim i ekonominim jezikom. Jonathan je roen 30. studenog 1667. godine u Dublinu u obitelji siromanih roditelja. Naobrazbu je stekao u koledu Trinity u Dublinu. Njegov otac bio je odvjetnik ija se obitelj preselila u Irsku nakon razdoblja Restauracije. Bio je neak pjesnika Johna Drydena. Godine 1688. izbija rat u Irskoj te Swift odlazi u Englesku kako bi se pridruio majci. Zaposlio se u Engleskoj 1689. kao tajnik diplomata i pisca Sir Williama Templa. Kako odnosi sa poslodavcem nisu bili prijateljski, Swift se 1694. vraa natrag u Irsku gdje biva zareen u anglikanskoj crkvi. 1696. se miri sa Templom te se nastanjuje u njegovom domu. Tamo Swift nadgleda obrazovanje Ester Johnson,djevojke s kojom je bio blisko povezan. Iako je svo vrijeme koje je proveo u kui Templa bilo oboljeeno prepirkama, Swift je imao mogunost posvetiti se opsenom itanju i pisanju.

II.

RANIJA DJELA
Djelo Boj knjiga (1704.) pripada Swiftovim najranijim radovima. To je burleska na temu kontroverze koja je u to vrijeme bijesnila unutar knjievnih krugova o relativnim zaslugama antikih i meodernih pisaca. U tom djelu Swift je stao na stranu antikih

pisaca i otrom satirom napao krutost i lano naukovanje njegova vremena. Njegovo djelo Pria u bavi/ Pria o buretu (1704.) najzabavnije je i najoriginalnije meu njegovim satirikim djelima1. U njemu Swift nevienom ironijom ismijava razne oblike prenapuhanog sofizma, prisutnog ponajvie u knjievnosti i politici. Ta je knjiga bacila sumnju na Swiftovu pravovjernost, te je izgubio mogunost crkvenog unaprijeenja u Engleskoj2. Swift je vjeru u djelu Argument protiv ukidanja kranstva (1708.) prikazao na vrlo pragmatian, ako ne i kontroverzan nain. Tu on navodi: Smatram da su neke postavke o postojanju uzviene sile izvanredno korisne za obian puk, kao odino sredstvo za smirivanje djece kada postanu nemirna ili za temu u dosadnim zimskim veerima.3 Iako je primarno bio whigovac4, Swift se u mnogim pitanjima razilazio sa stajalitima svoje stranke. Godine 1710. torijevska vlada dola je na vlast, te je Swift ubrzo preao u njihove redove. Tada je svoju briljantnu satiru okrenuo prema whigovcima objavivi niz izvanrednih kratkih djela. Osim toga, preuzeo je izdavatvo slubenih toryjevskih novina The Examiner te je izradio brojne pamflete u kojima je branio naela toryjevske vlasti. Meu tim tiskovinama izrazito je elokventno pisano djelo Ponaanje saveznika (1711.), koje je ostavilo najvie utjecaja.

DNEVNIK
Swift zapoinje svoj dnevnik za Stellu 1710. Stella je bilo njegovo privatno ime koje je nadjenuo Esther Johnson, koja je tada ivjela u Dublinu. Kolekcija intimnih pisama (u kojoj koristi mnogo odmilica) otkriva zanimljive aspekte pieve enigmatske linosti. Prouavatelji nisu u potpunosti sigurni kakav je odnos Swift imao sa Stellom. Postoji mogunost da su u tajnosti bili vjenani. Esther Vanhomrigh, ki dublinskog trgovca, jo je jedna vana ena u Swiftovu ivotu. Nju je Swift takoer poduavao, te se ona strastveno zaljubila u njega, no on joj nije uzvratio ljubav.
1 2

Navodno je Swift izjavio: Dragi Boe, kojim sam genijem bio obdaren dok sam pisao tu knjigu!) Smatra se da je razlog tome to se sama kraljica Anne smatrala uvrijeenom zbog te knjige 3 Prijevod T.Z. 4 Whigs - politika stranka u V. Britaniji, koja se kasnije nazivala Liberalnom strankom. Njihovi su protivnici torijevci - konzervativna stranka.

S Alexanderom Popeom i Johnom Arbuthnotom Swift je osnovao klub Scriblerus gdje se sastajala skupina prijatelja kako bi raspravljali o knjievnosti i kako bi smiljali parodije o sitniarskoj znanosti. Pisac je imenovan dekanom katedrale Sv. Patrika 1713. godine. Sljedee je godine svrgnuta vlast torijevaca, te time zavrava i Swiftova politika mo. Godine 1724., te 1725. anonimno izdaje Suknareva pisma kolekcija vrlo uspjenih pamfleta. U tim tiskovinama Swift nastoji zatititi Irce od daljnjeg propadanja njihove valute. Zbog zalaganja koje je iskazao u tim esejima i u djelu Skromni prijedlog (1729.) Swift je postao junak u oima Iraca. Skroman prijedlog utjelovljuje sarkastino ironinu ideju kako bi se djeca siromanih Iraca mogla prodavati kao hrana bogataima, te bi se tako ekonomski teret mogao pretvoriti u dobit.

III.

GULLIVEROVA PUTOVANJA

Swiftovo remek-djelo, Putovanja u nekoliko udaljenih zemalja svijeta, vie poznato kao Gulliverova putovanja, objavljeno je anonimno 1726. Djelo je odmah poluilo velik uspijeh. Ta je satira u poetku trebala biti alegoriki i otri napad na tatinu i licemjernost tadanjih sudova, dravnika i politikih stranaka. No, piui knjigu, (pisanje se razvuklo na 6 godina) utkao je u tivo
Prvo izdanje Gulliverovih putovanja

najotrije

odraze ljudskog drutva. Ba su zbog tih

razloga Gulliverova putovanja okrutno otro i ponekad neprilino djelo koje se izruguje itavom ovjeanstvu. Usprkos tome, toliko je matovito, domiljato i jednostavno pisano da je prva knjiga u slijedu postala i ostala omiljenom priom za djecu.

Kasnije godine Swiftova ivota, nakon smrti Stelle i Vanesse, zasjenjene su usamljenou i strahom od ludila.5 Imao je este napade vrtoglavice, te je razdoblje mentalne nestabilnosti konano zavrilo njegovom smru u listopadu 1745. Pokopan je u vlastitoj katedrali pored Stellinog lijesa. Ve je dugo vremena zamiljao svoju smrt, te je u pjesmi Stihovi o smrti doktora Swifta (1739.) predvidio posljedice : Siroti Pope tugovati e mjesec dana, a Gay / Tek tjedan, a Arbuthnot dan./ St. John e se tek suzdrati / Da ne zagrize olovku i pusti suzu. / Ostali e slegnuti ramenima i zavapiti, / ao mi je ali svi mi moramo umrijeti!.6 Na njegovom je grobu poloen epitaf na latinskom jeziku kojeg je sam ispisao prije smrti.

IV.

RADNJA I LIKOVI
Pisana u obliku putnog dnevnika, Gulliverova putovanja su fiktivan izvjetaj o etiri nevjerojatna putovanja Lamuela Gullivera, lijenika koji je unajmljen u slubi brodskog vidara nakon to nije bio u mogunosti da financijski uzdrava svoju obitelj u Londonu. Nakon to proivljava brodolom Gulliver najprije dolazi na Lilliput, otok iji su stanovnici visoki tek 15-ak centimetara i gdje se uskogrudnost politikog ustrojstva zrcali u minijaturnoj pojavi njegova stanovnitva. Gulliver, kojeg Lilliputanci nazivaju ovjek-planina, s vremenom biva primoran da stupi u slubu kralja a ujedno i u besmislen rat protiv susjednog otoka Blefuscu. Na koncu Gulliver bjei sa Lilliputa i vraa se nakratko u Englesku prije nego ga slijedee putovanja odvede u Brobdingnag. Tamo je Gulliver zasjenjen stanovnicima koji su visoki gotovo 20 metara. Zbog njegove relativne siunosti postaje u potpunosti ovisan o zatiti i obziru drugih, te se esto nalazi u opasnosti kao to su enormni takori i znatieljno novoroene. Gulliver uspijeva izazvati prezir tamonjih vladara kada je pokuao prikazati uinak baruta time je, naime, htio zadiviti njegove domaine
5

Pjesnik Edward Young izjavio je da je Swift u jednom trenutku uperio prstom na uvenulu kronju stabla i Prijevod T.Z.

primjetio: Postat u poput ovog stabla; poet u umirati odozgo.

6

prikazujui to kao egzemplarni proizvod europske civilizacije. Porugu izaziva i opisujui suvremenu englesku politiku praksu. Iz Brobdingnaga odlazi kada ga u kljun uzima ogromni orao (G. je bio smjeten u minijaturnoj kutiji) te ga isputa iznad oceana. Uskoro on krene na svoje tree putovanje na letei ototk Laputu tajanstvenu zemlju koja je nastanjena znanstvenicima, maioniarima i vraarima koji se uputaju u apstraktno teoretiziranje izvode bezuspjene pokuse temeljene na krivim kalkulacijama. Na tom putovanju on posjeuje i Glubbdubdrib gdje je mogue prizivati mrtva i razgovarati sa linostima kao to su Aristotel i Julije Cezar. Uskoro putuje u Luggnagg gdje susree Struldbruge, skupinu ljudi koji su dobili besmrtnost ali su itavo svoje postojanje osueni proivjeti u slabim i oronulim tijelima. Gulliver se jo jednom vraa u Englesku prije svog posljednjeg putovanja u zemlju Houyhnhnma, superiorne vrste inteligentnih konja. No taj je kraj ujedino i dom Yahooa, divlje i potlaene rase majmunolikih stvorenja. Nakon nekog vremena Gulliver je izgnan iz Houyhnhnmskog drutva jer konji uljudno inzistiraju da se on mora vratiti meu stvorenja svoje vrste. Nakon etvrtog finalnog putovanja, on se vraa kui gdje se jako teko prilagoava na svakodnevni ivot. Svi ljudi koji ga okruuju podsjeaju ga na Yahooe.

V.

TEMATIKA U DJELU
Svako od etiri putovanja u djelu posluilo je Swiftu kao sredstvo da razotkrije i

kritizira neki aspekt ljudske gluposti. Prvo se putovanje esto interpretira kao alegorika satira na temu politikih dogaaja ranog 18. st., kao komentar na stanje morala u Engleskoj, kao openita satira na sitniavost ljudske elje za bogatstvom i moi, i kao portret posljedica nezaluenog ponosa i samopromicanja. Rat sa siunim susjednim otokom Blefuscu predstavlja suparnitvo Engleske i Francuske. Gulliverova minijaturna pojava u Brobdingnagu slui kao podsjetnik na to kako perspektiva i toka gledita mijenjaju neiji status i elju za moi u drutvu. Nesavreni, ali ipak veoma moralni Brobdingnagci prema mnogim kritiarima predstavljaju Swiftovu koncepciju pravednih vladara. Put u Laputu jest preziran napad na znanost u 16. i 17. st. te otkriva da je Swift bio jako dobro upoznat sa dokumentom Filozofske transakcije kraljevskog drutva koji je u to vrijeme bio vodea publikacija znanstvene zajednice toga vremena. Tree putovanje nepobitno manifestira Swiftov prezir i nepotivanje apstraktne teorije i

ideologije koje nisu ljudima od praktine koristi. Tek posljednje putovanje u zemlju Houyhnhnma otkriva Switov krajnji satiriki cilj ovjekova nesposobnost da bude naistu sa svojom istinskom prirodom. Houyhnhnmi su prikazani kao simboli i primjeri ljudskog poretka koji, iako nedostian, zasluuje da ostane idealom, dok su Yahooi predstavnici samih dubina ljudske potencijalne propasti ako se taj ideal napusti.

PUT U LILLIPUT
Knjiga zapoinje kratkim uvodom u kojem Gulliver (u stilu knjiga iz toga vremena) iznosi saetak svojeg ivota i povijesti koji prethodi njegovim putovanjima. Saznajemo da je ovjek u srednjim godinama te pripada srednjem staleu; posjeduje talent za medicinu i jezike, te jako voli putovati. Nakon pomnog itanja uspostavlja se da je taj uvod jedan od najjae satiriki obiljeenih djelova u knjizi: protkan je insinuacijama i ostalim oblicima ironinog humora, to je zapravo zatitni znak Swiftova pisanja. Na svom prvom putovanju Gulliver je nasukan na obalu nakon brodoloma, budi se i shvaa da je zarobljenik rase ljudi visokih 15-ak cm stanovnika susjednih i protivnikih zemalja Lilliputa i Blefuscua. Nakon to im obeaje da e se uljudno ponaati, nastanjuju ga u Lilliputu i postaje miljenik dvora. Zatim u radnji slijede Guliverove opservacije na lilliputanskom dvoru, koji ima funkciju da satirizira dvor kralja Gerga I. Nakon toga pomae Lilliputancima da pokore susjede Blefuane7 ali odbija tu zemlju pretvoriti u lilliputansku provinciju pa biva optuen za izdaju i osuen na kaznu oslijepljivanja. Sreom, Gulliver bjei na Blefuscu gdje si gradi splav te plovi u susret brodu koji je uoio na horizontu i kojim odlazi kui. Zavada meu Lilliputancima i Blefuanima predstavlja suparnike drave Englesku i Francusku, ali sam povod rata zamiljen je kao satira zavade meu katolicima i protestantima.

Gulliver im je ukrao flotu brodova

PUT U BROBDINGNAG
Dok istrauje novu zemlju Gullivera naputaju njegovi suradnici te ga pronalazi farmer visok 20-ak metara koji se prema njemu odnosi kao prema nekoj rijetkosti te ga izlae u javnosti kako bi zaradio. Uskoro ga otkupljuje kraljica Brobdingnaga te ivi kao miljenik na dvoru. Osim dogodovina kao to su borba sa ogromnim takorima i boravak na krovu zbog nestanog majmuna, Gulliver sa kraljem raspravlja o stanju u Europi. Kralj nije zadovoljan njegovim izvjeem. Na jednom izletu, Gulliverove se putujue kutije doepa gigantski orao koji ga isputa iznad mora gdje ga pronalaze mornari te se tako vraa u Englesku.

PUT U LAPUTU, BALNIBARBI, GLUBBDUBDRIB, LUGGNAGG I JAPAN

Gulliverov brod napadaju gusari i on zavrava sam na pustom kamenitom otoku. Na sreu, spaava ga letei otok Laputa, kraljevstvo koje je posveeno proavanju glazbe i matematike ali su u potpunosti nesposobni koristiti to u praktine svrhe. Naprava koja je jednostvno nazvana Motor/Maina najvjerojatnije je jedan od prvih literarnih opisa u povijesti neeg to nalikuje na raunalo. Lapuanska metoda bacanja kamenja/stijenja na zemaljske pobunjenike gradove takoer je prvi put da je zrano bombardiranje koriteno kao tehnika pri ratovanju. Gulliver nakon toga odlazi u Balnibardi gdje e saekati trgovca Nizozemca koji e ga povesti do Japana i otuda u Englesku. Tamo putuje po zemlji kao gost nekog dvoranina te se osvjedouje koju propast donosi slijepo prouavanje znanosti bez praktinih rezultata8. Takoer sree strulbruge, nesretnike koji su istovremeno besmrtni i vrlo, vrlo stari. Odlazi u arobnjakovu kuu i raspravlja o
8

Satiriki primjer toga jest Kraljevska Akademija sa svojim eksperimentima

10

povijesti sa duhovima povijesnih linosti tu se zapravo nalazi najoitije iskazivanje teme antiko nasuprot modernom. Osim tih dogodovtina nikakvi se drugi incidenti ne zbivaju pa se Gulliver normalno vraa kui.

PUT U ZEMLJU HOUYHNHNMA

Usprkos njegovim namjerama da nakon treeg putovanja ostane kod kue, Gulliver se vraa na more. No, njegova posada die pobunu na brodu i postaju gusari. Putaju ga na obali gdje najprije susree rasu naizgled odvratnih izoblienih bia prema kojima osjea nasilnu antipatiju. Uskoro nakon toga susree jednog konja i shvaa da su konji9 vladari a odbojna stvorenja (Yahooi) su humanoidi na najnioj razini. Gulliver postaje lan konjeva kuanstva te im se s vremenom poinje diviti i oponaati njihov nain ivota time se odvajajui od ljudskih bia smatrajui ih za obine Yahooe koji imju neto nalik razumu koji koriste samo za pogoravanje poroka kojima ih je Priroda obdarila. Ali Vijee Houyhnhnma donosi odluku da je Gulliver zapravo Yahoo koji posjeduje neto nalik razumu te je opasnost njihovoj civilizaciji pa ga stoga ekskomuniciraju. On tada protiv svoje volje biva spaen od portugalskog broad koji ga vraa kui u Englesku. On se tamo ne moe priviknuti da ivi meu Yahooima; pretvara se u osamljenika, zatvara se u kuu i izbjegava svoju obitelj, te provodi nekoliko sati dnevno priajui sa konjima iz svoje staje. Knjiga se zakljuuje sa govorom protiv Ponosa koji je ironino hvalisav ii ma namjeru da se Gulliveru moda izokrenuo razum. Swiftova je poanta da je osnovna razlika meu ljudima i Yahooima uvelike fabrikacija. No, nikakav odreen odgovor se ne moe iitati iz teksta te kritiari o tome raspravljaju ve godinama. Zanimljivo je da je to etvrto putovanje poluilo najvee zanimanje kritike tijekom godina. Neki itatelji doivljavaju ga kao dokaz Swiftove poetne mentalne deterioracije10. Najpoznatiji opis njegove bolesti dao je William Thackeray: prljav u rijeima, prljav u mislima, ljut, podivljao i opscen
9

Na njihovom jeziku Houyhnhnm ili savrenstvo prirode Patio je od poremeaja unutarnjeg uha, to je i Swifta i njegove suvremenike navodilo da propituju njegovo mentalno zdravlje
10

11

VI.

KRITIKE

Gulliverova putovanja naistraivanije su Swiftovo djelo. Kritiari su ponudili velik broj interpretacija za svako od etiriju putovanja, za Swiftove satirike ciljeve te za ulogu pripovjedaa. No, veina se istraivaa slae da je za razumijevanje Gulliverovih putovanja kljuno etvrto putovanje u zemlju Houyhnhnma. Puno je kontroverze oko tri mogue interpretacije Houyhnhnma i Yahooa. Jedan pravac gleda na Yahooe kao na reprezentaciju nemoralnog ovjeanstva, do Houyhnhnme uzima za predstavnike Swiftovih ideala racionalnosti i reda. Tako su te dvije rase interpretirane kao simboli dualne prirode ovjeanstva, a Gulliverova je mizantropija temeljena na Swiftovoj percepciji mana u ljudskoj prirodi i neuspjehu ovjeanstva da razvije svoj potencijal za razumom, skladom i redom. Drugo kritiko gledite smatra i Houyhnhnme i Yahooe kako predmete satirikog izrugivanja u kojem Yahooi predstavljaju fiziku primitivnost ljudi a Houyhnhnmi besmislenost ideje da e ovjek ikada dostii postojanje usklaeno razumom. Kritiari koji pruaju ovakvo objanjenje smatraju da je krajnja satirika namjera djela pokazati kako istinski racionalna i prosvijetljena bia nisu ljudi, ve neka potpuno druga vrsta. Od 1950-ih mnogi su kritiari ublaili ovakva miljenja rasvjetljavajui komplesnost namjere u etvrtom putovanju. Sada su najee i Houyhnhnmi i Yahooi interpretirani i kao satiriki objekti i kao predstavnici dualnosti ljudske prirode. Gulliverova je, pak, priroda jo jedan esto analizirani element iz Putovanja. Rani su ga kritiari openito smatrali za Swiftov glas. Suvremeni kritiari uvidjeli su otroumnost Swiftove krecije Gulliver ate su odbacili prijanje tvrdnje. Najvanija suvremena debata vodi se upravo oko toga kakve je swif imao namjere pri kreaciji Gullivera je li to trebao biti dosljedno realiziran lik, pouzdani pripovjeda ili predmet satirike obrade ija su miljenja meta Swiftova ismijavanja. Rasprava o sutini ulliverova lika vana je zato jer kritiari nastoje odrediti je li Gulliverova uloga da bude

12

ovjek sa vrstim karakternim obiljejima koji proivljava transformaciju ili je pak alegorika reprezentacija ovjeanstva. U globalu, Gulliver se danas promatra kao fleksibilan karakter kojim Swift manipulira kako bi predstavio mnoto pogleda ili satirikih situacija i kako bi indicirao sloenost ljudske prirode, koju obiljeava krajnja neodreenost. Mnogi su prouavatelji naglaavali da Gulliverova putovanja nemaju neko osnovno znaenje osim zahtjeva da itatelji doivljavaju ovjeanstvo bez predrasuda pesimizma ili optimizma, te da prihvaaju ljdska bia kao mjeavine i dobrog i loeg. Kritiari 18. i 19. stoljea bili su prvenstveno zainteresirani za aspekte Swiftova karaktera iako je mali broj zapravo u tanine raspravljao o znaenju i zaslugama njegova rada. Znanstvenici 18. stoljea u prvom su se redu zanimali za Swiftov takozvani nemoral i mizantropiju, te su svoje zanimanje opravdavali krivom interpretacijom injenica ili namjernim izokretanjem injenica. Swiftovi branitelji su prilikom napada na takve kritiare uspijeli stvoriti prvu pravu kritiku Swifta, posebno se osvrui na zablude o njegovom ivotu. Kritiari 20. stoljea bili su pred zadaom da razgrnu zablude kako bi ponovno vrednovali Swiftova dostignua u potpunosti. Postoje mnoga psiholoka istraivanja Swiftova karaktera; psihoanalitiari su esto kritizirani zbog zanemarivanja knjievne ili intelektualne tradicije njegova vremena dok su povezivali njegov rad sa pretpostavljenim neurotskim tendencijama. Neki komentatori vjeruju da psihoanalitiki kritiari ine oitu pogreku kada Swifta poistovjeuju sa njegovim likovima pretpostavljajui da, na primjer, Gulliverovi komentari reflektiraju miljenja njegova tvorca. Pomna analiza teksta pokazala je sloene sastavnice Swiftova djela i dokazalo se da u njima nisu uvijek reflektirana njegova osobna miljenja, ali su djela paljivo napisana kako bi ocrtavala miljenja Swiftovih pripovjedaa. Majstor je jednostavne i slikovite deskriptivne proze te toliko izravnog stila da ponekad prikriva kompleksnost njegove ironije. Swifta ponajvie hvale zbog njegove sposobnosti da oblikuje svoje satire u potpunosti kroz oi fabricirane linosti. Danas se smatra za sloenog ali ne i tajnovitog ovjeka koji je stvorio umjetnika djela koja nisu podlona jednoj interpretaciji. Njegova neprekidna knjievna vanost oitava se u ogromnoj koliini kritike koja mu je posveena svake godine: njegov rad nije vrijedan u smislu jedne misli konanoga znaenja, ve je vrijedan zbog svojeg potencijala da potie pitanja u mislima itatelja.

13

VII.

ZAKLJUAK
Na samom kraju valja navesti neke subjektivne opaske. Iako autor u djelu u vie navrata spominje seksistike navode, pojavnost spolnih predrasuda i diskriminacije trebalo bi pripisati socijalno-kulturnom mentalitetu onoga vremena. Nadalje, hrvatski prijevodi engleskih izvornika veinom su zastarjeli, jezino i pedagoki neprilagoeni mlaim itateljima. Usto, kao osnovnokolska se lektira navodi samo prvi dio Gulliverovih putovanja. Proitavi samo Put u Liliput, stjee se okrnjeni uvid u elaboriranost simbola, aluzija i konotacija kojima je itavo djelo smileno i znaenjski povezano. Iako su Gulliverova putovanja napisana prije mnogo godina uspijevaju na imaginativan i literarno uspio nain prikazati neke od tipinih zapaanja i tematika. Swift se i danas neprikosnovenim uzorom za daljnje obogaivanje knjievnosti, a osobito one primjerene djeci i mladei.

14

VIII.

PRILOZI

PRILOG 1.

Guliverova putovanja
1649 1660 Gulliver je roen

Swiftov ivot
Swiftova obitelj seli se u Irsku

Literatura

Znanost

Politika
Dekapitacija Charlesa I

Osnovan Royal Society Proljee - umire otac; 30. studenog - JS roen; majka se seli u Englesku; JS ostaje u Dublinu sa ujakom John Milton, Paradise Lost John Dryden, Annus Mirabilis Leeuwenhoek opisuje spermu

Restauracija Charlesa II

1667 Gulliver upisuje "Emanuel1674 College...sa etrnaest godina" Gulliver "postaje 1677 naunikom G. Jamesa Batesa" 1681 1682 1688 Gulliver se vraa medicini u Londonu Gulliver odlazi u Leiden kako bi studirao "Fiziku"

Dryden Absalom and Achitophel JS se upisuje u Trinity College u Dublinu JS naputa Irsku zbog politikih dogaanja; posjeuje majku u Engleskoj JS se zapoljava kod Sir Wm. Templea; upoznaje Esther Johnson, koja ima 8 godina Petar Veliki postaje vladar u Rusiji James II zbaen; Velianstvena revolucija Na vlast dolaze William III i Mary II William III poraava Jamesa II, Bitka kod Boyna Vojska Jamesa II poraena u Irskoj; Suenja Salemskim vjeticama Congreve: Love for Love Prvi praktini motor na paru Wm. Dampier: A

1689

James Bates umire; JS se nakratko vraa u Irsku zbog 1690 Gulliver plovi na dva zdravlja broda 1692 JS postaje magistrom na Oxfordu; "Ode to the Athenian Society" JS-ovo prvo objavljeno djelo Sijeanj, postaje sveenik, Church of Ireland

1695

Gulliver ponovno radi Svibanj, JS se vraa u Englesku; 1696 u medicinskoj oblasti JS pie Tale of the Tub u Londonu (objavljene 1704) 1697 JS pie The Battle of the Books

15

(objavljena 1704) Sir Wm. Temple umire; JS pie G. kree iz Bristola na "When I come to be old"; JS se 1699 Antelopi koja kree vraa u Irsku kao kapelan Lorda za juna mora Berkeleya 1700 24. rujna - G. odlazi iz Blefescua 1701 26. rujna spaen od engleskih trgovaca 1702 G se vraa u Englesku plovi sa brodom Adventure koji kree prema Suratu Brobdingnag na vidiku G. odlazi na obalu, zarobljen Stie u glavni grad Trav - list. u Engleskoj; Stella dolazi u Irsku Imenovan vikarom Laracora i Dryden: Fables Ancient Rathbeggana te rektorom Aghera and Modern Umire Dryden

New Voyage Round the World

Umire Charles II panjolski; poinje Veliki zapadnjaki rat

James II umire

Smrt Williama III Engleskog; Zapoinje rat panjolske prevlasti (-1713)

1703

Stud ou. '04 u Engleskoj

1704 G. uplovljava oko devet mjeseci nakon 1706 bjega Odlazi iz Engleske 1707

Tale of the Tub i Battle of the Books objavljene anonimno Ou - JS se vraa u Irsku

Defoe, Review

Newton, Opticks Halley predvia povratak kometa; roen Benjamin Franklin

Bitka kod Blenheima

G. stie u utvrdu St. Stud-svib '09 u Londonu kako bi George lobirao za crkvu

Steele, Tattler

1708

"A Letter Concerning the Sacramental Test" i "Sentiments of a Church of England Man"; Steele zapoinje Tatler Swift upoznaje Hester "Vanessu" Vanhomrigh u Londonu; "Bickerstaff" "Proposal for the Advancement of Religion"; vraa se u Irsku Pope, Pastorals Steele, Tatler

Prva ispravna karta Pokuaj stuartovske invazije Kine

G. stie u Luggnag u roku 6 dana pronalazi brod za 1709 Japan; 15-dnevno putovanje Stie u Nangasac Uplovljava u Amsterdam Stie u Englesku 1710 Kree na put kao kapetan broda Adventure

10. svib doznaje o majinoj smrti; Ruj crkva ga alje u Englesku; Berkeley: Principles of List - upoznaje Harleya, vrbovan Human Knowlegde u torijevce; postaje urednikom torijevskog Examinera;

Torijevci pobjeuju na izborima; Goldolphinova ostavka; Harley i St. John vode novu vladu; zapoinju mirovni pregovori

16

9. svib- Uplovljava u 1711 zemlju Houyhnhnma zbog pobune na brodu

Objavljuje The Conduct of the Allies; An Argument Against Abolishing Christianity; The Windsor Prophesy; zapoinje vezu sa Hester Vanhomrigh

Addison: Spectator; Pope: Essay on Criticism

1712

Barrier Treaty; Correcting the English Tongue Osnovan klub Scriblerus: JS imenovan dekanom St. Patricka; svibanj- vraa se u Irsku zbog slube; rujan pozvan u London pie Cadenus and Vanessa

Arbuthnot, History of John Bull; Handel St. John proglaen posjeuje London, parni vikontom pogon ugraen u rudniku Bolingbroka Dudley Castle

1713

Addison, Cato; Pope, Windsor Forest

Utrechtski sporazum, kraj panjolskog rata

1714

Public Spirit of the Whigs, Pope, Rape of the Lock; ucijenjena mu je glava; kolovoz Mandeville, Parable of Swift se vraa Ireland; Vanessa the Bees odlazi u Irsku za JSom 15. veljae - G. Odlazi iz zemlje Houyhnhma 5. rujna - G. stie u Lisbon Zapoinje pisati Guliverova putovanjas; objavljen Proposal for Universal Use of Irish Manufacture Umire Hester "Vanessa" Vanhomrigh JS, Suknareva pisma Hales, Vegetable Staticks Bering otkriva tjesnac Bradley otkriva stelarni lom svjetlosti

Umire kraljica Ana; na prijestolju George I;

1715

1720

Kuga u Marseillesu odnosi 40,000 ivota

1723 1724

2. travnja - "A JSov posljednji posjet Engleskoj LETTER from Capt. 1727 Putovanja prevedena na Gulliver, to his francuski, njemaki, nizozemski Cousin Sympson" 1728 Umire Esther "Stella" Johnson Gay, Beggar's Opera Bach: St. Matthew Passion; umiru Congreve i Steele Umire Defoe

1729

Skromni prijedlog pie Verses on the Death of Dr Swift Faulkner objavljuje Swiftova Djela, ispravljena Gulliverova putovanja; umire John Arbuthnot Objavljeni Verses on the Death of Dr. Swift

1731

Beki sporazum

1735

Linnaeas: Systema Naturae

1739

17

1742 1744 1745

JS ozbiljno bolestan Umire Alexander Pope 19. listopada umire Jonathan Swift

Pope: New Dunciad; Fielding: Joseph Andrews

Umire Walpole

18

PRILOG 2.

Gulliverove inovacije
Big-Endian/ Little-Endian U Lilliputu, Gulliver saznaje o besmislenoj raspravi treba li meko kuhana jaja razbijati na manjem ili veem kraju. Kada se jedan dio puanstva odbija pokloniti ediktu koji mijenja stranu s koje se jaje treba razbijati izbija graanski rat. Opisujui taj dogaaj, Swift zapravo pie satiru vjerskog raskola kada je Henry VIII raskinuo sa katolikom crkvom to je u konanici dovelo do engleskog graanskog rata i Velebne revolucije. Danas se ti termini odnose na bilo kakav konflikt zbog trivijalnih razilaenja. Big-Endians i Little-Endians: tako sebe danas naivaju kompjuterai ovisno o tome kojoj struji pripadaju ovisno o redoslijedu bajtova. Brobdingnagi su narod divova koje je Gulliver otkrio u drugom dijelu knjige. Stoga se moe uti da netko ponekad neki veliki objekt nazove brobdingnagski. Gulliver je stvarno prezime, iako je lik izmiljen. No, to nije esto prezime, pa se sve reference najee odnose na sam lik Gullivera. Stoga, rije gulliver je kod za varanje u igri Pohlepa koja igraeve neprijatelje smanjuje. Postoje brojne turistike agencije pod imenom Gulliver, iako to nije prezime vlasnika. Takoer postoji asopis za djecu koji se tako zove. Gulliverova putovanja su najvjerojatnije prvo zapadnjako knjievno djelo koje Japan koristi kao mjesto radnje. Swift je to ime nadjenuo leteem otoku iz treeg dijela vjerojatno sa znaenjem kurva. Iako je to mjesto u Swiftovom djelu negativno okarakterizirano, sama ideja ima romantikih premisa. Iako letei otoci nisu Swiftova originalna zamisao, on je prvi koji je samom mehanizmu letenja takvog jednog otoka pripisao obiljeja znanstvnih naela.

Brobdingnagski

Gulliver

Japan Laputa

19

Lilliputanski Marsovi mjeseci

Termin lilliputanski koristi se za neto to je zaista majuno i sitno. Jedan od misterija u knjizi jest opis dvaju Marsovih mjeseca, koji se, realno gledajui, nisu mogli uoiti jo kojih 150 godina nakon to je izdana Swiftova knjiga. Swiftova ideja vjerojatno nije bila niti fiziki kalkulirana niti originalna, ve ju je naizgled preuzeo od Keplera ili drugih znanstvenika toga vremena. Smatralo se: to je planet udaljeniji od sunca trebao bi imati vie svojih mjeseca. Zemlja ima jedan, za Jupiter se smatralo da ima etiri, stoga bi bilo logino da Mars ima dva. Jednostavan zakljuak. No, Gulliver u citatu navodi sljedee: ...ona blia daleko je od sredine glavnog planeta upravo tri njegova promjera, a dalja pet: ona prva obilazi za deset sati, a ova posljednja za dvadeset i jedan sat i pol;... Kasnije se taj nalaz pokazao izvanredno tonim. Dakle, zakljuak ipak nije tako jednostavan. Taj termin, koji se danas koristi za beutne i okrutne ljude, Swift je izumio kao ime za racu pod-ljudi ili ljudi koji su nazadovali u evoluciji u etvrtom dijelu svojih Putovanja.

Yahoo

20

IX.

POPIS KORITENE LITERATURE

1.

Crnkovi, Milan: Djeja knjievnost, prirunik za studente i nastavnike, kolska knjiga, Zagreb, 1982.

2.

Encyclopedia Standard Edition 2003 - Multimedia Encyclopedia (elektronika enciklopedija)

3.

Jonathan Swift - Gulliver's Travels - Home Page: www.jaffebros.com/lee/gulliver/

4. 5.

Murry, John Middleton: Swift, The British Council, London, 1961. Swift, Jonathan: Guliveova putovanja, kolska knjiga, Zagreb, 1993.

21