Nalaz fibule seobe naroda iz Brguda kod Benkovca*

Ante Uglei Sveuilite u Zadru Odjel za arheologiju Obala kralja P. Kreimira IV, 2 HR-23000 Zadar

udk: 904(497.5 Brgud)"653":739 739.8 Izvorni znanstveni rad Original scientic paper Primljeno / Received: 2010-08-31

U radu se obrauje luna bula pronaena na poloaju Jarebinjak u Brgudu kod Benkovca. Tipolokostilskom analizom i usporedbama s bulama s panonsko-podunavskog podruja, odnosno prostora dananje Madarske, utvreno je da taj nalaz treba pripisati Gepidima. Datira se u sam kraj 5. ili u prvu treinu 6. stoljea, a nastala je po svoj prilici u nekoj od radionica na dalmatinskom podruju. Fibula iz Brguda nov je prinos poznavanju gepidskog boravka na naim prostorima u doba Istonogotskog kraljevstva, a ona je ujedno i jedna od dodatnih indicija da rimsko naselje Alveriju (Alveria) treba smjestiti upravo na gradinu Jarebinjak. Kljune rijei: seoba naroda, Gepidi, Brgud, Jarebinjak, Alveria, luna bula

Na poloaju Jarebinjak u Brgudu kod Benkovca (Sl. 4) prije nekoliko godina pronaena je luna bula (Sl. 1-3). Rije je o sluajnom povrinskom nalazu koji je pri prolasku navedenim poloajem pronaao Ivica erina iz Podgraa kod Benkovca i danas se nalazi u njegovu posjedu. Izraena je od bronce tehnikom lijevanja, a njezine dimenzije iznose: duina 8,73 cm, irina 0,673,12 cm, debljina 0,27-2,40 cm. Sauvana je gotovo u cijelosti. Fibula ima polukrunu glavicu s tri izdanka, ukraenu koncentrinim krunicama s udubljenjem na sredinjem dijelu. Glavica je s noicom spojena polukrunim lukom, narebrenim po sredini, ukraenim na donjem dijelu istim ukrasima kao i glavica. Na luk se nastavlja izduena (jeziasta) noica, takoer narebrena po sredini i ukraena istim ukrasom koncentrinih krunica kao i glavica i luk. Zavretak noice je zailjen i djelomice imitira zavretke u obliku stilizirane ivotinjske glave koji se javljaju na veini barbarskih bula seobe naroda. Po noici bule naziru se kose urezane linije koje po svoj prilici nisu ukrasni motivi, ve ostatci loeg lijevanja u kalupu. Na poleini glavice nalaze se ostatci eljezne opruge na koju se nastavljala igla za zakopavanje koja je poradi korozije u potpunosti propala. Na poleini donjeg dijela luka i noice cjelovito je sauvan dio mehanizma za zakopavanje u koji je ulijegala igla. Opisana bula dosta je lo obrtniki proizvod i meu bulama seobe naroda nismo joj pronali posve izravnih analogija, meutim, po njezinu izgledu bez ikakve sumnje moemo zakljuiti da pripada razdoblju seobe naroda, odnosno vremenu istonogotske vladavine nad
* lanak posveujem svom uitelju, kolegi i prijatelju dr. sc. Janku Beloeviu, redovitom sveuilinom profesoru i profesoru emeritusu Sveuilita u Zadru, neumornom pregaocu i istraivau, vrsnom poznavatelju arheologije, posebice one iz hrvatskog ranosrednjovjekovlja.

183

Ante Uglei: Nalaz bule seobe naroda iz Brguda kod Benkovca...

Archaeologia Adriatica iii (2009), 183-190

Sl. 1. Gepidska luna bula iz Brguda, prednja strana (foto: A. Uglei). Fig. 1. Gepidic bow bula from Brgud, front side (photo: A. Uglei).

Sl. 2. Gepidska luna bula iz Brguda, prednja i bona strana (foto: A. Uglei). Fig. 2. Gepidic bow bula from Brgud, front and back side (photo: A. Uglei).

Sl. 3. Gepidska luna bula iz Brguda, stranja strana (foto: A. Uglei). Fig. 3. Gepidic bow bula from Brgud, back side (photo: A. Uglei).

184

Ante Uglei: Nalaz bule seobe naroda iz Brguda kod Benkovca...

Archaeologia Adriatica iii (2009), 183-190

prostorima Dalmacije (493.-537.).1 Kada govorimo o njezinoj etnikoj pripadnosti, prema nainu ukraavanja nikako je ne moemo povezati s Istonim Gotima, jer meu istonogotskim bulama sa svih prostora Europe gdje je boravila ta etnika skupina, nema slinih primjeraka. Nasuprot tomu, primjerke bula ukraene vrlo srodnim ukrasima nalazimo na panonskopodunavskom prostoru, osobito meu bulama gepidske pripadnosti 5. i 6. stoljea, i to na niz lokaliteta: Kunszentmrton Pterszg,2 Szentes Nagyhegy,3 Szentes Berekht,4 Csand Bkny,5 Szo reg,6 Tiszabura - Lejto er,7 Gtr,8 Hdmezo vsrhely Gorzsa,9 Malomfalva (Mores ti).10 Isto tako bule ukraene vrlo srodnim motivima koncentrinih krunica nalazimo i meu nekim primjercima bula s Krima11 i iz Pridnjeprovlja,12 datiranih u prvu polovicu 7. stoljea. Sudei prema naprijed spomenutim analogijama gepidske pripadnosti s prostora dananje Madarske, mislimo da gotovo bez ikakve sumnje lunu bulu s poloaja Jarebinjak u Brgudu treba takoer povezati upravo s Gepidima. Prisutnost pripadnika te etnike skupine s desetak je dosad objavljenih nalaza potvreno na podruju nekadanje rimske provincije Dalmacije, iz vremena istonogotske vlasti nad tim nad prostorima, i to na sljedeim lokalitetima: Knin Greblje,13 Vid (Narona) Njive/Podstrana,14 Danilo (Rider) Gradina,15 Podumci Maretia umac16 i Sarajevo.17 Jo do prije dvadesetak godina prevladavalo je miljenje da Gepidi uope nisu boravili u dalmatinskim krajevima,18 meutim, spomenuti noviji nalazi i reinterpretacija nekih ranije pronaenih, bez ikakve su sumnje potvrdili prisutnost te etnike skupine na navedenim prostorima.19 Dapae, najnoviji nalazi, osobito na podruju antike Salone, dodatno osvjetljavaju navedenu problematiku i pokazuju prisutnost Gepida na veem dijelu podruja

O istonogotskoj vladavini u provinciji Dalmaciji vidi: A. UGLEI, 1992, 65 i d.; A. UGLEI, 1996, passim. 2 D. CSALLNY, 1961, T. XI, 11. 3 D. CSALLNY, 1961, T. XXXI, 3, grob 15. 4 D. CSALLNY, 1961, T. LXVIII, 7, grob 61; T. LXXIII, 10, grob 36; T. LXXXIII, 1-2, grob 202. 5 D. CSALLNY, 1961, T. CLIX, 13, grob F. 6 D. CSALLNY, 1961, T. CLXV, 2, grob 16. 7 D. CSALLNY, 1961, T. CXCVII, 2. 8 D. CSALLNY, 1961, T. CCXIX, 11, grob 238. 9 D. CSALLNY, 1961, T. CCXXXIII, 6, grob 22 (5). 10 D. CSALLNY, 1961, T. CCLXX, 5. 11 A. . YRACEB, 2007, 27. Rije je o dvjema lunim bulama koje se uvaju u muzeju Ermita u Sankt Peterburgu (Ruska Federacija). 12 A. . YRACEB, 2007, 33. Ta se bula takoer uva u muzeju Ermita u Sankt Peterburgu. 13 Na toj dosad najveoj istraenoj nekropoli seobe naroda na podruju Dalmacije sa sveukupno evidentiranih 218 grobova, uz sasvim sigurno tri (mogue i etiri) istonogotska, utvrena su i dva gepidska pokopa. U grobu 50 pronaena je pojasna kopa sa zavretkom u obliku stilizirane orlovske glave koja pripada nakitnoj skupini tzv. orlovskih kopi (D. JELOVINA, 1964, 153-156, sl. 2; K. SIMONI, 1991, 8182; Z. VINSKI, 1991, 24-26, T. XII, 1; A. UGLEI, 2000, 96-97, T. II, 2). Drugi grob gepidske provenijencije uniten je prije dolaska strunjaka, a iz njega je spaen dvosjekli
1

ma spatha (D. JELOVINA, 1964, 153-156; K. SIMONI, 1991, 108; Z. VINSKI, 1991, 32, T. IV, 1-2; A. UGLEI, 2000, 96-98, T. II, 2). 14 Na poloaju Groblje utvreno je desetak grobova iz vremena seobe naroda od kojih je jedan istonogotski (A. UGLEI, 1995, 145-150, T. I-II; Z. BULJEVI, 1999, 245246, T. XVIII). Isto tako utvren je jedan gepidski enski pokop sa sljedeim nalazima: par srebrnih i pozlaenih lunih bula, est staklenih i jantarnih perli, prsteni i srebrni stoasto savijen predmet nepoznate namjene (Z. BULJEVI, 1999, 205, 240-244, T. IX, 2, T. X, T. XVII, 2; A. UGLEI, 2000, 93-100, T. I). Pri pisanju rada o tom gepidskom pokopu ostavili smo mogunost da bi i grob 4 s poloaja Njive Podstrana, s obzirom na u njemu pronaene nalaze, mogao biti gepidski (A. UGLEI, 2000, 94). 15 Sluajni (najvjerojatnije grobni) nalaz diskolike "rotirajue" aplike (A. UGLEI, 2007, 273 i d., sl. 1). 16 Sluajni (najvjerojatnije grobni) nalaz diskolike "rotirajue" aplike, kasnije preinaene u bulu (A. UGLEI, 2007, 273 i d., sl. 2-3). 17 U nekadanjoj Nemanjinoj ulici pronaena je ukrasna bronana alka koja se pogrjeno pripisivala Istonim Gotima (D. SERGEJEVSKI, 1947, 42-43, sl. 21; N. MILETI, 1978, 101, T. IV, 2; N. MILETI, 1988, 388, sl. 24). 18 Z. VINSKI, 1991, 32. 19 A. UGLEI, 2000, 93 i d.; A. UGLEI, 2007, 273 i d.

185

Ante Uglei: Nalaz bule seobe naroda iz Brguda kod Benkovca...

Archaeologia Adriatica iii (2009), 183-190

rimske Dalmacije. Naime, prije nekoliko mjeseci zatitnim arheolokim istraivanjima velikoga rimskog groblja na poloaju Smiljanovac u Solinu gdje je utvreno vie od tisuu grobova, datiranih od 1. st. prije Krista do seobe naroda, odnosno do propasti antike Salone, pronaeno je desetak ukopa koji se mogu pripisati germanskom horizontu. S obzirom na pronaene nalaze u grobovima toga horizonta, ve se sada moe govoriti o vie gepidskih ukopa, a u jednom od njih pronaena je i umjetno deformirana lubanja, to je takoer izrazita karakteristika te etnike skupine.20 Navedenim podatcima o gepidskim nalazima na prostorima nekadanje rimske provincije Dalmacije treba pridodati jo dva nova i neobjavljena primjerka: na prostoru Hercegovine prije nekoliko godina pronaena je "rotirajua" gepidska bula21 a jo jedan primjerak takvog tipa bule ovih je dana utvren na irem podruju Benkovca.22 Nakon to smo ukratko spomenuli ostale gepidske nalaze s prostora rimske Dalmacije, ponovno se vraamo nalazu gepidske bule iz Brguda. Kao to smo to ve naprijed istaknuli, ona je dosta rustian rad i meu svim spomenutim analognim primjercima s prostora Madarske nema tako rustino izraenih bula. Stoga nam se namee zakljuak da je ona nastala pod utjecajem panonsko-podunavskoga radionikog kruga, ali najvjerojatnije izvan njega, tj. u radionicama na podruju provincije Dalmacije. Na posve izgledne lokalne radionice na tom podruju koje su izraivale nakitne predmete za Istone Gote upozoravano je u vie navrata.23 Isto tako sluajevi orlovske gepidske kope iz groba 50 nekropole Knin Greblje24 kao i diskolike "rotirajue" aplike iz Danila Gradine25 te diskolike "rotirajue" aplike-bule iz Podumaca Maretia umca,26 indiciraju da su te radionice izraivale nakitne predmete i za Gepide.27 Kao radioniko sredite najee se pretpostavlja sredite Provincije Salonae, meutim, s obzirom na disperziju nalaza, sve je vie argumenata (a meu njima je i bula iz Brguda) da u obzir treba uzimati i druge gradove, poglavito Iader, ali i druga kolonijalna ili ak municipalna sredita Dalmacije. Kada govorimo o karakteru nalaza bule iz Brguda, treba naglasiti da se radi o uporabnom, ujedno i nakitnom predmetu koji je karakteristian za ensku nonju, a vremenski se moe smjestiti u sam kraj 5. i prvu treinu 6. stoljea. S obzirom na mjesto njezina pronalaska, mislimo da se gotovo s potpunom sigurnou moe govoriti o naseobinskom nalazu. Poloaj Jarebinjak (ili Jarebnjak, kako se jo navodi u literaturi Sl. 4), pri ubikaciji naselja na rimskim komunikacijama na podruju sjeverne Dalmacije najee se povezuje s

Za sumarne podatke o istraivanju lokaliteta Smiljanovac u Solinu najiskrenije zahvaljujem kolegi Slavku Galiotu, dipl. arheologu, koji je kao vlasnik privatne arheoloke tvrtke Delmat Galiot, d. o. o., rukovodio istraivakim radovima. S obzirom na to da je osteoloki i arheoloki materijal s iskopavanja te nekropole u fazi intenzivne obrade, u ovom trenutku se moe govoriti samo o preliminarnim rezultatima istraivanja pa je mogue da je i broj germanskih pokopa vei od desetak dosad utvrenih. 21 Fibula je peinski nalaz, a na nju su me upozorili studenti arheologije koji su uspjeli pribaviti i njezinu fotograju. Na alost, ona je po svoj prilici prodana privatnim kolekcionarima i nemamo saznanja gdje se sada nalazi. 22 O nalazu te bule izvijestio me je pri samom dovretku ovoga rada kolega doc. dr. sc. Mato Ilki, koji me je
20

upozorio i na nalaz lune bule obraene u ovome radu, na emu mu najsrdanije zahvaljujem. Tu emo bulu kao i sve nalaze "rotirajuih" bula i aplika iz rimske Istre i Dalmacije zajedniki obraditi u posebnom lanku u jednom od iduih brojeva asopisa Archaelogia Adriatica. 23 J. BELOEVI, 1965, 135; Z. VINSKI, 1973, 187, 209; A. UGLEI, 1990, 211, 219-220, 226; A. UGLEI, 1996, 75, 126; A. UGLEI, 1996a, 139-140, 145-147, 154; A. UGLEI, 2003, 104. 24 Vidi bilj. 13 u ovom radu. 25 Vidi bilj. 15 u ovom radu. 26 Vidi bilj. 16 u ovom radu. 27 A. UGLEI, 2000, 96-97; A. UGLEI, 2007, 276.

186

Ante Uglei: Nalaz bule seobe naroda iz Brguda kod Benkovca...

Archaeologia Adriatica iii (2009), 183-190

Sl. 4. Gradina Jarebinjak u Brgudu, pogled s istoka (foto: A. Uglei). Fig. 4. Jarebinjak hill-fort in Brgud, view from the East (photo: A. Uglei).

rimskim naseljem Alveria.28 Sudei prema arheolokim ostatcima vidljivim na terenu kao i dosad poznatim sitnim arheolokim nalazima, oito je da je naseljavanje gradine Jarebinjak u neprekinutom kontinuitetu bilo od eljeznoga doba do srednjega vijeka. Nalaz gepidske bule potvruje da ju je u vrijeme istonogotske vladavine naseljavao i germanski ivalj, a razlog za to poglavito je morao biti strateke naravi, jer se nalazila uz iznimno vanu komunikaciju Iader (Zadar) Nedinum (Nadin) Asseria (Podgrae) Burnum (Ivoevci).29

M. SUI, 1981, 247, smatra da se Alveria nalazila u dananjim Dobropoljcima. S. AE, 1990, 204, bilj. 27, s prilinom sigurnou Alveriju dovodi u vezu s gradinom Jarebinjak. Isti autor u neto kasnijem radu (S. AE, 1995, 47) misli da u svezi s ubikacijom Alverije u obzir dolaze liburnsko-rimska naselja Ostrovica sjeverozapadno od Varvarije, Jarebnjak u Brgudu ili neko tree do sada neotkriveno naselje na podruju Rodaljica i Bjeline. Prednost, ipak (zbog komunikacije), daje gradini Jarebinjak u Brgudu. U jo kasnijem radu (S. AE, 2007, 53) navodi
28

da je Alverija sredite koje do danas nije identicirano, ali se po meaima zakljuuje da joj se teritorij protezao od Brguda i Dobropoljaca u zalee, vjerojatno obuhvativi Rodaljice, Bilinu i susjedna sela. B. Kunti-Makvi i M. egvi u radu o razgranienju izmeu Aserije i Alverije nisu se uputale u raspravu o smjetaju Alverije, odnosno poloajima koji se s njom dovode u vezu (Dobropoljci, Brgud Jarebinjak i Ostrovica), ve to pitanje ostavljaju do daljnjega otvorenim (usp.: B. KUNTI-MAKVI M. EGVI, 1988, 60-61).

187

Ante Uglei: Nalaz bule seobe naroda iz Brguda kod Benkovca...

Archaeologia Adriatica iii (2009), 183-190

Jedan od principa istonogotskog naseljavanja na svim podrujima kojima su vladali bio je, izmeu ostalih, uspostava vojnih uporita u najznaajnijim naseljima uz stateki vane komunikacije.30 Prema tome logino je pretpostaviti da je i na podruju Alverije bila stacionirana manja istonogotska vojna posada. Poglavito zbog potvrene injenice o kontiniutetu naseljavanja gradine Jarebinjak, emu u prilog ide i bula koju u ovom radu obraujemo, skloni smo miljenju da ba na tom prostoru treba ubicirati rimsku Alveriju, sredite nekadanje liburnske zajednice Alverijata.

***
Rezimirajui sve sadanje spoznaje o gepidskim nalazima na podrujima rimske Dalmacije, a u kontekstu nalaza bule koju o radu obraujemo, treba naglasiti da u ovom trenutku moemo izvlaiti sasvim drugaije zakljuke nego je to bilo pred dvadesetak godina, kada se, kako smo to ve naprijed istaknuli, smatralo da Gepidi uope nisu boravili na prostorima Dalmacije. Danas ne samo da se s potpunom sigurnou moe govoriti o njihovoj nazonosti na tom podruju u vrijeme istonogotske vladavine (493.-537.), nego i o tome da se se broj arheolokih nalaza koji se mogu pripisati toj etnikoj skupini, gotovo pribliava broju onih koji se smatraju istonogotskim. To navodi na zakljuak da je i broj pripadnika gepidske populacije bio vrlo blizak onom istonogotskog podrijetla. S obzirom na to da su Gepidi kao i Istoni Goti bili barbari, bez ikakvih su zapreka mogli sluiti u istonogotskoj vojsci (kao podanici) i to je bio glavni razlog njihova naseljavanja, ili bolje rei raseljavanja, na druga podruja istonogotske drave, izvan Srijema (Pannonia Sirmiensis), gdje su poglavito obitavali u to doba.31 Zajedno s vojnicima dolazili su svakako i lanovi njihovih obitelji. Isto tako jedan dio Gepida na prostore Dalmacije naseljavao se i iz drugih razloga, poglavito ekonomske naravi, jer je nakon Italije, ta provincija po svoj prilici najgue bila naseljena istonogotskim ivljem. Nalaz bule iz Brguda nov je prinos poznavanju gepidskog boravka na naim prostorima. Ona ujedno baca i novo svjetlo na prostor rimske Alverije i daje dodatne argumente za ubikaciju toga naselja na gradinu Jarebinjak.

Literatura
BELOEVI, J., 1965. - Janko Beloevi, Prvi arheoloki tragovi velike seobe naroda na podruju sjeverne Dalmacije, Diadora, 3, Zadar, 129-141. BULJEVI, Z., 1999. - Zrinka Buljevi, Njive-Podstrana: groblje iz vremena seobe naroda u Naroni, Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku, 90-91, Split, 201-293. CSALLNY, D., 1961. - Dezso Csallny, Archologische Denkmler der Gepiden im Mitteldonaubecken (454568 u. Z.), Budapest.

O trasama rimskih cesta u sjevernoj Dalmaciji: . MILETI, 1993, 117 i d. (za Alveriju usp. str. 132-134) . MILETI, 2004, 7 i d. (za Alveriju usp. str. 14-15). 30 O istonogotskom naseljavanju rimskih provincija na podruju jugoistone Europe: A. UGLEI, 1996, 25 i d. 31 Vojna uprava u Istonogotskom kraljevstvu bila je u potpunosti u rukama Istonih Gota i nijedan Rimljanin
29

nije mogao nositi oruje niti sluiti u vojsci. S obzirom na nedovoljan broj istonogotske muke populacije sposobne za vojnu slubu, njihove vojne postrojbe izdano su se popunjavale drugim barbarima, prvenstveno Gepidima i Alamanima. Opirnije o civilnoj i istonogotskoj civilnoj i vojnoj upravi: L. SCHMIDT, 1934, 367 i d.; H. WOLFRAM, 1990, 284 i d.

188

Ante Uglei: Nalaz bule seobe naroda iz Brguda kod Benkovca...

Archaeologia Adriatica iii (2009), 183-190

AE, S., 1990. - Slobodan ae, Blandona i susjedna sredita. Prilog antikoj topograji biogradskog podruja, Biogradski zbornik, 1, Zadar, 197-211. AE, S., 1995. - Slobodan ae, Civitates Dalmatiae u "Kozmograji"Anonima Ravenjanina, Zadar. AE, S., 2007. - Slobodan ae, Aserija i njezino zalee: Bukovica, Zrmanja, juni Velebit, Asseria, 5, Zadar, 39-81. YRACEB, A. ., 2007. - oxa Meoo: op Pa po Botaa, Sankt-Peterburg. JELOVINA, D., 1964. - Duan Jelovina, Novi arheoloki nalaz iz vremena seobe naroda u Kninu, Vijesti muzealaca i konzervatora Hrvatske, 13,5, Zagreb, 153-156. MILETI, N., 1978. - Reets des grandes invasions en Bosnie-Herzegovine, Problemi seobe naroda u Karpatskoj kotlini, znanstveni skup, Novi Sad 13.-16. 12. 1976, Novi Sad, 97-107. MILETI, N., 1978. - Rani srednji vijek. Doba seobe naroda, Kulturna istorija Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do pada ovih zemalja pod osmansku vlast, Sarajevo, 375-390. MILETI, ., 1993. - eljko Mileti, Rimske ceste izmeu Jadera, Burnuma i Salone, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru. Razdio povijesnih znanosti, 32(19), Zadar, 117-149. MILETI, ., 2004. - eljko Mileti, O rimskim cestama na aserijatskom podruju, Asseria, 2, Zadar, 7-21. KUNTI-MAKVI B. EGVI M., 1988. - Bruna Kunti-Makvi, Marina egvi, O razgranienju izmeu Aserije i Alverije, Arheoloki radovi i rasprave, 11, Zagreb, 49-61. SERGEJEVSKI, D., 1947. - Arheoloki nalazi u Sarajevu i okolici, Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu, n. s., 2, Sarajevo, 13-50. SIMONI, K., 1991. - Katica Simoni, Knin-Greblje kataloki opis grobova i nalaza, Starohrvatska prosvjeta, 3. s., 19, Split, 75-119. SUI, M., 1981. - Mate Sui, Zadar u starom vijeku (= Prolost Zadra, 1), Zadar. SCHMIDT, L. 1934. - Ludwig Schmidt, Die Ostgermanen. Geschichte der deutschen Stmme, bis zum Ausgang der Vlkerwanderungszeit, Mnchen. UGLEI, A., 1990. - Ante Uglei, Tipoloko-stilska analiza istonogotskog nakita na podruju rimske provincije Dalmacije, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru. Razdio povijesnih znanosti, 29(16), Zadar, 207-229. UGLEI, A., 1992. - Ante Uglei, Rimska provincija Dalmacija pod vlau Istonih Gota, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru. Razdio povijesnih znanosti, 30(17), Zadar, 65-77. UGLEI, A., 1995. - Ante Uglei, Istonogotski enski grob iz antike Narone, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru. Razdio povijesnih znanosti, 34(21), Zadar, 145-150. UGLEI, A., 1996. - Ante Uglei, Nazonost Istonih Gota u jugoistonoj Europi u svjetlu arheoloke i povijesne izvorne grae. Disertacija, rukopis, Zadar. UGLEI, A., 1996a. - Ante Uglei, Nakit Istonih Gota na podruju rimske provincije Dalmacije, Hrvati i Goti, ur. R. Tafra, Split, 135-168. UGLEI, A., 2000. - Ante Uglei, O etnikoj pripadnosti groba 2 s poloaja Njive Podstrana u Naroni, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru. Razdio povijesnih znanosti, 38(25), Zadar, 93-100. UGLEI, A., 2003. - Ante Uglei, Nakit Istonih Gota na podruju rimske provincije Dalmacije, Hrvati i Goti, ur. R. Tafra, Split, 99-135. UGLEI, A., 2007. - Ante Uglei, Najnoviji germanski nalazi seobe naroda iz sjeverne Dalmacije, Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu, 24, Zagreb, 273-276. VINSKI, Z., 1973. - Zdenko Vinski, O rovaenim bulama Ostrogota i Tirinana povodom rijetkog tirinkog nalaza u Saloni, Vjesnik Arheolokog muzeja u Zagrebu, 3. s., 6-7, Zagreb, 177-214.

189

Ante Uglei: Nalaz bule seobe naroda iz Brguda kod Benkovca...

Archaeologia Adriatica iii (2009), 183-190

VINSKI, Z., 1991. - Zdenko Vinski, Razmatranja o iskopavanjima u Kninu na nalazitu Greblje, Starohrvatska prosvjeta, 3. s., 19, Split, 5-73. WOLFRAM H., 1990. - Herwig Wolfram, Die Goten. Von den Anfngen bis zur Mitte des sechsten Jahrhunderts. Entwurf einer historischen Etnographiae, Mnchen.

The Find from the Migration Period from Brgud near Benkovac Summary
In his paper the author analyzes a bow bula found on the site of Jarebinjak in Brgud near Benkovac. Analyzes of its typological and stylistic characteristics, as well as comparison with bulae from pannonian-danubian region, i.e. the territory of present-day Hungary, establish that bula from Brgud should be attributed to the Gepids. It can be dated to the very end of the 5th century or the rst three decades of the 6th century. In all probability, it was made in one of the local workshops in the territory of Dalmatia. Fibula from Brgud is a new contribution to the history of the Gepids in our territories in the time of Ostrogothic rule over Dalmatia. It is also additional indication for a supposition that the Roman settlement of Alveria should be placed on the Jarebinjak hill-fort. Key words: Migration Period, Gepids, Brgud, Jarebinjak, Alveria, bow bula Prijevod / Translation: Tomislav Fabijani

190