a NERGETIKA

TKO E GRADITI TERMOELEKTRANU U HRVATSKOJ

Trojica u igri
Preostali kandidati za gradnju su britansko-francuski GEC ALSTHOM, britansko-njemaki konzorcij PowerGen/VKR i ameriki AES
rakavica oko termoelektrane na uvozni ugljen nastavlja se. Hrvatska elektroprivreda nastavlja s rutinskim procesom izbora partnera za gradnju termoelektrane vrijedne izmeu 800 milijuna i milijardu dolara. Na natjeaj za gradnju elektrane na uvozni ugljen, s dva bloka od po 350 megavata, na lokaciji Lukovo ugarje unutar Parka prirode Velebit, prijavilo se pet velikih svjetskih tvrtki. Prema svakoj od njih, HEP je patuljak. Najvea prijavljena tvrtka je britanskofrancuski GEC ALSTHOM, koji je irom svijeta instalirao 500.000 megavata - oko 120 puta vie nego to ima HEP! Osim nje, prijavili su se britansko-njemaki konzorcij PowerGen/VKR, ameriki AES, britanski National Power i njemaki STEAG. Po nekim procjenama, GEC ALSTHOM se smatrao favoritom.

Sabor protiv ugljena?

Sada je, u skladu s utvrenom procedurom, broj kandidata za dobivanje ugo-

vora smanjen na tri. U polufinale su ule tri prvospomenute tvrtke, koje ujedno prednjae po veliini. Vrlo je upitno, meutim, da li e ijedan od preostala tri kandidata doivjeti da primi pobjedniki pehar iz ruku Damira Begovia, generalnog direktora HEP-a. Institut "Hrvoje Poar", kojem je na elu dr. Goran Grani, potpredsjednik HSLS-a i posebni savjetnik predsjednika Vlade za energetiku, ovih dana predaje Vladi prijedlog Strategije razvoja energetike. Strategija do 2010. godine predvia samo gradnju TE na plin. Posljednja vana bitka vodit e se na Vladi, koju lobiraju HEP i INA. Nema sumnje da e Sabor biti sklon openarodnom otporu protiv ugljena. U tom je smjeru i Zelena akcija, jedan od organizatora uspjene kampanje "S. O. S. za Velebit", pokrenula novu kampanju "S. O. S. za Jadran", protiv gradnje TE na ugljen bilo gdje na Jadranu. Zanimljivo je da e velik dio trokova kampanje pokriti Veleposlanstvo SAD, koje ima poseban fond za poticanje graanskih inicijativa

(kao i veleposlanstva Nizozemske, vicarske i moda jo neke) - usprkos tome to zeleni izravno rade protiv potencijalnih interesa amerikih kompanija! HEP nije komentirao vijesti po kojima se njezin prvi partner, ameriki ENSERCH, s kojim je potpisano Pismo namjere prije dvije godine, uvrijeeno povukao iz natjeaja i zatim HEP-u isporuio zahtjev za naknadu etiri milijuna dolara za izradu projektne dokumentacije, na temelju koje je proveden natjeaj. O emu je rije, ilustrira injenica da je dr. Ante Kutle, naelnik Dravne uprave za zatitu prirode i okolia, na pitanje zato HEP kasni s predajom Studije utjecaja na okoli, dobio odgovor da je prvo treba prevesti s engleskog! Po rijeima Zlatka Varadinca, direktora projekta, ponudepristigle na natjeaj pokazale su da je ponuda ENSERCH-a nekonkurentna. No danas se i od ljudi u Hrvatskoj elektroprivredi moe uti kako je oigledno da je poslovodstvo HEP-a pogreno raunalo, koncentrirajui sve svoje snage na taj nepopularan projekt. Generalnom direktoru HEP-a Damiru Begoviu mora se odati priznanje za dosljednost. Osim njega, glavni promotori ugljena u menaderskom vrhu HEP-a su mr. Ante Durkovi, direktor Direkcije za proizvodnju, Ante Jeli, direktor Sektora za razvoj, i Zlatko Varadinec, rukovoditelj Slube za pripremu kapitalne izgradnje u Sektoru za termoelektrane, ujedno direktor Projekta termoelektrane 2x350 megavata. Na najistaknutijem mjestu medu "opozicijom" je Milan Bobetko, direktor Direkcije za upravljanje i prijenos. Od Parka Varge, direktora prijenosnog podruja Osijek, uli smo ocjenu da ostali lanovi Uprave HEP-a nemaju pojma to je to prijenosna mrea. Nakon odreenih natezanja, Nadzorni odbor HEP-a je u travnju ove godine prihvatio Program rada Uprave, iako je Bobetko ponudio svoj izdvojeni program. Za Begovia taj je program "usmjeren u prolost". Sadanja uprava orijentirana je na bezuvjetno odravanje sadanje potpune centralizacije i monopola HEP-a. Ako ne kao jedini proizvoa, onda barem kao jedini kupac. Meutim, po modelu koji se postupno uvodi u Europi, svaki vei potroa - to moe biti neki industrijski pogon ili lokalni distributer - moi e sklopiti ugovor s bilo
Ober 25. SRPNJA 1998. fcfct

ENERGETIKA
kojim proizvoaem u Europi za isporuku elektrine energije. Za koritenje jedinstvene europske prijenosne mree plaat e se naknada po kilovatsatu i po kilometru, istodobno se dogaa demonopolizacija, liberalizacija i decentralizacija, ali i regulacija na europskom nivou.

Monopolsko unitavanje konkurencije

Ti procesi oito su potpuna nepoznanica za Damira Begovia, koji je u intervjuu "Vjesniku HEP-a" priznao da mu pojam otvorenog trita nije jasan. On smatra da "konkurencije nema bez vika izgraenih proizvodnih kapaciteta", a Hrvatska nema anse postii tu razinu ni u iduih 15 godina. Nasuprot tome, Bobetko kae: "Mogunost dobave elektrine energije na tritu diljem cijele Europe i logika rada elektroenergetskog sustava trebali bi diktirati uvjete rada i takozvanih IPP-a (Independent Power Producers) proizvoaima elektrine energije, koji se nude HEP-u za gradnju novih izvora". Uvjeti koji se nude na natjeaju, po kojima bi se HEP obvezao otkupiti svaki kilovatsat, za njega su neodrivi. Nasuprot tome, gradnja novog 400kilovoltnog dalekovoda prema Maarskoj, koji treba biti zavren za godinu dana, omoguit e uvoz i usporedbu cijene iz uvoza s onom koju nudi IPP. "Istina, 400 kV vod ne moe potpuno rijeiti sve elektroenergetske probleme Hrvatske. Ono to on moe, to je da e osigurati vremenski predah koji HEP treba iskoristiti da pravilno definira koncepciju gradnje svojih novih izvora koje treba graditi." Meutim, svoj dananji monopolni poloaj HEP koristi za unitavanje konkurencije. Prigodom razgovora o ob-

Zelena akcija pokrenula je novu kampanju "S. O. S. za Jadran", protiv gradnje TE na ugljen bilo gdje na Jadranu. Zanimljivo je da e velik dio trokova kampanje pokriti Veleposlanstvo SAD, usprkos tome to zeleni izravno rade protiv potencijalnih interesa amerikih kompanija
novi proizvodnje ferolegura u "Dalmaciji" iz Dugog rata, strani partneri alili su se na visoku cijenu struje koju zahtijeva HEP i predloili da oni osiguraju dobavu iz inozemstva, a HEP dobije naknadu za prijenos. To je odbijeno. Gradnju jakog termoenergetskog bloka na jadranskoj obali Bobetko smatra vrlo upitnom, istiui da bi za njegovo ukljuivanje u mreu trebalo sagraditi visokonaponske vodove i trafostanice u vrijednosti oko 800 milijuna dolara! Taj podatak, temeljen na studiji u etiri pogolema toma, potpuno ponitava esto ponavljanu tvrdnju da je elektrana potrebna zbog "stabilizacije naponskih prilika". Bobetko smatra da Dalmaciju treba ostaviti hidroelektranama, a razmotriti mogunost gradnje treeg bloka u TIJ Sisak te gradnju na podruju Slavonije. Treba, dakle, oekivati da sljedee godine Zelena akcija ili Drutvo za zatitu okolia Slavonije i Baranje pokrenu akciju "S. O. S za Slavoniju". struju i na druge naine. Velik kritiar Begovieva inzistiranja na centralizaciji je i Ivan Vrankovi, koji je dolaskom Damira Begovia za generalnog direktora s mjesta direktora razvoja maknut na mjesto savjetnika. On navodi primjer mogue gradnje toplane-elektrane u kombinatu Belie, snage 60 megavata. Kombinat ima velike potrebe za toplinskom energijom i preuzimao bi ohlaenu, ali jo uvijek vruu paru, koja preostaje nakon to se dio toplinske energije pretvori u elektrinu. Takve prilikezasuproizvodnju(kogeneraciju) danas se svuda u svijetu koriste. Ali nova uprava rekla je da ne eli graditi izvan "svojeg dvorita", a Belie samo, naravno, ne moe realizirati tu investiciju. Nasuprot opsjednutosti golemim proizvodnim objektima, Vrankovi se zauzima za njihovu sustavnu dopunu decentraliziranim energetskim sustavima, koji ukljuuju male kogeneracije, spalionice otpada, vjetroelektrane, geotermalnu energiju, Sunevu energiju i si. U meuvremenu, uz vrlo malu pozornost javnosti, dogovorena je dogradnja termoelektrane-toplane na itnjaku. Ta plinska elektrana, snage 190 megavata, poveat e i opskrbljivanje zagrebakih stanova i industrije toplinom. Time Hrvatska dobiva objekt solidne snage i danas vrhunske tehnologije. Famozna "diverzifikacija energenata", na kojoj HEP inzistira forsirajui ugljen, ima samo jedan vaan temelj: strah da se ne doe u zavisnost od INA-e u dobavi plina. Zapravo, Hrvatska ima solidnu diverzif ikaciju, jer od est danas bazinih izvora za proizvodnju elektrine energije koristi pet: vodene snage, uran, plin, mazut i ugljen. esti bazini energent je biomasa, koja u zemljama Europske unije danas osigurava tri posto goriva za termoelektrane, s jakom tendencijom rasta - plan je osam posto do 2010. godine. Koritenje energije vjetra i sunca raste visokom stopom, ali sve to za HEP ne postoji. ZORAN OTRI

Dogradnja TE-TO na itnjaku

U sklopu drugog velikog investicijskog projekta, Kanala Dunav-Sava, predvia se gradnja TE u sklopu nove industrijske zone Vukovar, ali u planovima HEP-a o tome nema rijei. Kaos je potpun. Ne zna se tko pije, ali platit emo svi mi u raunima za

TE Sisak se gradi, a nije u planu razvoja do 2010. godine!

Sisak je povoljan za gradnju termoelektrane zbog ve postojee infrastrukture. Zaista, daleko od interesa javnosti, ve je raspisan meunarodni natjeaj za gradnju plinske turbine snage 300 megavata, vrijednosti oko 300 milijuna njemakih maraka. Svoju je ponudu prolog mjeseca u Sisku predoio "Siemens". Zbunjenost, meutim, izaziva injenica da se u "Poslovnoj politici srednjoronog razvoja do 2010. godine" TE Sisak uope ne spominje! Spominju se dvije TE na ugljen (Lukpvo ugarje i Plomin II), tri na plin (Jertovec i dvije u Zagrebu) i dvije hidroelektrane (Kosinj i Novo Virje). Otkud sada jo 300 megavata? A za sve to ve se sada uri potpisati ugovore, iako je rije o potrebama u sljedeih 13 godina!
25. SRPNJA 1998. Obzor