ZO Prirucnik Za Nastavnike I Strucne Suradnike U SS

Prirunik za nastavnike i strune suradnike u srednjoj koli
Zdravstveni odgoj
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Agencija za odgoj i obrazovanje
Prirunik za nastavnike i strune suradnike u srednjoj koli Zdravstveni odgoj
NAKLADNIK Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Donje Svetice 38, 10000 Zagreb www.mzos.hr Agencija za odgoj i obrazovanje Donje Svetice 38, 10000 Zagreb www.azoo.hr ZA NAKLADNIKA doc. dr. sc. eljko Jovanovi Vinko Filipovi, prof. MZOS / AZOO, 2013. UREDNIK Miroslav Mianovi PRIRUNIK PRIREDILI ivjeti zdravo (Olgica Martinis) Prevencija nasilnikog ponaanja (Majda Fajdeti) Prevencija ovisnosti (Darko Tot) Spolna/rodna ravnopravnost i odgovorno spolno ponaanje (Marina Nit) OBLIKOVANJE I SLOG Sreko Serti, Seniko studio d.o.o. TISAK Tiskara Zelina d.o.o. ISBN 978-953-7290-36-8 CIP zapis dostupan u raunalnome katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu pod brojem 850502. Pripremljeno u Agenciji za odgoj i obrazovanje Tiskano u Hrvatskoj 2013.
Prirunik za nastavnike i strune suradnike u srednjoj koli
Zdravstveni odgoj
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Agencija za odgoj i obrazovanje Zagreb, 2013.
Sadraj Unapreenje zdravstvene kulture drutva (eljko Jovanovi, ministar znanosti, obrazovanja i sporta) ................................... 7 Uvodnik (Vinko Filipovi, ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje) .................. 9 O modulima ......................................................................................................................... 10 1. RAZRED .......................................................................................................................... 19 ivjeti zdravo .................................................................................................................... 20 Prehrambeni stilovi .............................................................................................. 21 Nova kola izazovi i odluke koje donosimo ................................................. 27 Vrijednosti izbora ivotnog stila ........................................................................ 30 Prevencija nasilnikog ponaanja .......................................................................... 33 Prevencija nasilja u razliitim okolnostima ................................................... 34 Neprimjerene pojavnosti u koli i okolini ...................................................... 39 Prevencija ovisnosti ....................................................................................................... 43 Alkohol, cigarete i droge utjecaj na pojedinca, obitelj i zajednicu ........ 44 Rizina ponaanja i posljedice na obrazovanje te profesionalni razvoj i karijeru ....................................................................... 47 Spolna/rodna ravnopravnost i odgovorno spolno ponaanje ................... 51 Razvijanje vjetina potrebnih za odgovorno spolno ponaanje, I. ......... 52 Razvijanje vjetina potrebnih za odgovorno spolno ponaanje, II. ........ 66 Komuniciranje u vezi ............................................................................................ 72 Medijski prikaz spolnosti .................................................................................... 79 2. RAZRED .......................................................................................................................... 85 ivjeti zdravo .................................................................................................................... 86 Dodaci prehrani ..................................................................................................... 87 Posljedice uzimanja lijekova i drugih sredstava po mentalno zdravlje ............................................................................................ 94 Kako koristim slobodno vrijeme? ................................................................... 101
Prevencija nasilnikog ponaanja ........................................................................ 105 Neprimjerene pojavnosti u koli i okolini .................................................... 106 Kultura kole ......................................................................................................... 110 Prevencija ovisnosti .................................................................................................... 115 Kockanje i klaenje adolescenata i mladih rizici i anse ....................... 116 Utjecaj medija i vrnjaka na koritenje sredstava ovisnosti, I. .............. 123 Utjecaj medija i vrnjaka na koritenje sredstava ovisnosti, II. ............. 128 Spolna/rodna ravnopravnost i odgovorno spolno ponaanje ................ 133 Razvijanje vjetina potrebnih za odgovorno spolno ponaanje, III. ... 134 Razvijanje vjetina potrebnih za odgovorno spolno ponaanje, IV. .... 140 Spolno/rodno nasilje i nasilje u vezama, I. .................................................. 144 Spolno/rodno nasilje i nasilje u vezama, II. ................................................ 151 3. RAZRED ........................................................................................................................ 167 ivjeti zdravo ................................................................................................................. 168 Pravilna prehrana kod poveanih umnih i tjelesnih napora ................. 169 Donoenje ivotnih odluka u razliitim ivotnom situacijama ............. 176 Planiranje budunosti ........................................................................................ 183 Prevencija nasilnikog ponaanja ........................................................................ 189 Prevencija nasilja i nasilnikih ponaanja u razliitim okolnostima u vezi, sportu... ................................................. 190 Neprimjerene pojavnosti ................................................................................... 194 Prevencija ovisnosti .................................................................................................... 199 Alkohol i promet .................................................................................................. 200 Utjecaj sredstava ovisnosti na drutveni i profesionalni ivot te karijeru ......................................................................... 204 Prevencija rizinih ponaanja maturalno putovanje ............................. 209
Spolna/rodna ravnopravnost i odgovorno spolno ponaanje ................. 213 Razvijanje vjetina potrebnih za odgovorno spolno ponaanje, V. ...... 214 Brak, roditeljstvo i obitelj .................................................................................. 221 Stereotipi o spolnosti, spolno zdravlje i spolna prava ................................ 231 Stigmatizacija i diskriminacija seksualnih manjina, I. ........................... 237 Stigmatizacija i diskriminacija seksualnih manjina, II. ......................... 242 4. RAZRED ........................................................................................................................ 253 ivjeti zdravo ................................................................................................................. 254 Informacije o zdravlju i njihova kritika interpretacija (oglaavanje i marketing) .................................................................................. 255 Viedimenzionalni model zdravlja ................................................................ 262 Dodaci .................................................................................................................................. 269 Autori radionica ............................................................................................................... 270 Povjerenstvo za izradu programa Zdravstvenog odgoja ....................................... 273 Recenzenti programa Zdravstvenog odgoja ............................................................ 274 Iz recenzija ......................................................................................................................... 275
Unapreenje zdravstvene kulture drutva

Zdravstveni odgoj ili jo preciznije odgoj i obrazovanje za zdravlje jest medicinskopedagoka disciplina koja se bavi unapreenjem zdravstvene kulture drutva. On omoguava medicini da povee svoje rezultate sa socijalnim i kulturnim ostvarenjima te da odgojnim i obrazovnim procesima omogui da ljudi znanja pretvaraju u zdravstvena uvjerenja. U skladu s tim zdravstveni odgoj u naim kolama temelj je prevencije, unapreenja zdravlja, spreavanja bolesti i osiguravanja kvalitete ivota. Kvaliteta ivota puno je vie od ivotnog standarda i u svojoj bazi poinje sa slobodom, a jedina prava ideja slobode jest sloboda od straha. Strah raste u neznanju, a jedan od najveih strahova sigurno je strah od bolesti. Prema tome, odgoj i obrazovanje za zdravlje u naim kolama je borba za ovjeka koji e znanjem i vjetinama, vrijednostima i stavovima upravljati svojim zdravljem i tako se boriti za svoju osobnu slobodu. Bez osobne slobode svakog pojedinca nema ni slobode drutva. Kad je rije o zdravlju mladih, Svjetska zdravstvena organizacija istie da je osiguranje zdravog odrastanja prvo zadatak odgovornih odraslih. Prema SZO-u, do 2020. godine mladi trebaju biti zdraviji i imati vee mogunosti usvajanja ivotnih sposobnosti i mogunosti donoenja zdravog izbora te biti osposobljeni preuzimati drutveno i ekonomski uspjene uloge u zajednici. Taj cilj eli se postii poveanjem za 20% razine samopotovanja mladih te njihove sposobnosti izgraivanja i odravanja odnosa s prijateljima i lanovima obitelji, poveanjem za najmanje 20% udjela mladih koji su odabrali nepuenje, smanjenjem za najmanje 20% pojave ozljeda te pomora nesrea mladih, smanjenje za najmanje 20% onih mladih koji imaju tetna ponaanja, kao to su alkohol i uzimanje droga, smanjenjem za 20% pojave neplaniranog roditeljstva, smanjenjem za najmanje 20% pojave samoubojstva mladih i potencijalno pogubnog, visokorizinog ponaanja te smanjenjem za najmanje 20% razlike svih navedenih initelja meu socioekonomskim skupinama. Zdravstveni odgoj u hrvatskim kolama na je originalni hrvatski doprinos ostvarenju tih ciljeva. Kroz etiri modula (ivjeti zdravo, Prevencija nasilnikog ponaanja, Prevencija ovisnosti, Spolna/rodna ravnopravnost i odgovorno spolno ponaanje), koji uz ve prisutne sadraje meupredmetne teme Zdravlje, sigurnost i zatita okolia, zdravstveni odgoj dodatno promie i osigurava pozitivan i odgovoran odnos uenika prema zdravlju, sigurnosti, zatiti okolia i odrivu razvoju te na taj nain osigurava punou definicije zdravlja kao stanja potpunog tjelesnog, duevnog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsutnosti bolesti i iznemoglosti. Ovim prirunikom osigurava se visoka kvaliteta ostvarenja ciljeva zdravstvenog odgoja za koji emo se svi sloiti da je izuzetno opravdan i neophodno potreban jer je utemeljen na znanstvenim i strunim spoznajama o ljudskom zdravlju i spolnosti,
jer promie vrijednosti koje su primjerene i prihvatljive za demokratsku zajednicu i njezinu javnu kolu, potiui kod uenika kritiki stav, osobnu autonomiju, odgovorno ponaanje, toleranciju i potivanje prava drugih osoba. Informacije i znanja koje e uenici dobiti u koli potaknut e ih da o njima kod kue razgovaraju sa svojim roditeljima te na taj nain predloeni zdravstveni odgoj jaa i ulogu obiteljskog odgoja i obitelji u cjelini, a time i cijeloga drutva. doc. dr. sc. eljko Jovanovi, dr. med. ministar znanosti, obrazovanja i sporta
Potovane kolegice i kolege,

u kolskoj godini 2013/2014. ulazimo u drugu godinu provedbe zdravstvenog odgoja i posebno mi je zadovoljstvo to objavljujemo prirunik koji su pripremili vae kolegice i kolege uitelji, nastavnici i struni suradnici iz osnovnih i srednjih kola, strunjaci iz akademske zajednice i zdravstvenog sustava s bogatim praktinim iskustvom. Od samog poetka najavljivali smo da emo za ovu kolsku godinu pripremiti prirunike, ali i pratei javnu raspravu o zdravstvenom odgoju i kroz razgovore s brojnim uiteljima, nastavnicima, strunim suradnicima i ravnateljima dobili smo potvrdu i prepoznali potrebu za objavljivanjem prirunika koji e omoguiti vau kvalitetniju pripremu za provedbu dodatnih sadraja zdravstvenog odgoja na satima razrednika. Iako su prirunici u prvom redu namijenjeni uiteljima, nastavnicima i strunim suradnicima izravno ukljuenim u provedbu zdravstvenog odgoja na satu razrednika, on moe jednako koristiti svim zainteresiranim koji se ele upoznati sa sadrajima i oekivanim ishodima pojedinih nastavnih jedinica zdravstvenog odgoja. Pozivam vas da i tijekom kolske godine 2013/2014. svojim prijedlozima omoguite daljnje poboljanje dodatnih sadraja zdravstvenog odgoja koristei se vaim praktinim iskustvima. Hvala vam na odgovornom i strunom radu koji ste pokazali u prvoj godini primjene zdravstvenog odgoja, unato pritiscima i drugim neugodnostima kojim ste moda bili izloeni od ponekih roditelja. Agencija e vam uvijek biti spremna struno pomoi da biste zajedniki prevladali situacije koje moda niste uvijek spremni sami rijeiti. Uvjeren sam da ete svoje strune kvalitete znati primijeniti i pokazati sve ono to vas kao pedagoke radnike ini vrijednim, jer je to posebno vano za nau djecu, a u konanici i za drutvo u cjelini. Vinko Filipovi, prof. ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje
O modulima
Modul ivjeti zdravo

Modul ivjeti zdravo, sastavni je i neodvojivi dio Zdravstvenog odgoja budui da su sadraji modula usmjereni na pravilnu prehranu, osobnu higijenu, tjelesne aktivnosti i mentalno zdravlje. Radionice vezane za navedene sadraje proteu se od razredne nastave (1. razred osnovne kole) pa sve do zavretka srednje kole. Svaki primjer radionice napravljen je prema zadanim ishodima uenja ukljuujui holistiki pristup obrade nastavnih sadraja. Pri oblikovanju sadraja radionica vodilo se rauna o suvremenim znanstvenim spoznajama vezano za sadraje modula ivjeti zdravo, o nainu njihove interpretacije uenicima i njihovoj primjenjivosti u svakodnevnom ivotu. Posebno je znaajno istai metodiko oblikovanje aktualnih sadraja usmjereno na uenike i njihove pouavatelje (uitelje, nastavnike, razrednike, strune suradnike). Autori radionica struno su pristupili izradi radionica imajui u vidu strunu razinu obrade, izbor nastavnih metoda, mogunost izvedbe sadraja s obzirom na predloeni oblik rada. Pri oblikovanju struktura radionica upotrijebljene su pedagoke radionice u kojima je rad organiziran u parovima i malim skupinama s ciljem aktivnog ukljuivanja svih uenika i dobivanje povratnih informacija od to veeg broja uenika vezano za cilj radionice na satu razrednika. Budui da je pristup obradi nastavnih sadraja unutar jednog modula, ili izmeu jednog u odnosu na drugi modul, interdisciplinaran, mogue je oekivati da se sadraji i/ili nastavne metode jedne radionice mogu uklopiti ili iskoristiti pri ostvarivanju neke druge radionice. Navedeno e prepoznati svi pouavatelji te je poeljno da predloeni obrasci radionica budu poticaj za ostvarenje novih primjera interaktivnih radionica. Uenici (viih razreda osnovne i srednje kole) imaju mogunost ukljuivanja u pripremu radionica putem njima primjerenim i provjerenim sadrajima internetskih stranica te openito putem upotrebe suvremenih informacijskih i komunikacijskih tehnologija. Ostvarivanjem sata razrednika na opisani nain, uenici se upuuju na vanost preventivnog djelovanja pri ouvanju zdravlja i boljoj kvaliteti ivota u sklopu ostvarivanja postavljenih ciljeva nastavnih sadraja modula ivjeti zdravo. (mr. Olgica Martinis)
10
O modulima
Modul Prevencija nasilnikog ponaanja

Nikakvo nasilje nad djecom nije opravdano; svako nasilje nad djecom moe se sprijeiti. Paulo Sergio Pinheiro, brazilski diplomat pri Vijeu za ljudska prava UN-a Od kada postoji ovjek, postoji i nasilje. Ono to nae vrijeme ini drugaijim i to zastrauje jest porast nasilja u kojem gotovo svatko moe postati rtva bezumnoga, besmislenoga nasilja koje je samo sebi postalo svrhom. Nasilje je napad na fiziki i psiholoki integritet i dostojanstvo ovjeka, sve ono to vrijea njegova temeljna prava. Nasilnitvo je oblik agresivnog ponaanja, pripada meu rizina ponaanja, a karakterizira ga namjera da se povrijedi druga osoba, ono je ponavljanje obrasca ponaanja u kojem je jedna strana rtva, a druga nasilnik, u kojemu je oita neravnotea snaga meu njima. Suvremena istraivanja pokazuju sve veu prevalenciju nasilnikih ponaanja meu djecom i mladima, u vezama i drutvu openito. Nasuprot tomu, perspektiva je svijeta u zajednitvu, toleranciji, multikulturi i dijalogu. O (su)ivotu u zajednici ui se u obitelji, koli, s pomou medija. Drave koje to uvaavaju imaju bolji prosperitet i razvoj. Zato je kontinuirano uenje i vjebanje ivotnih vjetina s pomou modula prevencije nasilnikih ponaanja izuzetno vano u naim kolama. Konvencija o pravima djece Ujedinjenih naroda (1989) navodi da je jedno od osnovnih prava svakoga djeteta pravo na sigurno i podravajue okruenje za odrastanje i pravo na zatitu od svih oblika nasilja. Svaki oblik nasilja zabrinjava, a posebno nasilje nad djecom i meu djecom. Jedna je od bitnih zadaa naega drutva i suvremene pedagogije svakako i promicanje visokoga stupnja brige za djecu i otvorenosti za njihove potrebe. kola je, uz obitelj, jedan od najvanijih sustava koji oblikuju djetetovo odrastanje. Osim to u koli stjee znanja, dijete u koli razvija i brojne vjetine ui kako uvaavati razlike, kako donositi odluke, kako nekome biti prijatelj, kako se ponaati u grupi, kako rjeavati nesporazume na primjeren i poeljan nain, kako se odnositi prema sebi i drugima s potovanjem Na tom putu odrastanja nastavnici i struni suradnici imaju neprocjenjivu ulogu odgovornost za stvaranje sigurne i poticajne okoline koja e djetetu i mladoj osobi omoguiti da ostvari svoje potencijale. Cilj radionica posveenih prevenciji nasilnikih ponaanja jest pruiti pomo uenicima u stjecanju znanja, vjetina i navika potrebnih za mirno rjeavanje napetosti i sukoba kao preduvjeta za izgradnju kvalitetnih odnosa te ukazati da u sluaju povrede ili nanoenja tete nekome od njih obavijeste i potrae pomo odrasle osobe. Razvijanje osjeaja povezanosti i meusobnoga potovanja, odolijevanje pritisku vrnjaka, nenasilno rjeavanje sukoba, komunikacijske vjetine, samokontrola,
11
O modulima
empatija, odgovorno ponaanje i vanost donoenja ispravnih odluka zauzima vano mjesto u ovom modulu. Posebno je vana analiza konkretnih neprimjerenih ponaanja u koli i okolini (sport, veze, obitelj...). Pedagoka radionica, kao specifian oblik grupne interakcije, sa svojim glavnim obiljejem krunom komunikacijom, omoguava naine rada koji su usmjereni na osjetilne, emocionalne i moralne, a ne samo intelektualne funkcije djeteta i proces, ishod ili rezultat procesa. Prilagoene su razvojnoj dobi djece i promiu odgoj u duhu vrijednosti kao temelja za izgradnju cjelovite linosti. Koritene su suvremene metode koje predviaju interaktivno, kooperativno, suradniko uenje, uenje u paru i grupi, vrlo dinamino i zorno povezuju teoriju i konkretne ivotne situacije. Implementiranje ovih tema u zdravstveni odgoj u nae kole prilika je da uinimo sve da nasilje zaustavimo i da pomognemo zlostavljanu djetetu. Ne smijemo zaboraviti dramatine posljedice koje zlostavljanje ostavlja na emocionalno-socijalni razvoj te koliki je utjecaj na njihovu budunost, odnose s drugim osobama, obrazovna postignua, ali i utjecaj na prihvaanje rizinih obrazaca ponaanja u adolescenciji i odraslom dobu. Nuno je da svaki uitelj, nastavnik i struni suradnik bude svjestan vanosti svoje uloge da bi zadrao pedagoki etos, motivaciju, upornost i dosljednost te ustrajao u ostvarenju svojih ciljeva. Imajui sve ovo na umu, potiem na razmiljanje o tome koliko nasilja ima u ivotu svakoga od nas, koja je uloga nas odraslih, koliko je vano sluati djecu i pratiti njihove potrebe! Ne zaboravimo da djeca mogu nauiti nenasilna ponaanja ako ih mi odrasli poduimo tome, ako smo im uzori i podrka. Osim toga, moemo dati poticaj i podrku u traenju moguih rjeenja, inicirati razmjenu iskustava izmeu uenika, roditelja, nastavnika, okoline Sve je to je vaan korak prema stvaranju boljega drutva. (Ornela Malogorski, prof.)
12
O modulima
Modul Prevencija ovisnosti

injenica da prevencija ovisnosti ima dugogodinju tradiciju u hrvatskome obrazovnom sustavu potvruje da su uitelji, nastavnici, struni suradnici, ravnatelji i zainteresirani dio hrvatske strune javnosti pravovremeno prepoznali ulogu i vanost kole u prevenciji rizinih ponaanja djece i mladih. Modul prevencije ovisnosti pripremljen je u cilju unapreivanja univerzalnog modela prevencije ovisnosti u kolskom okruenju, kojim se kod djece i mladih eli pridonijeti usvajanju poeljnih drutvenih stavova i ponaanja u odnosu na odreene oblike rizinih ponaanja. Uz tradicionalno prisutne teme vezane za prevenciju puenja, koritenja alkoholnih pia i zlouporabe droga modul Prevencija ovisnosti posebnu pozornost posveuje i naglaava potrebu za intenziviranjem preventivnih aktivnosti na novijim oblicima rizinih ponaanja prisutnih kod mladih, kao to su kockanje i klaenje adolescenata i problem stradavanja mladih u prometu prometne nesree povezane s konzumiranjem alkohola (problem prisutan s traginim posljedicama u hrvatskom drutvu i prepoznat na meunarodnoj razini kao jedan od prioriteta zdravstvenog odgoja). Uz navedene teme u modulu prevencije ovisnosti pronai ete i sljedee teme: rizina ponaanja i posljedice po obrazovanje, ivotne vjetine emocionalnost (brinost, otvorenost, empatija, iskrenost), utjecaj medija i vrnjaka, odolijevanje pritisku vrnjaka zauzimanje za sebe, odolijevanje pritisku vrnjaka i vrnjako pripadanje, rizine situacije izazovi i izbori, prevencija rizinih situacija maturalno putovanje, ivotne vjetine promocija odgovornog ponaanja, asertivnost, rizina ponaanja i posljedice po obrazovanje te profesionalni razvoj i karijeru, kockanje i klaenje adolescenata mladih rizici i anse, utjecaj medija i vrnjaka na koritenje sredstava ovisnosti, alkohol i promet, utjecaj sredstava ovisnosti na drutveni i profesionalni ivot te karijeru. Neke teme za koje ste oekivali da ete ih pronai u ovome modulu i koje su sastavni dio suvremenih programa zdravstvenog odgoja iz podruja ovisnosti, poput suoavanja s vrnjakim pritiscima i vjetinama donoenja odgovornih odluka, obraene su i opisane u modulu spolna/rodna ravnopravnost i odgovorno spolno ponaanje. Vaa dosadanja iskustva u provedbi zdravstvenog odgoja i kolskih preventivnih programa omoguit e da bez veih pedagokih napora navedene teme iz modula spolna/rodna ravnopravnost i odgovorno spolno ponaanje prilagodite za obradu u modulu prevencija ovisnosti. Moe se oekivati da e odgojno-obrazovne ustanove osim aktivnosti vezanih za provedbu mjera univerzalne prevencije u okviru svojih preventivnih aktivnosti pratiti stanje i kretanje rizinih ponaanja djece i mladih te provoditi mjere selektivne
13
O modulima
i indicirane prevencije. Navedene mjere kreiraju se na temelju praenju lokalnog okruenja u kojem kola djeluje i aktivnom praenju nacionalnih strategija, akcijskih planova i recentnih nacionalnih i meunarodnih istraivanja koja omoguavaju uvid u trendove zdravlja djece i mladih i daju smjernice kako i u kojem pravcu obrazovna politika treba reagirati u kreiranju aktivnosti zdravstvenog odgoja i promicanja zdravlja usmjerenog prema potrebama djece i mladih proizilih iz rezultata istraivanja (npr. meunarodno istraivanje Ponaanje u vezi sa zdravljem u djece kolske dobi The Health Behaviour in School-aged Children (HBSC) 2009/2010, koje se istie kao polazite za programe zdravstvenog odgoja u razvijenim obrazovnim sustavima). Kao i svaki program tako su i moduli zdravstvenog odgoja, kao razvojnog i otvorenog dokumenta, otvoreni za promjene i poboljanja ovisno o reakcijama odgojnoobrazovnog sustava na potrebe i izazove djece i mladih na podruju zdravstvenog odgoja. U kojem e se smjeru razvijati modul prevencija ovisnosti i aktivnosti odgojnoobrazovnih ustanova u prevenciji rizinih ponaanja, ukljuujui i prevenciju ovisnosti, ovisi o aktivnom i kontinuiranom praenju kretanja ponude rizinih ponaanja s kojima e se susretati budue generacije djece i mladih i odgovorima obrazovne politike na trendove vezane za fenomenologiju rizinih ponaanja. Svjesni smo da uspjenost provedbe zdravstvenog odgoja i planiranih modula, ukljuujui i modul Prevencija ovisnosti, ovisi o pripremljenosti uitelja, nastavnika i strunih suradnika za njegovu provedbu. Tijekom kolske godine 2013/2014. Agencija za odgoj i obrazovanje i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta nastavit e s programima strunog usavravanja za provedbu programa zdravstvenog odgoja. Na mrenim stranicama Agencije za odgoj i obrazovanje (www.azoo.hr) i Ureda za suzbijanje zlouporabe droga Vlade Republike Hrvatske (www.uredzadroge.hr) moi ete pronai i strunu literaturu za pripremu modula prevencija ovisnosti i ostale sadraje, koji e Vam pomoi u pripremi i provedbi aktivnosti vezanih za prevenciju ovisnosti. Sadraje modula Prevencija ovisnosti za provedbu na satu razrednika pripremile su kolegice i kolege iz osnovnih i srednjih kola i akademske zajednice i oekujemo da e vam koristiti u radu, da ete dostupne materijale predstavljene u okviru modula Prevencija ovisnosti prilagoditi i nadopuniti u skladu sa svojim dosadanjim iskustvima, znanjima, vjetinama i kreativnim potencijalima. Pozivamo vas da tijekom kolske godine 2013/2014. svojim prijedlozima pridonesete tome da radionice, koje emo u budunosti objavljivati, budu jo kvalitetnije i obogaene vaim praktinim iskustvima. (Darko Tot, dipl. soc. pedagog)
14
O modulima
Modul Spolna/rodna ravnopravnost i odgovorno spolno ponaanje

Kao i program Zdravstvenog odgoja u cjelini, i ovaj etvrti modul, nazvan Spolna/ rodna ravnopravnost i odgovorno spolno ponaanje, nastoji uenicima ne samo dati informacije ve ih potaknuti na oblikovanje stavova i usvajanje vjetina na kojima poiva uspjean, zdrav i odgovoran ivot u zajednici. Temeljen na preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (usp. SZO, Standardi spolnog odgoja u Europi: okvir za kreatore politikih odluka, obrazovne i zdravstvene institucije i strunjake. Kln, 2010), etvrti modul primjer je tzv. holistikih programa spolnog odgoja (str. 17), koje odlikuje multidisciplinarnost i pozitivni pristup ljudskoj spolnosti. Drugim rijeima, modul polazi od holistike koncepcije spolnosti koju promatra kao sloenu psihosociokulturoloki oblikovanu cjelinu (emocionalnih, mentalnih, fizikih i duhovnih aspekata), koja ima pozitivnu ulogu u ivotu svake osobe. Pozitivan pristup u edukaciji o ljudskoj spolnosti iskazuje se u naglasku na pozitivnim vrijednostima i stavovima o ljudskoj spolnosti, meu kojima je i odgovorni pristup spolnosti da bi se izbjegli problemi i minimizirali zdravstveni i drugi rizici povezani sa spolnou. Postoji li uope potreba za spolnim odgojem u hrvatskim kolama? Prema dosadanjim istraivanjima, od kojih je veina inicirana od strane kolske medicine, velika veina mladih i njihovih roditelja smatra da kola treba ponuditi sadraje vezane uz ljudsku spolnost. Spolni razvoj kao i ponaanje vezano uz spolnost jedno je od najvanijih i najosjetljivijih podruja ljudskog razvoja. Iako je dostupnost sadraja vezanih uz spolnost danas velika, prave su informacije esto nedostatne, a mjesta gdje se mogu potraiti relevantni odgovori nedovoljna i nerijetko nedostupna. Premda bi edukacija o spolnosti, u neformalnom smislu, trebala biti dio odgoja u obitelji, to jo uvijek nije pravilo u nas. Prema rezultatima najnovijeg nacionalnog istraivanja provedenog 2010. godine, koje je obuhvatilo tisuu mladih ljudi irom Hrvatske u dobi izmeu 18 i 25 godina, roditelji nisu imali nikakav utjecaj na znanje o spolnosti svakoga petog sudionika istraivanja (21%). U iduih 42,8% sluajeva roditelji su imali tek mali utjecaj na informacije koje su njihova djeca dobila o spolnosti. Stoga ne udi da je ak 83,8% mladih navelo da bi spolni odgoj trebalo uvesti u hrvatske kole. Uz te subjektivne razloge postoje i objektivni razlozi zbog kojih je spolni odgoj potreban u kolama. Rizino spolno ponaanje u adolescenciji moe imati neposredne, ali i dugorone negativne posljedice. Osim izravnih medicinskih rizika, kao to su spolno prenosive infekcije, neeljene trudnoe ili kasnije potekoe zanoenja, istraivanja pokazuju da su rani spolni odnosi povezani s nekim drugim neeljenim ponaanjima mladih (uporaba psihoaktivnih sredstava, opijanje itd.). Prema biolokom testiranju provedenom u sklopu ranije spomenutog nacionalnog istraivanja 5,3% djevojaka i 7,3% mladia bilo je zaraeno klamidijom. Velika veina njih nije bila svjesna zaraze koja moe imati dugorone negativne posljedice po njihovo reproduktivno
15
O modulima
zdravlje, ali i njihovih partnera/partnerica. Trend ranijeg ulaska u spolne odnose mnogo je manje izraen no to se obino misli, poglavito kada hrvatske adolescente usporedimo s njihovim europskim vrnjacima. S obzirom na spolnu aktivnost mlaih adolescenata Hrvatska zauzima 34. mjesto meu 37 europskih zemalja obuhvaenih meunarodnim istraivanjem Zdravstveno ponaanje djece kolske dobi (2010), provedenim u suradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom. Ipak, imajui u vidu da sve kasnije stupanje u brak u Hrvatskoj produava razdoblje u kojem su izloeniji rizicima, mladima je potrebno pomoi da bi ouvali svoje spolno i reproduktivno zdravlje. Poseban je problem pitanje seksualnog zlostavljanja, onoga kojem su izloena djeca, ali i mladi ljudi openito. Kao to piu autori koji su za Svjetsku zdravstvenu organizaciju izradili Standarde spolnog odgoja u Europi: Potrebu za spolnim odgojem potaknuli su razni dogaaji u posljednjih deset godina. Oni ukljuuju globalizaciju i migracije novih skupina stanovnitva s razliitim kulturnim i religijskim temeljima, brzo irenje novih medija, a posebno interneta i tehnologije mobilne telefonije, pojavu i irenje HIV-a/AIDS-a, sve veu zabrinutost za spolno zlostavljanje djece i adolescenata te, ne manje vano, promjene u stavovima prema spolnosti i promjene u spolnom ponaanju mladih. Te novine zahtijevaju uinkovite strategije da bi se mladima omoguilo da se sa svojom spolnou nose na siguran i zadovoljavajui nain (str.12). Modul Spolna/rodna ravnopravnost i odgovorno spolno ponaanje obuhvaa vei broj tema, kao to su: pozitivan i odgovoran odnos prema vlastitom tijelu, kritiki odnos prema medijskoj prezentaciji spolnosti, suoavanje s vrnjakim pritiscima, vjetine donoenja odgovornih odluka, brak i odgovorno roditeljstvo, prepoznavanje seksualnog uznemiravanja i prevencija spolnog nasilja, uoavanje spolnih/rodnih stereotipa, vanost spolne/rodne ravnopravnosti, komunikacija o spolnosti, uvaavanje osoba drukije seksualne orijentacije, rizici rane spolne aktivnosti i potreba njezina odgaanja, samopotovanje i asertivnost, seksualno i reproduktivno zdravlje, stereotipi o spolnosti i tako dalje. irina i obuhvat sadraja poiva na injenici da pozitivni, holistiki pristup ljudskoj spolnosti nije mogue uspjeno poduavati na tehniki nain, odnosno uzimajui u obzir iskljuivo spolno ponaanje. Takoer, prevencija zdravstvenih i drugih rizika vezanih uz spolnu aktivnost ne poiva samo na znanstveno relevantnim informacijama o ljudskoj spolnosti i poznavanju naina zatite od spolno prenosivih infekcija ve nuno ukljuuje i spolnu/rodnu ravnopravnost, medijsku pismenost, samopotovanje i otpornost na pritiske iz okoline te komunikacijske vjetine. Kada je rije o znanstvenim temeljima programa, u izradi modula koritene su znanstvene spoznaje iz razliitih disciplina, od razvojne psihologije, pedagogije, antropologije i sociologije do biologije, kolske medicine, epidemiologije i prevencijske znanosti. Program sadri znanstveno provjerene informacije o spolnosti, a naglasak na razvijanju vjetina potrebnih za odgovorno ponaanje rezultat je teorijskih i iskustvenih modela prevencije rizika zaraze HIV-om i drugim spolno prenosivim
16
O modulima
bolestima. Upravo znanstveni pristup razvoju vjetina nalae da se neki sadraji uvedu u nastavu prije no to postanu stvarnost, odnosno osobno iskustvo veeg broja mladih ljudi. Kada je pak rije o pedagokim i metodikim naelima na kojima se etvrti modul zasniva, nuno je spomenuti: (1) dobnu prilagoenost sadraja i metoda pouavanja, (2) naglasak na interaktivnim metodama pouavanja i poticanju uenika na diskusiju i kritiko razmiljanje te (3) vrijednosnu otvorenost (program prua informacije i omoguuje diskusiju o razliitim vrijednosnim perspektivama). Potonje obiljeje potie aktivnu ulogu roditelja koji e sa svojom djecom razgovarati o obraenim sadrajima, unosei svoju perspektivu i ivotno iskustvo. Kakve rezultate moemo oekivati? Ponekad se moe uti miljenje da razgovor o spolnosti, a time i spolni odgoj u kolama, moe imati negativne posljedice, poput poveanog interesa za spolnost ili ak ranijeg ulaska u spolne aktivnosti. Rezultati meunarodnih znanstvenih studija, od kojih je neke inicirala i Svjetska zdravstvena organizacija, jednoglasno pokazuju da spolni odgoj ne potie spolnu aktivnost niti na bilo koji drugi nain poveava rizike koje obino vezujemo uz ljudsku spolnost. Dapae, uspjeni programi rezultiraju boljom informiranou i promjenom ponaanja u smjeru smanjivanja rizika. Donoenje zdravih i odgovornih odluka sredinji je cilj suvremenih programa spolnog odgoja (usp. UNESCO, Meunarodne tehnike smjernice za spolni odgoj. Pariz, 2009, str. 3). Evaluacija koja se provodi paralelno s provoenjem Zdravstvenog odgoja ukazat e na stvari koje treba mijenjati ili doraditi.* U tome e iznimno vanu ulogu imati iskustva uitelja, nastavnika i strunih suradnika koji provode program. Kao i u sluaju nekih drugih predmeta, pojedini dijelovi programa Zdravstvenog odgoja s vremenom e gubiti na aktualnosti, odnosno postat e manje zanimljivi i korisni uenicima. Budunost nosi drutvene, tehnoloke i kulturoloke izazove koji e zahtijevati prilagodbu sadraja, promjene i nadopune. S promjenama svakodnevice mijenjat e se i odreeni sadraji vezani uz spolni odgoj. Dugorono promatrano, najambiciozniji cilj ovoga modula odnosi se na neto za to e, vjerojatno, trebati priekati barem desetak godina. Rije je o odgoju buduih odgajatelja. Program modula Spolna/rodna ravnopravnost i odgovorno spolno ponaanje nastoji pomoi buduim roditeljima, dananjim uenicima, da budu uspjeniji u edukaciji svoje djece nego to su to, kada je rije o spolnosti, bili njihovi roditelji. U ostvarivanju toga cilja koji je ogranien satnicom te ostalim problemima kreativnost i entuzijazam uitelja, nastavnika i strunih suradnika bit e od neprocjenjive vanosti. (prof. dr. sc. Aleksandar tulhofer)
* Uz vanjsku evaluaciju predviena je i unutarnja. Za sve radionice u sklopu ovoga modula pripremljen je evaluacijski listi za uenike.
17
Evaluacijski listi za radionice etvrtog modula Spolno/rodna ravnopravnost i odgovorno spolno ponaanje 1. to sam novo danas nauio/nauila? 2. Od sada u moi (bit e mi lake, jednostavnije...). 3. Osjeala/osjeao sam se... 4. Pitanje na koje bih volio/voljela dobiti odgovor:
18
razred srednje kole
1.
ivjeti zdravo Prevencija nasilnikog ponaanja Prevencija ovisnosti Spolna/rodna ravnopravnost i odgovorno spolno ponaanje
ivjeti zdravo
Prehrambeni stilovi Nova kola izazovi i odluke koje donosimo Vrijednosti izbora ivotnog stila
ivjeti zdravo
Prehrambeni stilovi
Tema: Prehrambeni stilovi Cilj: Usporediti razliite prehrambene stilove i procijeniti dobre i loe strane iznesenih primjera Ishodi uenja: Obrazloiti vanost preuzimanja odgovornosti za vlastito zdravlje Procijeniti posljedice nepravilnih prehrambenih navika Vrijeme trajanja: 1 kolski sat
Sadraj opis i tijek aktivnosti

Zadaci/aktivnosti: Uenici e se uivjeti u odreene uloge i povezati stil ivota osobe s njezinim prehrambenim navikama, odnosno prehrambenim stilom, analizirat e prednosti i nedostatke pojedinih prehrambenih stilova te procijeniti mogue rizike za zdravlje. Oblici i metode rada: itanje teksta, razgovor, rasprava u grupi, igranje uloga
Uputa razredniku/ici
Nain izvedbe treba prilagoditi razrednom odjelu, vodei rauna o moguoj osjetljivosti pojedinaca i atmosferi razrednog odjela (ako se procijeni da igranje uloga ne bi bilo dobro prihvaeno, skupine mogu samo prikazati likove, bez glume). Uenicima valja objasniti da likovi nastavljaju razgovor na mjestu gdje prestaje opis situacije. Dodatni opisi likova mogu pomoi uenicima da ih jasnije profiliraju i predvide njihove reakcije, ali se lik moe oblikovati i drugaije, sukladno dogovoru u skupini. Na temelju svih pripremnih radnji igrokaz je ipak improvizacija glumaca uivljenih u odreene uloge. Ako razgovor zapne ili nije u skladu s ciljem, razrednik se moe umijeati predstavljajui se kao neki novi lik (primjerice susjed), odnosno moe prekinuti igru i najaviti nastavak obraivanja teme kroz razgovor. Uenici koji su tijekom igrokaza promatrai trebaju biljeiti koliko se prehrambenih stilova raspoznaje i koje su im znaajke. Svaki od prehrambenih (i ivotnih) stilova krije u sebi neke zamke ili zdravstvene rizike na koje valja ukazati. U razgovoru nakon igrokaza vano je osvijestiti da
21
1. razred srednje kole
svaki od likova ima mogunost izbora glede svojeg ivotnog i prehrambenog stila te da svojim odabirom preuzima i odgovornost za vlastito zdravlje.
Uvodna aktivnost (10 min)

Razredni se odjel podijeli u onoliko skupina koliko ima likova (7). Svaka skupina dobije dodatne upute (Prilog) i 10 min da razradi lik, da ga podrobnije opie, definira njegove tenje i ponaanje te da zamisli njegovu ulogu u obitelji. Skupina dogovori tko e od lanova glumiti i nastoji glumca to bolje pripremiti. Podjela u skupine moe se ostvariti i na prethodnom satu razrednog odjela, pa e uenici imati vie vremena za razradu likova. Skraeni e uvod u tom sluaju sadravati samo opis situacije. Opis situacije proita se uenicima, a dobro ga je i prikazati na projekcijskom platnu.
Sredinje aktivnosti
IGROKAZ 1520 min Glumci se okupe u sredini uionice, a ostali uenici su gledatelji. Redatelj (razrednik ili neki od uenika u dogovoru s razrednikom) daje znak ili proziva majku da zapone razgovor, nakon ega e nastaviti djed i otac, a mlai lanovi obitelji improvizirat e daljnji tijek razgovora.
Zavrne aktivnosti
RAZGOVOR 1015 min S ciljem poticanja rasprave razrednik postavlja uenicima nekoliko pitanja: Koliko se prehrambenih stilova raspoznaje u igrokazu i koje su njihove glavne znaajke? Utjee li stil ivota (iz igrokaza) na prehrambeni stil i na koji nain? Kako bi svaki od likova trebao promijeniti svoj ivotni ili prehrambeni stil da bi sauvao ili unaprijedio svoje zdravlje? EVALUACIJA Evaluacija se provodi pomou evaluacijskog listia (izlazne kartice) s nekoliko tvrdnji, a uenici ocjenjuju stupanj vlastitog slaganja sa svakom od njih.
22
ivjeti zdravo
Literatura
1. Ivana Vladilo: Kratki podsjetnik o radionici. Hrvatska mrea kolskih knjiniara http://www.knjiznicari.hr/UDK02/index.php/Kratki_podsjetnik_o_radionici_-_ Ivana_Vladilo European network of Health Promoting Schools (ENHPS) (2006). Network of Health Promoting Schools (http://www.euro.who.int/ENHPS, 12. 10. 2006). 2. Ministarstvo zdravlja, struna radna skupina za izradu prehrambenih smjernica te standarda i normativa za prehranu kolske djece. Prehrambene smjernice za 58. razrede osnovnih kola, Zagreb, 2012. 3. Normativi za prehranu uenika u osnovnoj koli, Narodne novine br. 146/12
Prilozi
Prilog zadaci za svaku od skupina Zadatak za skupinu koja obrauje lik MAJKA: Razraditi dodatno odabrani lik. Opisati ivotni stil, nain prehrane i odnos prema hrani. to je toj osobi u ivotu vano i koji su joj ciljevi? Kako e to izrei i za to e se u razgovoru zalagati? Dodatni opis (neobvezna pomo u razradi lika). Majka je tradicionalna, brina, topla. vrsta je kad misli da radi za dobrobit svoje obitelji, ak i kad nailazi na suprotstavljanje. Jako se trudi zadovoljiti ukuse svoje obitelji i jako je nesretna (a pomalo i uvrijeena) kad u tome ne uspije. Budui da to ne eli priznati, bila bi najsretnija kada bi njezina djeca bila malo punija tako da imaju rezervu u sluaju bolesti. Njezin pristup spremanju hrane poiva na ideji da svaki obrok treba sadravati sve 3 vrste hranjivih tvari, ali posebno vanima smatra proteine, pa njih u glavnom jelu bude najvie. U hladnijem godinjem dobu pobjegne joj u hranu malo vie masnoa, a svaki obiteljski ruak po njezinu miljenu mora zavriti slasticama. Tragovi takva pristupa oituju se u viku kilograma. Zadatak za skupinu koja obrauje lik DJED: Razraditi dodatno odabrani lik. Opisati ivotni stil, nain prehrane i odnos prema hrani. to je toj osobi u ivotu vano i koji su joj ciljevi? Kako e to izrei i za to e se u razgovoru zalagati? Dodatni opis (neobvezna pomo u razradi lika). Djed je majin otac i vrlo je tradicionalan, ali topao ovjek, koji se voli aliti. Ponekad zadirkuje unuke, a keri i zetu predbacuje to im djeca rastu bez obveza
23
i to ih nisu nauili na fiziki i koristan rad. On smatra da je nekad sve bilo bolje, pa i hrana, koja je bila domaa. Danas ne znamo to jedemo i odakle je sve to dolo. Hrana se vie cijenila i nije se razbacivala, a bila je zdrava. Nekad se koristila domaa mast i od nje nitko nije bio bolestan. Danas se kuha na ulju i na kruh se mau kojekakvi umjetni margarini, a svi imaju visok tlak i kolesterol i kojekakve druge problemeI ta bi djeca bila zdrava i rado bi jela da je baka iva i da im pripremi juhu od domae koke A i za njegov povieni eer bakina bi kuhinja sigurno bila lijek. Zadatak za skupinu koja obrauje lik OTAC: Razraditi dodatno odabrani lik. Opisati ivotni stil, nain prehrane i odnos prema hrani. to je toj osobi u ivotu vano i koji su joj ciljevi? Kako e to izrei i za to e se u razgovoru zalagati? Dodatni opis (neobvezna pomo u razradi lika). Otac je bivi sporta, sada malo gojazan. Gledajui starijeg sina, vidi sebe u najboljim danima i tome se jako veseli. Po njegovu je miljenju sport rjeenje za sve. I Maja bi imala bolju figuru kad bi se bavila sportom i ojaala te tanane ruice i noice. Ipak mu je Igor najvea briga i ponekad smatra da mu to dijete jednostavno prkosi i inati se, iako i samo zna da bi mu bavljenje sportom jako koristilo, ne samo za zdravlje i stas, ve i za stjecanje drutva. Otac ipak najmanje na sebi primjenjuje uvjerenje o neophodnosti bavljenja sportom, a izlika mu je optereenost poslom. Tijekom tjedna vrlo je zauzet poslom i esto putuje pa se hrani neuredno: uglavnom preskoi doruak, a ponekad i ruak pojede s nogu. To uglavnom nadoknauje obilnim veerama. Zadatak za skupinu koja obrauje lik MARKO: Razraditi dodatno odabrani lik. Opisati ivotni stil, nain prehrane i odnos prema hrani. to je toj osobi u ivotu vano i koji su joj ciljevi? Kako e to izrei i za to e se u razgovoru zalagati? Dodatni opis (neobvezna pomo u razradi lika). Marko se bavi veslanjem i dobar je u tome. Lijepo se razvio i jako mu godi kad uhvati zadivljene poglede djevojaka. Ima veliku podrku oca, ali mu majka prigovara zbog slabijih ocjena u koli, a djed smatra da bi s tim miiima mogao i neto korisno raditi, pa i zaraditi. Marko jede ono to mu je trener preporuio, ne obazirui se na mamine jelovnike (mama previe eksperimentira, a on to ne voli i smatra nepotrebnim). Njegova je dijeta puna ugljikohidrata: uglavnom su to tjestenine, kruh i slatkii, a obavezno konzumira i proteinske napitke. Svi se ude koliinama hrane koju Marko pojede, a nije debeo. Maja ga stalno upozorava da e se kad-tad udebljati.
24
ivjeti zdravo
Zadatak za skupinu koja obrauje lik IGOR: Razraditi dodatno odabrani lik. Opisati ivotni stil, nain prehrane i odnos prema hrani. to je toj osobi u ivotu vano i koji su joj ciljevi? Kako e to izrei i za to e se u razgovoru zalagati? Dodatni opis (neobvezna pomo u razradi lika). Igor je naglo izrastao u visinu, pa se jo nije navikao na duinu svojih ruku i nogu, ni na to da je odjednom najvii u razredu. Kae da se osjea usamljen u tim visinama, a istina je da je postao vrlo nesiguran i misli da ga ljudi vide nezgrapnim i nespretnim. Uz to ga mue i bubuljice. Samo bi trebalo da se skine u dres te da ljudima da jo vie povoda za podsmijeh i zafrkavanje. Roditelji ga strano nerviraju sa svojim idejama o tome kako treba promijeniti svoj ivotni stil i to bi trebao jesti, kako vjebati, kako stei prijatelje. Najbolje se osjea za kompjutorom, pa ponekad u igrama provede i cijelu no. to bi starci tek rekli da to znaju!? Barem su mu ocjene u koli dobre, a ne kao kod onog klauna Marka. Malo ga je ipak zabrinuo rezultat krvnih pretraga, kad je utvreno da je slabokrvan. Zadatak za skupinu koja obrauje lik MAJA: Razraditi dodatno odabrani lik. Opisati ivotni stil, nain prehrane i odnos prema hrani. to je toj osobi u ivotu vano i koji su joj ciljevi? Kako e to izrei i za to e se u razgovoru zalagati? Dodatni opis (neobvezna pomo u razradi lika). Maja ima super prijateljice i njih su tri nerazdvojne. Zajedno gledaju spotove na televiziji i reportae o poznatim osobama i manekenkama, listaju modne revije i obilaze duane u kojima isprobavaju robu pravei se da su ozbiljni kupci. One se trude to manje jesti i gade im se debeli ljudi, a pogotovo debele vrnjakinje. Maja vjeba hod manekena, a s prijateljicama isprobava najbolje poze za fotografiranje. Jedna od prijateljica nala je upute o posebnoj dijeti za mravljenje, koje se sve tri pridravaju. Maji se kod toga javila mala nelagoda, pogotovo kad je pomislila to bi na to rekli roditelji i na trenutak je posumnjala da to moda ipak nije dobro za zdravlje. No, ta je nelagoda brzo prola jer su starci ipak u nekom svojem filmu, a u nastojanju da odri vitak stas ima podrku Igora i Irene (iako ni oni ne znaju za njezine male trikove, odnosno da se pridrava posebne dijete za mravljenje). Zadatak za skupinu koja obrauje lik IRENA: Razraditi dodatno odabrani lik. Opisati ivotni stil, nain prehrane i odnos prema hrani. to je toj osobi u ivotu vano i koji su joj ciljevi? Kako e to izrei i za to e se u razgovoru zalagati? Dodatni opis (neobvezna pomo u razradi lika).
25
Irena je sitna i mrava takva je po prirodi i bez ikakva nastojanja. Vegetarijanka je i zapravo je zadovoljavaju vrlo male koliine hrane. Uglavnom jede kad stigne i osim to izbjegava meso, ne bira ba previe. Oduvijek je eljela biti modna kreatorica i ostala je ustrajna u svojoj tenji, usprkos tome to su je svi, a roditelji najvie, od toga odgovarali smatrajui da je takva karijera nesigurna. Roditelji su eljeli da nastavi obiteljski ugostiteljski posao u malome provincijskom gradu. Irena je prola trnovit put i samo zahvaljujui svojoj upornosti i prilagodljivosti, ali iznad svega talentu, radu i posveenosti poslu, uspjela je. Postala je poznata i traena. Noj je vano kreirati matovitu odjeu, a tu odjeu trebaju nositi vitki modeli. Njezina posveenost poslu ini je pomalo slijepom za drugaije svjetonazore. Zbog vlastitog iskustva smatra da je jasan cilj i upornost najvea ivotna kvaliteta i vrijednost. Upravo zbog toga podrava Maju i misli da roditelji najee pretjeruju s brigom i zatiivanjem te s usmjeravanjem djece na ono to smatraju utrtim i sigurnim ivotnim putovima.
26
ivjeti zdravo
Nova kola izazovi i odluke koje donosimo

Tema: Nova kola izazovi i odluke koje donosimo Cilj: Poticati razvoj zajednitva prepoznavanjem i dogovaranjem postupaka koji pridonose dobrim odnosima u razrednom odjelu, unutar okruenja kole Ishodi uenja: Sastaviti pravila za dobre odnose u razredu/razrednom odjelu Uvaavati razliitosti
Vrijeme trajanja: 1 kolski sat
Predloeni materijal/sredstva
papir A4 (4 kom), plakatni papir (1 kom), olovke, flomasteri
Sadraj opis i tijek rada

Oblici i metode rada: frontalni rad, individualni rad, rad u skupinama, razgovor, pisanje, usmeno izlaganje, dramska igra, pedagoka radionica
Uvodne aktivnosti
1. UVODNA AKTIVNOST 5 min Uenici sjede u krugu. Razrednik/ica ih poziva da pojedinano izgovore svoje ime i osobinu koja ih najbolje predstavlja, a poinje prvim slovom njihova imena. 2. U NOVOJ KOLI 5 min Razrednik potie uenike na razgovor pitanjima tipa: Kako se osjeate u novoj koli? Jeste li (ne)zadovoljni? Koji su razlozi vaeg (ne)zadovoljstva? to vas je iznenadilo, obradovalo? S kojim ste se izazovima susreli?
27
3. NA RAZRED 5 min Slijedi igra asocijacija. Razrednik na kolsku plou ispisuje naslov/pojam Na razred. Uenicima daje uputu da tijekom jedne minute zapiu na komadi papira svoje asocijacije na zadani pojam i potom papirie zalijepe uz pojam na kolskoj ploi. Asocijacije se glasno itaju (12 uenika) uz komentiranje podudarnosti u njima (uenici i razrednik).
Sredinje aktivnosti
4. RAZREDNA PRAVILA 20 min Razrednik e podsjetiti uenike da je razred mala zajednica. Da bi se u njoj bolje osjeali i u ugodnoj i poticajnoj atmosferi ostvarivali svoje ciljeve, vani su odnosi koje e zajedno izgraditi. Izgradnji dobrih odnosa znatno mogu pomoi unaprijed dogovorena pravila ponaanja i ophoenja, koja se podjednako odnose na uenike, razrednike i kolu u cjelini. U nastavku rada uenici se odbrojavanjem od jedan do etiri dijele u podskupine. Zadatak je u etiri podskupine predloiti primjere grupnih/razrednih pravila. Predloena i usuglaena pravila podskupina zapisuju se na papir A4. Za samostalan je rad predvieno 10 min. Podskupine odabiru izvjestitelje koji iznose prijedloge. Pravila oko kojih se sloe svi postaju zajednika i zapisuju se na prethodno pripremljen plakat s natpisom Naa razredna pravila. Pravila koja su negativno formulirana zajedniki se preoblikuju u pozitivno izraena pravila.
Zavrne aktivnosti
5. ZAVRNA AKTIVNOST Poredajmo se! 5 min Razrednik poziva uenike na kratku etnju uionicom. U trenutku dok se uenici slobodno kreu prostorom, daje im uputu da se, u tiini (bez rijei), poredaju abecednim redoslijedom svojih imena (ili prezimena).
28
ivjeti zdravo
6. VREDNOVANJE 5 min Uenici, poredani prema uputi iz prethodne aktivnosti, formiraju krug i pojedinano jednom rijeju izraavaju svoje dojmove o satu razrednog odjela. Kad svi izreknu dojmove, razrednik ih pozdravlja i upuuje da prije izlaska iz uionice stave svoj potpis na plakat s razrednim pravilima. Moe im predloiti da to iskoriste kao mogunost za kreativno ureenje plakata koji e ostati istaknut u uionici. Napomena: Predlae se plakat s razrednim pravilima istaknuti u javnom prostoru kole, a poeljno je temu proiriti i na izradu pravila kole.
Literatura
1. Biani, J. (2001). Vjebanje ivotnih vjetina. Alinea, Zagreb 2. Buni, K., Ivkovi, ., Jankovi, J., Penava, A. (1998). Igrom do sebe. Alinea, Zagreb 3. Uzelac, M. (1997). Za Damire i Nemire vrata prema nenasilju. Mali korak, Zagreb
29
Vrijednosti izbora ivotnog stila

Tema: Vrijednosti izbora ivotnog stila Cilj: Osvijestiti vanost pozitivnih ivotnih vrijednosti i utjecaj na kvalitetu razvoja pojedinca Ishodi uenja: Uvaavati razliitosti Zauzeti se za sebe
plakatni papir ili hamer za veliku piramidu (1 kom), radni listii (piramida) za svaku podskupinu, papir, olovke, flomasteri
Uputa razredniku
Razrednik e prije poetka aktivnosti razmjestiti uenike u skupine (46 uenika). Na velikom papiru pripremiti piramidu koja e se zalijepiti na plou za zavrni dio sata. Takoer se predlae da se proui podruje Nacionalnog okvirnog kurikuluma koje istie odgojno-obrazovne vrijednosti te meupredmetne teme Osobni i socijalni razvoj, Zdravlje, sigurnost i zatita okolia te Graanski odgoji obrazovanje.

Oblici i metode rada: individualni rad, rad u paru, rad u grupi, razgovor, donoenje odluke, interaktivno i otvoreno uenje
Uvodna aktivnost
1. UVODNA AKTIVNOST Moja najvea vrijednost 1015 min Razrednik trai da uenici individualno napiu to je za njih najvea ivotna vrijednost. Uenici koji ele navode to je za njih najvea vrijednosti, a razrednik/ ica zapisuje na plou. Nakon toga trai se da uenici individualno nabroje i ostale
30
ivjeti zdravo
vrijednosti koje smatraju vanima u svom ivotu. U paru razmijene koje su vrijednosti naveli kao njima vane, obrazloe te usporede slinosti/razliitosti. Razrednik/ica upita eli li netko proitati koje su sve ivotne vrijednosti naveli.
Sredinje aktivnosti
2. PIRAMIDA IVOTNIH VRIJEDNOSTI 2025 min Uenici unutar skupine razgovaraju o vrijednostima koje su individualno navodili. Uputa je uenicima da zajedniki dogovore/donesu odluku na koji e nain sastaviti piramidu vrijednosti unutar skupine, od najvanije (baza piramide) do najmanje vane (vrh piramide). Vano je da je piramida rezultat razgovora i dogovora/suglasnosti svih lanova skupine. Nakon to izrade piramidu vrijednosti, unutar skupine odaberu glasnogovornika. Razrednik zalijepi na plou veliku piramidu. Glasnogovornici skupina prezentiraju piramide, a razrednik (ili uenik) upisuje vrijednosti u zajedniku piramidu na ploi. Predlae se da glasnogovornik ukratko obrazloi je li bilo potekoa u donoenju odluke o rangu ivotnih vrijednosti unutar skupine. Razrednik tijekom ove aktivnosti upuuje da je donji dio piramide baza, a ostatak je njezina nadogradnja te da je vrlo vano da su temelji piramide vrsti (da ih nosi najvanija vrijednost), da bi i ostatak piramide izdrao.
Zavrne aktivnosti
3. ZAKLJUNI DIO do 10 min Razrednik potie uenike na razgovor pitanjima tipa: Kako vidite zajedniku piramidu? Kako doivljavate navedene vrijednosti? Slaete li se s rangiranim vrijednostima? to biste eljeli promijeniti? Pridravate li se navedenih pozitivnih ivotnih vrijednosti u svakodnevnom ivotu?
31
Postoje li okolnosti u kojima ponekad (i iz kojeg razloga) zaobilazite navedene vrijednosti? O kojim se vrijednostima radi? Razrednik vodi razgovor s ciljem isticanja zdravlja kao najvee i istinske vrijednosti.
Prilozi
PRILOG Radni list: Piramida mojih ivotnih vrijednosti
Literatura
1. Humane vrednote. Odgoj za humanost (2001). Prirunik za uitelje. Hrvatski Crveni kri, Zagreb 2. Nacionalni okvirni kurikulum za predkolski odgoj i obrazovanje te ope obvezno i srednjokolsko obrazovanje (2012). Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske.
32
Prevencija nasilnikog ponaanja

Prevencija nasilja u razliitim okolnostima Neprimjerene pojavnosti u koli i okolini
Prevencija nasilja u razliitim okolnostima

Tema: Prevencija nasilja u razliitim okolnostima Cilj: Osposobiti uenike za prepoznavanje oblika nasilnog ponaanja te promovirati pravo na sigurnost i zatitu od nasilja Ishodi uenja: Primijeniti nenasilne metode u rjeavanju problema Analizirati neprimjerene pojavnosti (nekvalitetna/neprimjerena komunikacija, Stigmatizacija, diskriminacija, omalovaavanje, vrijeanja...) Iskazati empatiju prema vrnjacima i odraslima Promovirati odgovorno ponaanje
Potreban pribor
radni list 1A (prema broju uenika), radni list 1B (za nastavnika), natpis s rijeju NASILJE, papiri A5, olovke

Oblici i metode rada: individualni, rad u paru, rad u skupinama, frontalni rad, iznoenje asocijacija, razgovor, pisanje, rasprava, usmeno izlaganje, igra
Uvodne aktivnosti
1. SASTAVLJANJE RIJEI 5 min Pedagoka radionica zapoinje aktivnou sastavljanja rijei od zadanih slova. Uenici se podijele u parove. Razrednik/ica zadaje prvi niz slova. Par koji najbre rijei zadatak javlja se dizanjem ruke, slijedi zatim drugi niz slova. 1. niz: eanjonpa (ponaanje) 2. niz: aljsein (nasilje)
34
Sredinje aktivnosti
2. TO JE NASILJE 5 min Razrednik istie da je jedna od rijei iz prethodne aktivnosti nasilje najavila temu dananjeg sata te na pano ili plou stavlja natpis s tom rijeju. Neka nekoliko uenika izreknu svoje asocijacije na navedeni pojam. Slijedi kratka sinteza koje su asocijacije ee navedene, na to se odnose? Kako bismo odredili pojam nasilja? Nasilje moemo definirati kao oblik ponaanja kojem je cilj povrijediti (odnosno nanijeti bol, ozljedu, tetu) drugoj osobi. 3. KAKO SE NASILJE ISKAZUJE 20 min Nasilje se moe iskazivati na razliite naine, razliitim postupcima kako? Uenici se podijele u manje skupine, svaka dobije papir (radni list 1A) na koji e zapisivati svoje spoznaje o oblicima nasilnog ponaanja tako da primjere nasilnog ponaanja svrstavaju u pripremljenu tablicu na radnom listu. Kada zavre s radom, predstavnici skupine itaju svoje primjere. Razrednik na kraju moe dopuniti dodavanjem nekih primjera (navedeni su u radnom listu 1B). 4. NASILJE I PRAVO NA SIGURNOST I ZATITU 5 min Razrednik potie uenike da iznesu gdje susreemo oblike nasilnog ponaanja (u svakodnevnom ivotu, ali i u filmovima, kompjutorskim igricama, pisanim materijalnima). Razrednik potie uenike na razgovor pitanjima tipa: Smatra li se nasilno ponaanje prihvatljivim oblikom ponaanja? Zato nasilje nije prihvatljiv oblik ponaanja? to bi se dogodilo kada bi nasilje bilo doputeno, u kakvom bismo svijetu ivjeli? Razrednik uenike potie na razgovor i podsjea da, osim prema ljudima, nasilje moe biti usmjereno i prema drugim ivim biima ivotinjama, a u irem smislu i prirodi.
35
Predlae se da se postavi pitanje: Kako se ovjek neprikladno odnosi prema prirodi? Obrazloenje: Svi imamo pravo na osobnu sigurnost i zatitu od nasilnog ponaanja. Kako se ljudska zajednica titi od nasilja, kako na njega reagira i time pokazuje da je neprihvatljivo? (zakonski propisi, policija, pravosue) kola reagira na svaku pojavu nasilnog ponaanja s ciljem odravanja sigurnosti u kolskom prostoru. Koje su posljedice za uenike koji se nasilno ponaaju? 5. OSJEAJI PREMA NASILJU I NENASILJU 5 min U nastavku rada razrednik potie uenike na razgovor pitanjem tipa: Moemo li prepoznati kakve osjeaje u nama izaziva rije nasilje? Neka ih lanovi skupine zapiu na papir. Tko eli, ili svi redom, neka ih kae ostalim lanovima skupine. Izvode se zakljuci o osjeajima koji su najee spominjani. Zamislimo sada suprotni pojam/pojmove od nasilja nenasilje, miroljubivost, tolerancija Kakve osjeaje u nama izazivaju? Neka ih lanovi skupine napiu na poleini papira i proitaju.
Zavrna aktivnost
6. EVALUACIJA OSVRT NA RADIONICU 5 min Svaki lan skupine izrazi svoj dojam o dananjoj radionici. Izraziti se moe neverbalno (pokretom, izrazom lica i sl.).
Prilog
PRILOG Radni list: 1A Oblici nasilnog ponaanja (za uenike) Radni list: 1B Oblici nasilnog ponaanja (za razrednika)
36
Radni list 1A OBLICI NASILNOG PONAANJA Prisjetite se moguih oblika nasilnog ponaanja te ih uvrstite u tablicu:
Fiziko nasilje Verbalno nasilje Socijalno nasilje Psiholoko nasilje Seksualno nasilje
Biljeke Radni list 1B OBLICI NASILNOG PONAANJA Podsjetnik za razrednika: Fiziko: udaranje, guranje, gaanje, amaranje, upanje, pljuvanje, napad razliitim predmetima, ruenje, oduzimanje, unitavanje ili oteivanje stvari Verbalno: nazivanje pogrdnim imenima, psovanje, ruganje, vrijeanje, dobacivanje, omalovaavanje, nareivanje, verbalno zlostavljanje na osnovi etnike pripadnosti, religije, rase ili spola Socijalno: namjerno zanemarivanje i iskljuivanje iz skupine, izbjegavanje, zabranjivanje sudjelovanja u razliitim aktivnostima, ogovaranje/irenje glasina i lai, ignoriranje Psiholoko: prijetei pogledi i grimase, uhoenje, poniavanje, ismijavanje, zahtijevanje poslunosti, ucjenjivanje, iznuivanje novca Seksualno: seksualni komentari, vulgarni vicevi, neeljeno dodirivanje (hvatanje, tapanje, tipanje), seksualne slike, crtei ili poruke, seksualne glasine, izazovno fukanje, sugestivne primjedbe ili pozivi Biljeke za dopunu
37
Literatura
Olweus, D. (1998). Nasilje meu djecom u koli. kolska knjiga, Zagreb. Slavens, E. (2006). Nasilnitvo uini neto prije nego zagusti. Mosta, Zagreb. Slavens, E. (2006). Ogovaranje uini neto prije nego glasina krene. Mosta, Zagreb. Slavens, E. (2006). Tunjava uini neto prije prvog udarca. Mosta, Zagreb. elimo ivot bez nasilja, Godinjak upanijskoga strunoga vijea strunih suradnika pedagoga srednjih kola Krapinsko-zagorske upanije (2011), SV pedagoga S, Zabok. 6. www.poliklinika-djeca.hr 7. www.unicef.hr 1. 2. 3. 4. 5.
38
Neprimjerene pojavnosti u koli i okolini

Tema: Neprimjerene pojavnosti u koli i okolini Cilj: Prevenirati neprimjereno ponaanje te promovirati prilagoeno ponaanje u socijalnim situacijama Ishodi uenja: Povezati sadraje odgovornog ponaanja Analizirati neprimjerene pojavnosti (nekvalitetna/neprimjerena komunikacija, stigmatizacija, diskriminacija, omalovaavanje, vrijeanja...) Promovirati odgovorno ponaanje
papir A3, papiri A5, olovke (grafitne ili kemijske), flomasteri, samoljepiva vrpca, radni listovi 1A, 1B, 1C, 1D

Oblici i metode rada: rad u paru, rad u skupinama, individualni rad, frontalni rad, razgovor, usmeno izlaganje, pisanje
Uvodna aktivnost
1. UVODNA AKTIVNOST: POZITIVNE KARAKTERISTIKE 5 min Uenici se podijele u parove. Zadatak je rei jednu pozitivnu karakteristiku koju lan para iskazuje u odnosima s drugim uenicima u razredu ili koli. Svatko na taj nain predstavlja svog lana para i on/ona njega.
39
Sredinje aktivnosti
2. NEPRIMJERENO PONAANJE 5 min Za razliku od primjera iz uvodne aktivnosti u kojoj su uenici navodili pozitivne znaajke drugih uenika, mladi mogu u pojedinim situacijama iskazivati i neprimjereno ponaanje. Razrednik poziva uenike da kratko razmisle te iznesu primjere takva ponaanja. Jedan e uenik primjere zapisivati na list A3 s naslovom Oblici neprimjerenog ponaanja. 3. PREPOZNAJEMO NEPRIMJERENO PONAANJE 15 min Uenici se podijele u etiri podskupine. Zadatak je porazgovarati o osobnim iskustvima i spoznajama koje uenici imaju o neprimjerenom ponaanju mladih. Potrebno je izabrati jedan oblik neprimjerenog ponaanja, kratko opisati situaciju i nain na koji se moe iskazati. lanovi podskupina rjeavat e razliite zadatke: navode oblike neprimjerenog ponaanja u koli, navode primjere vezane uz sport, navode primjere iz veze dvoje mladih, navode primjere iz drugih okolnosti/situacija, na primjer tijekom veernjeg izlaska i dr. Predstavnici podskupina kratko iznose primjere o kojima su razgovarali. 4. PRIMJERENO PONAANJE U KOLI 5 min Razrednik e s uenicima raspraviti na koji nain kola djeluje u pravcu sprjeavanja neprimjerenog ponaanja mladih. Prigoda je prisjetiti se pojedinih odredbi kunoga reda u kojem se navode meusobni odnosi uenika, organizacija rada, odnos prema nastavnicima, prema imovini i prema obvezama. 1. 2. 3. 4.
Zavrne aktivnosti
5. TO MOEMO UINITI 10 min Razrednik podsjea uenike da su u prethodnim aktivnostima navodili oblike neprimjerenog ponaanja, okolnosti i situacije u kojima se sprjeavaju neprimjerena ponaanja i naini na koji kola reagira kada se takvi oblici ponaanja pojave.
40
Razrednik moe dodatno poticati rad uenika postavljajui pitanje tipa: Moe li svatko od nas pridonijeti da takva ponaanja bude to manje i na koji nain? Uenici mogu u paru/podskupini kratko komentirati i izabrati najmanje jedan primjer, odnosno prijedlog koji e podijeliti sa svim uenicima u razrednom odjelu. 6. Evaluacija osvrt na radionicu 5 min Svaki lan podskupine iznosi svoje dojmove o dananjoj radionici u jednoj reenici: to je u dananjem radu meni bilo vano?
Prilog
PRILOG Radni list: 1A, 1B, 1C, 1D (format A5) Radni list 1A (podskupina A) PREPOZNAJEMO NEPRIMJERENO PONAANJE 1. Promislite i navedite mogue oblike neprimjerenog ponaanja uenika u koli. 2. Izaberite jedan od navedenih oblika i kratko opiite situaciju i nain na koji se moe iskazati. ______________________________________________________________ Radni list 1B (podskupina B) PREPOZNAJEMO NEPRIMJERENO PONAANJE 1. Promislite i navedite mogue oblike neprimjerenog ponaanja mladih koji su vezani uz sport. 2. Izaberite jedan od navedenih oblika i kratko opiite situaciju i nain na koji se moe iskazati.
41
Radni list 1C (podskupina C) PREPOZNAJEMO NEPRIMJERENO PONAANJE 1. Promislite i navedite mogue oblike neprimjerenog ponaanja mladih u vezi. 2. Izaberite jedan od navedenih oblika i kratko opiite situaciju i nain na koji se moe iskazati. ______________________________________________________________ Radni list 1D (podskupina D) PREPOZNAJEMO NEPRIMJERENO PONAANJE 1. Promislite i navedite mogue oblike neprimjerenog ponaanja mladih u slobodno vrijeme (tijekom veernjeg izlaska i sl.). 2. Izaberite jedan od navedenih oblika i kratko opiite situaciju i nain na koji se moe iskazati.
Literatura
1. Bouillet, D., Uzelac, S. (2008) Prirunik za nositelje produenog strunog tretmana u osnovnim i srednjim kolama, Zagreb: MZO, AOO, Globus 2. Bouillet, D., Uzelac, S. (2007) Osnove socijalne pedagogije, Zagreb: kolska knjiga 3. Pennington, D. C. (2004) Osnove socijalne psihologije, Jastrebarsko: Naklada Slap 4. elimo ivot bez nasilja, Godinjak upanijskog strunog vijea strunih suradnika pedagoga srednjih kola Krapinsko-zagorske upanije (2011), SV pedagoga S, Zabok
42
Prevencija ovisnosti
Alkohol, cigarete i droge utjecaj na pojedinca, obitelj i zajednicu Rizina ponaanja i posljedice na obrazovanje te profesionalni razvoj i karijeru
Alkohol, cigarete i droge utjecaj na pojedinca, obitelj i zajednicu

Tema, cilj i ishodi uenja, trajanje, dob uenika
Tema: Prevencija ovisnosti kritiko razmiljanje o konzumiranju sredstava ovisnosti, rizici povezani s konzumiranjem Opi cilj sata razrednika: Razvijati kritiko razmiljanje o konzumiranju sredstava ovisnosti Ishodi uenja: Razumjeti rizike povezane s konzumiranjem alkohola, cigareta i droga Prepoznati razloge ZA i PROTIV koritenja sredstava ovisnosti Vrijeme trajanja: 1 kolski sat Dob: za uenike 1415 godina
Potreban materijal
priprema radionice
Sadraj opis aktivnosti

Uvodna aktivnost Hodao/la bih kilometrima planirano vrijeme 10 min
Cilj uvodne aktivnosti (za voditelja): Uvoenje u grupni rad, igra pridonosi dinaminosti radionice i potie uenike na aktivnosti kritikog razmiljanja Uputa: Skupina sjedi u krugu. Voditelj poinje igru tako da zatrai od lanova skupine da zaele neto za to bi bili spremni hodati 7 kilometara da bi to postigli. Voditelj moe poeti, navodei svoj primjer. lanovi skupine se izjanjavaju redom, objanjavajui zato su upravo to odabrali, dok se ostali lanovi mogu izjasniti bi li i oni tako postupili. Voditelj ili suvoditelj neka sve ispie na plou. Voditelj ne predlae to da odaberu kao cilj hodanja, ali potie sve lanove da se izjasne.
44
Rasprava i uvod u temu: O emu je bila ova igra? Od svih ideja to smo ih uli koja je bila posebno zanimljiva? Kako to da smo imali razliite razloge? Povezati s razliitim nainima razmiljanja, osjeanja, interpretacije i doivljavanja svijeta oko sebe: Kao to smo mi imali razliite razloge za hodanje 7 kilometara, tako ljudi mogu imati i razliite razloge za injenje nekih stvari koje su nama ponekad teko razumljive. Tako ljudi imaju i neke razloge zbog kojih uzimaju sredstva ovisnosti. Znate koja sredstva ovisnosti postoje? (Pitati uenike da ih nabroje i nadopuniti ako je potrebno jer se pod sredstvima ovisnosti smatraju cigarete, alkohol, tablete i sve druge lake i teke droge.)
Sredinja aktivnost planirano vrijeme 25 min

Uvodna rasprava: Pitajte uenike za razloge zbog kojih ljudi uzimaju neku drogu. Moete ih odmah svrstavati u tri skupine: - OSOBNI RAZLOZI (npr. osoba eli iskuati neto novo). - DRUTVENI RAZLOZI (npr. ako ne eli izgubiti prijatelje, premda oni piju alkohol; ili kad su neke droge dostupne u trgovinama). - FIZIKI RAZLOZI (npr. bre tri ako uzme odreenu tabletu) Uenici navode razloge zbog kojih ljudi uzimaju droge (primjeri iz vlastite okoline, iz medija i sl.). Vano je komentirati ako neki razlog nije istinit ili ako bi ga bilo dobro provjeriti. Pitajte uenike i o tome to rade ljudi koji ne odlue uzimati sredstva ovisnosti, zato tako odlue, o emu razmiljaju? - to nam moe pomoi da izaberemo bolje izbore za sebe? - to rade ljudi koji ne konzumiraju sredstva ovisnosti, koji su njihovi razlozi? Rad u skupinama: Nakon navoenja razloga zamolite uenike da u malim skupinama od po 45 uenika razmisle i napiu/nacrtaju na plakatu to se sve moe dogoditi kada se odlui uzimati alkohol, cigarete, droge (sredstva ovisnosti).
45
Svaka skupina izvjetava o posljedicama/rizicima, voditelj u tablicu na ploi pie odgovore uenika. Posljedice/rizike koji proizlaze iz koritenja sredstava ovisnosti podijeliti na one koji su kratkoroni i one dugorone tako da pitamo uenike gdje bi ih smjestili u tablici:
kratkorono Na osobnom planu (tijelo i um) dugorono
Na drutvenom planu (odnosi s drugim ljudima)
Rasprava: to moemo zakljuiti iz ovog razgovora? Raspravu voditi prema zakljuku da postoje razlozi zbog kojih ljudi uzimaju droge, ali esto se ti oekivani pozitivni uinci ne dogode. Postoje takoer i neke posljedice koje pojavljuju odmah nakon konzumiranja, ali i kasnije u ivotu ostavljaju trag na nae zdravlje, osjeaje, odnose s drugim ljudima Moe li ovaj nain, kada popisujemo ZA i PROTIV nekog ponaanja, pomoi u donoenju odluka u vezi s naim ponaanjem u budunosti? Kako e vama pomoi?
Zavrna aktivnost planirano vrijeme 10 min

O emu smo danas razgovarali? to ste danas novo nauili? Je li vas neto o emu smo danas razgovarali iznenadilo? to? Je li vam se svidio ovaj nain rada? to vam se svidjelo? Kako bi ovo to ste danas nauili i uli moglo utjecati na va ivot i vae odluke koje ete u budunosti donositi?
46
Rizina ponaanja i posljedice na obrazovanje te profesionalni razvoj i karijeru

Tema: Prevencija ovisnosti rizina ponaanja i posljedice na obrazovanje te profesionalni razvoj i karijeru Opi cilj sata razrednika: Razvijati kritiko razmiljanje o rizinom ponaanju i njegovim posljedicama Ishodi uenja: Razumjeti rizike povezane s rizinim ponaanjem. Prepoznati posljedice rizinog ponaanja na obrazovanje i profesionalni razvoj/karijeru. Vrijeme trajanja: 1 kolski sat Dob: za uenike 1415 godina
Potreban materijal
priprema radionice eventualni radni list

Uvodna aktivnost Osobni tit planirano vrijeme 15 min
Cilj aktivnosti igre (za voditelja): uvoenje u glavnu temu i poticanje uenika na aktivnosti kritikog razmiljanja Uputa: Svaki uenik individualno ispunjava vlastiti tit tako da nacrta oblik tita i podijeli ga na 4 kvadranta (ili nastavnik moe podijeliti radne listove s ve nacrtanim titom Prilog 1).
47
U prvom kvadrantu uenik upisuje obrazovanje koje eli postii; u drugom kvadrantu upisuje svoju profesionalnu ambiciju/karijeru koju bi elio ostvariti; u treem kvadrantu upisuje aktivnost kojom se najradije bavi u slobodno vrijeme; u etvrti kvadrant upisuje osobu kojoj se divi/uzor. Voditelj moe poeti navodei svoj primjer. Uenici se izjanjavaju slobodnim javljanjem objanjavajui zato su upravo to odabrali. Voditelj ih potie da izraze to vie razliitih primjera osobnih titova koje e nakon izjanjavanja zalijepiti na razrednu plou kao pozivan poticaj uenicima da ustraju na ostvarenju izraenog. Rasprava i uvod u temu: Zato imamo razliite osobne titove? U emu je vanost osobnih titova? - Povezati s razliitim nainima razmiljanja i pogleda na osobnu budunost. Navesti uenike da razmisle o vanosti postavljanja ciljeva u ivotu i nastojanjima da ih se ostvari. Uoiti da ljudi imaju razliite ciljeve i ambicije, ali ih u pravilu imaju i vani su im. Zato onda neki ljudi odustaju od ostvarenja svojih pozitivnih ciljeva i odluuju se na odreena ponaanja koja nose rizike i koja e ih udaljiti od njihovih ciljeva. to podrazumijevamo pod rizinim ponaanjem? (Pitati uenike da objasne to je za njih rizino ponaanje, npr. ponaanja koja su rizina za mlade koji ih ine, ali istovremeno i rizik za njihove blinje; ponaanja usko vezana uz drutveno neprihvatljiva ponaanja...).

Uvodna rasprava: Pitajte uenike o njima poznatim oblicima rizinih ponaanja. Moete ih odmah svrstavati u nekoliko skupina: - KONZUMACIJA SREDSTAVA OVISNOSTI (npr. alkohol, opojna sredstva, cigarete). - RIZINA SPOLNA PONAANJA (npr. esto mijenjanje partnera, nekoritenje zatite...) - AGRESIVNA PONAANJA (npr. otpor prema autoritetu ili odgovornosti, sukobi s okolinom/roditeljima) - Uenici navode njima poznate primjere ili vlastita iskustva rizinog ponaanja te pojanjavaju razloge zbog kojih njihovi vrnjaci ulaze u razne oblike rizinih ponaanja (npr. neopravdano izostajanje iz
48
kole, otpor prema uenju, roditeljima, autoritetu, institucijama, krenje pravila u koli i kui, konzumiranje cigareta, alkohola, neki oblici promiskuitetnog ponaanja, nedoputeni kasni izlasci...). Upitati uenike poznaju li nekoga iz svoje okoline ije je rizino ponaanje imalo i posljedice na ivotni put te osobe. Pitajte uenike za miljenje o tome koji su razlozi da se ljudi odluuju na rizine oblike ponaanja i rade li to svjesni rizika koje takav oblik ponaanja nosi; to mi moemo uiniti da ne uemo u rizik takvog ponaanja; kako izabrati neka dobra rjeenja za sebe. Rad u skupinama: Nakon navoenja razloga zamolite uenike da u malim skupinama po 4 do 5 uenika razmisle i napiu na plakatu to se sve moe dogoditi kada se odlui rizino ponaati. Svaka skupina izvjetava o posljedicama/rizicima, voditelj u tablicu na ploi pie odgovore uenika. Posljedice/rizike koji proizlaze iz rizinog ponaanja podijeliti na one koji djeluju na njihovo obrazovanje i one koji djeluje na njihov profesionalni razvoj/karijeru:
obrazovanje konzumacija sredstava ovisnosti rizina spolna ponaanja agresivno ponaanje profesionalni razvoj/ karijeru
Rasprava: to moemo zakljuiti iz ovog razgovora? Raspravu voditi prema zakljuku da postoje razlozi zbog kojih ljudi pribjegavaju rizinom ponaanju, ali dobar osjeaj s poetka esto zavri suoavanjem s ozbiljnim posljedicama rizinog ponaanja. Postoje takoer i posljedice koje se pojavljuju odmah s poetkom rizinog ponaanja, ali i one koje imaju dugoronije posljedice na
49
na ivot ostavljaju trag na nae odnose s drugim ljudima, na nae obrazovanje i na profesionalni razvoj/karijeru Moe li osvjeivanje posljedica rizinog ponaanja pomoi u donoenju odluka o naem ponaanju u budunosti? Kako moe vama pomoi?

to ste danas novo nauili? Je li vam ova tema bila zanimljiva? to vam se svidjelo u dananjem radu? Kako bi ovo to ste danas nauili i uli moglo utjecati na va ivot i vae odluke koje ete u budunosti donositi? Prilog 1 Osobni tit
50
Spolna/rodna ravnopravnost i odgovorno spolno ponaanje

Razvijanje vjetina potrebnih za odgovorno spolno ponaanje, I. Razvijanje vjetina potrebnih za odgovorno spolno ponaanje, II. Komuniciranje u vezi Medijski prikaz spolnosti
Razvijanje vjetina potrebnih za odgovorno spolno ponaanje, I.

Tema: Razumijevanje vanosti odgovornog spolnog ponaanja Opi cilj sata: Senzibiliziranje uenika za odgovorno spolno ponaanje i ohrabrivanje na osvjeivanje, suoavanje, razmiljanje i argumentiranje prednosti i nedostataka svake mogunosti u spolnom ponaanju. Poveanje svijesti o brzini i nainima irenja spolno prenosivih infekcija. Ishodi uenja: Raspraviti vanost donoenja autonomne i odgovorne odluke o stupanju u spolne odnose (to znai biti spreman/na?) Usporediti razliite stavove o spolnosti i uporabi zatite Raspraviti prednosti i nedostatke razliitih odluka o spolnoj aktivnosti Objasniti rizike rane spolne aktivnosti s obzirom na zarazu spolno prenosivim bolestima i neeljenu trudnou Opisati djelovanje, prednosti i nedostatke razliitih kontracepcijskih metoda Vrijeme trajanja: 1 kolski sat
Potreban materijal
veliki papiri i flomaster (ili ploa i kreda), kartice Rukovanje, radni listovi Nagovaranja, Uobiajeni prigovori (pripremljeni)

INFORMACIJE ZA NASTAVNIKE* (Oznaka * u daljnjem tekstu oznaava informacije za nastavnike): Pedagoke radionice osmiljene su u cilju promicanja, edukacije i zatite spolnog i reproduktivnog zdravlja da pomognu u smanjenju rizika za SPI (spolno prenosive infekcije-bolesti) kod adolescentske populacije. Pedagoke radionice podrazumijevaju iskustveno uenje o sebi, o drugima i o svijetu i ivotu. Uenici razmjenjuju svoja iskustva, znanja, osjeaje i miljenja, to pridonosi usvajanju spoznaja, ponaanja, osjeaja vrijednosti, vjetina te osvjeivanju vlastitih
52
stavova i postupaka. Radionice objedinjuju uenike na razini podjednakog aktiviteta i ravnopravne rasprave i razmjene. Radionice su utemeljene na socijalnoj i bihevioralnoj znanosti. Odgovorno spolno ponaanje: Apstinencija (odgaanje ulaska u spolne odnose) ili trajna uzajamno vjerna veza dvaju zdravih partnera jedine su pouzdane mjere za prevenciju spolno prenosivih infekcija. U ostalim sluajevima svaka osoba moe zatititi svoje zdravlje, to jest smanjiti rizik infekcije spolno prenosivim bolestima i neeljene trudnoe, sustavnom primjenom zatite pri spolnim odnosima. Primjena prezervativa (kondoma) znatno smanjuje rizik prijenosa spolno prenosivih infekcija, ukljuujui HIV/AIDS, i uinkovita je mjera osobne zatite. Prezervativ treba koristiti pravilno i dosljedno pri svakom spolnom odnosu. Vaan je dio odgovornog spolnog ponaanja informiranost o rizicima vezanim uz spolnu aktivnost te nainima zatite spolnog i reproduktivnog zdravlja. Samo informirani izbori i odluke mogu imati pozitivan utjecaj na zdravlje i budunost mlade osobe.
Uvodna aktivnost 5 min Utvrivanje pravila

1. Aktivnost: Utvrivanje pravila Zatraite od uenika da utvrde pravila kojih e se pridravati tijekom provedbe radionice. Za to im trebaju veliki listovi papira i flomasteri/ploa i krede. 1. Moete raspraviti sljedea pitanja (moda prema dosadanjem iskustvu): - Kako moemo ouvati povjerljivost? (npr. ne iznositi izreena miljenja drugih izvan radionice) - Kako emo pomoi uenicima koji su se uzrujali? - Kako emo izii na kraj s prekidanjima? (npr. ugasiti mobitele tijekom rada u radionici) - Kako emo osigurati da svatko dobije priliku govoriti? (npr. govoriti po redu kako sjedimo u krugu) 2. Naglasite tri osnovna pravila rada u radionicama: - samo jedna osoba govori - svi aktivno sluaju govornika - nitko nije prisiljen sudjelovati 3. Dodajte i svoja pravila (povjerljivost, tonost...). Svatko tko odlui sudjelovati, prihvaa dogovorena pravila. 4. Napiite pravila na veliki papir i stavite na vidljivo mjesto ili napiite na plou da svi vide.
53
Stvaranje oputenog i ugodnog ozraja presudno je za uspjeno izvoenje ove nastavne jedinice. Struktura razreda s klupama ili s fiksiranim stolovima moe biti zapreka uspjenoj komunikaciji. Stolove moete posloiti uza zidove ili ih posloiti jedne na druge da ne smetaju, a stolice postaviti ukrug. U poetku provedbe radionice korisni su takozvani ledolomci za stvaranje oputenog ozraja. Uenike valja podsjetiti na temeljna pravila ponaanja. Uenici koji to ne ele ne moraju sudjelovati u aktivnostima niti iznositi svoje miljenje.
Sredinje aktivnosti 35 min Mogunosti u spolnom ponaanju

1. Aktivnost: Prijenos spolno prenosivih infekcija 1. Uenici sjede u krugu. Za veliku skupinu od 30 uenika trebate imati ukupno 30 kartica (Rukovanje pripremljene). Izreite kartice jednake veliine i piite upute flomasterom u sredini kartice. Pripremite ih unaprijed. a) Prva je skupina od pet kartica s uputom: Nemojte sluati upute voditelja. b) Druga skupina od jedanaest kartica ima uputu: Sluajte upute voditelja i jedno slovo ispod upute; od tih jedanaest kartica pet kartica oznaeno je slovom P, dvije kartice slovom C, dvije kartice slovom Z i dvije kartice slovom H. c) Trea skupina od etrnaest kartica ima uputu: Sluajte upute voditelja. 2. Kaite uenicima da e svi dobiti po jednu karticu. Neka proitaju upute na svojim karticama tako da osobe koje sjede pokraj njih ne vide, a sadraj uvaju kao tajnu. Neka se pridravaju pisanih uputa. 3. Promijeajte kartice, okrenite ih naopako i neka svaki uenik izvue po jednu. Ako je manji broj uenika od 30, smanjite ukupni broj kartica. 4. Nakon to su proitali upute, upamtili ih i okrenuli ih naopako, objasnite uenicima da e na va prvi znak svi ustati sa svojih mjesta kako sjede u krugu, a na va drugi znak zamijeniti ih s mjestom na suprotnoj strani od svoje. Dok trae novo mjesto i prelaze na drugu stranu, neka se rukuju s trojicom uenika (ili neka im se potpiu na karticu) i zapamte imena uenika s kojima su se rukovali. (Ako je ukupan broj uenika manji od 30, neka se rukuju samo s dvojicom uenika.) Tako e svaki uenik ili uenica imati tri osobe s kojima se rukovao.
54
5. Provjerite jesu li svi uenici promijenili svoja prvotna mjesta. Oni uenici koji prema uputama na svojim karticama nisu morali sluati upute voditelja, moda e ostati sjediti na svojim mjestima. 6. Zatraite uenike neka sjednu na svoja nova mjesta. Pitajte ih tko ima karticu sa slovom Z i zatraite ih da ustanu. Isto tako zatraite sve one koji su se s njima rukovali da ustanu. Objasnite da je rukovanje u ovoj aktivnosti (simboliki ) predstavljalo spolni odnos. 7. Osobe koje imaju slovo Z na kartici zaraene su HIV-om. Pitajte njihove partnere to mogu oekivati za sebe nakon jednog spolnog odnosa sa zaraenom osobom. Objasnite im da su isto zaraeni HIVom. Objasnite ili ponovite naine prijenosa zaraze HIV-om (potrebne se informacije nalaze u Prilogu). Potom neka uenici sjednu. 8. Postupak i kratki opis svake SPI ponovite s karticama koje imaju slovo C (C = chlamydia), s karticama koje imaju slovo H (H = genitalni herpes) i s karticama koje imaju slovo P (P = prezervativ). 9. Zatraite uenike s karticama Nemojte sluati upute voditelja koji su ipak posluali voditelja, a ne napisane upute, i promijenili svoja mjesta, da ustanu. Objasnite im da su oni izabrali rizini spolni odnos, unato napisanim uputama i savjetima drugih osoba. Oni su, unato znanju i uputama, pod utjecajem i pritiscima partnera ili ponaanja svojih vrnjaka pristali na rizina spolna ponaanja. 10. Zatraite uenike s karticama Nemojte sluati upute voditelja koji nisu promijenili svoja mjesta da ustanu. Objasnite da su oni izabrali apstinenciju, prema uputama i savjetima i zato su zatieni od SPI, ukljuujui i HIV/AIDS. Oni nisu popustili pritiscima drugih kad su ih nagovarali na promjenu mjesta, to jest na rizini spolni odnos. 11. Zatraite uenike s karticama P da ustanu. Isto tako zatraite sve one koji su se s njima rukovali (ili koji su potpisani na njihovim listiima papira) da ustanu. Objasnite da su oni s karticama P koristili prezervativ i da zato nisu izloeni riziku HIV-zaraze i drugih SPI. Recite im da sjednu. 12. Kaite uenicima da je to bila samo igra i da se SPI, ukljuujui i HIV/ AIDS, ne prenose rukovanjem. Objasnite ili ponovite da se SPI prenose spolnim kontaktom vaginalnim, analnim i oralnim. Za prijenos SPI dovoljan je samo jedan spolni kontakt sa zaraenom osobom. Objasnite da u stvarnosti mnogi ljudi ne znaju da su zaraeni (jer infekciju esto ne prate simptomi).
55
Pitanja za raspravu: a) Kako se osjeaju osobe s karticama H? Osobe s karticama Z? Osobe s karticama C? to osjeaju prema zaraenim osobama oni koji su zakljuili da su se od njih zarazili? b) Kako su se osjeali u poetku oni koji su dobili upute da ne sluaju voditelja, tj. da ne sudjeluju u igri? Jesu li se njihovi osjeaji mijenjali tijekom igre? Kako su reagirali drugi kad nisu sudjelovali u igri? Zato nisu sluali upute s kartica? c) Kako su se osjeali oni koji su koristili prezervative? Recite im da su dobro odluili i postupili. d) Kako su se osjeali oni koji su posluali upute sa svojih kartica? Je li bilo teko oduprijeti se nagovorima drugih? Recite im da su dobro odluili i postupili. e) Je li mogue unaprijed znati tko je zaraen, a tko nije? 2. Aktivnost: Mogunosti u spolnom ponaanju a) Podijelite veliku skupinu u male skupine jednakih veliina (46 uenika). b) Napiite sljedee mogunosti u spolnom ponaanju na velikom listu papira/ploi da svi mogu vidjeti: - apstinencija od spolnih aktivnosti - bez spolnih aktivnosti u paru (privremena apstinencija) - ljubljenje i dranje za ruke - ne ii do kraja ( petting) - spolni odnos bez zatite - spolni odnos sa zatitom c) Zatraite male skupine da sastave popise prednosti i nedostataka svih navedenih opcija za sebe i svoje partnere. d) Uz sastavljanje popisa prednosti i nedostataka zadajte zadatak svakoj skupini da ispita sljedee injenice svake mogunosti: - ishodi svake opcije - podrka drugih - rizinost za zdravlje - dostupnost zatite
56
* Nakon rasprave predstavnici malih skupina izvjetavaju o prednostima i nedostacima mogunosti u velikoj skupini; na ploi moete usporedno s izvjetavanjem sastavljati popis u dva stupca pokraj ve napisanih mogunosti i tako navesti sve prednosti i nedostatke svake od njih.
Zavrna aktivnost 5 min Povratna informacija

1. Uenici sjede u krugu i redom navode samo jedno miljenje ili iskustvo o radu: - neto to im se svialo u radionici, ili - neto to su nauili, ili - neto o emu bi voljeli razmisliti ili nauiti 2. Vano je da se i sami ukljuite u davanju miljenja o radu i moda ponovite vanost odgovornog spolnog ponaanja (spolna apstinencija, odgaanje prvog spolnog odnosa za zreliju dob zbog posebne osjetljivosti mladog organizma na SPI, trajna uzajamno vjerna veza dvaju zdravih partnera, izbjegavanje rizinog spolnog ponaanja, ne mijenjanje spolnih partnera, primjena zatite pri spolnim odnosima) * Prihvatite sva miljenja uenika (pozitivna i negativna) bez daljnje rasprave i zahvalite uenicima na njihovu doprinosu. 3. Prije kraja sata podijelite svakom ueniku/uenici Prilog 2 koji ste pripremili u dovoljnom broju kopija.
Prilog 1 za nastavnike
Spolno prenosive infekcije (SPI) zarazne su bolesti koje se prenose izravnim spolnim kontaktom pri vaginalnom, analnom i moda oralnom spolnom odnosu sa zaraenom osobom. Uzronici spolno prenosivih infekcija jesu: mikroorganizmi, bakterije, virusi, gljive, paraziti. Neki se uzronici osim spolnim odnosom, i do neke mjere drugim spolnim kontaktima, mogu prenijeti i putem krvi, najee zajednikim koritenjem igala i prica kod uzimanja droge ili sa zaraene majke na dijete tijekom trudnoe ili poroda. Posljednjih desetljea klasine spolno prenosive bakterijske bolesti sifilis i gonoreja sve su manje zastupljene. Najrairenija je i po oteenju plodnosti najopasnija bakterijska spolno prenosiva infekcija uzrokovana bakterijom Chlamydia trachomatis. U dananje vrijeme veliko znaenje imaju i spolno prenosive infekcije uzrokovane virusima: HIV/AIDS, humani papilomavirus (HPV), virus genitalnog herpesa i virus hepatitisa B i C.
57
Lijeenje: spolno prenosive infekcije koje su uzrokovane bakterijama uspjeno se mogu izlijeiti, dok one uzrokovane virusima ne mogu, ali se mogu smanjiti simptomi. Lijeiti se trebaju oba partnera, a do zavretka lijeenja potrebno je suzdravati se (apstinirati) od spolnih odnosa. Infekcije HPV-virusima (koji uzrokuju predstadije i raka vrata maternice) mogu se sprijeiti primjenom uinkovita cjepiva. Rizinost: spolno prenosive infekcije este su meu adolescentima i mladim odraslim osobama. Mladi je organizam posebno osjetljiv na spolno prenosive infekcije. Rano stupanje u spolne odnose i vei broj spolnih partnera tijekom ivota poveavaju rizik od spolno prenosivih infekcija i njihovih posljedica. Mijenjanje spolnih partnera poveava rizik stjecanja spolno prenosivih infekcija jer imati spolni odnos s nekom osobom glede mikroorganizama znai imati ga sa svima s kojima je ta osoba prije imala spolni odnos. Posljedice: Spolno prenosive infekcije nisu bezazlene. Ako se ne lijee, uzrokuju teka oteenja plodnosti i zdravlja, a neke poput AIDS-a su ak i smrtonosne. esto, osobito u poetku infekcije, nema nikakvih simptoma ili su oni vrlo blagi i prolaze neopaeno. Tako se bolest prekasno otkriva i lijei kad su ve nastala trajna oteenja opeg i reproduktivnog zdravlja. Posljedice spolno prenosivih infekcija jesu: neplodnost i spontani pobaaji; izvanmaternina trudnoa; smrt ili teka oteenja djeteta roenog od inficirane majke; predstadiji raka i rak vrata maternice; oteenja ostalih organa, ukljuujui srce, jetra, bubrege i mozak; smrt oboljele osobe. Najbolja zatita od spolno prenosivih infekcija za spolno aktivne adolescente jest redovna i pravilna primjena kvalitetnog prezervativa kod svakog spolnog odnosa. Prezervativi pruaju najbolju zatitu od HIV-a/AIDS-a, a i od drugih spolno prenosivih infekcija koje mogu tetno djelovati na plodnost ene i mukarca. Osim HIV-a/AIDS-a mogu sprijeiti gonoreju, sifilis, klamidiju i trihomonijazu. Pruaju i dobru zatitu od herpesnog virusa, HPV-virusa, virusa hepatitis B i ostalih bolesti koje uzrokuju promjene na koi ako su te promjene na dijelu koe koja je pokrivena prezervativom. Osobe koje koriste prezervativ pravilno i redovito pri svakom spolnom odnosu minimizirale su rizik zaraze navedenim bolestima.
58
Prilog 2 za uenike (podijeliti prije kraja sata)

1. Kontracepcijske metode i sredstva
APSTINENCIJA je voljno suzdravanje od spolnog odnosa. Apstinencija je jedina potpuno pouzdana zatita i od spolno prenosivih infekcija i od neeljene trudnoe. Mogu je koristiti sve dobne skupine kao svjesni odabir naina ivota trajno ili kao odlaganje stupanja u spolne odnose do trenutka osobne odluke. KONDOM (prezervativ, zatitna gumica, kurton) predstavlja mehaniku zapreku prodoru spermija u rodnicu te je djelotvorna zatita i protiv spolno prenosivih bolesti i protiv neeljene trudnoe. Pri svakom spolnom odnosu koristi se novi kondom. Prije poetka uporabe treba nauiti kako se koristi, provjeriti rok uporabe i kvalitetu (mogua oteenja) te se brinuti o pravilnom uvanju. Kondom je jednostavno sredstvo, lako je dostupno i ne zahtijeva posebnu pripremu ni planiranje. Koriste ga sve dobne skupine, a pouzdanost je vrlo visoka. esto se kombinira sa spermicidnim sredstvom. Kondom ne sprjeava u potpunosti prijenos infekcije humanim papilomavirusom jer se virusne lezije mogu nalaziti u okolnom podruju spolovila koje kondom ne obuhvaa. Postoji i enski kondom FEMIDOM. HORMONSKE PILULE (kontracepcijske) djeluju na vie naina: sprjeavaju ovulaciju, djeluju na sluznicu maternice i cervikalnu sluz. Pruaju visok stupanj zatite od neeljene trudnoe. Uzimaju se svaki dan u razdoblju od 21 dana nakon ega slijedi pauza (7 dana) tijekom koje nastupa krvarenje. Njihova primjena zbog odreenih ogranienja i moguih kontraindikacija zahtijeva konzultaciju s lijenikom te je obvezan ginekoloki pregled. Nakon procjene lijenik utvruje moe li se i koje hormonsko kontracepcijsko sredstvo preporuiti.
PRIRODNE METODE su one za iju je primjenu potrebno samo odgovarajue ponaanje koje se temelji na poznavanju menstruacijskog ciklusa i procesa reprodukcije, odnosno na procjeni vremena ovulacije i plodnog razdoblja te suzdravanja od spolnih odnosa u tim razdobljima. Ukljuuju raunanje plodnih i neplodnih dana kalendarskom i/ili temperaturnom metodom. Prema prosjenom trajanju menstruacijskog ciklusa izraunava se plodno razdoblje. Mjerenjem bazalne
59
temperature moe se utvrditi kada je ovulacija nastupila ali ne i predvidjeti je te se razdoblje nakon toga smatra neplodnim. Billingsova metoda za odreivanje neplodnih dana temelji se na razlici u koliini i kakvoi cervikalne sluzi tijekom menstruacijskog ciklusa koja je hormonski uvjetovana. Ove se metode koriste kod djevojaka (ena) koje imaju redovite menstruacijske cikluse. Nisu jednostavne i zahtijevaju disciplinu, vjetinu i strpljenje. Pouzdanost nije visoka i ne tite od spolno prenosivih bolesti. U metode koje se temelje na ponaanju ubraja se i prekinuti snoaj (prekinuti spolni odnos prije izbacivanja sjemene tekuine). * Prirodne se metode koriste i za planiranje trudnoe i poroda. Zatita nakon neopreznog spolnog odnosa (postkoitalna zatita) koristi se ako se prilikom spolnog odnosa u plodnom razdoblju nije koristila zatita zbog pogreke ili nezgode (pucanje prezervativa). Najkasnije u roku od 72 sata nakon spolnog odnosa lijenik moe propisati koritenje hormonske terapije.
Osiguravaju visok stupanj zatite od neeljenog zaea, ali ne tite od SPB. Postoje i muke hormonske pilule.
UPOZORENJE Niti jedna metoda ili sredstvo kontracepcije, osim apstinencije, ne prua potpunu zatitu od neeljene trudnoe i spolno prenosivih bolesti. Koliko god menstruacijski ciklus bio pravilan, potpuno sigurnih dana nema. Prije odluke o koritenju kontracepcijskih metoda i sredstava dobro je posavjetovati se s ginekologom. Postoje i mitovi (neistinita vjerovanja) o razliitim metodama kontracepcije (tuiranje, odreeni poloaji, nemogunost zaea pri prvom spolnom odnosu i slino).
* Postoje i druga kontracepcijska sredstva (dijafragma, spermicidna sredstva, unutarmaternina sredstva...) o kojima se moete informirati na: http://www. cybermed.hr/centri_a_z/kontracepcija/metode_kontracepcije
60
2. Spolno prenosive bolesti (SPB)

Klamidijska infekcija Infekcije uzrokovane bakterijom Chlamydia trachomatis najee su bakterijske spolno prenosive infekcije, ujedno najpogubnije po ljudsku plodnost. Klamidijska infekcija osobito je rairena meu mladima koji rano zapoinju spolni ivot i skloni su mijenjanju partnera i neupotrebi kondoma. Problem ove infekcije jest to najee ne izaziva nikakve zdravstvene simptome zbog kojih bi se potraila lijenika pomo. Stoga se naziva i tihom upalom i esto ostaje neprepoznata i nelijeena. Ako ima simptoma, oni se kod mukaraca oituju kao crvenilo, peckanje i pojaani iscjedak iz mokrane cijevi (uretre). U ena su znakovi infekcije nekad vrlo oskudni i zamjeuje se samo pojaani iscjedak, pojaana osjetljivost rodnice te nejasna teina i pritisak u donjem dijelu trbuha. Nelijeena se infekcija klamidijom moe proiriti i na druge dijelove spolnog sustava te uzrokovati ozbiljne posljedice. Posljedice u ene mogu biti izvanmaternina trudnoa ili neplodnost te spontani pobaaji. Mogua je i zaraza djeteta tijekom poroda. Kod mukaraca infekcija moe uzrokovati smanjenu plodnost ili neplodnost. Infekciju klamidijom treba uporno lijeiti (antibioticima), a lijeiti se moraju i mukarac i ena. Tijekom lijeenja do potpunog izljeenja, potvrenog negativnim laboratorijskim nalazima, valja se pridravati uputa o spolnom ponaanju te redovito posjeivati ginekologa. Genitalni herpes Genitalni herpes uzrokuje tip 2 herpes simpleks-virusa. Infekcija se najee prenosi spolnim odnosom sa zaraenom osobom. Primarna infekcija genitalnog herpesa poglavito se javlja u adolescenata i mladih odraslih osoba. Prvi su znakovi bolesti obino bol, peenje i mjehurii na vanjskim spolnim organima i okolnom podruju, pojaani iscjedak iz rodnice ena i mokrane cijevi mukaraca te temperatura, glavobolja, bolovi u miiima i zglobovima. Mjehurii zacjeljuju nakon 24 dana. Problem kod genitalnog herpesa jest da virus ostaje pritajen u organizmu te je esta ponovna pojava bolesti. Upale rodnice Upale rodnice mogu biti izazvane brojnim uzronicima, a obino je prvi i vodei znak infekcije spolnog sustava u ena iscjedak iz rodnice uz manje ili vie prisutan svrbe, osjetljivost i peckanje. Infekcija gljivicom Candida albicans moe se razviti nakon uporabe antibiotika, oralnih kontraceptiva ili unutarmaterninog uloka, a ea je i u ena sa eernom bolesti.
61
Ostali su esti uzronici bakterije (Gardnerella vaginalis), protozoi (Trichomonas vaginalis) te neki anaerobni mikroorganizmi. Sve upale rodnice mogu se izlijeiti odgovarajuim lijekovima. Budui da se prenose spolnim odnosom, potrebno je lijeiti oba partnera. Infekcija humanim papiloma-virusom (HPV-infekcija) Infekcije humanim papiloma-virusom (HPV) danas su vrlo rairene, a virus se lako prenosi izravnim kontaktom sa zaraenom koom ili sluznicom. Postoji vie od 120 tipova humanog papiloma-virusa, a 30-ak ih uzrokuje infekcije genitalnog podruja. S obzirom na rizik za nastanak zloudnih promjena na stanicama, svrstavaju se u niskorizine i visokorizine. to se tie niskorizinih, oni uzrokuju stvaranje tzv. spolnih bradavica ili iljastih kondiloma na genitalnim organima mladia ili djevojke. Tipino se pojavljuju u mlaoj spolno aktivnoj populaciji iako se mogu pojaviti u svako ivotno doba. Ovisno o broju, veliini i poloaju, bradavice mogu izazivati osjeaj boli i peckanja. Budui da su kondilomi spolno prenosiva infekcija, pri lijeenju uvijek treba uzeti u obzir oba partnera. Ozbiljna posljedica zaraze HPV-om jest injenica da neki od njegovih tipova mogu uzrokovati rak (zloudnu novotvorinu) vrata maternice i drugih dijelova spolnog sustava. Sama infekcija HPV-om nasreu ne mora znaiti da e se razviti rak. Hoe li i kada virus izazvati bolest ovisi o nizu imbenika povezanih sa zaraenim osobama, osobinama virusa te imbenicima okoline. Budui da je virus vrlo proiren, smatra se da je mogunost zaraze barem jednom u ivotu nekim od njegovih tipova 50 70%. (Primjerice, ansa da djevojka adolescentica pri prvom spolnom odnosu u ivotu dobije HPV jest 60%). No samo 46% zaraenih ima patoloke promjene koje se mogu utvrditi Papa-testom. Budui da je utvreno da je infekcija onkogenim tipovima humanog papiloma-virusa nedvojbeno povezana s razvojem raka vrata maternice, znanstvenici su razvili cjepivo kojim se sprjeavaju infekcije upravo onim tipovima koji su u svijetu najodgovorniji za njegov razvoj (16 i 18). Osim toga jedno od dva raspoloiva cjepiva sprjeava i infekciju tipovima 6 i 11, koji su u 90% sluajeva uzronici genitalnih kondiloma. Kliniki su pokusi pokazali da, ukoliko osoba nije jo dola u kontakt s virusom i ako se cijepljenje provodi pravilno, cjepivo potpuno titi od infekcije s navedenim tipovima virusa. Posljednjih desetak godina velik dio svjetske populacije djevojica (13 godina) cijepi se protiv HPV-a. Problemi oko cijepljenja uglavnom su financijske naravi jer je cjepivo skupo, no u posljednje mu vrijeme pada cijena. U Republici Hrvatskoj Ministarstvo zdravlja preporuuje cijepljenje protiv HPV-a, ali ga ne financira, dakle plaanje je (time i cijepljenje) na individualnoj, dobrovoljnoj osnovi. 12-tak gradova u Hrvatskoj financira cijepljenje za uenice 7. razreda osnovnih kola, no odaziv je zbog velike kampanje protiv cijepljenja jo uvijek nizak.
62
HIV-bolest ili AIDS AIDS ili SIDA je dugotrajna progresivna zarazna bolest koju ulaskom u krvotok uzrokuje HIV (Human Immunodeficiency Virus) virus humane imunodeficijencije oteujui imunoloki sustav u zaraenih. HIV se prenosi: spolnim odnosom sa zaraenom osobom, kontaktom s krvlju zaraene osobe (npr. zajednikim koritenjem igala i prica kod intravenskog uzimanja droge) te prijenosom od zaraene majke na dijete tijekom trudnoe i poroda. AIDS je kasna faza zaraze HIV-om i neizljeiva je bolest protiv koje za sada ne postoji lijek ili cjepivo. No, danas postoje lijekovi koji HIV-pozitivnim osobama omoguavaju dug i produktivan ivot. Od trenutka zaraze HIV-om do nastupa AIDS-a proe oko 10 ili vie godina, tijekom kojih virus unitava obrambeni sustav tijela. U prvoj fazi kada je osoba zaraena, a nema simptome bolesti, ona moe iriti infekciju jednim od navedenih putova prijenosa. U Hrvatskoj su spolni kontakti najei put irenja HIV-a pa je, stoga, vana redovita i pravilna uporaba kondoma pri svakom spolnom odnosu. Socijalni kontakti kao rukovanje ili zagrljaj, boravak u istoj prostoriji, dodirivanje istih predmeta i slino ne prenose HIV. (Za vie informacija vidi: www.huhiv.hr) Gonoreja (triper, kapavac) Gonoreja je do prije dvadesetak godina bila najrasprostranjenija spolno prenosiva bolest. Uzronik je gonoreje bakterija gonokok. Prvi su simptomi u mukaraca uestalo mokrenje, uz bol i peenje, a nakon nekoliko dana iz spolovila se pojavljuje gusti gnojni iscjedak. Gonoreja u ene poinje upalom u vratu maternice i moe se proiriti i na jajovode. Potekoe mogu biti slabije izraene, a upala moe due potrajati. Upala jajovoda moe uzrokovati njihovu potpunu neprohodnost s posljedicom neplodnosti ene. Menstruacije postaju nepravilne, bolne i obilne. Gonoreja se moe potpuno izlijeiti antibioticima. Lijeiti se moraju oba partnera, do potpunog izljeenja suzdravati se od spolnih odnosa ili pri svakom spolnom odnosu koristiti kondom.
Prilog 3 za uenike (podijeliti prije kraja sata)

TO TREBA ZNATI KADA RAZMILJAMO O SPOLNOM ODNOSU Odluku o spolnom odnosu nije mogue donijeti pod bilo kakvim pritiskom. Spolni odnosi nisu nain rjeavanja problema u vezi. Zapravo, krivom odlukom samo se stvaraju novi problemi. Apstinencija (koja prua apsolutnu zatitu od spolno prenosivih bolesti i neeljene trudnoe) ili odgaanje ulaska u spolne odnose uvijek moe biti dobar izbor. Osobito ako se jedna ili obje osobe u paru jo ne osjeaju spremne za seksualnu aktivnost. Meusobna ljubav i povjerenje
63
podrazumijevaju potivanje odluke o apstinenciji. Osoba koja te voli potivat e tvoje odluke i ekati do trenutka kada bude spreman/na. Biti seksualno aktivan ne znai nuno imati spolni odnos (snoaj), no vano je znati kako i neke seksualne aktivnosti nose rizik zaraze spolno prenosivim bolestima. Neke mlade osobe ulaze u spolne odnose ranije nego njihovi vrnjaci. Motivi za rane spolne odnose najee su potpuno izvan konteksta seksualnosti i nerijetko su potaknuti eljom za samopotvrivanjem, pritiskom ili djelovanjem alkohola. Tim mladima esto nedostaje roditeljska briga, imaju nisko samopotovanje i teko izlaze na kraj sa svojim negativnim emocijama i osjeajem manje vrijednosti. Upravo ti rani spolni odnosi nose vrlo visok rizik neeljene trudnoe, ali i zaraze spolno prenosivim bolestima. Razlozi su neznanje, utjecaj alkohola ili droge, a ponekad utjecaj starijeg partnera (koji obino ima posljednju rije). Uvijek treba biti svjestan da je vano izbjegavati rizike koji bi kasnije mogli rezultirati neplodnou ili tekoama sa zaeem. Nie su navedene neke ideje koje mogu pomoi u razmiljanju (i odluivanju) o poetku spolnoga ivota. Zapamtite da je rani ulazak u seksualni ivot povezan sa zdravstvenim rizicima i veom mogunosti razoaranja. Dobro je odgoditi ulazak u spolne odnose sve dok nisi sigurna/siguran da ste i ti i tvoj partner/ partnerica doista spremni za taj korak. Pokuaj odgovoriti na sljedea pitanja: - Jesi li sretan/a u sadanjoj vezi s tvojim partnerom/partnericom? to osjea prema partneru? Voli li ga, vjeruje li mu i potuje ga (i obrnuto)? - Moe li otvoreno razgovarati s partnerom o spolnosti i svojoj spremnosti ili nespremnosti za spolni odnos? - Osjea li se, iz bilo kojih razloga, pod pritiskom u donoenju odluke o stupanju u spolne odnose? - to misli da e osjeati prema partneru nakon toga i jo vanije kako e se ti osjeati? to oekuje da e se promijeniti u vaoj vezi nakon spolnih odnosa? - to zna o AIDS-u, klamidiji, herpesu i drugim spolno prenosivim bolestima? - Jeste li razgovarali o mogunosti zaraze spolno prenosivom boleu ili neplaniranom zaeu? - Koliko ti i tvoj partner znate o sredstvima i nainima zatite od spolno prenosivih bolesti i zaea? to ste se dogovorili (odabrali) kao nain sprjeavanja rizika za spolno prenosive bolesti i neeljenu trudnou? - to ete uiniti ako prvi spolni odnos ipak za posljedicu ima trudnou?
64
Gornja pitanja trebala bi vam pomoi u razumijevanju toga to znai biti spreman za spolni ivot, ali i u razgovoru s partnerom prije donoenja odluke o stupanju u spolne odnose. Nemojte oekivati da ete razumjeti sve to partner/partnerica misli ili e on/ona razumjeti sve to vi mislite. Nije nuno niti da ete se u svemu sloiti. Ipak, otvoreni razgovor o tim pitanjima nain je da utvrdite jeste li oboje spremni za prvi spolni odnos. Morate znati to va partner osjea i to je svatko od vas spreman uiniti kako bi se zatitili od spolno prenosivih bolesti i neeljene trudnoe. Zapamtite, vae tijelo pripada samo vama i vi imate pravo, ali i odgovornost, brinuti se o njemu. Spolni odnosi nisu imperativ adolescencije. Osjeaji se mogu izraziti na tisuu naina, a doivljaj fizikog uzbuenja, zanosa i zadovoljstva nije iskljuivo vezan uz sam spolni in. Moe biti seksualan/na i bez spolnog odnosa. U adolescenciji uimo kako izgraditi i uvrstiti vezu, kako nekoga upoznati, kako dvije razliite osobe stvaraju meusobnu povezanosti i zajednitvo. Ozbiljna veza ne pretpostavlja nuno spolne odnose. Mnogima je potrebno vrijeme kako bi upoznali svoje tijelo, rijeili se straha i srama, razumjeli svoje elje i udnju za dodirom. Nitko nema pravo vriti pritisak na osobu koja nije spremna stupiti u spolne odnose. To jednostavno nije odluka koja se moe donijeti pod pritiskom. Odluka o prvom spolnom odnosu mora biti dobrovoljna, promiljena i odgovorna. Ona ukljuuje odgovornost prema vlastitom tijelu, zdravlju i budunosti te odgovornost prema partneru/ici. Spolni ivot bez toga ne moe biti trajan izvor pozitivnih osjeaja i ivotnog zadovoljstva.
Literatura
1. Dobravc-Poljak, J. (2000): MEMOIDS: Mladi educiraju mlade o AIDS-u, Prirunik za edukaciju vrnjaka o AIDS-u. Sluba za reproduktivno zdravlje, Klinika za djeje bolesti Zagreb, Zagreb 2. Grupa autora (2002): AIDS nemojte umrijeti zbog neznanja, Klinika za djeje bolesti Zagreb, Sluba za reproduktivno zdravlje, Zagreb 3. imuni V. i sur.: (2001): Ginekologija, Sveuilite u Zagrebu, Zagreb
65
Razvijanje vjetina potrebnih za odgovorno spolno ponaanje, II.

Tema: Razvijanje vjetina potrebnih za odgovorno spolno ponaanje Opi cilj sata: Senzibiliziranje uenika za asertivnu komunikaciju o odgovornom spolnom ponaanju i vjebanje vjetina odupiranja vrnjakim pritiscima (kako rei NE) vezanim uz spolnu aktivnost Ishodi uenja: Predloiti naine odupiranja vrnjakim pritiscima Obrazloiti vanost asertivnosti za odgovorno spolno ponaanje Prepoznati, izrei i zastupati osobne granice i potrebe u vezi Vrijeme trajanja: 1 kolski sat
Potreban materijal
radni list Nagovaranja radni list Uobiajeni prigovori (u prilogu), oba za svakog uenika/ uenicu (fotokopirati) olovke

INFORMACIJE ZA NASTAVNIKE* (Oznaka * u daljnjem tekstu oznaava informacije za nastavnike):
Naini komunikacije
Osoba koja pasivno komunicira (utnja, prelaenje preko svega izgovorenog i dr.) ne izraava ono to eli, misli i osjea niti ono to ne eli. Okolina je ne shvaa ozbiljno i moe uslijediti prekid komunikacije, ljutnja na sebe ili ljutnja na druge. Osoba koja agresivno komunicira (gnjev, zajedljivost, nametanje osjeaja krivnje drugima, osamljivanje, vikanje, predbacivanje, nametanje miljenja i dr.) izraava ono to eli, misli i osjea na vrlo dominantne, uvredljive i poniavajue naine. Povreuje prava drugih u pobjeivanju na raun drugih.
66
Osoba koja asertivno komunicira jasno izraava svoje osjeaje, miljenja, elje ili potrebe, ukljuuje svoj opis problema, traenje onog to eli, odbija ono to ne eli, potuje druge, zahvaljuje, a nipoto ne prijeti i poniava (vikanje, predbacivanje, uvjetovanje ultimatumima, okrivljavanje i dr.). Asertivna komunikacija ukljuuje i asertivni govor tijela, primjerice stajati ravno, gledati u oi, imati ozbiljan izraz lica... i koristi JA-reenice. Vano je osvijestiti i razumjeti kako neka osoba prenosi svoje poruke drugima. Ponuena su etiri koraka u asertivnom ponaanju: 1. U prvom koraku jasno izraavamo osjeaje i miljenja o nekom problemu ili ponaanju, opisujemo ono to nas ugroava i objanjavamo razlog za na stav. 2. U drugom koraku odbijamo ono to nije u naem interesu ili traimo ono to jest u naem interesu. 3. U treem koraku traimo suglasnost ili prihvaanje naeg stava, potujui druge, ali nipoto ne prijetimo ili poniavamo druge. 4. U etvrtom koraku zahvaljujemo za ono to smo dobili ili za iskazano razumijevanje. To pokazujemo glasom, osjeajima i neverbalnim ponaanjem usklaenim s izraenim sadrajem poruke.
Uvodna aktivnost 5 min Naini komunikacije

* Napravite kratku PPT-prezentaciju (nekoliko slajdova) o nainima komunikacije i etiri koraka asertivnog ponaanja (kao podsjetnik).
Sredinje aktivnosti 35 min Odgovori na pritiske

1. Aktivnost: Odgovori na pritiske I. dio: Vjebanje odbijanja nagovaranja na spolne aktivnosti (20 min) Podijelite uenike u parove i svakom paru uruite radni list Nagovaranja. a) Zatraite od uenika da u parovima provedu raspravu o svakom nagovoru u radnom listu Nagovaranja i napiu jedan odgovor odbijanja nagovaranja na spolne aktivnosti (mogu navesti i vie odbijanja spolnog odnosa na svaki nagovor po redu). b) U paru partner A nagovara na spolni odnos i ita prvi navedeni nagovor s radnog lista Nagovaranja, a partner B asertivno odbija spolni odnos (podsjetite na etiri koraka u asertivnoj komunikaciji onoga to ne elimo i zato). Zatim partner B nagovara na spolni odnos i ita drugi
67
nagovor s radnog lista Nagovaranja, a sada partner A asertivno odgovara da ne eli spolni odnos. Odgovore biljee pored nagovora na radnom listu po redu. c) Nakon rasprave i pisanja odgovora, ako imate dovoljno vremena, zatraite da svaki par olujom ideja navede este fraze i nagovore koje ljudi koriste kad pokuavaju nagovoriti partnera na spolni odnos. d) Zatraite od uenika u parovima da se vrate u veliku skupinu i ponove svoje odgovore odbijanja u velikoj skupini. U prvom krugu prvi par neka naglas proita prvi nagovor s radne liste Nagovaranja i svoj odgovor odbijanja (ili vie odgovora) na prvi nagovor, zatim drugi par ita svoj odgovor na prvi nagovor i tako redom ukrug dok svi parovi ne iznesu svoje odgovore. U drugom krugu prvi par neka proita drugi nagovor s radne liste Nagovaranja na glas i svoje odgovore odbijanja na drugi nagovor, zatim drugi par i tako redom do 17. nagovora. Neka bude tiina dok se itaju odgovori da ih svi mogu uti. Uenici e dobiti puno odgovora odbijanja. Dodatna varijacija: zatraite parove dobrovoljce da odigraju uloge nagovaranja i odbijanja nagovaranja po svom izboru. (Moete nagraditi pljeskom svaki par dobrovoljaca.) Radni list Nagovaranja (u prilogu) ima naslov: Uobiajeni nagovori na spolne aktivnosti i sadri sljedee nagovore: 1. Volim te. 2. Bit u paljiv. 3. Ako me stvarno voli, pristat e. 4. Nikad nisam o nikome toliko sanjao koliko o tebi, volio bih da vodimo ljubav. 5. Svi to rade. 6. Ostavit u te ako nee. 7. Kupit u ti neto lijepo za dar. 8. Imam nekoliko prezervativa kod sebe, tako nema briga. 9. Nemam spolnu infekciju, pa se ne mora bojati zaraze spolnom bolesti. 10. Ionako planiramo biti zajedno do braka. 11. Sad sam stvarno uzbuen, ako ne idemo do kraja, bit u u agoniji. 12. Ima naziva za ene kao to si ti, koje samo mame druge. 13. Ve smo mjesec dana zajedno. 14. Ti me ne voli. 15. Ne sanja o meni, oito. 16. Rei u svima da si pristala. 17. Kakva razlika sada ili kasnije?
68
2. Aktivnost: Vjebanje odbijanja nagovora na rizino spolno ponaanje Podijelite uenike u parove i svakom paru uruite radni list Uobiajeni prigovori (u prilogu). a) Nastavite vjebati odgovore odbijanja nagovaranja u parovima kao i u prethodnoj vjebi, ali sada na temu rizinog spolnog ponaanja. Uruite svakom paru radni list Uobiajeni prigovori i neka ponove isti postupak iz prethodne vjebe. Razlika od 1. vjebe jest u tome to su navedeni i kontraargumenti (u prilogu). b) U svojim odgovorima mogu koristiti navedene kontraargumente, ali i svoje vlastite. Dakle, sada argumentirano odgovaraju na uobiajene prigovore za primjenu zatite i vjebaju odbijanje nagovora na spolno ponaanje bez zatite. c) Partner A nagovara na spolni odnos bez zatite i ita prvi uobiajeni prigovor s radnog lista. Parter B objanjava i odgovara zato ne eli spolni odnos bez zatite. Zatim partner B nastavlja s drugim nagovorom, a partner A odgovara i tako naizmjenino do posljednjeg prigovora. Neka daju svoja miljenja zato ne ele spolni odnos bez zatite, a tek onda koriste kontraargumente navedene u prilogu. d) Neka se svi vrate u veliku skupinu. Upitajte ih kako su se osjeali kada su odbijali nagovore i kako su se osjeali u ulozi nagovaratelja. * Ako vrijeme doputa, zatraite parove dobrovoljce, da odigraju uloge po svojem izboru pred velikom skupinom i iz ove vjebe, ali nemojte nikada prisiljavati. Igranje uloga potaknut e daljnju raspravu. Nagradite pljeskom svaki par dobrovoljaca. Ako nema dobrovoljaca za igranje uloga, nastavite s radionicom.
Zavrna aktivnost 5 min Povratna informacija

Uenici sjede u krugu i po redu navode samo jedno iskustvo: - neto to im se svialo u radionici, ili - neto to su nauili, ili - neto o emu bi voljeli razmisliti ili nauiti * Napomena nastavnicima: Vano je da se i sami ukljuite u krug. Prihvatite sva miljenja uenika (pozitivna i negativna) bez daljnje rasprave i zahvalite im na njihovom doprinosu.
69
Prilog
Radni list Nagovaranja Uobiajeni nagovori na spolne aktivnosti: 1. 2. 3. 4. Volim te. Bit u paljiv. Ako me stvarno voli, pristat e. Nikad nisam o nikome toliko sanjao koliko o tebi, volio bih da vodimo ljubav. 5. Svi to rade. 6. Ostavit u te ako nee. 7. Kupit u ti neto lijepo za dar. 8. Imam nekoliko prezervativa kod sebe, tako nema briga. 9. Nemam spolnu infekciju, pa se ne mora bojati zaraze spolnom bolesti. 10. Ionako planiramo biti zajedno do braka. 11. Sad sam stvarno uzbuen, ako ne idemo do kraja, bit u u agoniji. 12. Ima naziva za ene kao to si ti, koje samo mame druge. 13. Ve smo mjesec dana zajedno. 14. Ti me ne voli. 15. Ne sanja o meni, oito. 16. Rei u svima da si pristala. 17. Kakva razlika sada ili kasnije? Radni list Uobiajeni prigovori Uobiajeni prigovori za primjenu zatite u spolnom odnosu: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. Ti nema povjerenja u mene. Primjena zatite prekida spontanost u spolom odnosu. Primjena zatite smanjuje uitak. Primjena prezervativa slina je tuiranju u kabanici. Nita ne osjeam. Primjena zatite nije prirodna. Zatita je skupa. Ne mogu se naviknuti na zatitu. Smeta mi. Misli li da sam prljav ili bolestan?
70
Radni list Protuargumenti Protuargumenti za navedene prigovore: 1. Primjena zatite najbolji nain je kako pokazati nekome da se brine o njemu. Povjerenje i zatita nisu suprotni pojmovi. Dapae, ako netko ne eli primijeniti zatitu, upitno je nae povjerenje u njegovo znanje i osjeaje. 2. Primjena zatite moe biti poticaj i test odgovornosti u paru. 3. Prezervativi poveavaju oputenost smanjivanjem brige o spolno prenosivim infekcijama. 4. Bolje tuiranje u kabanici nego spolno prenosiva infekcija. 5. Spolni je odnos bez primjene zatite u 21. stoljeu neprirodan. 6. Jo je skuplje zaraziti se za cijeli ivot. Nekoliko kava ili paketia guma za vakanje dnevno, da ne spominjemo cigarete koje unitavaju zdravlje, mogu se izostaviti i tako utedjeti. Kondomi se povremeno mogu nabaviti i besplatno primjerice u HUHIV-u (kontaktirati www.huhiv. hr). 7. A meni smeta to nema navike za odgovorno spolno ponaanje. Poni se navikavati. 8. Kako zna da nisi bolestan? Kad si posljednji put bio na testiranju? Higijena spolnog odnosa i odgovorno spolno ponaanje uvaju zdravlje, ine nas odgovornijima, a ujedno pokazuju da drimo do sebe.
Literatura
1. Dobravc-Poljak, J. (2000): MEMOIDS: Mladi educiraju mlade o AIDS-u, Prirunik za edukaciju vrnjaka o AIDS-u, Sluba za reproduktivno zdravlje, Klinika za djeje bolesti Zagreb, Zagreb
71
Komuniciranje u vezi
Tema: Komuniciranje u vezi Opi cilj sata: Razumjeti to je komunikacija i utjecaj spolnih razlika Ishodi uenja: Raspraviti vanost ravnopravnog komuniciranja u partnerskom/ prijateljskom odnosu Protumaiti pojam i vanost intimnosti u vezi Vrijeme trajanja: 1 kolski sat
Potreban materijal
flomasteri, veliki papiri, mali papiri

Informacije za nastavnike* (Oznaka * u daljnjem tekstu oznaava informacije za nastavnike): Uvodne informacije, PPT-prezentacija o komunikaciji openito ili uvodna rasprava o primjerima situacije u kojima se zbog loe komunikacije dogaaju nesporazumi Komunikacija je razliita od govora i sluanja, a za razliku od pukog akta govora i sluanja esto izlazi iz okvira onoga to je uistinu reeno. Problem je komunikacije to relativno esto ono to netko izgovori, sugovornik prima ne doslovno, ve kroz svoj osobni filtar ili tumaei izgovorene rijei na svoj nain. Ima mnogo teorija koje nastoje pojasniti jaz izmeu onoga to je reeno i onoga to je zapravo prenijeto i primljeno. Openito uzevi, komunikacija pretpostavlja postizanje namjeravanog uinka onoga to je izreeno na onoga kome je namijenjeno, dok to jednostavan govor ne postie. Dobra je komunikacija uspjena interpretacija onoga koji slua, namjere i znaenja onoga to je izreeno. Da bi se to vie izbjegla razlika izmeu onoga to je izravno reeno i onoga to je preneseno izriajem, sugovornici bi se trebali pridravati osnovnih pravila: govoriti smisleno o onome o emu se razgovara, ne izricati tvrdnje za koje nisu
72
sigurni jesu li tone, izbjegavati nejasne i dvosmislene izraze te nastojati biti u izriaju organiziran i kratak. U razliitim su razdobljima ivota ti umovi u konverzaciji razliiti. U djetinjstvu su to nesporazumi oko pravila ponaanja, zabrana ili usvajanja odreenih drutvenih vjetina. U mladalako doba komunikacija je najtea u vezama ili meu prijateljima, u odraslo doba upliu se drutvene, poslovne i politike sastavnice. esto ljudi nisu svjesni da iza izgovorenih rijei treba esto traiti pravo znaenje, nisu svjesni koliko ih nerazumijevanje ini ranjivima i to trebaju znati i mogu uiniti da komunikacija bude to uinkovitija. Predrasude i stereotipi nesvjesno mogu oteati primanje poruka koje lee u izriaju iako nisu eksplicitno izgovorene. Oni mogu biti kulturoloki (neke drutvene skupine percipiraju se kao nepouzdane), spolni (djevojke misle jedno, a govore drugo, deki se samo prave vani), dobni (djecu ne treba ozbiljno shvaati, odrasli govore fraze) itd. Izreeno ne mora uvijek odgovarati stvarnom. Dakle, da bi se uoio stvarni problem, treba upotrijebiti znanje o neverbalnim znakovima i moguim obrambenim mehanizmima koji mogu iskrivljavati poruku. Svaka izreena poruka sadri neke temeljne elemente. Konkretni sadraj ili tema Bez obzira o emu se radilo, ako je u poruci konkretni sadraj, on treba biti jasno definiran jer su sadrajno utemeljene i potkrijepljene poruke uvjerljivije od pretpostavki ili poluistina. Jasnoa jami bolju prijemivost od smuenih i nesuvislih poruka. Samootkrivanje U svakoj poruci poiljatelj otkriva primatelju i neto o sebi. Poruka nije posve bezlina, od odabira sadraja do naina prenoenja. To moe uvjetovati iskrivljavanje izreenog jer se neke osobe jednostavno boje otkriti vie o sebi. Transfer/odnosi U svakoj je komunikaciji vaan i drutveni odnosno mentalni aspekt meuljudskog komuniciranja. Primatelj esto u prvom redu obraa pozornost na nain kako mu se poiljatelj obraa, a tek potom na konkretni sadraj. Nain obraanja poiljatelja primatelju govori kako ga poiljatelj vrednuje, koliko ga cijeni, potuje, kakav interes pokazuje za njega.
73
Apeliranje Porukom elimo prenijeti sugovorniku nau elju da on neto uini, da o neemu razmisli ili da uje i primi ono to mi osjeamo i mislimo. Drugu osobu motiviramo na neko ponaanje ako joj jasno i uvjerljivo uspijemo pokazati da e joj to ponaanje zadovoljiti neku potrebu. Pritom je bitna uvjerljivost, ali i ostali pratei elementi kao dojam, povjerenje, potivanje, odbojnost itd. Neke od zapreka za dobru komunikaciju Razliiti ljudi mogu razliito interpretirati znaenje i vanost neke poruke, ovisno o svom prethodnom iskustvu, odnosno svemu onome to ini to iskustvo (npr. adolescenti drugaije gledaju na stvari nego njihovi roditelji). Od informacija koje nam stoje na raspolaganju mi obino uoimo samo one koje su u skladu s naim postojeim vjerovanjima i stavovima. Ostale informacije previdimo ili ih iskrivimo tako da nam najbolje odgovaraju. Ukoliko imamo negativan stav prema osobi koja nam prenosi poruku, vjerojatno je da toj poruci neemo posvetiti pozornost i da je neemo paljivo razmotriti. Nita tako potpuno ne unitava komunikaciju kao to to uspijevaju snane emocije. Emocije iskrivljuju realnost. Ako ste u ulozi onoga tko alje poruku, a va vam je primatelj vrlo ljut ili uznemiren, pokuajte ga najprije smiriti. Neki su ljudi openito vrlo agresivni i arogantni; to im nije povremeno i privremeno stanje, nego osobina linosti. Oni utjeu na druge ljude negativno, izazivaju u njima ljutnju te time i kod njih potiu agresivnost. U takvim je uvjetima uspjenu komunikaciju vrlo teko postii. Postoje razlike u nainima komuniciranja ena i mukaraca u poslovnom okruenju. Mukarci govore due i ee, a esto i prekidaju ene u govoru, vie nego to ene prekidaju mukarce. enama treba vie rijei da neto objasne, postavljaju tri puta vie pitanja, vie se osmjehuju i vie vode rauna o odnosu. Neki narodi u konverzaciji rabe i diskretan tjelesni dodir, dok je u drugim kulturama to neprimjereno. Npr. dodirivanje, tapanje i gledanje u oi u komunikaciji kod nas je uobiajeno, a smatra se neprikladnim u veini zemalja Dalekog istoka. Neverbalne poruke Poznavanje i prepoznavanje neverbalnog govora omoguava bolje primanje i prepoznavanje poruka te bolje slanje signala koji olakavaju ili omoguavaju
74
komunikaciju. Takav nain komunikacije poveava stupanj psiholoke povezanosti izmeu sudionika. Kontakt oima Kontakt pogledom pomae komunikaciji, pokazuje interes za druge i za ono to oni govore ili pokazuju, poveava vjerodostojnost govornika. Sugovornici time poveavaju mogunost otvorene komunikacije i postiu zainteresiranost, pokazuju brigu, izraavaju toplinu i poveavaju povjerenje. Izraz lica Osmijeh je snano oruje. Osmijehom se prenosi vedrina, zadovoljstvo, prijateljstvo, toplina, zanimanje, svianje, pripadnost. Osobe koje se u komunikaciji ee i vie osmjehuju ljudi doivljavaju kao simpatine, prijateljske, lako/lake pristupane i tople. Osmijeh je esto zarazan. Ako se vi osmjehujete, djeca, a i odrasli, mogu spontano uzvratiti osmijeh, to olakava komunikaciju i povjeravanje. Geste/kretnje Osobe koje ne gestikuliraju dok govore mogu biti shvaene kao distancirane, zatvorene, pa i dosadne. ivahan i angairajui nain govora privlai panju, potie sugovornika na sluanje, olakava komunikaciju i ini atmosferu lagodnijom i oputenijom. Kretnje rukama, poticanje kimanjem glavom, ovlano dodirivanje potiu na reagiranje i pruaju osjeaj zainteresiranosti. Dranje i poloaj tijela Nain na koji stojite, kreete se, govorite ili sjedite odailje mnogo poruka. Ako stojite uspravno, ali ne ukoeno, lagano nagnuti prema naprijed, poruka koju aljete jest da ste dostupni, prijemivi i prijateljski naklonjeni. Izbjegavajte razgovor ako niste suoeni licem u lice govoriti postrance, gledajui kroz prozor ili u strop/pod aljete poruku da zapravo niste zainteresirani i gubite moda dragocjenu mogunost za uspostavljanjem komunikacije. Bliskost/distanca Iako je vano pokazati otvorenost i naklonost, ne treba pokuavati zauzetiprostor oko osobe s kojom razgovarate. Treba biti paljiv pri prepoznavanju znakova nelagode koji se mogu javiti ako se sugovornik osjeti ugroenim.
75
Znaajke glasa i govora Znaajke glasa i govora koje mogu izravno djelovati na percepciju i prihvaanje jesu glasnoa, tonalitet, boja, visina i modulacija glasa te ritam govora. Moduliranje glasa i ritam govora koji slijedi sadraj poruka zadrat e pozornost sugovornika i potaknuti reakciju. Humor Humor je esto podcijenjen kao sredstvo olakavanja komunikacije, a osobito ga se esto izbjegava u razredu. No povremena ala moe samo smanjiti napetost i olakati stres u svakoj komunikaciji. Neizmjerno je vano razviti sposobnost da se naalite na vlastiti raun. Intimnost Premda se pojmovi intimnost ili intimni odnos nerijetko koriste kao eufemizmi za seksualnu aktivnost ime se intimnost izjednaava s tzv. fizikom intimnou intimnost znai neto drugo. Intimnost je, odnosno emocionalna intimnost, proces kojim postajemo bliski s nekom osobom. Intimnost je, dakle, osjeaj povezanosti i bliskosti s nekim, bez obzira je li rije o romantinoj vezi, braku, prijateljstvu ili odnosu roditelj dijete. Intimnost odraava potrebu svih nas, bez obzira na dob, za povezanou s drugima. Intimnost je povezana s osjeajem ljubavi te ih je ponekad vrlo teko razluiti. Odnos je izmeu intimnosti i ljubavi dvosmjeran, to znai da rast intimnosti potie ljubavne osjeaje, ali i da ljubav produbljuje i osnauje intimnost. S obzirom na to da se pod intimnou najee podrazumijeva uzajamno potovanje, prihvaanje, povjerenje i meusobna predanost, izgraditi je zahtijeva vrijeme i ulaganje. Intimnost, drugim rijeima, nije mogua bez dovoljno zajedniki provedenog vremena, meusobne otvorenosti i iskrene komunikacije. Intimnost se gradi meusobnim razotkrivanjem, dijeljenjem veselih, ali i tekih trenutaka, to omoguava da jedno drugo prihvatimo onakve kakvi smo, a ne takve kakve elimo vidjeti. Meu suprunicima i partnerima u tzv. romantinoj vezi intimnost ukljuuje i fiziku privlanost. Prema psiholokoj teoriji privrenosti sposobnost za izgradnju intimnih odnosa razvija se djetetovim odnosom s roditeljima, odnosno s osobama koje ga odgajaju. Osobe koje su usvojile tzv. sigurnu privrenost lake uspostavljaju i odravaju intimnost od osoba s tzv. nesigurnom privrenou. Premda su rano usvojeni stilovi privrenosti prilino trajni, nisu nepromjenjivi.
76
Uvodna aktivnost 15 min Kratke informacije o komunikaciji

Na temelju predoenog materijala pripremiti kratko izlaganje ili PPT-prezentaciju o komunikaciji openito, naglaavajui vanost komunikacije u vezama i neverbalni govor. Nastavnik moe sat otvoriti i raspravom o primjerima dobre/loe komunikacije i razlozima i posljedicama nedovoljno dobro prenesene ili shvaene poruke.
Sredinja aktivnost 20 min to olakava, a to oteava komunikaciju

Uenici se podijele u 3 skupine i svaka radi na posebnoj zadai (mogu pisati primjere na velikim papirima). 1. Primjeri dobre/loe komunikacije iz svakodnevnog ivota (Pripremljeni ili otvorenog tipa, ali sa spremnim materijalima) 2. Razlozi (osobno percipirani) za lou komunikaciju 3. Kako komunikacijske prepreke prepoznaju i doivljavaju mladii, a kako djevojke? * Napomene za nastavnike 1. U primjerima dobre/loe komunikacije mogu se navesti situacije iz svakodnevnog ivota openito, ali poglavito vezane uz adolescentske veze, odnosno partnerske ili brane odnose (roditelji mogu biti primjer). Navesti primjere i raspraviti ulogu neverbalnih poruka (od bezazlenog svia mi se tvoja frizura s gadljivim izrazom lica, do totalno si glup kao izraz vlastite nemoi, itd.). Naglasiti dobro meusobno razumijevanje i intimnost kao znaajke koje unapreuju kvalitetu komunikacije. Primjer 1. Kako prijatelju/prijateljici rei da neto kod njega/nje smeta ili je nepoeljno. Pokazati nesuglasje izmeu verbalnih i neverbalnih poruka. Primjer 2. Tekoe pri (emocionalnom) otvaranju mladiu/djevojci. to utjee na stvaranje intimnosti? Kako u strahu da ne budemo povrijeeni inimo pogreke? Situacije se mogu prikazati igranjem uloga ili samo opisati. Bilo bi poeljno da se nakon rasprave po skupinama rezultati prodiskutiraju zajedno (cijeli razred).
77
2. Sainiti listu moguih razloga za lou komunikaciju (nesigurnost kako neto izrei, strah da e se biti krivo shvaen, pretpostavka da druga osoba razumije o emu se radi, elja da se ispadne hladnokrvniji i sigurniji u sebe itd.) i ispisati je na papir/plou. 3. Na primjerima situacija iz svakodnevnog ivota usporediti komunikacijske prepreke koje prepoznaju djevojke, odnosno u istoj situaciji mladii.
Zavrna aktivnost 10 min Zavrna rasprava

U zavrnoj raspravi osvijestiti: potrebu savladavanja pruanja jasne poruke, vanost meusobnog uvaavanja i ulogu intimnosti te prepoznavanje neverbalnih znakova u komunikaciji.
Literatura
1. Ajdukovi, M., Kregar Orekovi, K. i Laklija, M. (2007): Teorija privrenosti i suvremeni socijalni rad. Ljetopis socijalnog rada, 14 (1), 5991. http://hrcak.srce.hr/ index.php?id_clanak_jezik=17648&show=clanak
78
Medijski prikaz spolnosti

Tema, cilj i ishodi uenja, trajanje
Tema: eksplicitni prikaz ljudske spolnosti u medijima Opi cilj sata: pomoi uenicima da kritiki sagledaju utjecaj pornografije Ishodi uenja: Prepoznati vanost kritikog promiljanja medijskih poruka o spolnosti Prepoznati negativni utjecaj pornografije na vienje ljudske spolnosti Vrijeme trajanja: 1 kolski sat
Potreban materijal
priprema radionice kreda i ploa, radni list, papiri A3

Informacije za nastavnike* (oznaka * u daljnjem tekstu oznaava informacije za nastavnike): Pornografija Pornografijom se najee smatraju materijali koji prikazuju eksplicitne seksualne radnje, a koji su proizvedeni s namjerom da u korisnicima proizvedu seksualno uzbuenje. Pornografski materijali uglavnom su slikovni (fotografije, filmovi, stripovi itd.), no postoji i pornografska literatura. U dananje je vrijeme glavni izvor pornografije internet, a slijede specijalizirani kablovski programi (dostupni i u Hrvatskoj). U veini razvijenih zemalja, ukljuujui i Hrvatsku, pornografija je legalna, osim pornografskih materijala koji prikazuju djecu i maloljetnike (djeja pornografija) te onih koji ukljuuju stvarno nasilje. Danska je 1969. bila prva zemlja koja je legalizirala pornografiju. Premda su rasprave o tetnosti pornografije prisutne od sredine devetnaestog stoljea, osobito su intenzivirane u proteklih pola stoljea. Kritiari su pornografiju povezivali s mizoginijom (odbojnost ili mrnja prema enama), nasiljem nad enama, poveanom branom nestabilnou, seksualnim zlostavljanjem djece
79
i, u novije vrijeme, navodnim irenjem ili epidemijom erektilnih potekoa (impotencija). Za druge je autore pornografija pitanje slobode izraavanja i ispuni ventil koji smanjuje uestalost seksualnog nasilja. Dosadanja znanstvena istraivanja nisu dokazala vezu izmeu uporabe pornografije i seksualno nasilnog ponaanja, no ini se da bi uporaba specifinih pornografskih materijala (u kojima je seks pomijean s poniavanjem i agresivnim ponaanjem) mogla biti rizina u sluaju mukaraca s odreenim psihopatskim crtama linost. Istraivanja potvruju da uporaba pornografije rezultira miljenjem da su neke seksualne aktivnosti (standardno prisutne u pornografiji) rairenije u stvarnom ivotu nego to je to doista sluaj. Mladi i pornografija Prema rezultatima dvaju velikih nacionalnih istraivanja spolnosti mladih u Hrvatskoj provedenih 2005. i 2010. godine prvi dodir s pornografijom u prosjeku se dogaa s 11 i pol godina kod djeaka te 13 i pol godina kod djevojica. Vano je naglasiti da se veina maloljetnika, ini se, upozna s pornografskim materijalima ili sluajno ili na nagovor starijih osoba. Veina roditelja ne zna da njihova djeca koriste pornografiju. U populaciji mladih u dobi izmeu 18 i 25 godina s pornografijom nije upoznata manjina mladih (oko 18% mukaraca i 22,5% ena). U posljednjih godinu dana pornografske materijale nije koristilo 42,5% mladih u dobi od 18 godina (20% mladia i 65% djevojaka), dok ih je 26% koristilo pornografiju nekoliko puta mjeseno ili ee (40% mladia i 12,5% djevojaka). Prema dostupnim podacima internet je glavni izvor pornografskih materijala, poglavito zbog anonimnosti te injenice da se mnogim sadrajima moe pristupiti besplatno. Problematini i negativni aspekti pornografskog prikaza ljudske spolnosti S obzirom na dananju rairenost pornografije, s mladima je potrebno kritiki prodiskutirati poruke sadrane u pornografskim materijalima. Premda jo uvijek nemamo sustavnih znanstvenih uvida u mogui utjecaj pornografije na spolno odrastanje mladih, neka obiljeja pornografije (vidi nie) i njezina uporaba u uznemirivanju i zlostavljanju (tzv. buling) vrnjaka preko drutvenih mrea, elektronske pote ili mobilnih telefona predstavljaju, izravno ili neizravno, rizik za reproduktivno i seksualno zdravlje mladih. (Kod nekih mladih osoba kontakt s pornografijom moe izazvati zbunjenost, osjeaj neadekvatnosti, ali i pritisak da se prihvate seksistike poruke koje su esto implicitno i eksplicitno prisutne u pornografskim materijalima.) Zadatak je ove nastavne jedinice pomoi uenicima
80
da izgrade kritiki stav prema pornografiji i porukama koje takav prikaz ljudske spolnosti promie. Problematini aspekti pornografije: (1) Pornografija daje nerealistian prikaz ljudske spolnosti (npr. svi stalno misle na seks i neprestano su za njega zainteresirani). (2) Spolnost je u pornografiji posve odvojena od osjeaja, bliskosti i ljubavi; ponekad je prisutna i grubost te poniavajui odnos prema eni. Iskljuujui emocije i intimnost, pornografija banalizira i osiromauje ljudsku spolnost. (3) ene su esto prikazane kao seksualni objekti ija je svrha pruiti uitak mukarcu (mukarci su dominantni); pornografiju rade mukarci primarno za mukarce. (4) Pornografija rezultira predodbom da su mnoge seksualne radnje rairenije nego to stvarno jesu te zabludom da svi u njima uivaju. (5) Pornografski materijali prikazuju nezatiene spolne odnose i na taj nain promiu rizino ponaanje koje ugroava reproduktivno zdravlje mladih. (6) Pornografija utjee i na nerealistine predodbe o izgledu, odnosno mukom i enskom tijelu (glumci i glumice u pornografskim filmovima ne izgledaju kao tipini mukarci i ene). Pornografija promie standarde tjelesnog izgleda, ukljuujui bolne i nezdrave depilacije, koji su u izrazitom neskladu sa stvarnim ivotom. Vano je spomenuti uenicima da je poticanje maloljetnika na uporabu pornografije zakonom zabranjeno /kazneno djelo/. Takoer, kanjivo je i svako snimanje maloljetnika u spolnoj aktivnosti jer takvi materijali potpadaju pod djeju pornografiju. Uz proizvodnju i/ili distribuciju djeje pornografije, odnosno materijala koji prikazuju djecu ili maloljetnike u seksualnoj aktivnosti, kazneno je djelo i posjedovanje takvih sadraja. Da bi suzbio djeju pornografiju, Interpol nadzire internet i nacionalnim policijama alje IP-adrese raunala s kojih se skida zabranjeni materijal.
Uvodna aktivnost 10 min to je spolnost?

Nastavnik/nastavnica poinje sat pitanjem: to vam znai pojam LJUDSKA SPOLNOST? Uenici individualno, olujom ideja, dolaze do mnogo asocijacija vezanih uz ovaj pojam. Netko od uenika biljei ideje na plou (ili veliki papir). Ideje se biljee u stupcu, jedna ispod druge.
81
* Napomena nastavnicima: Ako se uenici nisu sjetili neke od dimenzija ljudske spolnosti, nastavnik/ nastavnica potpitanjima usmjerava pozornost uenika na nedotaknuti aspekt (npr. iskazivanje bliskosti i emocionalne povezanosti, reproduktivna uloga, uitak, spiritualnost dijeljenja, potvrivanje ljubavi, pruanje utjehe, smanjivanje stresa...). Za svaku od dimenzija mogue je vezati vie od jednog pojma ili asocijacije.
Sredinja aktivnost 30 min Razlike izmeu medijskog prikaza spolnosti i stvarnog ivota te humanistikih vrijednosti
Nakon to je dovren popis asocijacija vezanih uz spolnost, uenike se podijeli u manje skupine (46 uenika). Svaka skupina dobije zadatak porazgovarati o tome kako se pojmovi (asocijacije) napisani na ploi prikazuju u popularnim medijima (filmovi, TV-serije, videospotovi, popularni asopisi...) i na internetu. Ovdje valja pojasniti da zadatak obuhvaa sve medijske prikaze ljudske spolnosti, ukljuujui i pornografiju. Svaka skupina zaduena je obraditi najvie dvije ili tri asocijacije. Vano je rei uenicima da nije potrebno da imaju uvid u razliite naine medijskog prikaza spolnosti, odnosno da to nije vano za rad na zadatku. U pripremi diskusije mogu koristiti ono to znaju o medijskom prikazu spolnosti i pornografiji iz razgovora s drugima (vrnjacima, roditeljima, iz medija itd.). Svaka skupina biljei ideje na svom radnom listu (usp. Prilog: Radni list za uenike). U pripremi diskusije, za koju je potrebno odvojiti 710 min, uenici trebaju posvetiti pozornost kako onome to mediji ne prikazuju, to jest ignoriraju, tako i onome to sustavno iskrivljavaju ili trivijaliziraju (prikazuju sporednim ili nebitnim). Isto vrijedi i za pornografske sadraje. Nakon isteka vremena za pripremu diskusije predstavnik svake skupine izlae ideje do kojih je skupina dola, nakon ega drugi uenici mogu nadopuniti ili argumentirano izraziti neslaganje s odreenim stavovima. Nastavnik/nastavnica treba potaknuti i ohrabriti uenike da obrazloe (objasne) teze ili ideje koje izlau. Vano je da uenici paljivo sluaju jedni druge i uzmu u obzir mogunost da njihovo miljenje nije jedino. Ideje koje skupine izlau zapisuju se na plou u stupcu pored popisa asocijacija vezanih uz ljudsku spolnost (uvodni dio sata), ali tako da strelice svaku pojedinu asocijaciju povezuju s njezinim tretmanom u medijima i pornografskim sadrajima. Nakon to su sve teze zapisane, nastavnik/ica ukratko iznosi est problematinih aspekata prikazanih u konceptualnom okviru podcrtavajui na ploi odgovarajue teze uenika. Premda su u
82
konceptualnom okviru problematini aspekti vezani uz pornografski prikaz ljudske spolnosti, veina tih elemenata (1, 4, 5 i 6) uz odreene se dopune ili korekcije moe primijeniti i na neeksplicitne prikaze spolnosti u masovnim medijima poglavito filmovima, videospotovima, erotskim romanima poput 50 nijansi sive, popularnim asopisima i TV-serijama. Ako neki od est aspekata nije naveden u diskusiji, nastavnik/nastavnica ga zapisuje na plou.
Zavrna aktivnost 5 min

Uenicima se podijele papiri A5 (polovica lista A4). Radei individualno, svatko treba napisati nekoliko reenica odgovora na sljedee pitanje: Koje vrijednosti vane za moj ivot prikaz spolnosti u medijima negira ili preuuje? Radni list za uenike Pojmovi koje obrauje moja skupina: 1) ________________________________________________________ 2) ________________________________________________________ 3) ________________________________________________________ Kako su gornji pojmovi prikazani u popularnim medijima i na internetu? (a) Jesu li uope prikazani ili ih se potpuno ignorira? (b) Ako su prisutni, jesu li prikazani u pravom svjetlu ili su iskrivljeni? Zato? (c) Ako su prisutni, jesu li prikazani kao sporedni, odnosno nevani? Zato?
83
razred srednje kole
2.
ivjeti zdravo
Dodaci prehrani Posljedice uzimanja lijekova i drugih sredstava po mentalno zdravlje Kako koristim svoje vrijeme?
ivjeti zdravo
Dodaci prehrani
Tema: Dodaci prehrani Cilj: Upoznavanje s kategorijom proizvoda dodaci prehrani Meusobnom razmjenom misli i ideja u velikoj skupini poticati stvaranje pravilnih stavova prema dodacima u prehrani (sastojci, primjena, konzumiranje, ogranienja) Ishodi uenja: U enici e moi definirati pojam dodaci prehrani P rotumaiti prikupljene informacije o zdravlju i bolestima vezanim uz koritenje dodataka prehrani Povezati sastav dodataka prehrani s istaknutim zdravstvenim tvrdnjama i utjecajem na organizam P rocijeniti izbor ivotnog stila s obzirom na zdravlje i osobnu dobrobit Raspravljati o prednostima i nedostacima koritenja dodataka u prehrani Razlikovati kada je nuno koristiti dodatke u prehrani, a kada je to nepotrebno Kada je rije o dodacima prehrani kod sportaa, obratiti pozornost na vrstu sporta i sastojke u proizvodu Zakljuiti da pravilnom i raznolikom prehranom unosimo veinu potrebnih minerala i vitamina u organizam Vrijeme trajanja: 1 kolski sat
Potreban materijal
papir, olovka, flomasteri Eventualno po primjer dodatka prehrani koji se obrauje u skupini (cijeli proizvod, prazna kutija ili idejno rjeenje ambalae). Eventualno plakatni papir ili hamer.
87
Upute razredniku
Razrednik/ica e prije poetka aktivnosti, najkasnije tjedan dana prije planirane nastavne jedinice, podijeliti radne zadatke uenicima i ukratko objasniti pojam dodataka prehrani. Predlae se podjela uenika u 5 ili 6 skupina (ovisno o broju uenika u razrednom odjelu). Svaka skupina mora imati jednog lana vie nego to je odreenih tema. Korisno je i unutar skupine obaviti podjelu zaduenja. Uenike koji imaju teme minerali i vitamini moe se upozoriti da saznaju i usporede koliine u dodatku prehrani s namirnicama koje sadre pojedine vitamine odnosno minerale. Predloene teme za skupine: 1. Vitamini topljivi u vodi (vitamin C i vitamini B skupine B1, B2, B6, B12, niacin, pantotenska kiselina, biotin, folna kiselina) 2. Vitamini topljivi u mastima (A, D, E, K) 3. Minerali (kalcij, magnezij, natrij, kalij, eljezo, cink, krom, bakar) 4. Probiotici 5. Med s dodacima (biljke, propolis, matina mlije) i ostali pojedinani pelinji proizvodi (propolis, cvjetni prah, matina mlije) 6. Biljni dodaci prehrani i/ili ostali dodaci prehrani (ginko, ulje crnog kima, omega 3 masne kiseline, lutein...) 7. ajevi (pojedinano ili ajne mjeavine) ili biljni sirupi (na primjer za kaalj) 8. Sportai u razrednom odjelu mogu dodatno pripremiti temu: proteinski pripravci, aminokiseline, L-karnitin, izotonini napici, proteinske ploice 9. Dodaci prehrani za mravljenje
Sadraj rada opis i tijek rada

Oblici i metode rada: frontalni rad, rad u skupinama, individualni rad, razgovor, rjeavanje problema, interaktivno i otvoreno uenje
88
ivjeti zdravo
Uvodna aktivnost (5 min)

1. UVOD (5 min) Razrednik/ica uvodi uenike u sat pitanjima o tome to su dodaci prehrani. Uenici odgovaraju na pitanja: 1. to su dodaci prehrani? O: Dodaci prehrani jesu koncentrirani izvor hranjivih tvari ili drugih tvari s hranjivim ili fiziolokim uinkom To je kategorija hrane, ne lijekova. 2. to ini hranjive tvari, a to druge tvari? Hranjivi su sastojci vitamini i minerali, sami ili u kombinacijama. Drugim se tvarima smatraju: aminokiseline, esencijalne masne kiseline, vlakna, biljne vrste, ekstrakti biljnih vrsta, mikroorganizmi, jestive gljive, alge, pelinji proizvodi i druge tvari. 2. Kome su namijenjeni? Namijenjeni su zdravim osobama te posebno osobama koje se nalaze u posebnim fiziolokim stanjima. 3. Zato pojedine osobe koriste dodatke u prehrani? Nadopunjuju prehranu s tvarima koje se putem normalnog unosa hrane u organizam ne dobivaju u dovoljnoj koliini, a sve u svrhu povoljnog uinka na zdravlje. Vano je napomenuti da dodaci prehrani pomau, a lijekovi lijee. Razrednik/ica zamoli uenike/ice da se podijele u ranije dogovorene skupine prema temama, skupine dobiju brojeve.
Sredinje aktivnosti (26 min)

Razrednik objasni uenicima princip rada, world caf. Dodijeli im uloge (objanjenje u prilogu). TIJEK AKTIVNOSTI UPUTE: 1. aktivnost (6 min): U svojoj skupini uenici raspravljaju o zadanoj temi. Usuglase se oko glavnih odrednica, koje svaki lan skupine pribiljei. Sukladno dodijeljenim oznakama, oni lanovi skupine koji ostaju za stolom preuzimaju ulogu domaina, a ostali potrae svoje nove skupine. - Znak moderatora
89
2. aktivnost (10 min): Odlazak u druge skupine (u goste). Domaini primaju goste i uvodno im objasne stavove vlastite kue. Potom, vodei rauna o vremenu, daju priliku gostima da ispriaju o stavovima svojih kua. Gosti meusobno komuniciraju, postavljaju dodatna pitanja ili trae pojanjenja. - Znak moderatora 3. aktivnost (10 min): Povratak kui u svoju skupinu. Svatko ispria to je uo, ukljuujui i domaina, lanovi skupine biljee nove spoznaje. Razrednik prati aktivnosti skupina i potie aktivnost.
Zavrne aktivnosti (14 min)

Z AKLJUNI DIO: (12 min) Predstavnik svake skupine ukratko izloi sadraje skupine koja je sljedea po redu, npr. skupina 1. izlae kljune zakljuke koje je nauila o temi skupine 2. Mogue je izraditi i plakate za sljedei sat. EVALUACIJA RADA: (2 min) Pisani tekst uenika s biljekama o dodacima prehrani. Rezultati rada, plakati, mogu se izloiti na panou razrednog odjela ili rezultate rada razrednog odjela na roditeljskom sastanku predstaviti roditeljima kao zajedniki uradak njihove djece. Vano je zapamtiti da lijekovi lijee, a dodaci prehrani pomau. Dodaci prehrani nisu uvijek ni potrebni ni neophodni. Potreba za njima ovisi o stanju naeg organizma, a potrebne minerale i vitamine bolje je konzumirati raznovrsnom prehranom s dosta voa i povra.
90
ivjeti zdravo
Prilozi
Prilog 1.
to su dodaci prehrani? Dodaci prehrani jesu koncentrirani izvori hranjivih sastojaka i/ili drugih tvari. Hranjivi su sastojci vitamini i minerali, sami ili u kombinacijama. Vitamini se dijele na topljive u mastima (A, D, E, K) i vitamine topljive u vodi (vitamini B skupine, C). Na pakiranjima je potrebno napisati koliinu i preporueni dnevni unos (izraen kao postotak preporuene dnevne koliine, engl. RDA). Drugim se tvarima smatraju: aminokiseline, esencijalne masne kiseline, vlakna, biljne vrste, ekstrakti biljnih vrsta, mikroorganizmi, jestive gljive, alge, pelinji proizvodi i druge tvari. Za proizvodnju biljnih dodataka prehrani mogu se koristiti svjee ili osuene cijele ljekovite biljne vrste ili njihovi organi (npr. list, korijen, plod, cvijet i drugi dijelovi biljke), iste tvari biljnog podrijetla pojedinano ili u smjesi, te biljni sekundarni proizvodi. Uz hrvatsko ime biljne vrste obavezno je napisati latinsko ime i biljni organ. Posebnu skupinu dodataka prehrani ine i dodaci prehrani za sportae (proteinski dodaci prehrani, gaineri, aminokiseline, izotoniki napici, proteinske ploice ) te dodaci prehrani za mravljenje. Doputeni vitamini, minerali, njihove koliine, aminokiseline, ljekovite biljne vrste i druge tvari propisane su Pravilnikom o dodacima prehrani (NN 46/2011, 41/2013). Svi ti hranjivi sastojci i druge tvari u dodatku prehrani imaju hranjiv ili fizioloki uinak tako to nadopunjuju prehranu tvarima koje se putem normalnog unosa hrane u organizam ne dobivaju u dovoljnoj koliini. Dodaci prehrani mogu se stavljati u promet u razliitim oblicima (tablete, umee tablete, kapsule, prahovi, proteinske ploice, ajevi i ajne mjeavine, kapi, sirupi i slino). Svaki dodatak prehrani mora imati deklaraciju na hrvatskom jeziku na kojoj se nalaze odreeni obvezni navodi i upozorenja. Jedan je od obaveznih navoda dodatak prehrani te upozorenja da se preporuene dnevne doze ne smiju prekoraiti, da dodatak prehrani nije nadomjestak ili zamjena uravnoteenoj prehrani te o uvanju od dohvata male djece.
91
Dodaci prehrani za sportae moraju se uzimati strogo kontrolirano i pod nadzorom strune osobe (nutricionista ili ovlatenog trenera, uz pristanak roditelja), zbog vrste i koliine sastojaka koje sadre, a vezano sa specifinostima i potrebama svakog organizma ovisno o vrsti sporta kojim se uenik bavi. Namjena odreenog dodatka prehrani iskazuje se navoenjem zdravstvene tvrdnje koju odobrava Ministarstvo zdravlja. Zdravstvenom tvrdnjom povezuje se aktivni sastojak (hranjiva ili druga tvar), njegova koliina i utjecaj na zdravlje (na primjer, koliina 80 mg vitamina C dnevno preporuena je dnevna doza vitamina C, vitamin C doprinosi normalnoj funkciji imunolokog sustava). Na osnovi zdravstvenih tvrdnji potroa moe ocijeniti koji bi mu dodatak prehrani mogao pomoi, naravno uz pomo strune osobe (ljekarnika, nutricionista ili lijenika). Kvalitetu dodatka prehrani upravo ine njezini aktivni sastojci te je potrebno prije stavljanja na trite provesti analizu koliine sastojaka i ukupne zdravstvene ispravnosti. Temeljem provedenih znanstvenih ispitivanja dodaci prehrani pronalaze svoje mjesto u podruju preventivne prehrane i u podruju preventive dobrom zdravlju. Prije upotrebe dodataka prehrani sam potroa mora poznavati potrebe svog organizma za odreenim tvarima, odnosno mora biti siguran koju hranu ili dodatak prehrani kupuje i zato. Treba biti oprezan i manje podloan reklamiranju te imati na umu da je zabranjeno isticanje ljekovitih svojstava hrane i/ili dodataka prehrani i spominjanje lijeenja bolesti i simptoma. Takoer treba biti oprezan s dodacima prehrani za sportae. Vano je razgraniiti lijekove koji lijee, potpadaju pod Zakon o lijekovima, od dodataka prehrani koji iskljuivo pomau, potpadaju pod Zakon o hrani.
92
ivjeti zdravo
Prilog 2.
Home caf NAIN IZVOENJA: 1. Sudionici se podijele u skupine. Svaka je skupina manja povezana zajednica zamislimo da je to obitelj. Obitelj se okuplja na popodnevnoj ajanki i/ili uini i razgovara o nekim temama oko kojih se oblikuju zajedniki stavovi, donose se zajedniki planovi, usuglase se miljenja Postie se kuni konsenzus. 2. lanovi svake obitelji odlaze u goste u druge kue. Tamo sasluaju prie domaina i drugih uzvanika te ispriaju ono to je usuglaeno u njihovoj obitelji. 3. Kada se lanovi svake skupine vrate svojoj kui, ispriaju to su uli/ nauili, a to moe nadopuniti, obogatiti ili revidirati prvotni stav ili miljenje njihove skupine.
Literatura
1. Nastavni plan i program zdravstvenog odgoja, MZOS, 2012. 2. Miigoj-Durakovi, M. (2003) Osnove prehrane u sportu u: Peina M., (ur.) portska medicina. Zagreb: Medicinska naklada. 3. The World Cafe. The World Cafe Community Foundation, n. d. Web. 3. 6. 2010. <http://www.theworldcafe.com/what.htm> 4. Pollak, L. (2008) Dodaci prehrani i hrana za posebne prehrambene potrebe, MEDICUS. vol. 17, br. 1, 4755 5. Pollak, L. (2011) Toksikologija dodataka prehrani u: Sutlovi D, (ur.), Redak Split, 251269 6. Pravilnik o dodacima prehrani, Narodne novine, br. 46/2011, 41/2013
93
Posljedice uzimanja lijekova i drugih sredstava po mentalno zdravlje

Tema: Posljedice uzimanja lijekova i drugih sredstava po mentalno zdravlje Cilj: Objasniti tetnost uzimanja lijekova i drugih sredstava ovisnosti po zdravlje pojedinca Ishodi uenja: Objasniti pravilnu uporabu lijekova Opisati djelovanje pojedinih supstanci na mozak i druge organe Sastaviti listu tetnih posljedica uzimanja lijekova i drugih sredstava ovisnosti (duhan, alkohol, klaenje, kockanje)
Potreban materijal
plakatni papir ili hamer (1 kom) papir A3 (1 kom) pripremljeni tekstovi za svaku skupinu papiri za svaku skupinu olovka flomasteri
Upute razredniku
Razrednik/ica e prije poetka aktivnosti razmjestiti uenike u 5 skupina (preporua se 46 uenika u skupini). Svaka skupina obraivat e razliite tekstove (s navedenim posljedicama uzimanja lijekova, konzumacije duhana i alkohola te kockanja i klaenja po zdravlje pojedinca). Na plou staviti hamer i papir A3.
94
ivjeti zdravo

Oblici i metode rada: individualni rad, rad u paru, rad u grupi, razgovor, itanje i rad na tekstu, donoenje odluke, suradniko uenje
Uvodna aktivnost
1. UVODNA AKTIVNOST Asocijacije 5 min Razrednik/ica trai da uenici individualno napiu asocijaciju na svaki pojam koji e razrednik/ica proitati. Redom se itaju pojmovi: lijekovi, cigareta, alkohol, kockanje, klaenje. U paru usporede asocijacije koje su naveli, a nakon toga razrednik/ica trai da pojedini uenici navedu na to ih asociraju navedeni pojmovi. Pojmove razrednik/ica zapisuje na plou te zamoli da istaknu jesu li navodili vie pozitivnih ili negativnih asocijacija.
Sredinja aktivnost
2. GRUPNI RAD Lista posljedica po zdravlje pojedinca 25 min Svaka skupina dobije razliite tekstove na temu lijekova, duhana, alkohola, kockanja i klaenja. Zadatak je da uenici unutar skupine proitaju tekst, pripreme i prezentiraju ostalim uenicima u razredu posljedice upotrebe razliitih sredstava po zdravlje pojedinca. Tijekom izlaganja glasnogovornika svake pojedine skupine razrednik/ica na hamer-papiru zapisuje tetne posljedice uzimanja lijekova te ostalih sredstava ovisnosti. Nakon izlaganja uenika razrednik/ica naglaava vanost pravilne uporabe lijekova i tetnost konzumacije sredstava ovisnosti.
Zavrne aktivnosti
3. ZAKLJUNI DIO Moj doprinos zdravlju 15 min Razrednik/ica trai da uenici individualno razmisle i navedu na koji nain mogu zatititi svoje zdravlje (kojim aktivnostima, preventivnim djelovanjem i sl.) od navedenih sredstava ovisnosti. Odgovori uenika zapisuju se na papir na ploi s ciljem da ih se potakne na kvalitetnije koritenje slobodnog vremena u svrhu zatite zdravlja.
95
Prilozi
PRILOG: Tekst: Posljedice uzimanja lijekova i drugih sredstava po mentalno zdravlje POSLJEDICE KONZUMACIJE ALKOHOLA PO ZDRAVLJE POJEDINCA Alkohol se ne probavlja u elucu i tankom crijevu (kao hrana). Jedan dio dospije u eludac, neizmijenjen prolazi kroz eluane sluznice i izravno ulazi u krvotok, a ostatak odlazi u tanko crijevo i iz njega takoer u krvotok. Alkohol moe otetiti povrinsko tkivo eluca i grla. Trajna iritacija eluane sluznice moe dovesti do gastritisa, odnosno kronine upale eluane sluznice. Razina intoksikacije organizma ovisi o vrsti hrane koju konzumiramo neposredno prije alkohola, ali i koliini i brzini pijenja. Manje koliine i sporije konzumiranje alkohola omoguuju da jetra lake prerade alkohol, a rezultat je nia razina intoksikacije. Alkohol se razlae na ugljini dioksid i vodu. Jetra mogu preraditi male koliine alkohola, a ostatak kola krvotokom Otprilike je potrebno 13 sata da bi se preradila jedna aa alkohola. Kontinuirano optereenje jetara da probavlja alkohol (uz ostale namirnice koje unosimo u organizam) moe dovesti do ciroze jetara, to je posljedica razaranje zdravog tkiva. Kako alkohol ulazi u svaki organ nae tijela, tako ulazi i u mozak, i to nekoliko minuta nakon uzimanja. Alkohol je sedativ, stoga usporava rad mozga. Utjee i na memoriju, to znai da moe uzrokovati halucinacije i napadaje. Moe otetiti i osjetila vida, sluha, okusa, mirisa i dodira. Utjee i na miie, stoga usporava motoriku, gubi se koordinacija i usporavaju reakcije. Jetra kemijski razlau alkohol. Krupnija osoba lake e izdrati djelovanje alkohola od osobe sitnije grae. Uinak intoksikacije nastupa kada alkohol dopre do mozga i ne moe biti preraen u jetrima. Kratkorone posljedice konzumacije alkohola svakako su usporene reakcije na okolinu (refleksi i koordinacija), smanjena mo pamenja i jasnog razmiljanja, nejasna slika, povraanje, otean hod, gubitak svijesti, koma i smrt. Od dugoronih posljedica moramo imati na umu alkoholizam, nesvjestice, ciroza jetara, oteenje ivanog sustava i mozga, bolesti srca i krvnih ila, pothranjenost, skraen ivotni vijek.
96
ivjeti zdravo
DJELOVANJE DUHANA NA ZDRAVLJE POJEDINCA Nikotin je prirodna supstanca biljke duhana, a nalazimo ju u cigaretama, duhanu za lule i duhanu za vakanje. Nikotin iz cigarete udie se dimom, koji se proizvodi puenjem. Dim ulazi u respiratorni sustav te dospijeva u krvotok i mozak. Nikotin ubrzava rad srca, to potie na napor te potrebu za vie kisika. Ugljini monoksid u pluima smanjuje koliinu kisika potrebnog srcu i krvoilnom sustavu, a poveava se i krvni tlak jer se krvne ile suavaju. to ranije pojedinac pone puiti, opasnost je poveana, a osobe koje pue kutiju cigareta dnevno, izloene su dvaput veoj opasnosti od sranog udara od osoba koje su nepuai. Cigarete sadravaju i tvar katran, koji se lijepi na plua, a izaziva i utilo na zubima i prstima. Dim cigarete sadri 400 kemijskih tvari, od ega su mnoge otrovne, a mnoge izazivaju i rak plua. Puai su deseterostruko vie u opasnosti od raka plua od nepuaa. Puenje moe uzrokovati i emfizem plua te kronini bronhitis, a kaalj se esto javlja kada se organizam pokuava osloboditi dima i otrovnih tvari. Vano je znati da dim cigarete ugroava i zdravlje nepuaa koji ga udiu. Kratkotrajno djelovanje dima na organizam ukljuuje ubrzavanje rada srca, poveavanje krvnog tlaka, iritaciju grla, ulazak ugljinog monoksida u plua, iritaciju oi, pad temperature koe te zagaenje zraka. U dugotrajne posljedice ubrajamo bolesti srca i krvoilnog sustava, kronini bronhitis, djeca roditelja puaa imaju vei rizik dobivanja upale plua ili bronhitisa u prvoj godini ivota, ene udane za puaa imaju rizik etiri puta vei da obole od raka plua, puenje poveava stopu smrtnosti za 86% u dobi od 35 do 44 godine, a 152% u dobi od 45 do 54 godine ivota. Vano je napomenuti i to da je jedna od posljedica puenja izazvani poar u obiteljskom domu. KOCKANJE I KLAENJE POSLJEDICE PO ZDRAVLJE POJEDINCA Jedna od ovisnosti suvremenog drutva jest prakticiranje igara na sreu kockanje i klaenje. Kako ovisnost openito djeluje na fiziologiju pojedinca, tako i dobivanje na kocki ili u kladionici izaziva biokemijske procese u ljudskom mozgu. Lui se hormon sree, a zadovoljstvo se postie adrenalinom. Postupno se razvija tolerancija na prakticiranje igara na sreu, to dovodi do potrebe za sve eim pribjegavanjem istom. Zbog ovisnosti o kocki/klaenju pojedinac ne razmilja o
97
uoj obitelji, ni vlastitoj budunosti, ve misli zaokuplja velikim dobitkom. Pritom upada u sve vee dugove, zavaravajui se da ima situaciju pod kontrolom. Osoba kocka zbog uzbuenja, ne zbog koliine novca koju moe dobiti. Prema Meunarodnoj klasifikaciji bolesti kockanje/klaenje jest poremeaj kontrole nagona, to karakterizira izostanak otpora nagonu ili iskuenju da se realizira aktivnost koja teti samoj osobi ili drugima oko nje, a obiljeen je ugodom nakon izvoenja. Mnoge se osobe poinju kockati/kladiti iz zabave, no ta se aktivnost razvije u problem, tonije ovisnost. Kockar ne moe odoljeti kockanju/klaenju bez obzira na to gubi li ili dobiva. Ako gubi, kocka da bi vratio uloeno, ako je na dobitku, nastavlja dalje. Gubei novac i ulazei u dugove, kockar je prisiljen na razne kriminalne radnje: prijevare, krau, pljaku. Dolazi takoer do otuenja od obitelji, izbjegavanja susreta s lanovima, bjeanje od kue, razvod i raspad obitelji. Ovisniko se kockanje/klaenje naziva i skrivenom boleu jer ne postoje vidljivi simptomi. U najirem smislu kockanje/klaenje uzrokuje razaranje svih aspekata ivota: dovodi do zapostavljanja partnera/ice, djece, prijatelja, poslovnih obveza te gubitka posla. Simptomi ovisnikog kockanja/klaenja: 3. Radno vrijeme zamjenjuje se vremenom provedenim u kockanju/ klaenju 4. Zaokupljenost aktivnostima kockanja/klaenja u komunikaciji s okolinom 5. Povean stres zbog kockanja/klaenja 6. Laganje obitelji i prijateljima 7. Potreba za sve veom koliinom novca 8. Potreba za povratom izgubljenog novca 9. Posuivanje novca od prijatelja ili, jo gore, kamatara 10. Provoenje svakog raspoloivog trenutka u kockanju/klaenju 11. Kockanje/klaenje kao bijeg od svakodnevnih briga Kockar nije sposoban prihvatiti realnost, emocionalno je nezreo, ima manjak samopouzdanja. Tei dobitku koji bi mu ispunio snove. U Republici Hrvatskoj zakonom je zabranjeno kockanje/klaenje osobama mlaim od 18 godina, meutim, slaba je provedba zakona, a zabrani ne ide u prilog ni broj kladionica koje se otvaraju u svim manjim i veim mjestima i gradovima, na lokacijama koje su udaljene manje od 50 metara od odgojnoobrazovne ustanove.
98
ivjeti zdravo
DJELOVANJE LIJEKOVA NA ZDRAVLJE POJEDINCA Mnogi su lijekovi prirodnog podrijetla, a prirodne su sirovine za lijekove droge (ne poistovjeujemo s opojnim drogama). Mnogi se lijekovi danas dobivaju kemijskom sintezom. Nazivi lijekova nisu jedinstveni, stoga mogu biti povijesni (prema nazivu droga iz kojih su dobiveni), kemijski (prikazuju kemijski sastav i jednostavni su) te generiki ili nezatieni nazivi, iz kojih se izvode zatieni nazivi (npr. Aspirin). Lijekovi se mogu primjenjivati lokalno ili topikalno (na kou ili sluznicu), zatim ope, sustavno ili apsorptivno (ulazi u organizam i krvlju dopire do mjesta gdje se oekuje terapijski uinak). Na uinak lijeka mogu utjecati mnogi imbenici, od osobe koja uzima lijek do lijeka koji se primjenjuje (dob, spol, tjelesna masa, prehrana i metabolizam, fizioloka i patoloka stanja, fizioloki i kemijski utjecaj okoline te genski uzrokovane razlike). Patoloka stanja takoer mogu mijenjati reakciju na lijek (povraanje, proljevi, poremeaji u cirkulaciji, bolesti jetara, poviena tjelesna temperatura i dr.). Neki lijekovi djeluju jednako u zdravom i bolesnom organizmu (lokalni anestetici, hipnotici), drugi pak djeluju samo u patolokim promijenjenim uvjetima, a ne u zdravom organizmu (npr. antipiretici za sniavanje tjelesne temperature). Gotovo svaki lijek, primijenjen u terapijskoj dozi, uz oekivani uinak razvija i nepoeljna djelovanja, takozvane nuspojave. Na nepoeljno djelovanje lijeka mogu utjecati dob, spol, bolesti, genske znaajke i dr. Neke od nepoeljnih djelovanja mogu biti i toksine i alergijske naravi. Toksine nuspojave nastaju uglavnom zbog pogreke u doziranju (nezrelost organizma za lijek, genski uvjetovana reakcija na lijek), no mogu biti uzrokovane i nainom upotrebe lijeka te nestrunom primjenom lijeka. Na alergijske reakcije na lijek utjee imunoloki sustav pojedinca i tada je nuan trenutani prekid terapije. Istovremenom primjenom dvaju ili vie lijekova dolazi do njihove interakcije. Interakcija moe biti eljena ili neeljena, korisna ili tetna. Drugim rijeima, za posljedicu moe imati takozvani antagonizam ili sinergizam. Antagonizam nastaje kada se uinak jednog lijeka ponitava uinkom drugog lijeka, suprotni uinak uzimanja dva lijeka istovremeno te prevlast jednog lijeka nad drugim. S druge strane, sinergizam je pojava kada se lijekovi meusobno pojaavaju istovremenim djelovanjem i moe biti koristan u terapiji. Veina je populacije prosjeno reaktivna na lijek, samo je manji dio hipereaktivan ili hiporeaktivan.
99
Djeca su izrazito osjetljiva na lijekove, posebice nedonoad i novoroenad, stoga doze lijeka treba prilagoditi njihovoj dobi. enama njenije grae, trudnicama i starijima od 65 takoer je potrebno prilagoditi dozu lijeka. Lijekovi se dijele po skupinama, ovisno na koji dio organizma djeluju: 5. Antibakterijski lijekovi za lijeenje zaraze uzrokovane mikroorganizmima 6. Lijekovi za lijeenje zloudnih bolesti 7. Lijekovi koji djeluju na sredinji ivani sustav: anestetici, antidepresivi, analgetici, sedativi, antipsihotici, psihomotorni stimulansi 8. Analgetici sredstva koja ublauju ili uklanjaju bol 9. Psihofarmaci lijekovi koji lijee ili ublauju psihike poremeaje i bolesti 10. Lokalni anestetici sredstva koja prekidaju provoenje podraaja u ivcima na mjestu primjene 11. Lijekovi koji djeluju na bolesti srca i krvnih ila 12. Diuretici uzrokuju poveano luenje urina 13. Lijekovi za dini sustav za lijeenje astme, kronine opstruktivne plune bolesti i kalja 14. Lijekovi za probavni sustav eluane sluznice 15. Lijekovi koji djeluju na bolesti krvi i krvotvornih organa npr. anemija 16. Antihistaminici u terapiji alergijskih bolesti i pri anafilaktikom oku 17. Lijekovi za kou i sluznice otopine, ulja, kreme i dr. Analgetici (acetilsalicilna kiselina i paracetamol nenarkotini analgetici) djeluju na bol koja potjee od koe, miia, kosti i zglobova, primjerice Lupocet ili Caffetin (paracetamol). Na bol koja potjee iz unutarnjih organa utjeu narkotici. Oni djeluju na prag boli i psihiku reakciju na bol te mogu izazvati ozbiljnu ovisnost. Vano je istaknuti da uzroci poveane potronje lijekova uglavnom lee u drutvu koje prihvaa uzimanje lijekova kao normalnu pojavu. Sve je vie i marketinki promoviranih lijekova koji se mogu dobiti i bez recepta, a i pojedini lijenici (katkad i nesvjesno) potiu potronju lijekova. Ne treba zanemariti ni poveanu elju (pomodarstvo) potronje svega to se naziva lijekom. Suvremeni nain ivota potie na potronju sedativa, antibiotika, analgetika, a to dovodi do dviju negativnih posljedica: poveana je uestalost nuspojava lijekova te bolesti koje ugroavaju zdravlje, ivot i ekonomski standard naroda.
100
ivjeti zdravo
Kako koristim svoje vrijeme?

Tema: Kako koristim svoje vrijeme? Cilj: Pomoi uenicima da osvijeste kako koriste svoje vrijeme i naprave pozitivan pomak u tome Ishodi uenja: Procijeniti vrijednost dosadanjeg izbora koritenja slobodnog vremena Kvalitetnije kreirati koritenje vremena u svrhu ouvanja zdravlja i osobnu dobrobit Vrijeme trajanja: 1 kolski sat
Potreban materijal
pripremljena tablica komadii vune razliite duine i boje pripremljena evaluacijska meta

Oblici i metode rada: individualni i rad u malim skupinama, pedagoka radionica, iskustveno uenje, razgovor
UVODNE AKTIVNOSTI
1. Ledolomac 5 min Svaki uenik dobije/izvue komad vune razliite duine i boje. Prema boji vune sjednu u male skupine. Svaki uenik u maloj skupini vunu namotava na prst i govori kako i na to najvie koristi svoje vrijeme tijekom jednog prosjenog dana? (Ako se ima vie vremena, npr. dva kolska sata, onda svaki uenik moe pred svima rei kako provodi vrijeme, ali ako se nema vremena, onda se ovaj dio odvija unutar male skupine.)
101
2. Uvod 7 min Uz opi uvod to e se raditi na satu, razrednik/struni suradnik postavi pitanje svim uenicima: Razmislite/brzo izraunajte, koliko dana ima prosjean ljudski ivot? (prosjena duina ivota 70 godina) Odgovor: 27.375 dana
SREDINJE AKTIVNOSTI
3. Vjeba 20 min a) Svaki uenik dobije Tablicu 7 dana u tjednu, 24 sata (vidi prilog) Za svaku radnju, npr. spavanje, broj sati oboji odreenom bojom; broj sati uenja drugom bojom, itd. Tako svaki uenik dobije zorni prikaz koritenja svoga dnevnog i tjednog vremena. b) U malim skupinama uenici usporede svoje tablice i diskutiraju kako i zato koriste svoje vrijeme, koje su razlike i slinosti meu njima i zato. c) U velikoj skupini nekoliko uenika dobrovoljaca kae je li ih neto iznenadilo, a daljnja pitanja mogu proizai iz uenikih izjava.
Zavrne aktivnosti
4. Zakljuni dio 10 min Nastavnik ponudi mogunost da svaki uenik napravi plan koritenja vremena za idui tjedan, tj. napravi pozitivne promjene u tome. (Podijeliti im nove tablice.) Ako se ukae mogunost, bilo bi jako dobro da se, nakon tjedan dana (ili dva tjedna), provjeri jesu li uenici napravili neke promjene. I najmanju promjenu nabolje treba pohvaliti i dati podrku u daljnjem planiranju. 5. Evaluacija 3 min Na posteru unaprijed pripremiti metu s pitanjem: Koliko ti je ova radionica bila korisna? (s brojanim oznakama: 1 niti malo... do 5 jako korisna).
Literatura
1. Majda Rijavec, Dubravka Miljkovi: Vodi za preivljavanje u koli; Zagreb, 2004.
102
ivjeti zdravo
Prilog
Tablica
Ponedjeljak 06 05 04 03 02 01 00 23 22 21 20 19 18 17 16 15 14 13 12 11 10 9 8 7 Utorak Srijeda etvrtak Petak Subota Nedjelja
103
Kako koristi svoje vrijeme? U priloenu tablicu, uz ve napisane aktivnosti, dodaj svoje aktivnosti koje radi tijekom jednog tjedna. Uz svaku aktivnost dodaj i boju kojom e oznaiti tu aktivnost. Nakon toga oboji Tablicu tjedna. Popriaj s vrnjacima u maloj skupini koliko su vae tablice sline i razliite, u emu i zato?
Aktivnosti Spavanje Nastava Izvannastavne i izvankolske aktivnosti Pisanje zadae i uenje Izlasci s prijateljima Izlasci i/ili druenje s roditeljima Gledanje TV, igranje igrica ili sl. Boja
tamno zelena uta ljubiasta naranasta plava svjetlo zelena smea
104

Neprimjerene pojavnosti u koli i okolini Kultura kole
Neprimjerene pojavnosti u koli i okolini

Tema: Neprimjerene pojavnosti u koli i okolini Cilj: Prevenirati neprimjereno ponaanje te promovirati prilagoeno ponaanje u socijalnim situacijama Ishodi uenja: Povezati sadraje odgovornog ponaanja Analizirati neprimjerene pojavnosti (nekvalitetna/neprimjerena komunikacija, stigmatizacija, diskriminacija, omalovaavanje, vrijeanja...) Promovirati odgovorno ponaanje Vrijeme trajanja: 1 kolski sat
Predloeni materijal/sredstva:
papir A3, papiri A5, olovke (grafitne ili kemijske), flomasteri, samoljepiva vrpca, radni listovi 1A, 1B, 1C, 1D

Oblici i metode rada: rad u paru, rad u skupinama, individualni rad, frontalni rad, razgovor, usmeno izlaganje, pisanje
Uvodna aktivnost
1. UVODNA AKTIVNOST: POZITIVNE KARAKTERISTIKE 5 min Uenici se podijele u parove. Zadatak je rei jednu pozitivnu karakteristiku koju lan para iskazuje u odnosima s drugim uenicima u razredu ili koli. Svatko na taj nain predstavlja svog lana para i on/ona njega.
106
Sredinje aktivnosti
2. NEPRIMJERENO PONAANJE 5 min Za razliku od primjera iz uvodne aktivnosti u kojoj su uenici navodili pozitivne znaajke drugih uenika, mladi mogu u pojedinim situacijama iskazivati i neprimjereno ponaanje. Razrednik poziva uenike da kratko razmisle te iznesu primjere takva ponaanja. Jedan e uenik primjere zapisivati na list A3 s naslovom Oblici neprimjerenog ponaanja. 3. PREPOZNAJEMO NEPRIMJERENO PONAANJE 15 min Uenici se podijele u etiri podskupine. Zadatak je porazgovarati o osobnim iskustvima i spoznajama koje uenici imaju o neprimjerenom ponaanju mladih. Potrebno je izabrati jedan oblik neprimjerenog ponaanja, kratko opisati situaciju i nain na koji se moe iskazati. lanovi podskupina rjeavat e razliite zadatke: 1. 2. 3. 4. navode oblike neprimjerenog ponaanja u koli, navode primjere vezane uz sport, navode primjere iz veze dvoje mladih, navode primjere iz drugih okolnosti/situacija, na primjer tijekom veernjeg izlaska i dr.
Predstavnici podskupina kratko iznose primjere o kojima su razgovarali. 4. PRIMJERENO PONAANJE U KOLI 5 min Razrednik e s uenicima raspraviti na koji nain kola djeluje u pravcu sprjeavanja neprimjerenog ponaanja mladih. Prigoda je prisjetiti se pojedinih odredbi kunoga reda u kojem se navode meusobni odnosi uenika, organizacija rada, odnos prema nastavnicima, prema imovini i prema obvezama.
Zavrne aktivnosti
5. TO MOEMO UINITI 10 min Razrednik podsjea uenike da su u prethodnim aktivnostima navodili oblike neprimjerenog ponaanja, okolnosti i situacije u kojima se sprjeavaju neprimjerena ponaanja i naini na koji kola reagira kada se takvi oblici ponaanja pojave.
107
Razrednik moe dodatno poticati rad uenika postavljajui pitanje tipa: Moe li svatko od nas pridonijeti da takva ponaanja bude to manje i na koji nain? Uenici mogu u paru/podskupini kratko komentirati i izabrati najmanje jedan primjer, odnosno prijedlog koji e podijeliti sa svim uenicima u razrednom odjelu. 6. Evaluacija osvrt na radionicu 5 min Svaki lan podskupine iznosi svoje dojmove o dananjoj radionici u jednoj reenici: to je u dananjem radu meni bilo vano?
Prilog
PRILOG Radni list: 1A, 1B, 1C, 1D (format A5) Radni list 1A (podskupina A) PREPOZNAJEMO NEPRIMJERENO PONAANJE 1. Promislite i navedite mogue oblike neprimjerenog ponaanja uenika u koli. 2. Izaberite jedan od navedenih oblika i kratko opiite situaciju i nain na koji se moe iskazati. ______________________________________________________________ Radni list 1B (podskupina B) PREPOZNAJEMO NEPRIMJERENO PONAANJE 1. Promislite i navedite mogue oblike neprimjerenog ponaanja mladih koji su vezani uz sport. 2. Izaberite jedan od navedenih oblika i kratko opiite situaciju i nain na koji se moe iskazati.
108
Radni list 1C (podskupina C) PREPOZNAJEMO NEPRIMJERENO PONAANJE 1. Promislite i navedite mogue oblike neprimjerenog ponaanja mladih u vezi. 2. Izaberite jedan od navedenih oblika i kratko opiite situaciju i nain na koji se moe iskazati. ______________________________________________________________ Radni list 1D (podskupina D) PREPOZNAJEMO NEPRIMJERENO PONAANJE 1. Promislite i navedite mogue oblike neprimjerenog ponaanja mladih u slobodno vrijeme (tijekom veernjeg izlaska i sl.). 2. Izaberite jedan od navedenih oblika i kratko opiite situaciju i nain na koji se moe iskazati.
Literatura
1. Bouillet, D., Uzelac, S. (2008) Prirunik za nositelje produenog strunog tretmana u osnovnim i srednjim kolama, Zagreb: MZO, AOO, Globus 2. Bouillet, D., Uzelac, S. (2007) Osnove socijalne pedagogije, Zagreb: kolska knjiga 3. Pennington, D. C. (2004) Osnove socijalne psihologije, Jastrebarsko: Naklada Slap 4. elimo ivot bez nasilja, Godinjak upanijskog strunog vijea strunih suradnika pedagoga srednjih kola Krapinsko-zagorske upanije (2011), SV pedagoga S, Zabok
109
Kultura kole
Tema: Kultura kole Cilj: Osvijestiti vanost i unaprijediti kulturu kole Ishodi uenja: Ponaati se u skladu s pozitivnom kulturom kole Vrijeme trajanja: 1 kolski sat
radni list 1, 2, 3, 4 (ovisno o broju uenika/podskupina), samoljepljivi papirii, plakatni ili hamer-papir, papir A3, flomasteri, olovke

Oblici i metode rada: individualni rad, grupni rad, timski rad, razgovor, prezentacija, izlaganje, pisanje, rasprava
Uvodna aktivnost
1. UVODNA AKTIVNOST 10 min Uenici na listi bijelog ili samoljepljivog papiria ispisuju svoje odgovore/ asocijacije na pitanje to za tebe znai kultura kole? Razrednik i/ili voditelj radionice plakat prethodno nalijepi na plou. Listie s asocijacijama lijepe na plakat Kultura kole na ono mjesto koje odgovara, odnosno pripada odreenom podruju kulture (RL 1: Kultura kole): - - - - Izgled i ugoaj kole Pravila ponaanja Meuljudski odnosi Izvannastavne aktivnosti
Uenici koji se dobrovoljno jave itaju zabiljeene asocijacije, nakon ega slijedi kratka analiza i priprema za daljnji rad. Zadatak je osvijestiti vanost kulture kole.
110
Sredinja aktivnost
2. VJEBA PODRUJA KULTURE KOLE 25 min Razrednik odbrojavanjem podijeli uenike u podskupine (46 sudionika). Svakoj podskupini podijeli radni list (RL 2 Podruja kulture kole) sa zadatkom i istaknutim podrujima kulture kole (Izgled i ugoaj kole, Pravila ponaanja, Meuljudski odnosi i izvannastavne aktivnosti), te papir A3 za pripremu plakata sa zadacima na radnom listiu (RL 3 Poruke). Svaka podskupina dobiva zadatak da osmisli ime svoje podskupine i zapie ga na papir A3. Nakon toga iznose svoja razmiljanja i prijedloge za unapreenje kulture kole u zadanom podruju. Potom e osmisliti i napisati poruku podskupine o moguem unapreenje kulture kole koja je upuena svim djelatnicima kole. Svi uenici u podskupini zajedno promiljaju i rjeavaju zadatak. Na kraju odabiru izvjestitelja koji e o radu izvijestiti sve uenike. S idejama, prijedlozima i iskustvima ukljuit se mogu u raspravu svi uenici.
Zavrne aktivnosti
3. ZAKLJUNI DIO 5 min Predstavnici pojedinih podskupina itaju poruke koje se odnose na unapreenje kulture kole upuenu svim djelatnicima kole (Prilog: Radni list 3 Poruka). Razrednik (ili voditelj pedagoke radionice) najavljuje da e nakon provedenih radionica na temu Kultura kole u svim drugim razredima, poruke svih razrednih odjela objediniti izabrani predstavnici te izraditi plakat na temu KULTURA KOLE, a taj e plakat biti izloen u javnom prostoru kole. Napomena: Opi je cilj osvijestiti uenike, djelatnike i roditelje o vanosti unapreenja i ouvanja kulture kole. 4. EVALUACIJA 5 min Uenici na evaluacijskom krugu (ocjenama od 1 do 5) ocijene etiri elementa pedagoke radionice (RL 4: Evaluacijski krug): korisnost radionice, osobni doprinos u radu, suradnju u skupini i voenje radionice.
111
Prilozi
PRILOZI: Radni list 1 Kultura kole Radni list 2 Podruja kulture kole Radni list 3 Poruka Radni list 4 Evaluacijska meta Radni list 1 Kultura kole
Kultura kole
Izgled i ugoaj
Meuljudski odnosi
Pravila ponaanja
Izvannastavne aktivnosti
Radni list 2 Podruja kulture kole Plakatom izrecite svoja razmiljanja o kulturi kole u podruju Izgled i ugoaj kole. Iznesite svoje prijedloge za unapreenje kulture kole u tom podruju. _________________________________________________________________ Plakatom izrecite svoja razmiljanja o kulturi kole u podruju Pravila ponaanja. Iznesite svoje prijedloge za unapreenje kulture kole u tom podruju. _________________________________________________________________
112
Plakatom izrecite svoja razmiljanja o kulturi kole u podruju Meuljudski odnosi. Iznesite svoje prijedloge za unapreenje kulture kole u tom podruju. _________________________________________________________________ Plakatom izrecite svoja razmiljanja o kulturi kole u podruju Izvannastavne aktivnosti. Iznesite svoje prijedloge za unapreenje kulture kole u tom podruju. _________________________________________________________________ Radni list 3 Poruka Poruka djelatnicima kole! ________________________________________________________________ ________________________________________________________________ ________________________________________________________________ ________________________________________________________________ Radni list 4 Evaluacijska meta EVALUACIJSKA KRUG Ocijenite ocjenama od 1 do 5 etiri elementa dananje radionice!
Korisnost radionice
Osobni doprinos u radu
Suradnja u skupini
Voenje radionice
113
Literatura
1. Ivanek, A. (2003), Razrednik(-ica), pedagoko-psiholoki voditelj(-ica) razrednog odjela (s primjerima voenja radionice). Zagreb: Profil International. 2. Nastavni plan i program zdravstvenog odgoja, MZOS, 2012.
114
Kockanje i klaenje adolescenata i mladih rizici i anse Utjecaj medija i vrnjaka na koritenje sredstava ovisnosti, I. Utjecaj medija i vrnjaka na koritenje sredstava ovisnosti, II.
Kockanje i klaenja adolescenata i mladih rizici i anse

Tema, cilj, trajanje, dob uenika
Tema: Kockanje mladih, mogui rizici povezani s kockanjem Opi cilj sata razrednika: Poticanje kritikog razmiljanja o kockanju Trajanje: 1 kolski sat Dob: za uenike 1516 godina
Cilj radionice i ishodi uenja:

C ilj radionice - poveanje razumijevanja kockanja; razumijevanje potencijalnih problema povezanih s kockanjem Ishodi uenja (po aktivnostima) - opisati kockanje i razlikovati vrste kockanja - prepoznati pozitivne i negativne strane kockanja
Potreban materijal
Priprema radionice Novia onoliko koliko je parova uenika svaki par dobiva 1 novi za uvodnu igru Protokol 1 Kockati ili ne kako u odluiti? (za svakog uenika) Protokol 2 Informacije o kockanju (za svakog uenika) Protokol 3 Gdje moemo nai tone informacije o kockanju? (za svakog uenika)
116

Uvodna aktivnost Pismo-glava planirano vrijeme 10 min
Cilj uvodna aktivnost (za voditelja): uvod u temu kockanja i interaktivan nain rada, koncept sluajnosti u igrama na sreu; poslije u radu pozivamo se na iskustvo iz uvodne igre Uputa: Svaki par uenika dobit e novi i zadatak je baciti novi u zrak i pogaati hoe li novi pokazati pismo ili glavu. Kolika je vjerojatnost da emo pogoditi? Imamo 50% anse pogoditi u svakom bacanju novia. Sada e svaki uenik/ica 4 puta pogaati. Biljeite rezultate koliko ste puta pogodili od 4 pokuaja. Rasprava i uvod u temu: O emu je bila ova igra? Koliko ste puta pogodili? O emu ovisi pogodak o srei, sluaju, znanju ili vjetini? Vano je naglasiti da veina kockarskih igara ovisi o sluaju, a nad time nemamo apsolutno nikakvu kontrolu. U ovoj smo igri malo testirali anse za dobitak i sluajnost pogaanja o emu emo, izmeu ostalog, razgovarati danas na radionici. Tema je Kockanje mladih anse i rizici. Kada kaemo kockanje, pritom mislimo na igranje razliitih oblika igara na sreu kartanje, biljar ili fliper za novac, loto listii, sportske kladionice, igre na automatima ili u kasinu i slino. Kockanje je ulaganje neeg vrijednog u dogaaj koji moe rezultirati veim i povoljnijim ishodom. Znai, uloimo neto nama vrijedno (npr. novac) i oekujemo da emo dobiti jo vie. Vidjet emo kolike su anse za to. Danas emo razgovarati o kockanju i o rizicima koji su s kockanjem povezani da bismo se upoznali s vanim informacijama i da bismo mogli donositi odgovorne odluke kada je kockanje u pitanju.
Sredinja aktivnost Rizik kockanja planirano vrijeme 25 min

Cilj aktivnosti: Sada emo se upoznati s moguim rizicima koji mlade ljude mogu odvesti u problematino kockanje i posljedicama koje kockanje moe imati za njih.
117
Uputa: Svaki uenik dobit e list na kojem je nacrtana mlada osoba koja moe odluiti hoe li ili nee kockati (Protokol 1 Kockati ili ne kako u odluiti?). Hoemo li ili neemo kockati moemo odluiti sami. Da bi ta odluka bila odgovorna i dobra za nas, vano je prouiti razloge zato neki ljudi odlue kockati, a neki ne i koje nam se posljedice mogu dogoditi nakon bilo koje od tih odluka. U lijevom gornjem kutu lista napiite tri mogua razloga zato neki ljudi odlue kockati, u lijevom donjem kutu upiite tri mogua razloga zbog kojih ljudi odlue da nee kockati. S gornje desne strane smjeka napisat ete tri mogue negativne posljedice koje kockanje moe imati na mlade ljude, a ispod toga tri pozitivne posljedice koje moemo imati ako odluimo da neemo kockati. Radit ete u skupinama od po 45 uenika/ica kako biste si pomogli, a svaki/a uenik/ica upisuje ideje u svoj list. Za taj zadatak imate 10 min. Voditelj radionice podijeli Protokol 2 i Protokol 3 da bi uenici imali informacije koje e im pomoi u ovoj aktivnosti. Rasprava: Svaki tim izvjetava razred o svojim idejama, a voditelj usmjerava raspravu. Razlozi za kockanje mogu biti: zarada, zabava, oputanje, druenje s prijateljima, dosada Razlozi protiv kockanja mogu biti: gubitak novca, zabranjeno je za maloljetnike, moe biti opasno jer ljudi mogu razviti ovisnost, jako su male anse da se neto zaradi Posljedice kockanja mogu biti: financijski problemi, problemi s roditeljima i uiteljima kada za to saznaju, premalo vremena za uenje i druenje s prijateljima koji ne kockaju, lo osjeaj gubitka Posljedice ako ne kockamo: zdravi naini provoenja slobodnog vremena, druenje s prijateljima koji imaju razliite interese, dobar osjeaj da smo se zauzeli za sebe

O emu smo danas razgovarali? to ste novo nauili o kockanju? Je li vas neto to ste danas saznali iznenadilo? Je li vam se svidio ovakav nain rada? to vam se svidjelo? Koje vane informacije o kockanju biste rekli svojim prijateljima koji vas nagovaraju da idete kockati, a vi to ne elite?
118
Protokol 1
Kockati ili ne kako u odluiti? -ueniciZato neki ljudi odlue kockati?
Koje negativne posljedice mogu imati mladi ljudi koji kockaju?
Zato ljudi odlue da nee kockati?
to mogu biti pozitivne posljedice za mlade ljude kada odlue da nee kockati?
Protokol 2
Informacije za TIMOVE
Neki rizini imbenici za kockanje mladih
Postoje neke znaajke mladih ljudi i njihove okoline koje nam govore da je neka osoba u veem riziku da e postati problematini kockar od drugih. To ne znai da e sigurno postati kockar, ali upuuje nas na oprez. Netko tko ima neke od ovih rizinih imbenika ne mora nuno postati kockar moda se s tim znaajkama jako dobro nosi i zato nisu utjecale na odluku da e kockati.
119
Znaajke mlade osobe: Rani poetak kockanja (ve u osnovnoj koli) U poecima kockanja dobio/la je neki vei dobitak Stalno pokuava uloviti zaradu, odnosno smanjiti gubitak novca Kocka sam/sama Ima roditelje koji kockaju Ima nisko samopotovanje Koristi kockanje da bi imao bolji status u drutvu vrnjaka Uzbuen je i uznemiren za vrijeme kockanja Koristi kockanje za bijeg od problema Ima loe ocjene u koli Koristi sredstva ovisnosti (cigarete, alkohol ili droge) Krade novac za kockanje Izostaje s nastave da bi kockao
Znaajke okruenja: Teka obiteljska situacija/loi odnosi u obitelji (nerazumijevanje, svae, nasilje) Zlostavljanje u obitelji Nedovoljno poticanja i ohrabrivanja od roditelja Zanemarivanje od roditelja u ranom djetinjstvu Ozbiljne ozljede ili bolesti lanova obitelji/mlade osobe Nedosljednost roditelja
Neki znakovi problematinog kockanja

Rani znakovi upozorenja: Neobjanjeni izostanci iz kue Trajno laganje oko toga gdje je bio/bila cijeli dan Stalno mu/joj nedostaje novca Tajanstvenost Zanemarivanje kolskih obaveza, obiteljskih druenja, prijatelja, zdravlja Uznemirenost (ako ne moe kockati) Promjene raspoloenja
120
Gubitak prijatelja i drutvenog ivota Kockanje vidi kao normalan nain zarade novca Vrlo umoran/umorna tijekom dana Previe vremena provodi na internetskim stranicama za kockanje
Znakovi ovisnosti o kockanju: Veliki dugovi (za koje uvijek ima objanjenje) Problemi s izostancima u koli Neobjanjena posuivanja novca od lanova obitelji i prijatelja Odgaanje vraanja posuenog novca Preokupiranost kockanjem i troenjem novca na kockanje Kocka sam/sama dugo vremena Stalno lovi dobitak Kocka do trenutka dok sve ne izgubi Udaljavanje od obitelji i prijatelja Laganje o vlastitom kockanju obitelji i prijateljima Poinjenje kaznenih djela da bi se dolo do novca za kockanje
to je jo vano znati o kockanju?

Kada kockamo, mi zapravo kupujemo zabavu, a ne zaraujemo. Ne postoje velike anse da e se kockanjem zaraditi novac. Kockarska industrija i drava koja ubire porez stvarni su pobjednici kockanja. Kako bi bili na dobitku od kockanja, treba stati prije nego ponemo. Kockanje ne bi trebao biti nain rjeavanja problema ili stresa i napetosti. Osjeaj da smo moni kada kockamo i da emo dobiti samo je iluzija. Ovisnost je o kockanju tetna kao i druge ovisnosti. Ne postoji sustav pobjeivanja kockarnice su uvijek pametnije. Kockanje ovisi o sluaju, a ne o srei. Jedan veliki dobitak koji e rijeiti sve gubitke vrlo vjerojatno nikada se nee dogoditi. Ne pokuavaj vratiti to si izgubio, velika je vjerojatnost da e i to izgubiti. ee ujemo o dobitnicima, ali gubitnika je mnogo, mnogo vie.
121
Protokol 3
Gdje moemo nai tone informacije o kockanju? razrednik i uenici

www.kockanje.info www.rigt.org.uk www.en.wikipedia.org/wiki/Gambling www.gordonhouse.org.uk www.gamecare.org.uk www.gamblingtherapy.org www.npsgambling.org www.gamblingproblem.org www.youthgambling.com www.friends4friends.ca
122
Utjecaj medija i vrnjaka na koritenje sredstava ovisnosti, I.

Tema: Prevencija ovisnosti kritiko razmiljanje o konzumiranju sredstava ovisnosti, rizici povezani s konzumiranjem Opi cilj sata razrednika: Razvijati kritiko razmiljanje o koritenju sredstava ovisnosti Ishodi uenja: P repoznati manipuliranje informacijama tijekom donoenja odluka u rizinim situacijama P repoznati razloge ZA i PROTIV koritenja sredstava ovisnosti Vrijeme trajanja: 1 kolski sat Dob: za uenike 1516 godina
Potreban materijal
priprema radionice: listovi A3 za grupni rad, fotografije sredstava ovisnosti, narkomana fotokopija Priloga 1 za skupine

Uvodna aktivnost Zrcalo planirano vrijeme 10 min
Cilj uvodne aktivnost (za voditelja): Uvoenje u grupni rad, igra pridonosi dinaminosti radionice i potie uenike na aktivnosti kritikog razmiljanja Uputa: Skupine od etiri uenika sjede za stolovima postavljenim za grupni rad. Igra se provodi u paru. Svaki lan para dobije papir na kojem je nacrtano zrcalo. Voditelj daje upute za rad. Svaki lan para opisuje drugoga tako da na zrcalo upie kako vidi svoga para upisujui kvalitete osobe koje vidi kod njega, a ne vanjski opis. Komentiraju izmeu sebe to je koji od njih napisao i tada oba para prezentiraju napisano.
123
Rasprava i uvod u temu: O emu je bila ova uvodna aktivnost? Koliko se vienje para koji nas je opisivao poklapa s naim doivljajem sebe samoga? Kako to da se ne doivljavamo isto? Vano je uoiti razliku (ili slinost) izmeu onoga kako sami sebe doivljavamo i vidimo u odnosu na sliku koju drugi imaju o nama. Povezati to sa slikom odreene osobe ili problema koji nam prezentiraju mediji. Kritiki se osvrnuti na pitanje je li uvijek sve tako kao to se prikazuje.

Uvodna rasprava: Pitajte uenike to su posljednje saznali iz medija o sredstvima ovisnosti, neka navedu i prepriaju primjer. - Dajte im da u skupini proitaju lanak (Prilog 1) - Kako su doivjeli ovaj lanak? - to su saznali o ozbiljnosti problema zlouporabe sredstava ovisnosti kod mladih? - Koliko su tiskovine korisne kao izvori informacija o problemu ovisnosti? - Poveava li se konzumacija sredstava ovisnosti nakon senzacionalistikih napisa u medijima? - Prikazuju li mediji uvijek pravo stanje stvari? - Vode li se zaradom i preuveliavanjem problema ili ga prikazuju realno? - Potiu li fotografije koje ponekad novine objavljuju kod onih ovisnika koji itaju novine novu elju za drogom? - Treba li takve lanke uope popratiti fotografijom drogiranja? - Kakav utjecaj na ovisnost imaju vrnjaci i nae socijalno okruje?
Rad u skupinama: Nakon razgovora i kritikog promiljanja o medijima zamolite uenike da u malim skupinama od po 45 uenika razmisle i napiu novinski izvjetaj o zadanoj temi. Prva se tema odnosi na dogaaj kad je policija uhitila dva uenika nae kole zbog preprodaje i posjedovanja sredstava ovisnosti.
124
Jedna skupina uenika pie senzacionalistiki veliki lanak o toj temi i moe ga ilustrirati kako eli. Druga skupina pie samo turu informaciju o toj temi koja treba biti veliine etvrtine papira A4. Trea skupina pie lanak stavljajui naglasak na vrstu opojnih sredstava koje je policija zaplijenila. etvrta skupina pie lanak stavljajui naglasak na uenike elitne gimnazije koji su uhieni te postavlja sumnju u ostale uenike. Peta skupina samo spominje tu injenicu u kontekstu vanosti prevencije ovisnosti naglaavajui tetnost ovisnosti. Nakon grupnog rada uenici predstavljaju svima svoj uradak na panou. U sredini panoa stavljena je osnovna informacija od koje su krenuli, a oko nje su postavljani novinski lanci koje su oni napisali. Rasprava: Do kojih zakljuaka moemo doi na osnovi preuvelianih informacija? Kako treba prosuivati informacije iz tiskovina? Kako se oduprijeti loem utjecaju vrnjaka? Raspravu voditi prema zakljuku da se trebamo kritiki odnositi prema informacijama do kojih dolazimo, paziti na pouzdanost izvora informacija, nauiti strategije zauzimanja stava, razvijati samopotovanje i samouvjerenost da ne doemo pod loe utjecaje vrnjaka.

O emu smo danas razgovarali? to ste danas novo nauili? Na koji se nain (ako jest) tvoje miljenje o informacijama iz medija promijenilo? Kako bi ovo to ste danas nauili i uli moglo utjecati na va ivot i vae odluke koje ete u budunosti donositi?
125
Prilog 1
http://www.ipazin.net/?p=3819 Dekadencija mladih: Opijanje vikendima, seksanje za pie, drogiranje i presvlaenje u parku Otili smo na jedan izlazak s grupicom mladih iz Zagreba i pokuali saznati to sve rade kada ih roditelji ne gledaju, koje su njihove navike i koji je vid zabave dananjih klinaca. Sve su vie alarmantniji problemi alkohola, droge, maloljetnikog seksa te problemi tzv. izazovnog oblaenja i ponaanja djevojica, kojih roditelji nisu svjesni. Iz razgovora smo saznali da roditelji ne znaju to njihova djeca rade kada su vani, ne znaju s kim se drue, kako se ponaaju, to je evidentni problem odgoja te su premalo ukljueni u ivot svoje djece. Ovaj je lanak apel svim roditeljima i pokuaj da se prikae to dananja mlade radi i koji je vid njihove zabave te upozoriti roditelje da nije sve idealno i da zbog sve uestalijeg problema zanemarivanja djece naa mlade propada i odaje se porocima od kojih bi ih trebali zatiti. Problem prvi: Alkohol Mladi piju gotovo uvijek s namjerom da se napiju. Alkohol im donosi oputenost, euforiju, potie spontanost, prisnost s vrnjacima te oslobaa seksualnost. Alkohol moemo smatrati ulaznicom u svijet vrnjaka, a tako u veini sluajeva alkohol slui kao simbol inicijacije. I upravo u tom trenutku grupa preuzima utjecaj nad daljnjim pijenjem i ponaanjem mladih ljudi. Prvi put sam se napio na kolskom igralitu s dvanaest godina, samo bih uao u cool drutvo rekao nam je 18-godinji Marko. Dob ulaska u svijet pijenja alkohola u Hrvatskoj posljednjih godina znatno je sputena na razinu dvanaestogodinjaka, dok se djevojice susreu s alkoholom ve kao trinaestogodinjakinje. Tako smo iz razgovora s tinejderima saznali da su u poetku ta opijanja bila rijetka, a to su stariji, kolektivno opijanje je bilo sve uestalije te danas ne mogu zamisliti izlazak petkom ili subotom bez napijanja. Ne mogu zamisliti subotu bez alkohola, tek se nakon nekoliko piva osjeam oputeno potvrdila je 18-godinja Eva. Pitali smo i gdje troe alkohol, budui da je vidljivo da nemaju novca za skupe klubove. Odgovor je bio jednoglasan u parkiima, kolskim igralitima i ponekad privatnim tulumima.
126
Nemamo mi pare za klubove, mislim, starci meni daju pedeset kuna, ali se s tim ne mogu napiti kad sam na primjer na Jarunu. Zato prije kupimo cugu u duanu i sjednemo se u parki objasnio je 17-godinji Ivan. ak u 60 posto sluajeva djevojice su puno vei konzumenti alkohola nego djeaci te kod djevojica puno vie dolazi do teih oblika pijanstava. U tim pijanstvima one, prema vlastitim rijeima, ne znaju gdje su, s kim su, to rade i vie se ne sjeaju kako su dole doma. Svake se subote napijem da ne znam za sebe. Samo mi poslije priaju frendovi da sam se zbarila s nekim. Alkohol je moj ispuni ventil, kad sam pijana, osjeam se slobodno. Starci jo ni jedanput nisu skuili da sam pijana kazala je 18-godinja Ana. Velika opasnost za sve djevojice upravo je pijanstvo jer se upravo tada, kako doznajemo iz razgovora, dogaaju situacije koje niti jedna mlada osoba ne bi trebala iskusiti. Jedan od djeaka ispriao nam je da im mlae djevojice kada se napiju pokazuju dijelove svojeg tijela i u veini sluajeva pristaju na seks, kojeg se poslije i ne sjeaju. Dosta veliku ulogu imaju trgovine koje zbog profita prodaju maloljetnicima alkohol te time izravno utjeu na sve raireniji problem alkoholizma kod maloljetnika.
127
Utjecaj medija i vrnjaka na koritenje sredstava ovisnosti, II.

Tema: Prevencija ovisnosti utjecaj medija i vrnjaka na koritenje sredstava ovisnosti Opi cilj sata razrednog odjeljenja: Potaknuti kritiko razmiljanje o informacijama koje dobivamo iz medija i od vrnjaka Ishodi uenja: Kritiki promiljati o informacijama dobivenim iz medija i od vrnjaka Razumjeti vlastitu odgovornost za ponaanje u odnosu na informacije iz medija i od vrnjaka Prepoznati manipuliranje informacijama tijekom donoenja odluka u rizinim situacijama Vrijeme trajanja: 1 kolski sat Dob: za uenike 1416 godina
Potreban materijal
priprema radionice Protokol 1 Koliko mladih?

Uvodna aktivnost Stvarno ili izmiljeno? planirano vrijeme 10 min
Cilj uvodne aktivnosti (za voditelja): Uvod u temu kritikog promiljanja informacija koje do nas dolaze, moemo li svemu vjerovati? Poslije povezivati s temom.
128
Uputa: Zamolite uenike da na listi papira napiu tri stvari o sebi koje moda nisu poznate drugima. Dvije neka budu istinite, a jedna izmiljena. Nakon toga uenici se s papiriem kreu po prostoriji/razredu i na znak (npr. pljesak rukama) stanu i porazgovaraju s osobom do sebe o tome tako da pokuaju pogoditi to je istinito, a to izmiljeno. Neka tako porazgovaraju s nekoliko osoba (koliko vrijeme doputa). Rasprava i uvod u temu: to ste nauili o sebi, o drugima? Kako ste se snali, jeste pogodili? to vam je pomoglo da pogodite? to mislite koja je svrha ove igre? Ova je igra na zabavan nain pokazala kako informacije koje dolaze do nas ne moraju uvijek biti tone ili potpune. Tako je i u stvarnom svijetu. ak i ako su djelomino tone, mogu iskriviti nae miljenje o nekoj temi. Zato je vano razmisliti prije nego donesemo konano miljenje ili odluku. Dobro je pitati se imamo li dovoljno tonih informacija za neku odluku ili neko miljenje.

Zato je vano znati tone informacije o stvarima koje nas se tiu? to mi inimo s informacijama koje ujemo? Kako one na nas mogu utjecati? Moete li se sjetiti jednog primjera kako informacija moe na nas djelovati pozitivno i kako informacija moe na nas utjecati negativno? (Raspravu voditi u sljedeem smjeru: poznavanje tonih informacija omoguava nam dobru podlogu za formiranje stavova i miljenja o neemu, a to miljenje i ti stavovi mogu utjecati na nae ponaanje. Zato je vano preispitati informacije za koje nismo sigurni jesu li tone i jesu li potpune.) Slaete li se da to provjerimo na jednom malom eksperimentu? Zamolit u vas da na list papira koji u vam podijeliti napiete to mislite koliko mladih u dobi od 14 do 16 godina pije alkohol, pui cigarete, koristi marihuanu? Podijelite se u parove i upiite postotke u Protokol 1 u prvu kolonu to ja mislim?. Kada uenici ispune postotke u paru, proitajte im prave podatke (ESPAD, 2007) koji se nalaze u tablici, neka ih upiu u drugu kolonu u Protokol 1 to kau slubeni podaci?:
129
Koliko (je) mladih puilo cigarete u posljednjih 30 dana? pilo alkohol u ivotu? pilo alkohol u posljednjih 30 dana? pilo alkohol svaki dan? se napilo u posljednjih 30 dana? se napije svaki dan? uzelo marihuanu u posljednjih 30 dana? uzelo marihuanu u ivotu? uzelo marihuanu svaki dan?
to ja mislim? postotak (%)
to kau slubeni podaci? postotak (%) 41,0% 93,4% 67,4% 0% 23,4% 0% 8,4% 22,2% 0%
Nakon to usporede vlastito miljenje i slubene podatke, povedite raspravu prema sljedeim pitanjima: Koliko se stvarni podaci i vae miljenje slau? Koji su postoci vii? Jeste li iznenaeni? (Oekivano e biti vii oni postoci koji odraavaju miljenje uenika.) Kako biste objasnili razliku izmeu onoga to vi mislite i pravog stanja stvari? to mislite kako do toga dolazi? Jesu li na to i na koji nain mogli utjecati mediji? A vrnjaci? Kako nai prijatelji i vrnjaci s kojima se druimo mogu utjecati na ovakvu razliku u procjeni? (Usmjeriti raspravu na informacije koje dobivamo iz medija, a koje se esto prikazuju na iskrivljen nain da bi bile zanimljivije i privukle vie itatelja/gledatelja, a zapravo ne odraavaju pravo stanje stvari. Ponekad se podatak o koritenju sredstava ovisnosti jednom u ivotu prikazuje kao koritenje svakodnevno. Isto je i s vrnjacima koji imaju iste ove informacije i meusobno se u tome podravaju.) Zato je vano znati prave podatke? Kako nas to moe zatititi? (Voditi raspravu u smjeru preuzimanja vlastite odgovornosti za svoje ponaanja i posljedice koje iz njega proizlaze. Pouiti uenike efektu normativnih vjerovanja koji kae da ukoliko mi smatramo da je neega puno ili da neto radi veina ljudi, vrlo je vjerojatno da emo i mi to raditi. Kada kaemo da svi piju, pue i drogiraju se nismo u pravu, to jednostavno nije istina. Ako vjerujemo da svi to rade, onda emo vjerojatno i
130
mi probati. No ako znamo da to ne rade svi, pa ak ni veina ljudi, onda je i naa odluka da ni mi to ne radimo puno laka.)

O emu smo danas razgovarali? to ste danas novo nauili? Je li vas neto iznenadilo? Kako e vam to koristiti u ivotu? U kojim situacijama? to vam se svidjelo danas na radionici? to biste eljeli da je bilo drukije? to ste vi mogli za to uiniti i tako preuzeti odgovornost? S kojom milju o sebi odlazite s radionice?
131
Protokol 1. Koliko mladih?

to ja mislim? postotak (%) to kau slubeni podaci? postotak (%)
Koliko (je) mladih puilo cigarete u posljednjih 30 dana? pilo alkohol u ivotu? pilo alkohol u posljednjih 30 dana? pilo alkohol svaki dan? se napilo u posljednjih 30 dana? se napije svaki dan? uzelo marihuanu u posljednjih 30 dana? uzelo marihuanu u ivotu? uzelo marihuanu svaki dan?
132

Razvijanje vjetina potrebnih za odgovorno spolno ponaanje, III. Razvijanje vjetina potrebnih za odgovorno spolno ponaanje, IV. Spolno/rodno nasilje i nasilje u vezama, I. Spolno/rodno nasilje i nasilje u vezama, II.
Razvijanje vjetina potrebnih za odgovorno spolno ponaanje, III.

Tema: Podrka i promicanje pozitivnog miljenja prema odgovornom spolnom ponaanju Opi cilj sata: Informiranje i ispravljanje netonih injenica o SPI Ishodi uenja: R aspraviti mitove (netone predodbe) i injenice o spolno prenosivim bolestima Obrazloiti vanost odgovornog spolnog ponaanja i uporabe zatite Poveati vjetinu komuniciranja o spolnosti i odgovornom spolnom ponaanju Vrijeme trajanja: 1 kolski sat
Potreban materijal
veliki papir i flomaster /ploa i kreda olovke tri kartice s tri postavljena pitanja radni list Ako netko kae...

Informacije za nastavnike* (Oznaka * u daljnjem tekstu oznaava informacije za nastavnike):
Odgovorno spolno ponaanje

Pod odgovornim spolnim ponaanjem razumijemo donoenje promiljenih i odgovornih odluka koje tite vlastito i tue (partnerovo/partneriino) seksualno i reproduktivno zdravlje. Odgovorno spolno ponaanje podrazumijeva odgaanje seksualne aktivnosti do trenutka kada je osoba fiziki i psihiki pripremljena za spolnu aktivnost, odnosno kod onih koji su ve seksualno aktivni sustavnu uporabu zatite od neeljene trudnoe i spolno prenosivih bolesti.
134
Istraivanja pokazuju da su osobe koje stupe u spolne odnose ranije od veine vrnjaka (u Hrvatskoj prosjena dob pri prvom odnosu iznosi neto vie od 17 godina) izloenije rizicima zaraze spolno prenosivim infekcijama, neeljene trudnoe i seksualnog zlostavljanja. Imajui u vidu da takvi negativni ishodi mogu imati i dugotrajne posljedice na tjelesno i psihiko zdravlje te seksualno ponaanje u budunosti, vano je da uenici shvate kako su u njihovoj dobi spolni odnosi potpuno neprimjereni jer za njih nisu ni psihiki, ni tjelesno spremni (nezrelost dijelova spolne anatomije1). Osobe u dobi od 15 do 25 godina openito gledano osobito su izloene seksualnim rizicima (zaraze spolno prenosivim infekcijama, neeljene trudnoe, seksualno zlostavljanje). Uzroke tome treba traiti u specifinim obiljejima adolescencije i kasne adolescencije, kao to su: razvojne karakteristike adolescencije (istraivanje i eksperimentiranje), ogranieno znanje i sklonost vrnjakim mitovima, iluzije osobne neranjivosti (nedostatak iskustva), slabo razvijene komunikacijske vjetine, pritisak vrnjaka (sklonost konformiranju kako bi se osigurala prihvaenost) te izraeni utjecaj medijskih prikaza popularnih osoba.
Odgaanje spolne aktivnosti i apstinencija

Spolna apstinencija, ili suzdravanje od spolnih odnosa, ponekad se interpretira kao uvanje za brak. Drugim rijeima, apstinencija se ponekad tumai kao suzdravanje od ulaska u spolne odnose do zasnivanja trajne i meusobno vjerne veze (brak). S obzirom na postojea nacionalna istraivanja, koja pokazuju da barem 90% mladih stupa u spolne odnose prije braka (prosjena dob ulaska u brak u Hrvatskoj iznosi 27 godina za enu i neto vie za mukarca), takvo je shvaanje apstinencije nerealistino. Takoer, inzistiranje na tako nerealistinom cilju moe imati za posljedicu veu izloenost rizicima jer se naini zatite od spolno prenosivih bolesti i neeljene trudnoe u takvu pristupu esto zanemaruju. U ovom programu apstinenciju ne shvaamo kao suzdravanje od spolnih odnosa do braka, ve kao odgaanje ulaska u spolne odnose do trenutka u kojem je mlada osoba dovoljno zrela da donese promiljenu i odgovornu odluku (koja nee biti temeljena na pogrenim motivima2) to pretpostavlja svijest o
Mladi trebaju znati da postoje i medicinski rizici preranog stupanja u spolne odnose. Zbog tankoe je sluznice spolnih organa u adolescenata mogunost prodora uzronika infekcija laka i bra, to jest vea je vjerojatnost upale spolno prenosivim uzronicima virusima i bakterijama. Takoer, vea je i mogunost ozljeda te krvarenja zbog nepripremljenosti spolnih organa na spolne odnose. 2 Kao to su pritisak partnera/partnerice, konformizam (svi drugi su to ve uinili) ili nain da se bude prihvaen ili ak popularan.
1
135
moguim posljedicama i znanje o tome kako se zatititi od negativnih ishoda. Ovdje je vano naglasiti da spolni odnosi nisu imperativ adolescencije. Osjeaji se mogu izraziti na tisuu naina, a doivljaj uzbuenja, zanosa i zadovoljstva nije iskljuivo vezan uz sam spolni in. Apstinencija ne znai da osobe meu kojima se razvila privlanost i povezanost to jedna drugoj ne mogu iskazati. No, iskazivanje bliskosti treba iskljuiti ili minimizirati ranije spomenute rizike.
Rizici preranog stupanja u spolne odnose

Manji broj mladih ulazi u spolne odnose ranije od svojih vrnjaka. to znamo o tim osobama? Da im esto nedostaje roditeljska briga i kontrola, da ih obiljeava nisko samopotovanje, da teko izlaze na kraj sa svojim negativnim emocijama i osjeajem manje vrijednosti, da ee koriste alkohol i druge opijate te da nerijetko imaju partnere starije od sebe. Prerani spolni odnosi nose poveani rizik adolescentskih trudnoa i zaraza spolno prenosivim bolestima, ali i seksualnog zlostavljanja. Rana spolna aktivnost povezana je s manjom uporabom zatite. Razlozi za to su raznorodni, od povodljivosti, manje izraene asertivnosti ili slabo razvijenih vjetina komunikacije i pregovaranja, do utjecaja alkohola ili droge, odnosno vee moi odluivanja starijeg partnera.
Uvodna aktivnost 5 min Utvrivanje pravila

Aktivnost: Ponavljanje vjebe Utvrivanje pravila Postupak: Zatraite od uenika da kratko rasprave i utvrde pravila kojih e se pridravati tijekom provedbe radionice. - - - - Kako moemo ouvati povjerljivost? Kako emo pomoi uenicima koji su se uzrujali? Kako emo izii na kraj s prekidanjima? Kako emo osigurati da svatko dobije priliku govoriti?
Naglasite osnovna pravila rada u radionicama: - - - - samo jedna osoba govori svi aktivno sluaju govornika nitko nije prisiljen sudjelovati ono to je reeno u razredu (tijekom rada), ostaje u razredu (vanost povjerljivosti!)
136
* Napomena nastavnicima: Stvaranje oputenog i ugodnog ozraja jest presudno. Struktura razreda s klupama ili s fiksiranim stolovima moe biti zapreka uspjenoj komunikaciji. Ako su stolovi i stolice poslagani u klasine redove, treba preurediti prostor: stolove posloiti uz zidove ili ih posloiti jedne na druge da ne smetaju, a stolice postaviti u krug. U poetku provedbe radionica korisni su takozvani ledolomci za stvaranje oputenog ozraja, za bolje upoznavanje uenika, za stvaranje osjeaja pripadnosti skupini i dr. Stoga je nuno uspostaviti temeljna pravila ponaanja te da se nikoga u skupini ne prisiljava na iznoenje svojih miljenja ili sudjelovanje u aktivnostima ako ne eli.
Sredinja aktivnost 35 min Ako netko kae... Vjeba Ako netko kae...
Postupak: 1. Uenici sjede u krugu. Recite uenicima da e ispravljati krive informacije o SPI, dodavati nove i utvrivati tone, ve postojee. 2. Neka jedan dobrovoljac proita prvu reenicu s popisa i iznese svoje miljenje na proitanu tvrdnju ili postavljeno pitanje. Neka ostali uenici pomognu u davanju tonih informacija i iznesu svoja miljenja na odgovor dobrovoljca. 3. Tada neka osoba, koja sjedi pokraj dobrovoljca, proita drugu reenicu s popisa i iznese svoje miljenje, a potom i ostali uenici, i tako redom ukrug. Neka svi uenici iznesu svoja miljenja na svaku proitanu reenicu. 4. Nakon svake proitane reenice neka uenici odgovore i na sljedea dva pitanja: - Na koji ste dio proitane reenice najvie reagirali? - to mislite o odgovorima drugih uenika? 5. Kada zavrite s itanjem i raspravom za svaku reenicu na popisu, zakljuite ovu aktivnost koristei sljedea dodatna pitanja: - Je li vam se svidjela ova aktivnost? - Koja je reenica bila izazov za vau reakciju? Koja vas je reenica razljutila? Zbunila? Izazvala nelagodu? - Ljute li ili zbunjuju takve reenice i druge ljude? to mislite, zato ljudi govore takve stvari? - Koja ste miljenja uli od svojih prijatelja o spolno prenosivim bolestima i HIV-u/AIDS-u?
137
Zavrna aktivnost 5 min Vano je...

Svaki uenik/uenica navodi po jednu reenicu s proraenog popisa (Ako netko kae...) koju e najdue zapamtiti i kratko objanjava zato. * Vano je da se i sami ukljuite u davanju miljenja o radu. Moete ponoviti vanost odgovornog spolnog ponaanja (usp. Prilog za nastavnike): odgaanje prvog spolnog odnosa do zrelije dobi, izmeu ostaloga i zbog posebne osjetljivosti mladog organizma na spolno prenosive bolesti; nakon to nastupi spolna aktivnost, iznimno je vana pravilna i redovita primjena uinkovite zatite pri spolnim odnosima te uzajamno vjerna veza dvaju zdravih i odgovornih partnera.
Literatura
1. Dobravc-Poljak, J. (2000): MEMOIDS: Mladi educiraju mlade o AIDS-u, Prirunik za edukaciju vrnjaka o AIDS-u, Sluba za reproduktivno zdravlje, Klinika za djeje bolesti Zagreb, Zagreb
Radni list Ako netko kae
Popis reenica AKO NETKO KAE...

Ako netko kae: 1. Nisam homoseksualac i ne uzimam droge, stoga se ne trebam brinuti o spolno prenosivim bolestima. Ja kaem: ............................................................................................................................. 2. Pomognite iskorijeniti spolno prenosive infekcije (SPI). Sredimo sve pokvarenjake koji ih ire. Ja kaem: ............................................................................................................................. 3. Ne moram koristiti zatitu s Marijom ona je dobra djevojka, a njezina je majka profesorica. Zatitu treba koristiti samo s lakim djevojkama. Ja kaem: ............................................................................................................................. 4. Primjena je kondoma neprirodna. Slina je tuiranju u kabanici. Nema nikakav osjeaj. Ja kaem: .............................................................................................................................
138
5. Grlite se s osobom koja ima HIV!? Jeste li ludi? Ja kaem: ............................................................................................................................. 6. Glupo je misliti da vas kondom moe zatititi od spolno prenosivih bolesti. Oni ne tite 100%, pa stoga nisu dovoljno pouzdani da bi se smatrali dobrom zatitom. Ja kaem: .............................................................................................................................. 7. Ako su dvoje u vezi i obostrano vjerni jedno drugome, zato bi se trebali brinuti o spolno prenosivim bolestima? Ja kaem: ............................................................................................................................. 8. Nije potrebno da koristimo kondom. Ne misli valjda da sam bolestan? Ja kaem: ............................................................................................................................. 9. Nemogue je da Branko ima neku spolno prenosivu bolest. Izgleda tako zdravo i uredno. Ja kaem: ............................................................................................................................. 10. ao mi je ljudi koji su dobili spolno prenosivu bolest na bazenu, no, veina ih to zaslui zbog nemoralnosti, lakomislenosti ili neodgovornosti. Ja kaem: ............................................................................................................................. 11. Znam da se vjerojatno neu zaraziti ako jedem neto to je pripremila HIVpozitivna osoba (osoba zaraena HIV-om), no ipak ne jedem nita to Ivana skuha. Pretpostavimo da je dananja medicina u krivu i da se za dvije godine otkrije da se HIV i tako moe prenijeti. Ja kaem: ............................................................................................................................. 12. Ako se stvarno elimo rijeiti spolno prenosivih bolesti u Hrvatskoj, svi se trebaju testirati. Ja kaem: .............................................................................................................................. 13. Nemam nikakve simptome spolno prenosive bolesti i nisam trudna, stoga ne trebam ii na ginekoloki pregled. Ja kaem: ............................................................................................................................. 14. Osobe koje imaju neku spolno prenosivu bolest trebaju to rei svojim sadanjim, ali i bivim partnerima. Ja kaem: ............................................................................................................................. 15. Ako je netko zaraen spolno prenosivom bolesti i lijei se, svakako treba koristiti kondom. Ja kaem: ..............................................................................................................................
139
Razvijanje vjetina potrebnih za odgovorno spolno ponaanje, IV.

Tema: Razumijevanje i vjebanje kako rei NE Opi cilj sata: Senzibiliziranje uenika za vjebanje asertivnog ponaanja Ishodi uenja: Asertivno komunicirati odluke vezane uz vlastitu spolnost Raspraviti mogue potekoe u komunikaciji o spolnosti i odgovornom spolnom ponaanju Vrijeme trajanja: 1 kolski sat
Potreban materijal
mali listovi papira olovke tri kartice s tri napisana pitanja (pripremljene)

Informacije za nastavnike* (Oznaka * u daljnjem tekstu oznaava informacije za nastavnike): Podsjetnik (naini komunikacije): Osoba koja pasivno komunicira (utnja, prelaenje preko svega izgovorenog i dr.) ne izraava ono to eli, misli i osjea niti ono to ne eli. Okolina ju ne shvaa ozbiljno i moe uslijediti prekid komunikacije, ljutnja na sebe ili ljutnja na druge. Osoba koja agresivno komunicira (gnjev, zajedljivost, nametanje osjeaja krivnje drugima, osamljivanje, nametljivost miljenja i dr.) izraava ono to eli, misli i osjea na vrlo dominantne, uvredljive i poniavajue naine. Povreuje prava drugih u pobjeivanju na raun drugih. Osoba koja asertivno komunicira jasno izraava svoje osjeaje, miljenja, elje ili potrebe, ukljuuje svoj opis problema, traenje onog to eli, odbija ono to ne eli,
140
potuje druge, zahvaljuje, a nipoto ne prijeti i poniava (vikanje, predbacivanje, uvjetovanje ultimatumima, okrivljavanje i dr.). Asertivna komunikacija ukljuuje i asertivni govor tijela primjerice stajati ravno, gledati u oi, imati ozbiljan izraz lica... i JA-reenice. Vano je osvijestiti i razumjeti kako neka osoba prenosi svoje poruke drugima. Asertivno ponaanje, koje je od iznimne vanosti za odgovorno spolno ponaanje, temelji se na sljedea etiri koraka: 1. U prvom koraku jasno izraavamo osjeaje i miljenja o nekom problemu ili ponaanju, navodimo ono to nas ugroava i objanjavamo razlog za na stav. 2. U drugom koraku odbijamo ono to nije u naem interesu ili traimo ono to jest. 3. U treem koraku traimo suglasnost ili prihvaanje naeg stava, potujui druge, ali nipoto ne prijetimo ili poniavamo. 4. U etvrtom koraku zahvaljujemo za ono to smo dobili, odnosno za iskazano razumijevanje. To pokazujemo glasom, osjeajima i neverbalnim ponaanjem usklaenim sa sadrajem poruke.
Uvodna aktivnost 5 min Podsjetnik

Napisati na plou (ili na plakat) etiri koraka asertivnog ponaanja, kao podsjetnik (usp. nastavnu jedinicu Razvijanje vjetina potrebnih za odgovorno spolno ponaanje II za 1. razred srednje kole)
Sredinja aktivnost 35 min Iva i Marko

Aktivnost: provedba vjebe Iva i Marko 1. Uruite svakom ueniku listi papira i olovku. Objasnite velikoj skupini to sadri pasivno, agresivno i asertivno ponaanje. Npr. asertivno ponaanje podrazumijeva: jasno izraavanje vaih osjeaja o nekom problemu ili ponaanju. opis problema ili ponaanja koji ugroavaju vaa prava ili vas uznemiruju. jasno izraavanje onoga to elite ili trebate, traenje onoga to elite, odbijanje neega to ne elite, potivanje drugih, suzdravanje od prijetnji i poniavanja druge osobe, zahvala na onome to ste dobili, a to ste eljeli.
141
2. Proitajte sljedei scenarij u razredu: Iva i Marko nalaze se u trgovini i kupuju sendvie. Marko je iznenada primijetio: Gle, ovo su najbolji kondomi! Da vidim koliko kotaju. Proitao je cijenu i zakljuio da ima dovoljno novaca za jedan paketi i zapitao Ivu: Hoe da kupim? Iva je odmahnula glavom. Ma, hajde, ve smo dva mjeseca zajedno. Iva je opet odmahnula glavom s negodovanjem. Meutim, Marko je nastavio navaljivati.
3. Nakon itanja prie uruite svakom ueniku listi papira na koji e napisati jednu reenicu o tome to je Iva po njihovu miljenju trebala uiniti u toj prilici: a) odbiti kupnju kondoma, b) pristati na kupnju kondoma ili c) predloiti razgovor. Nekoliko uenika (dobrovoljci) neka naglas proitaju svoje napisano miljenje o tome to je Iva trebala uiniti. 4. Podijelite razred u tri skupine: a) odbijanje, b) kupnja i c) razgovor. Prva skupina: svi oni koji su napisali da bi odbili kupnju kondoma neka formiraju prvu skupinu. Druga skupina: svi oni koji bi pristali na kupnju kondoma neka formiraju drugu skupinu. Trea skupina: svi oni koji su napisali da bi predloili razgovor neka formiraju treu skupinu. Ako se neki od ta tri odgovora nije pojavio na listiima, odredite nekolicinu uenika koji e predstavljati to miljenje. 5. Uruite svakoj skupini ve prije pripremljena tri pitanja za raspravu (fotokopirati i izrezati papirie s tri pitanja): to mislite, kako e se Iva osjeati nakon vae reakcije? to mislite, kako e se Marko osjeati nakon vae reakcije? Koji je najgori mogui ishod? 6. Zamolite uenike da prodiskutiraju tri pitanja s obzirom na nain kako su reagirali na scenarij, pripreme odgovore i izaberu predstavnika/predstavnicu koji e izvijestiti razred o raspravi u skupini. 7. Nakon kraeg vremena predstavnici svake skupine izvjetavaju ostale o radu u svojoj skupini.
142
8. Na kraju vjebe, uzimajui u obzir to su uenici iznijeli u raspravi, nastavnik/ nastavnica ukratko iznese sljedee: a) Da se Iva ponaala pasivno, ostala stajati utke ili bez rijei otila, mogla bi biti ljuta na Marka, ali i samu sebe. Ivina bi utnja (pasivno ponaanje) tako mogla postati prepreka dobroj komunikaciji s Markom. Iva oito ne izraava ono to eli, to misli i osjea, pa je Marko ne shvaa ozbiljno. b) Da se Iva ponaala agresivno, da je napravila scenu, moda bi se osjeala bolje za trenutak, ali je pitanje kako bi to Marko prihvatio. Jo gore, Marko je na to mogao takoer agresivno odgovoriti, to bi vodilo jo veem sukobu. c) Da se Iva ponaala asertivno i rekla Marku da e otii ako ne prestane vriti pritisak te da mu je poslije rekla da njegovo ponaanje nije bilo u redu jer se osjeala glupo i prisiljena na neto to ne eli, navela bi Marka da razmisli i da joj se ispria. Mogla bi se osjeati ponosnom to je ustrajala na svojim naelima (da je rekla to misli i kako se osjea). Marko bi dobio poruku da je pogrijeio. Iva je mogla rei: Razoarana sam tvojim ponaanjem. Pogodilo me tvoje ponaanje i neprihvaanje mojeg miljenja, zbog ega sam se osjetila neugodno na javnom mjestu. Iva bi tako rekla ono to eli. Mirno i bez vrijeanja.
Zavrna aktivnost 5 min Brza rasprava

Postavite uenicima sljedee pitanje za raspravu: Kako je Iva mogla asertivno komunicirati? Koristite oluju ideja i posluajte to uenici misle. Biljeite ih na veliki list papira flomasterom ili na plou kredom i dodajte sljedee zamisli, ako nisu navedene: - Koristi JA-reenice da bi izrazila svoje osjeaje i elje. - Koristi asertivni govor tijela (stoji uspravno, gleda Marka u oi i ima ozbiljan izraz lica). - Ne prijeti, ne vie, niti vrijea Marka. - Potuje Markove osjeaje i objanjenja. - Jasno i odluno kae mu to eli, odnosno to ne eli.
Literatura
1. Dobravc-Poljak, J. (2000): MEMOIDS: Mladi educiraju mlade o AIDS-u. Prirunik za edukaciju vrnjaka o AIDS-u. Sluba za reproduktivno zdravlje, Klinika za djeje bolesti Zagreb, Zagreb
143
Spolno/rodno nasilje i nasilje u vezama, I.

Tema: Spolno/rodno nasilje i nasilje u vezama Opi cilj sata: Usvojiti informacije o rodno uvjetovanom nasilju i zapoeti proces povezivanja vlastitog ponaanja i vlastite svakodnevne komunikacije s rodnim/ spolnim nasiljem i uvaavanjem Ishodi uenja: Prepoznati razliite oblike rodno uvjetovanog nasilja Nauiti kako pomoi sebi u sluaju izloenosti rodno uvjetovanom nasilju Prepoznati naine pomoi drugima koji su izloeni rodno uvjetovanom nasilju Vrijeme trajanja: 1 kolski sat
Potreban materijal
papir A3 (4 komada) prilozi ove radionice

Informacije za nastavnike* (oznaka * u daljnjem tekstu oznaava informacije za nastavnike):
Uvodna aktivnost 15 min to je nasilje i kako ga prepoznati?

Nastavnica/nastavnik ne najavi uenicima dananju temu radionice, ve uenici pomou Igre asocijacija sami pogaaju temu. Nastavnica/nastavnik treba na ploi napraviti tablicu kao u Prilogu 1 te razred podijeliti u nekoliko skupina (primjerice 4).
144
Objasni im pravila kako se izvodi Igra asocijacije. Zadatak uenika u ovoj igri jest prvo rijeiti sporedne asocijacije, a zatim, pomou tri dobivena pojma, rijeiti glavnu asocijaciju. Na poetku su svi pojmovi skriveni (odnosno nenapisani na ploi) i igra otkriva jedan po jedan. Nakon otkrivanja svakog pojma (verbaliziranjem eljenog slova i broja; primjerice A3), skupina dobiva pravo jednom pogaati sporednu ili glavnu asocijaciju. Za rjeenje sporedne asocijacije dobiva se 5 bodova, a za rjeenje glavne 15 bodova. Nastavnica/nastavnik i ostali estitaju skupini koja pobijedi. Nakon to je definirana tema sata, nastavnica/nastavnik ponovno podijeli razred na etiri skupine. Svaka skupina dobije na papiru tekst s glavnim obiljejima odreene vrste nasilja, odnosno o nasilju openito (Prilozi 3, 4, 5, 6). Nakon to uenici proitaju obiljeja nasilja, u maloj se skupini dogovore kako e izvijestiti razred. U razrednoj skupini izlau glavna obiljeja te vrste nasilja.
Sredinje aktivnosti 15 min O rodnom nasilju

Nastavnica/nastavnik zamoli uenike da se prisjete to je to rod, a to spol (metodom oluje ideja). Ukoliko uenici ne znaju, nastavnica/nastavnik definira pojmove uz nekoliko primjera. * Spol je... skup fizikih i psiholokih obiljeja prema kojima se razlikuju mukarci i ene. Oznaava osobine koje su bioloki i nasljedno uvjetovane. Primjer su sekundarna spolna obiljeja. Rod je... drutveno konstruirana definicija mukarca i ene. To je drutveno oblikovanje biolokog spola, odreeno shvaanjem zadataka, djelovanja i uloga pripisanih mukarcima i enama u drutvu, u javnom i privatnom ivotu. To je kulturoloki specifina definicija enskosti i mukosti, i prema tome je promjenljiva u vremenu i prostoru. Odnosi se na osobine koje su uvjetovane drutvenom okolinom i odgojem. Primjer je muka i enska odjea. Nakon toga nastavnica/nastavnik kae uenicima da spajanjem dviju tema o kojima su dosad govorili: spol/rod i nasilje, dolaze do teme spolnog/rodnog nasilja, odnosno nasilja koje je rodno uvjetovano. Pita ih jesu li ikada uli za to i to bi to bilo. Rodno uvjetovano nasilje oznaava da u korijenu nasilja lei spolna/rodna razlika. Odnosi se na bilo koji oblik nasilja koje su tijekom uvodne aktivnosti spomenuli. Iako statistike istiu veu zastupljenost nasilja jednog spola/roda nad drugim nasilja nad enama, pojam se odnosi na odnos jednog spola/roda koji ini nasilje nad drugim (Ured za ravnopravnost spolova, 2007).
145
Nakon toga nastavnica/nastavnik navede nekoliko primjera: Primjeri: 1. ef neprestano zaposlenicu hvata za koljeno. 2. Dvojica mladia dobacuju djevojkama na ulici Di ste koke! 3. Djevojka nakon prepirke na ulazu u disko kae mladiu Koji si ti papak. 4. Skupina mladia dobaci dvojici mladia Di ste gejnijalci (implicira da su mladii gay). 5. Skupina djevojaka na tulumu u pripitom stanju pone pipkati mladia kojemu je oito neugodno. 6. Deko, iznerviran dugim ekanjem, prisili djevojku na spolni odnos. Ako uenici ne znaju po emu je to nasilje, nastavnica/nastavnik moe postaviti potpitanje: smatrate li da je za ovaj oblik nasilja bitan spol/rod osobe koja se nasilno ponaala i osobe koja je proivjela nasilje. Nakon toga uenicima se zada da u paru (u klupi) smisle jo jedan primjer rodno uvjetovanog nasilja. Nakon minute nekoliko uenika (koliko ima vremena) kau primjer svog para. Iako svi ovi primjeri jesu rodno uvjetovano nasilje, vano je naglasiti da se oni razlikuju po teini i trajanju. Kao i svako nasilje, i ovo moe prijei u zlostavljanje, a obiljeava ga ponavljajue tjelesno ili psihiko ugnjetavanje osobe koje provodi pojedinac ili skupina ljudi jaih od nje. Znai, zlostavljanje je oblik nasilnog ponaanja koje traje dulje vrijeme, ponavlja se, usmjereno je na istu osobu i prisutan je nerazmjer moi. Iako je svako nasilje pa tako i zlostavljanje neprihvatljivo i potrebno je utjecati na njegovo neponavljanje, prvenstveno nesudjelovanjem u takvim ponaanjima, vano je naglasiti da neemo na svaku vrstu i intenzitet nasilja jednako reagirati. Ukoliko se radi o jednokratnom incidentu koji se najvjerojatnije nee ponoviti, o prijateljskom zadirkivanju, nenamjernom nanoenju boli, potrebno je reagirati, ali na drugaiji nain, nego u sluaju ponavljanja nasilnog ponaanja. Vano je zatititi se od takvih oblika nasilja, ali i pomoi drugima ukoliko primijete da je netko izloen rodno uvjetovanom nasilju. Time emo se pozabaviti u iduoj, zavrnoj aktivnosti.
Zavrne aktivnosti 15 min Kako zatititi sebe/druge?

Nastavnica/nastavnik pripremi plakat (kao u Prilogu 7) te potakne grupnu raspravu oko toga kako oni mogu zatititi sebe i druge od rodno uvjetovanog nasilja na nenasilan nain. Prijedlozi uenika piu se na plakat.
146
* Ako se uenici ne sjete naina, ovdje su navedeni neki primjeri koji mogu pomoi nastavnici/nastavniku u poticanju diskusije. Moe dati jedan primjer uenicima i potaknuti ih da oni trae druge primjere. Sebe mogu zatititi tako da: osobi dam do znanja da se ponaa nasilno ignoriram neije nasilno ponaanje (posebno ulino nasilje ukoliko procijenim da je to pametnije primjerice, druga bi osoba mogla postati jo nasilnija ako joj se neto kae) potraim pomo ne shvaam nasilno ponaanje osobno (to to je netko nasilan vie govori o toj osobi nego o meni) Druge mogu zatititi tako da: sam/a odabirem ne initi rodno uvjetovano nasilje (primjerice, kada pomislim neto diskriminirajue na razini spola (glupa plavua; stoiki to podnesi muki), sam/a sebi osvijestim kako je to rodno diskriminirajua misao, te ju ne izgovorim, ne inim nasilno ponaanje, ve razmislim o drugim prihvatljivijim tvrdnjama/stavovima onom tko se tako ponaa dam do znanja da je to nasilno i diskriminirajue ponaanje (verbaliziram to) dam podrku onome tko je rtva takvog ponaanja obavijestim strunu slubu kole (ukoliko se to dogodilo u koli).... Na zavretku aktivnosti nastavnica/nastavnik naglasi da je svaki oblik nasilja neprihvatljiv te da svatko od nas moe biti karika u lancu koja e pridonositi nenasilnoj komunikaciji i drutvu u kojemu emo jedni druge uvaavati.
Prilog 1: Igra asocijacija

A 1 2 3 4 B C
147
Prilog 2: Rjeenja Igre asocijacija

A 1 2 3 4 TIPANJE GAANJE NAGURAVANJE AMARANJE B NAPASTOVANJE DOBACIVANJE NAGOVARANJE NA SPOLNI ODNOS SILOVANJE C OGOVARANJE POSESIVNOST ISMIJAVANJE IGNORIRANJE EMOCIONALNO NASILJE
FIZIKO NASILJE
SEKSUALNO NASILJE
Nasilje
Prilog 3: Openito o nasilju
Nasilje (dolazi od rijei sila) oznaava odnos izmeu dviju strana u kojem jedna strana uporabom ili samom prijetnjom uporabe sile utjee na drugu stranu. Nasilje je svjesna okrutnost usmjerena prema drugima s ciljem stjecanja moi pomou nanoenja psihike i/ili fizike boli. Zlostavljanje je ponavljajue tjelesno, psihiko ili seksualno ugnjetavanje osobe koje provodi pojedinac ili skupina ljudi koji su jai od nje. Zlostavljanje je oblik nasilnog ponaanja koji traje dulje vrijeme, koje se ponavlja, koje je usmjereno na istu osobu te je prisutan nerazmjer moi.
Prilog 4: Fiziko nasilje

Fiziko nasilje odnosi se na razliite oblike tjelesnog zlostavljanja, to ukljuuje amaranje, guranje, tipanje, prekrivanje usta da osoba prestane govoriti, upanje kose, ugrize, udaranje, pokuaj ubojstva i ubojstvo. Fiziko nasilje pojavljuje se i izmeu vrnjaka/vrnjakinja zbog sukoba oko cure/deka, to je pak esto izazvano osjeajima ljubomore. Nekoliko pokazatelja mogue rairenosti fizikog nasilja meu mladima u dobi izmeu 16 i 19 godina u Hrvatskoj (Hodi, 2007): 12% mladia i 4% djevojaka smatra da je prihvatljivo da deko udari djevojku ako ga je ona prevarila
148
10% mladia i 3% djevojaka smatra da je ponekad pri uvjeravanju ili nagovaranju opravdano upotrijebiti fiziku silu 20% mladia i 4% djevojaka smatra da je za neke osobe dobro da ih partner/partnerica ponekad udari.
Prilog 5: Psihiko/emocionalno nasilje

Emocionalno/psihiko nasilje provodi se s ciljem kontroliranja, izoliranja i zastraivanja te dovodi do slabljenja samopotovanja i integriteta partnera/ partnerice i njegove/njezine sposobnosti za samostalno odluivanje i djelovanje. Emocionalno/psiholoko zlostavljanje obuhvaa prijetnje, zabrane, provjeravanje i praenje, ograniavanje i sprjeavanje razgovora i izlazaka, ignoriranje, posesivno i ljubomorno ponaanje, ucjenjivanje, ogovaranje, vrijeanje, poniavanje, ismijavanje, optuivanje i uvredljive komentare. Psihiko nasilje uzrokuje osjeaj straha, ugroenosti, uznemirenosti ili povrede dostojanstva. Ovakvi oblici nasilnog ponaanja uglavnom ne dovode do vidljivih posljedica, pa se esto umanjuje njihova ozbiljnost. Meutim, prouzroena psiholoka teta za rtvu vrlo je velika. Takoer, obrazac nasilja u vezi esto zapoinje samo s vrijeanjem i omalovaavanjem, ponaanjima koja se uvelike prihvaaju kao normalni dio veze, ali ovakvo poetno zlostavljanje moe dovesti i do teih oblika fizikog nasilja. Nekoliko pokazatelja mogue rairenosti emocionalnog nasilja meu mladima u dobi izmeu 16 i 19 godina u Hrvatskoj (Hodi, 2007): 23% mladih doivjelo je da se njihov deko/djevojka ponaa posesivno kao da su njihovo vlasnitvo 22% mladih doivjelo je da njihov/a partner/ica trai od njih opravdanja za sve to rade, kamo idu i s kim se susreu
Prilog 6: Seksualno nasilje

Seksualno nasilje odnosi se na sve oblike seksualnog uznemiravanja i prisile. To ukljuuje neeljeno seksualno ponaanje, dodire, geste, rijei i komentare, nagovaranje ili ucjenjivanje da bi osoba pristala na seksualne aktivnosti, prisiljavanje na seksualne aktivnosti, iskoritavanje alkoholiziranosti/drogiranosti osobe u svrhu seksualnih aktivnosti, pokuaj silovanja i silovanje. Nekoliko pokazatelja percepcije seksualnog nasilja u Hrvatskoj (Hodi, 2007): 21% mladia i 5% djevojaka u dobi izmeu 16 i 19 godina prisiljavanje na spolni odnos ne smatra nasilnim ponaanjem
149
Svaki peti mladi oekuje da djevojka pristane na spolni odnos ako je tijekom zajednikog izlaska potroio dosta novca na nju 5% mladia izjavilo je da je prisililo svoju partnericu na spolni odnos; 5% djevojaka izjavilo je da ih je partner prisilio na spolni odnos.
Prilog 7:
KAKO ZATITITI SEBE Laki oblici nasilja (primjerice: povremeno zadirkivanje, jednokratno dobacivanje) Tei oblici nasilja/ zlostavljanje (primjerice: svakodnevno nazivanje pogrdnim imenima, amar...) KAKO POMOI DRUGIMA
Literatura
1. Ured za ravnopravnost spolova (2007). Pojmovnik rodne terminologije. Biblioteka ONA http://www.ured-ravnopravnost.hr/site/hr/biblioteka-ureda/62-pojmovnikrodneterminologije.html 2. Hodi, A. (2007). Nasilje ne prolazi samo od sebe. Zagreb: CESI. http://www.cesi.hr/ attach/_n/nasilje.pdf
150
Spolno/rodno nasilje i nasilje u vezama, II.

Tema: Spolno nasilje u vezama Opi cilj sata: Usvojiti informacije o uzrocima i posljedicama spolnog nasilja u vezama i zapoeti proces razvijanja vjetina suoavanja s nasilnim ponaajnim obrascima i nainima traenja pomoi. Informirati se o nainima pomoi prijatelju/prijateljici koji/a ima problem vezan uz spolno nasilje u vezi. Ishodi uenja: Prepoznati obiljeja nasilne veze Definirati razliite oblike i mogue posljedice nasilnog spolnog ponaanja Prepoznati situacije u kojima postoji rizik spolne viktimizacije Objasniti vezu izmeu nedostatka samopotovanja i rizika spolne viktimizacije Navesti mogue posljedice spolnog nasilja Potraiti i dobiti pomo u sluaju izloenosti spolnom nasilju Pruiti podrku vrnjacima koji su proivjeli spolno nasilje Vrijeme trajanja: 1 kolski sat
Potreban materijal
Prilog: Uvjerenja o spolnom nasilju u mladenakim vezama (1 kopija za svakog uenika) Prilog: Pria s vie zavretaka (2 do 3 kopije svake verzije) nekoliko papira A4

Informacije za nastavnike* (Oznaka * u daljnjem tekstu oznaava informacije za nastavnike):
151
Uvodne aktivnosti 20 min Obiljeja spolnog nasilja u vezama

1. Uvjerenja o spolnom nasilju u mladenakim vezama Nastavnik/nastavnica najavi temu s kojom e se danas baviti: Danas emo razgovarati o nasilju u mladenakim vezama te o nainima pomoi sebi i drugima u potencijalno opasnim situacijama. Dalje objasni aktivnost koja slijedi: Svatko od vas dobit e jedan papir na kojem su napisana uvjerenja o nasilju u vezama. Sami za sebe odluite je li tvrdnja tona ili netona tako da zaokruite slovo N ili T pored tvrdnje. Nakon tri minute nastavnik/nastavnica pozove uenike na predstavljanje i diskusiju. * Prethodno je mogue uenicima podijeliti crvene i zelene papirie, pa se sukladno bojama mogu izraziti slau li se ili ne slau s navedenom tvrdnjom. Ako uenici nemaju papirie, neka dignu ruku u znak slaganja, a zatim u znak neslaganja. Nastavnik/nastavnica proita tvrdnju, a uenici se uz pomo papiria/dizanja ruke izjanjavaju misle li da je tvrdnja tona ili netona. Svoj odgovor trebaju prokomentirati jedan do dva uenika, a zatim nastavnik/nastavnica upoznaje uenike s tonim odgovorom.
Radni list za uenike Tvrdnje: Veza bez spolnog odnosa nije prava ljubavna veza. esto djevojka kae NE, a u biti misli DA. Mladii su ee poinitelji spolnog nasilja u vezama nego djevojke. Djevojke koje imaju nisko samopouzdanje sklonije su rizinijem spolnom ponaanju. Silovatelji su nepoznati manijaci u mranim ulicama. Uzrok je spolnog nasilja agresivnost, a ne spolne potrebe. Spolno nasilje rezultat je iznenadnih, nekontroliranih nagona. Najei je uzrok spolnog nasilja alkohol.
152
Radni list za nastavnike Tvrdnje: Veza bez spolnog odnosa nije prava ljubavna veza. Ova tvrdnja nije tona. Istraivanje CESI (2004) upuuje da 21% mladia i 3% djevojaka smatra da se od djevojke oekuje da pristane na seks s mladiem koji je potroio dosta novaca tijekom zajednikog izlaska. No, bilo koje ponaanje (u ovom sluaju troenje novca) osobni je izbor i samo po sebi ne pretpostavlja pravo na spolni odnos. Ako osoba jo nije spremna na seks, to je njezino pravo i treba ga potivati. Bliskost i povezanost s partnerom/ icom (to je najvanija odlika dobrog odnosa), moe se postii i bez spolnog odnosa. esto djevojka kae NE, a u biti misli DA. Ova tvrdnja nije tona. Prema nekim istraivanjima, manjina mladia misli da djevojka kad kae ne, zapravo misli da. Tko god izrekao NE, u vezi s bilo ime, treba ga doslovno shvatiti. Mladii su ee poinitelji spolnog nasilja u vezama nego djevojke. Ova tvrdnja je tona. Spolno nasilje zastupljenije je od strane mladia prema djevojkama u adolescentskim vezama nego obrnuto (Foshee, 1996; Foshee i sur., 2007; Archer, 2000, prema Ajdukovi, Lw, Suac, 2011). Sline rezultate dobio je i Hodi (2007) u istraivanju u Hrvatskoj, prema kojem mladii vie koriste razliite oblike spolnog nasilja i pritisaka. Ipak, novija istraivanja u Hrvatskoj (Ajdukovi, Lw, Suac, 2011) ukazuju da i djevojke u sve veoj mjeri ine nasilje u adolescentskim vezama. Djevojke koje imaju nisko samopouzdanje sklonije su rizinijem spolnom ponaanju. Ova je tvrdnja tona. Brojna istraivanja utvrdila su povezanost izmeu niskog samopouzdanja djevojaka i ranog stupanja u spolne odnose, spolnih odnosa s brojnim partnerima, nezatienih spolnih odnosa i straha oko posljedica pregovaranja za upotrebu zatite; odnosno djevojke s niskim samopouzdanjem sklonije su pristajati na loiji odnos njihovih mladia prema njima (Wingood i sur., 2002, Wild i sur., 2004, Berenson 2005, prema Maurovi i Kneevi, 2012).
153
Silovatelji su nepoznati manijaci u mranim ulicama. Ova tvrdnja nije tona. Statistiki pokazatelji ukazuju da silovanje ee ine osobe koje su ve otprije poznate rtvi. Silovanje se esto dogaa u kui i unaprijed je planirano. Prema statistikim pokazateljima Ministarstva unutarnjih poslova, iz 2010. godine, kod 2/3 poinjenih silovanja radilo se o osobama poznatima rtvi, dok se u 1/3 sluajeva radilo o osobi koja je otprije nepoznata rtvi. Kada govorimo o rtvama silovanja, najee se radi o mlaim osobama od 19 do 30 godina (43%) te o maloljetnim osobama. Uzrok je spolnog nasilja agresivnost, a ne spolne potrebe. To je tono. Spolni napadi nisu primarno spolno motivirana ponaanja. To su obino nasilnitva koja se ine radi kontrole ili iz agresije prema drugima, a izraavaju se spolnim inom (Perry i Orchard, 1992; prema Mren, 2005). Spolno nasilje rezultat je iznenadnih, nekontroliranih nagona. Ova tvrdnja nije tona. Spolno je nasilje planirano djelo. Nasilnici ciljano odabiru rtve i okolnosti u kojima ine nasilno ponaanje (Perry i Orchard, 1992, prema Mren, 2005). Nagone je mogue kontrolirati ukoliko to osoba eli. Najei je uzrok spolnog nasilja alkohol. Ova tvrdnja nije tona. Alkohol i droga poveavaju vjerojatnost nasilja, ali nisu uzroci nasilnog ponaanja. U vezama mladii ili djevojke zapravo koriste svoje alkoholizirano stanje da bi opravdali svoje ponaanje s kojim nisu zadovoljni ili ih je sram. Pod utjecajem alkohola smanjuje se samokontrola ponaanja, ee se grijei pri tumaenju tueg ponaanja, ljudi ee doivljavaju da ih netko provocira ili poniava, poveava se osjeaj ljubomore zbog vlastite nesigurnosti. Dakle, zlouporaba alkohola nije uzrok nasilnikom ponaanju, ve je uzrok u linosti i nauenom ponaanju, a to se moe promijeniti. No, alkohol moe biti okida nasilja. (preuzeto iz: Ajdukovi i sur., 2010).
154
2. Osnovne injenice o nasilju u mladenakim vezama * Ovisno o koliini vremena i veliini razreda nastavnik/nastavnica bira nain na koji e obraditi ovu aktivnost. Ukoliko se radi o manjem razredu ili postoji dovoljno vremena za preostale aktivnosti radionice, preporuka je obraditi ovu temu tako da se radi u malim skupinama.
Verzija A: Rad u malim skupinama

Nastavnik/nastavnica podijeli razred u est skupina (svaka skupina ima od 4 do 6 lanova). Jedna skupina dobije zadatak definirati spolno nasilje. Jedna skupina treba nabrojiti ponaanja koja spadaju u spolno nasilna ponaanja te ih poredati s obzirom na teinu i ozbiljnost. Dvije skupine trebaju smisliti to bi bili uzroci spolnog nasilja. Dvije skupine trebaju smisliti koje su posljedice spolnog nasilja Nakon petominutnog rada u malim skupinama uenici izvjetavaju o tome to su smislili (10 min). Prvo izvjetava skupina koja je imala zadatak definirati spolno nasilje, zatim skupina koja govori o kojim je sve ponaanjima rije, potom izvjetavaju skupine koje su smiljale potencijalne uzroke spolnog nasilja, a na kraju izvjetavaju skupine koje su smiljale posljedice spolnog nasilja. Nastavnik/ nastavnica nadopunjuje uenike prema uputama napisanim u kvadratu.
Verzija B: Kratko predavanje o injenicama o spolnom nasilju u mladenakim vezama

Koristei informacije u informativnom okviru, nastavnik/nastavnica napravi malo predavanje o spolnom nasilju u mladenakim vezama. U predavanje se odgovori na sljedea pitanja: to je to spolno nasilje? Koja ponaanja moemo kategorizirati kao spolno nasilna ponaanja? Koji su uzroci spolnog nasilja? Koje su posljedice spolnog nasilja? * Nastavnik/nastavnica moe na interaktivan nain s uenicima doi do odgovora na ova pitanja.
155
* Informativni okvir: SPOLNO NASILJE je bilo koji spolni in, pokuaj ostvarivanja spolnog ina, neeljeni seksualni komentar ili prijedlog koji je usmjeren protiv osobe i njezine spolnosti, a koji moe poiniti druga osoba bez obzira na odnos sa rtvom ili situaciju u kojoj se nalaze. Karakterizira ga upotreba sile, prijetnje ili ucjene za ugroavanje dobrobiti i/ili ivota same rtve ili njoj bliskih osoba (Svjetska zdravstvena organizacija, 2002). POPIS PONAANJA KOJA SPADAJU U SPOLNO NASILJE: Na kontinuumu spolnog nasilja nalazi se spolno uznemiravanje, spolno zlostavljanje te silovanje (Vlada Republike Hrvatske, Ured za ravnopravnost spolova, 2011). Spolno uznemiravanje jedan je od najeih oblika spolnog nasilja. Odnosi se na neeljene seksualne primjedbe i verbalne prijedloge, neeljene fizike dodire, buljenje, ugroavanje osobnog prostora (stajanje suvie blizu), emocionalno proganjanje, neprikladna panja, seksualno podmiivanje, seksistike, uvredljive i diskriminirajue primjedbe i ale. Spolno zlostavljanje vrlo je iroka kategorija koja ukljuuje oblike spolnog nasilja koji su tei od spolnog uznemiravanja, a jo ne ulaze u kategoriju silovanja prema zakonskoj legislativi. Obuhvaa neeljena spolna ponaanja iznuena primjenom sile i/ili prijetnji, a koja ukljuuju fiziki dodir s nasilnikom. Spolno zlostavljanje najee se javlja u sljedeim oblicima: neeljeni tjelesni dodiri, dodiri u intimnim podrujima, spolne aktivnosti manipulirane laima, prijetnjama, pritiskom, prisiljavanje na masturbaciju (na gledanje masturbiranja ili masturbaciju sebe dok nasilnik gleda). Silovanje je najtei oblik spolnog nasilja. Ubraja se meu izuzetno teka i traumatska iskustva s tekim posljedicama za rtve. Odnosi se na vaginalnu, analnu ili oralnu penetraciju penisom i/ili objektima. Indikatori potencijalnog nasilja u vezama: - ljubomora - kontrola - brz razvoj veze - nametanje odreenih obrazaca ponaanja (obuci se na odreeni nain, smravi, razgovaraj s njim/njom na taj nain) - izolacija od prijatelja - burne i nasilne reakcije prema osobama ili predmetima
156
Uzroci spolnog nasilja u mladenakim vezama Nemogue je izdvojiti jedan uzrok nasilja u mladenakim vezama openito, pa tako niti uzrok spolnog nasilja u vezama. Brojne teorije nastoje s razliitih aspekata dati objanjenje, pri emu socioloki model istie meugeneracijski prijenos nasilja, to znai da su poinitelji nasilja i sami bili izloeni nasilju. Kulturne vrijednosti, utjecaj medija takoer utjeu na pojavnost nasilja. Psiholoki model nastoji objasniti nasilje putem psiholokih obiljeja pojedine linosti, pri emu se najee istiu nisko samopotovanje i nadmo nad partnerom/partnericom. (Detaljnije u: Buljan Flander G. (ur.) (2009) Je li mogue da je to ljubav? Prirunik o nasilju u vezama mladih. Poliklinika za zatitu djece grada Zagreba. Zagreb.) Posljedice spolnog nasilja u mladenakim vezama Posljedice spolnog nasilja kod adolescenata, kao i kod odraslih rtava, ovise o frekvenciji i kontinuitetu te vrsti spolnog nasilja. One mogu biti fizike, psiholoke i socijalne. Fizike posljedice mogu nastati uslijed spolnog zlostavljanja i silovanja, a mogu biti od ogrebotina, masnica i podljeva, pa sve do spolno prenosivih bolesti i teih ozljeda. Psiholoke posljedice i promjene u ponaanju adolescenata/ica izloenih spolnom nasilju mogu biti razne, poput strahova, razvijanja fobija, nonih mora, depresije, anksioznosti, problema s koncentracijom, niskog osjeaja samopouzdanja, kroninih psihikih i fizikih smetnji, seksualnih problema, suicidalnih misli, posttraumatskog stresnog poremeaja... Socijalne posljedice mogue izbjegavanje drugih ljudi, osamljivanje, ali i izloenost raznim primjedbama i komentarima od strane drugih ljudi.
Sredinje aktivnosti 20 min Kako se zatititi od mogueg spolnog nasilja Pria s vie zavretaka
Nastavnik/nastavnica najavi nain rada u sljedeoj aktivnosti: Ponovno emo raditi u istim malim skupinama. Svaka skupina dobit e tekst s opisom potencijalnog spolnog nasilja, a vi ete u malim skupinama dovriti priu. Dvije skupine e to napraviti tako da se djevojka sama suoi s nasilnim ponaanjem i rijei problem u zadanoj situaciji, dvije skupine dovrit e priu tako da potrai
157
pomo, fokusirajui se na vrstu i oblik pomoi, dok e dvije skupine smiljati kako da osoba koja je potencijalno bila nasilna pomogne sama sebi. Pria: Marko (17) i Ivana (16) u vezi su est mjeseci. Markov prijatelj Karlo radi tulum za svoj 18. roendan u stanu svojih roditelja. Na tulum su pozvani Marko i Ivana. Oboje se vesele tulumu jer e tamo biti puno njihovih prijatelja i prijateljica. Oboje su doli na tulum dobro raspoloeni, priali sa svima, plesali i pijuckali. U nekom trenutku Marko je otiao razgovarati s Karlom, a nakon toga dolazi Ivani i apne joj na uho: Doi, idemo u sobu Karlovih roditelja. Sredio sam da nas nitko ne ometa. Danas je pravo vrijeme da iskoristimo tu situaciju. Ne elei raspravljati pred svima, Ivana odlazi s njim u sobu da mu pojasni kako nije spremna. Ali Marko im uu u sobu, zakljua vrata i pone je ljubiti. Ivana je pokuala uzmaknuti i rekla mu Hajde, stani malo, moramo razgovarati, a Marko na to grubo odbrusi Ma emu sada pria, zna da to ve dugo elim. Dovri priu tako da se Ivana suoi s nasilnim ponaanjem i rijei problem u zadanoj situaciji koristei nenasilne komunikacijske obrasce. ili Dovri priu tako da Ivana potrai pomo, dajui objanjenje tko joj je pomogao u zadanoj situaciji i kako. ili Dovri priu tako da Marko rijei situaciju na nenasilan nain. Nakon rada u malim skupinama svaka skupina izvjetava o potencijalnim rjeenjima situacije. Nakon svakog primjera nastavnik/nastavnica postavlja pitanje: Je li situacija rijeena na nenasilan nain? Koja ste ponaanja prepoznali to mogu pomoi u zadanoj ili nekoj slinoj situaciji? Nastavnik/nastavnica sumira sva ponaanja koja su uenici nabrojili, kojima moe sama sebi pomoi u odreenoj situaciji te nabraja potencijalne izvore i naine pomoi u toj ili slinoj situaciji. * Ako se uenici ne dosjete nekih rjeenja, nastavnik/nastavnica moe predloiti neka rjeenja (vie o moguim rjeenjima u prilogu 3).
158
Zavrna aktivnost 5 min Kako pomoi drugima?

Na kraju nastavnik/nastavnica podsjeti uenike da se spolno nasilje moe dogoditi njima, ali i njihovim vrnjacima te prijateljima. U prethodnoj vjebi razmiljali su o tome kako pomoi sebi, a sada bi bilo dobro da olujom ideja kau kako mogu pomoi prijateljima ukoliko su u opasnosti da doive spolno nasilje. Neke od moguih ideja napisane su u smjernicama za nastavnike. Na kraju sata nastavnik uenicima daje prilog u kojem su zapisani potencijalni izvori pomoi. * Naputak za nastavnike: S obzirom na to da je rije o potencijalno delikatnoj temi vano je ne poticati osobne prie uenika (o tome jesu li bili rtve/poinitelji spolnog nasilja, kako i kada), ve odravati raspravu na razini informiranja. Ukoliko netko od uenika ipak verbalizira takvo iskustvo, vano je ne pokazivati uznemirenost, te ga/ ju je potrebno obzirno zaustaviti i uputiti da e se na ovome satu razgovarati o moguim oblicima pomoi te da se za svaki pojedinani sluaj uenici mogu obratiti kolskom psihologu/pedagogu/socijalnom pedagogu (ovisno o strunom kadru kole). Jednako vrijedi i za sluajeve kada netko od uenika odlui podijeliti iskustvo nekoga od svojih prijatelja.
Prilog 1:
UVJERENJA I INJENICE O SPOLNOM NASILJU U MLADENAKIM VEZAMA
Veza bez spolnog odnosa nije prava ljubavna veza. esto djevojka kae NE, a u biti misli DA. Mladii su ee poinitelji spolnog nasilja u vezama nego djevojke. Djevojke koje imaju nisko samopouzdanje sklonije su rizinijem spolnom ponaanju. Silovatelji su najee nepoznati manijaci u mranim ulicama. Uzrok je spolnog nasilja agresivnost, a ne spolne potrebe. Spolno nasilje rezultat je iznenadnih, nekontroliranih nagona. Najei je uzrok spolnog nasilja alkohol. T T T T T T T T N N N N N N N N
159
Prilog 2:
Verzija A: Pria: Marko (17) i Ivana (16) u vezi su est mjeseci. Markov prijatelj Karlo radi tulum za svoj 18. roendan u stanu svojih roditelja. Na tulum su pozvani Marko i Ivana. Oboje se vesele tulumu jer e tamo biti puno njihovih prijatelja i prijateljica. Oboje su doli na tulum dobro raspoloeni, priali sa svima, plesali i pijuckali. U nekom trenutku Marko je otiao razgovarati s Karlom, a nakon toga dolazi Ivani i apne joj na uho: Doi, idemo u sobu Karlovih roditelja. Sredio sam da nas nitko ne ometa. Danas je pravo vrijeme da iskoristimo tu situaciju. Ne elei raspravljati pred svima, Ivana odlazi s njim u sobu da mu pojasni kako nije spremna. Ali Marko im uu u sobu, zakljua vrata i pone je ljubiti. Ivana je pokuala uzmaknuti i rekla mu Hajde, stani malo, moramo razgovarati, a Marko na to grubo odbrusi Ma emu sada pria, zna da to ve dugo elim. Dovri priu tako da se Ivana suoi s nasilnim ponaanjem i rijei problem u zadanoj situaciji koristei nenasilne komunikacijske obrasce. _________________________________________________________________ _________________________________________________________________ _________________________________________________________________ _________________________________________________________________ Verzija B: Pria: Marko (17) i Ivana (16) u vezi su est mjeseci. Markov prijatelj Karlo radi tulum za svoj 18. roendan u stanu svojih roditelja. Na tulum su pozvani Marko i Ivana. Oboje se vesele tulumu jer e tamo biti puno njihovih prijatelja i prijateljica. Oboje su doli na tulum dobro raspoloeni, priali sa svima, plesali i pijuckali. U nekom trenutku Marko je otiao razgovarati s Karlom, a nakon toga dolazi Ivani i apne joj na uho: Doi, idemo u sobu Karlovih roditelja. Sredio sam da nas nitko ne ometa. Danas je pravo vrijeme da iskoristimo tu situaciju. Ne elei raspravljati pred svima, Ivana odlazi s njim u sobu da mu pojasni kako nije spremna. Ali Marko im uu u sobu, zakljua vrata i pone je ljubiti. Ivana
160
je pokuala uzmaknuti i rekla mu Hajde, stani malo, moramo razgovarati, a Marko na to grubo odbrusi Ma emu sada pria, zna da to ve dugo elim. Dovri priu tako da Ivana potrai pomo, dajui objanjenje tko joj je pomogao u zadanoj situaciji i kako. _________________________________________________________________ _________________________________________________________________ _________________________________________________________________ _________________________________________________________________ Verzija C: Pria: Marko (17) i Ivana (16) u vezi su est mjeseci. Markov prijatelj Karlo radi tulum za svoj 18. roendan u stanu svojih roditelja. Na tulum su pozvani Marko i Ivana. Oboje se vesele tulumu jer e tamo biti puno njihovih prijatelja i prijateljica. Oboje su doli na tulum dobro raspoloeni, priali sa svima, plesali i pijuckali. U nekom trenutku Marko je otiao razgovarati s Karlom, a nakon toga dolazi Ivani i apne joj na uho: Doi, idemo u sobu Karlovih roditelja. Sredio sam da nas nitko ne ometa. Danas je pravo vrijeme da iskoristimo tu situaciju. Ne elei raspravljati pred svima, Ivana odlazi s njim u sobu da mu pojasni kako nije spremna. Ali Marko im uu u sobu, zakljua vrata i pone je ljubiti. Ivana je pokuala uzmaknuti i rekla mu Hajde, stani malo, moramo razgovarati, a Marko na to grubo odbrusi Ma emu sada pria, zna da to ve dugo elim. Dovri priu tako da Marko rijei situaciju na nenasilan nain. _________________________________________________________________ _________________________________________________________________ _________________________________________________________________ _________________________________________________________________ _________________________________________________________________
161
Prilog 3: SMJERNICE ZA NASTAVNIKE

MOGUA RJEENJA PRIE S VIE ZAVRETAKA DJEVOJKA SAMA SEBI POMAE
Odrjeito govori deku da prestane s tim ponaanjem Odgurne ga Kae mu da ona ne eli spavati s njim te ako nastavi, trait e pomo Nakon to ga odmakne, jasno mu da do znanja kako je preao granicu Porazgovara s njim ......
DJEVOJKA TRAI POMO
Vikne Izae iz sobe i potrai pomo prijatelja Pozove policiju Razgovara sa strunom osobom o tome to se dogodilo ....
NASILNIK SI POMAE
Slua to djevojka poruuje (kako ne eli da se on ponaa) Kontrolira se Ispria se Strpi se dok djevojka ne bude spremna .....
KAKO POMOI PRIJATELJU:
Nemoj ignorirati problem i ne pretvaraj se kao da se nita ne dogaa! Reci da to nije njezina/njegova greka. Reci da je nasilje kanjivo djelo. Reci da ona/on to ne zasluuje. Posluaj to ti prijatelj/prijateljica ima za rei bez optuivanja ili procjenjivanja.
162
Vjeruj prijatelju/prijateljici i jasno izreci to i budi mu/joj podrka! Reci lijepe stvari o prijatelju/prijateljici kao osobi! Daj joj/mu do znanja da si tu ako eli o tome razgovarati te da si zabrinut/a za nju/njega. Ne iri traeve to bi prijatelja/prijateljicu moglo dovesti u opasnost. Ne pokuavaj prijatelja/prijateljicu natjerati na neto to ne eli nee biti uinkovito ukoliko to nije njena/njegova vlastita odluka! Ne krivi prijatelja/prijateljicu za trpljenje zlostavljanja ili odluke koje donosi naputanje nasilne veze je teko, mukotrpno i obino dugo traje. Provjeri treba li joj/mu lijenika pomo; moda nije svjesna koliko je teko ozlijeena. Pomogni joj/mu da se informira o nasilju te potrai pomo. Prui joj/mu podrku u traenju strune pomoi i ponudi se da bude uz nju/njega za to vrijeme (npr. da ide s njom/njim u savjetovalite). Ohrabri prijatelja/prijateljicu da potrai pomo i podrku od prijatelja, obitelji i/ili strunjaka i institucija (savjetovalite, SOStelefon)! Dobro je obratiti se nastavnicima, psiholozima ili bilo kojoj drugoj odrasloj osobi u koju ima povjerenja! Potakni prijatelja/prijateljicu da se upie na teaj samoobrane.
Preuzeto iz Ajdukovi, D., Ajdukovi, M., Cesar, S., Kamenov, ., Lw, A., Suac, N. (2011): Prevencija nasilja u mladenakim vezama, Prirunik za voditelje programa. Drutvo za psiholoku pomo. Zagreb.
163
Izvori pomoi: kolski psiholog/pedagog/socijalni pedagog Savjetovalite u lokalnoj zajednici Lijenici obiteljske medicine Ured pravobraniteljice za djecu Tel.: 01 4929 669 E-pota: info@dijete.hr Web: www.dijete.hr Poliklinika za zatitu djece Grada Zagreba orieva 26, Zagreb, Tel.: 01/34-575-18; Web: www.poliklinika-djeca.hr Centri za mentalno zdravlje u lokalnoj zajednici Plavi telefon Tel.: 01 4833 888 E-pota: plavi-telefon@zg.t-com.hr Web: www.plavi-telefon.hr CESI Tel.: 01 2422 800 E-pota: cesi@cesi.hr Web: www.cesi.hr enska soba Tel.: 01 611 91 74 E-pota: zenska.soba@zenskasoba.hr Web: www.zenskasoba.hr
164
Literatura
1. Ajdukovi, D., Ajdukovi, M., Cesar, S., Kamenov, ., Lw, A., Suac N. (2010): Prevencija nasilja u mladenakim vezama, Prirunik za voditelje programa. Drutvo za psiholoku pomo, Zagreb. 2. Ajdukovi, D., Lw, A., Suac, N. (2011): Rodne razlike i prediktori partnerskog nasilja u mladenakim vezama. Ljetopis socijalnog rada, 18 (3) 527553 str. 3. Foshee, V. A., Bauman, K.E., Linder, F., Rice, J., Wilcher, R. (2007): Typologies of Adolescent Dating Violence: Identifying Typologies of Adolescent Dating Violence Perpetration. Journal of Interpersonal Violence, 5 (22), 498519. 4. Hodi, A. (2007): Nasilje ne prolazi samo od sebe; izvjetaj o istraivanju rodno uvjetovanog nasilja u adolescentskim vezama u Republici Hrvatskoj. CESI, Zagreb 5. Jurini, D. (2009): Seksualno nasilje u adolescentskim vezama. Diplomski rad. Edukacijsko rehabilitacijski fakultet. 6. Maurovi, I., Kneevi, M. (2012): Fiziki izgled i internalizirani i eksternalizirani problemi u ponaanju adolescentica. Socijalna psihijatrija, 2 (40), 127135. 7. Mren, L. J. (2005): Adolescent seksualni nasilnik. Ljetopis socijalnog rada, 12, (1), 131144. 8. Hodi, A. (2008): Nasilje ne prolazi samo od sebe. CESI. Zagreb 9. Svjetska zdravstvena organizacija, (2002): World report on violence and health, Geneva, WHO 10. Vlada Republike Hrvatske, Ured za ravnopravnost spolova (2011): Protokol o postupanju u sluaju seksualnog nasilja. Ured za ravnopravnost spolova. Zagreb.
165
razred srednje kole
3.
ivjeti zdravo
Pravilna prehrana kod pojaanih umnih i tjelesnih napora Donoenje ivotnih odluka u razliitim ivotnim situacijama Planiranje budunosti
ivjeti zdravo
Pravilna prehrana kod pojaanih umnih i tjelesnih napora

Tema: Pravilna prehrana pri pojaanim umnim i tjelesnim naporima Cilj: Uenici e razlikovati pravilan nain prehrane kod umjerenih umnih i tjelesnih napora od poveanih (npr. sportai) Ishodi uenja: Uenici e moi razlikovati bazalni od radnog metabolizma Usporediti razliite interpretacije i percepcije zdravlja sa zdravstvenim problemima Osvijestiti potrebu unosa vode u organizam kod tjelesno aktivnih ljudi i onih koji se ne bave aktivno sportom Vrijeme trajanja: 1 kolski sat
Materijal i sredstva
pisai pribor

Oblici i metode rada: frontalni rad, rad u skupinama, individualni rad, razgovor, igranje uloga, rjeavanje problema, interaktivno i otvoreno uenje
Uvodna aktivnost
1. UVOD: U uvodnom dijelu ponoviti pravilnu raspodjelu namirnica pomou piramide pravilne prehrane za umjereno aktivne mlade.
169
Prilog 1
Piramida pravilne prehrane
Masti, ulja sol i slatkii
Mlijeko i mlijeni proizvodi Povre
Meso, perad, riba, jaja
Voe
itarice i proizvodi od itarica, krumpir
Sredinja aktivnost
1. AKTIVNOST Komentirati s uenicima raspodjelu prehrambenih namirnica prema uestalosti konzumiranja. Uoiti namirnice na dnu i vrhu piramide, imenovati ih i usporediti uestalost konzumiranja namirnica prema ovom prikazu.
170
ivjeti zdravo
Prilog 2
Tablica 1: Uestalost konzumiranja pojedinih skupina prehrambenih namirnica
Skupine namirnica itarice (od punog zrna), proizvodi od itarica i krumpir (prednost treba dati itaricama od punog zrna) Sezonsko povre* *bez krumpira Sezonsko voe Meso, perad, jaja, mahunarke, oraasti plodovi i sjemenke u mljevenom obliku Riba Mlijeko i mlijeni proizvodi Voda Hrana s visokim udjelom masti, eera i soli (slastice, grickalice, suhomesnati proizvodi) Uestalost konzumiranja Svaki dan
Svaki dan Svaki dan Svaki dan neto od navedenog, od toga meso do 5 puta tjedno 12 puta tjedno Svaki dan Svaki dan do dva puta mjeseno
Razrednik/ica e upoznati uenike s pojmovima radnog i bazalnog metabolizma uz pomo priloene tablice.
Prilog 3
Tablica 2: Potronja dnevne energije
BM + 50% BM + 75% BM + 100% mali miini napor srednji miini napor veliki miini napor
171
2. AKTIVNOST Zamoliti uenike da napiu razmiljaju li o redoslijedu unosa pojedinih skupina namirnica tijekom dana. 4. AKTIVNOST Zajedno s uenicima komentirati uratke. Naglasiti vanost kronologije konzumiranja pojedinih skupina namirnica u cilju pravilne prehrane: ugljikohidrati do ranog poslijepodneva, proteini tijekom kasnog poslijepodneva i veeri, voe u meuobrocima i tekuina tijekom cijelog dana (cca 2 l). 5. AKTIVNOST Usporediti unos vode kod umjereno aktivnih u odnosu na sportae zakljuiti da je unos vode vei pri veim tjelesnim naporima i pri vioj temperaturi okoline (npr. uloga znojenja) Uenicima postaviti pitanje koliko piju vode dnevno te usporediti odgovore uenika sportaa s uenicima koji se ne bave aktivno sportom. Nakon toga upoznati ih s dnevnim preporukama unosa vode u organizam od strane strunjaka. Dnevni unos vode kod ljudi koji se ne bave aktivno sportom Strunjaci danas preporuuju 68 aa dnevno tijekom cijele godine, ali novija istraivanja predlau veu koliinu vode, i to: 10 aa za ene i 12 aa za mukarce. Nova tehnika dostignua omoguuju kvalitetniju procjenu prometa vode u ljudskom tijelu i sve je vie dokaza da adekvatan unos vode ima ulogu u prevenciji kroninih bolesti. Sva se tekuina ubraja u tih 10 ili 12 aa (kao to je vidljivo na slici), ali moramo imati na umu da kofein i alkohol djeluju kao diuretici i mogu zapravo poveati gubljenje tekuine. Na unos tekuine djelovat e i temperatura okoline i tjelesna aktivnost jer i jedno i drugo uzrokuje vei gubitak tekuine znojenjem.
172
ivjeti zdravo
Prilog 4
Piramida unosa tekuine za odrasle osobe
Piramida unosa tekuine 0 - 1 Vino 1 - 2 (i sojino)
mlijeko aj Obrano Voni sokovi Juha od povra
2-3 4-6
Voda
Piramida unosa tekuine za odrasle osobe sugerira nam koju bi i u kojoj koliini (broj aa) tekuinu trebali unositi u organizam. Napomena: Piramida unosa tekuine odnosi se na odrasle za djecu i maloljetnike ne preporua se pijenje alkoholnih pia ni u najmanjim koliinama jer je pijenje alkoholnih pia i u najmanjim koliinama tetno po zdravlje djece i mladih. Dnevni unos vode kod sportaa Sportai moraju uzimati vie vode od osoba koje se ne kreu (ija je potreba za vodom 8 aa dnevno), preporua se litra vode na svakih 1000 potroenih kalorija. Idealno bi bilo kada bi se za vrijeme naporne aktivnosti svakih 1520 min popilo 2,53 dl tekuine. U ekstremnim uvjetima, kada se sportai znoje i do triput vie, ak ni ova koliina vode nije dovoljna, ali znatno smanjuje mogunost dehidracije. Stoga uvijek treba piti tekuinu prije nego se oedni. 6. AKTIVNOST Komentirati da se tijekom ivota smanjuju potrebe za unosom energije (nakon 35. godine ivota) te bi trebalo unositi 10% manje energije hranom.
173
7. AKTIVNOST VJEBA 1: Odreivanje indeksa tjelesne mase kod nekoliko zamiljenih odraslih osoba razliite tjelesne grae i razliite razine tjelesne aktivnosti indeks tjelesne mase = masa(kg)/visina (m2) Uputa uenicima: Uenici pojedinano odrede indeks tjelesne mase za nekoliko zamiljenih odraslih osoba razliite tjelesne grae i razliite razine tjelesne aktivnosti Uputa za razrednike: Uenici moraju odrediti indeks tjelesne mase za zamiljenu osobu enskog ili mukog spola u dobi od 1920 godina ili sportaa iste dobi. Nakon odreivanja indeksa tjelesne mase uenicima pokazati tablicu referentnih vrijednosti indeksa tjelesne mase te ih potaknuti na razgovor i diskusiju.
Prilog 5
Tablica 3: Referentne vrijednosti indeksa tjelesne mase
Stupanj uhranjenosti Pothranjenost Normalno prekomjerna, tj. masa Pretilost Ekstremna pretilost Stupanj pretilosti
BMI (kg/m2) <18,5 18,524,9 25,029,9 30,034,9 35,039,9 >40
I II III
Zavrne aktivnosti
ZAKLJUAK O VJEBI 1: Zajedno s uenicima zakljuiti da je za dobivanje stanja uhranjenosti potrebno uzeti u obzir izraunate vrijednosti indeksa tjelesne mase, ali i tjelesnu grau, tjelesnu aktivnost i ope zdravstveno stanje te rukovoditi se preporukama lijenika u sluaju potrebe za njihovom korekcijom (bilo da se radi o pothranjenosti ili prekomjernoj tjelesnoj masi).
174
ivjeti zdravo
VJEBA 2: Usporedba jelovnika sportaa i ostalih uenika s obzirom na unos i potronje energije. Upute za razrednike i uenike: Uenike rasporediti u skupine tako da u svakoj skupini bude barem jedan uenik koji se aktivno bavi sportom. Uenici e napisati to jedu tijekom dana za pojedine obroke i usporediti svoje obroke s obrocima uenika sportaa. Shvatiti da potronja energije ovisi o unosu energije u organizam i o aktivnostima tijekom dana. ZAKLJUAK O VJEBI 2: Shvatiti da potronja energije ovisi o unosu energije u organizam i o aktivnostima tijekom dana EVAULACIJA: Samostalni radovi uenika tijekom odvijanja sata razrednika.
Literatura
1. Donatella Verbanac, Prehrana i zdravlje ono smo to jedemo, Centar za translacijska i klinika istraivanja, Medicinski fakultet Sveuilita u Zagrebu 2. Preporuena literatura prema: Nastavni plan i program zdravstvenog odgoja. Modul: ivjeti zdravo 3. Weltmann Begun R. (ur.), (2007): Socijalne vjetine za tinejdere, naklada Kosinj, Zagreb 4. European network of Health Promoting Schools (ENHPS) (2006). Network of Health Promoting Schools (http://www.euro.who.int/ENHPS, 12. 10. 2006). 5. Ministarstvo zdravlja, struna radna skupina za izradu prehrambenih smjernica te standarda i normativa za prehranu kolske djece. Prehrambene smjernice za 58. razrede osnovnih kola, Zagreb, 2012. 6. Normativi za prehranu uenika u osnovnoj koli, Narodne novine br. 146/12 Link: www.stampar.hr/Default.aspx?art=2243&sec=168 www.kifst.hr/~dado/index_files/P1.pdf
175
Donoenje ivotnih odluka u razliitim ivotnim situacijama

Tema: Donoenje ivotnih odluka u razliitim ivotnim situacijama Cilj: Analizirati naine donoenja odluka i vanost odgovornosti za vlastite odluke i djela Ishodi uenja: Prepoznati vlastitu odgovornost za donoenje odluka Donositi odgovorne odluke o zdravlju, kolovanju, radu, ponaanju Vrijeme trajanja: 1 kolski sat
radni listii (RL 1, 2, 3, 4, 5) s tekstom radni listi (RL 6) tablica 3 i (format A3) plakat s evaluacijom vremenska prognoza flomasteri

Oblici i metode rada: frontalni rad, rad u skupinama, individualni rad, razgovor, igranje uloga, rjeavanje problema, interaktivno i otvoreno uenje
Uvodne aktivnosti
1. UVOD 5 min Razrednik/ica najavit e da e govoriti o donoenju odluka u razliitim ivotnim situacijama. Razrednik/ica poziva uenike da sudjeluju, najavljuje pravila rada u radionici (sluamo se, potujemo tue miljenje) Razrednik/ica postavit e pitanja: Koliko esto trebamo donijeti neku odluku? Kako donosimo odluke? (Neke donosimo brzo i bez puno razmiljanja:
176
ivjeti zdravo
oblaenje, osobna higijena, odlazak u kolu. O nekim vanim ivotnim odlukama treba dobro razmisliti da ne bismo imali teke i neeljene posljedice.) S kojim se vanim odlukama suoavaju mladi ljudi, srednjokolci? Razrednik/ica nakon toga objanjava da odluke mogu biti male ili velike, mogu biti svakodnevne i manjeg znaenja, ali i vane. Razrednik/ica e kratko objasniti da emo danas raspravljati o tome na koji nain moemo donositi vane ivotne odluke. Kada donosimo odluku, uvijek postavimo pitanje: Hou li dobiti ono to elim? Hoe li to uiniti situaciju boljom ili gorom? Hoe li se svatko osjeati potovanim? Hou li poslije biti ponosan na to to sam uinio? Hoe li me to drati podalje od nevolja?
3. Napominje da je vano izabrati onu mogunost za koju postoji najvie dobrih razloga i najmanja vjerojatnost da pogora situaciju. 4. Objanjava da svaka odluka ima najmanje dva izbora: DA i NE . Svaki od izbora ima najmanje dva ishoda: - POZITIVAN ISHOD ili POSLJEDICU odluke - NEGATIVAN ISHOD ili POSLJEDICU odluke 3. Razrednik najavljuje vjebu: Izaberi odluku
Sredinje aktivnosti
3. VJEBA Izaberi odluku 30 min Razrednik uenike upoznaje s nastavkom rada. Uenici e raditi u skupinama. Prije nego ih podijeli u skupine, dijeli uputu: Predstavlja uenicima tablice 3 i IZAZOV, IZVOR, ISHOD (radni list 6) i kae da e svaka skupina dobiti jednu priu (radni list 1, 2, 3, 4, 5). Kae da e raditi u 5 skupina, 56 uenika u skupini. Svaka skupina dobit e priu i tablicu 3 i koju e zajedniki ispuniti (tablicu kopirati na A3). Imaju 10 min za rjeavanje zadatka.
177
Na kraju e predstavnik skupine proitati priu i odluke koje su donijeli. Slijedi podjela u skupine (mogu se izbrojiti od 1 do 5, zatim sve jedinice idu zajedno, sve dvojke), podjela materijala. Rjeavaju 15 min, zatim 15 min predstavljaju svoju priu i zakljuke. I ostale uenike ukljuiti u raspravu.
Zavrni dio
4. ZAKLJUNI DIO 8 min Razrednik zakljuuje da postupak odluivanja i donoenja odluka mora imati sljedee faze: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. identifikacija problema definiranje ciljeva izbor moguih rjeenja evaluacija moguih rjeenja odabir rjeenja provoenje odluke u praksi praenje izvrenja odluke
Razrednik postavlja pitanja o tome tko je odgovoran za odluke koje donosimo te naglaava osobnu odgovornost. Napominje da donoenje odluka ponekad nije lako, ali ono to je vano jest da ostanemo dosljedni sebi i svojim vrijednostima, eljama i tenjama jer tako smanjujemo negativne posljedice odluka koje smo donijeli. Takve odluke nije uvijek lako donijeti i stoga treba razmiljati o svojim dugoronim ciljevima i izbor e biti olakan. Razrednik postavlja pitanje: Kako razlikovati dobre od loih odluka? Rasprava. Loe odluke donose vie stresa i vie loih osjeaja. ine stvari loijima nego su bile prije. Pametne odluke rjeavaju nas stresa i izazivaju bolje osjeaje. ine situaciju boljom. Objanjava uenicima da nastoje ne donositi odluke dok su ljuti. Tada nemaju jasnu sliku onoga to se doista dogodilo. Navodi primjer da su sigurno ve u ivotu donosili odluke ljuti, pa im je kasnije bilo ao. Podsjea ih na poslovica: Jutro je pametnije od veeri.
178
ivjeti zdravo
5. EVALUACIJA 2 min Na plakatu unaprijed pripremiti vremensku prognozu (osvrt na dananji rad). Plakat je na ploi. Uenici mogu upisati plus ispod sliice prilikom izlaska iz uionice. Napomena: Tablica 3 i modificirana prema B. urbek Bagari.
Prilozi
PRILOG Radni listii: 1, 2, 3, 4, 5 (za rad podskupina) Radni list 6: Izaberi odluku 3 i IZAZOV Radni list 7: Evaluacija vremenska prognoza Radni list 1 (RL1) podskupina broj 1: Na posljednjoj pisanoj provjeri znanja iz kemije skoro cijeli je razred dobio negativne ocjene. Uenici smatraju da profesor kemije (moe i nekog drugog predmeta) neprimjereno komunicira s uenicima, ne objanjava dovoljno nastavne sadraje i nema strpljenja za uenike. Uenici su se odluili pobuniti. Meutim, nije cijeli razred sloan oko toga. Kako donijeti odluku o tome to je najispravnije uiniti? ______________________________________________________________ Radni list 1 (RL 2) podskupina broj 2: Mirni se jako svia jedan deko s kojim je u vezi. Kad su posljednji put bili na tulumu, nagovarao ju je da pije s njim. Vri pritisak na nju tvrdei da nije zabavna. Stvarno joj se jako svia, ali ona ba nije osoba koja pije Stvarno eli biti s njim, a ne eli piti. Mirna treba donijeti odluku. to Mirna moe uiniti? ______________________________________________________________ Radni list 1 (RL 3) podskupina broj 3: Marko mora odluiti hoe li prihvatiti ponudu da zaradi novac. Naime, prijatelji ga nagovaraju da provale u kolu i ukradu raunala.
179
Kau da ve znaju kome e ih prodati, da e svi zaraditi i da nema nikakvih opasnosti. Marko treba donijeti odluku. to Marko moe uiniti? ______________________________________________________________ Radni list 1 (RL 4) podskupina broj 4: Maja zna da njezina starija sestra Ivana ima probavne smetnje. Zna da je Ivana izgubila na teini, da malo veera, da preskae doruak i ruak. Roditelji to nisu primijetili. Maja zna za anoreksiju, poremeaj prehrane kod djevojaka koje ne jedu nita sve dok ne postanu kost i koa, dok se ne razbole. Maja se brine za Ivanu. Mama ionako niemu ne poklanja pozornost, pa joj se boji rei. Maja treba donijeti odluku. to moe uiniti? ______________________________________________________________ Radni list 1 (RL 5) podskupina broj 5: Tomo i njegov prijatelj Tin otili su u pizzeriju, pojeli su pizzu. Tomo predlae Tinu da odu, a da ne plate raun. Konobar nije na vidiku i nitko ne bi primijetio da su izali. Tin treba donijeti odluku? to Tin moe uiniti?
180
ivjeti zdravo
Radni list 6 IZABERI ODLUKU 3 I = izazov + izbor + ishod

IZAZOV (u emu je problem?): Izbor 1 (mogua odluka): Izbor 2 (mogua odluka): Izbor 3 (mogua odluka):
pozitivan ISHOD (posljedica):
negativan ISHOD (posljedica):
MOJ IZBOR to ili tko utjee na moj izbor?
Radni list 7 Evaluacija
Sretno i zadovoljno OM/161112
Ugodno i korisno
Ljutito i nezadovoljno
Umorno i dosadno
181
Radni list 7 Evaluacija
Sretno i zadovoljno OM/161112
Ugodno i korisno
Ljutito i nezadovoljno
Umorno i dosadno
Literatura
1. Bognar, L. (1999) Metodika odgoja. Osijek: Sveuilite J. J. Strossmayera u Osijeku 2. Dobravc Poljak, J. (2000) MEMOAIDS: mladi educiraju mlade o AIDS-u. Zagreb: Sluba za reproduktivno zdravlje Klinike za djeje bolesti 3. Glasser, W.: Teorija izbora, Zagreb, 2000. 4. Humane vrednote. Odgoj za humanost. Prirunik za uitelje. (2001). Zagreb: Hrvatski Crveni kri. 5. Ivanek, A. (ur.) (2003) Razrednik(-ica), pedagoko-psiholoki voditelj(-ica) razrednog odjela (s primjerima voenja radionice). Zagreb: Profil International. 6. Juul, J. (2008) Znati rei ne mirne savjesti. Zagreb: Naklada Pelago. 7. Slavens, E. (2006) Pritisak vrnjaka Uini neto da ostane svoj, Zagreb: Mosta 8. Svi razliiti, svi jednaki. Obrazovni paket. (2000) Slavonski Brod: Europski dom.
182
ivjeti zdravo
Planiranje budunosti
Tema: Planiranje budunosti Cilj: Prepoznati vanost planiranja budunosti Ishodi uenja: Uenici e planirati svoju budunost u sljedeih 15 godina (obitelj, izbor zanimanja...) Vrijeme trajanja: 2 kolska sata
Potreban materijal
radni list UPITNIK ilustrirani asopisi za kola flomasteri/boje, kare, ljepilo plakat za svakog uenika, pak-papir pripremljeni evaluacijski listi

Oblici i metode rada: frontalni rad, rad u skupinama, individualni rad, razgovor, pronalaenje kljunih pojmova, izrada plakata, prezentacija i demonstracija
Uvodne aktivnosti
1. UVODNA VJEBA 5 min Svaki e uenik promisliti i izabrati jedan ili nekoliko dogaaja za koje smatra da e najvie utjecati na njegov budui ivot i objasniti zato. Dobrovoljci iznose svoja razmiljanja. Slijedi kratki razgovor o tome to su zamislili. Uenike treba potaknuti da se meusobno uju i kritiki odnose prema miljenjima drugih. 2. UVOD 5 min Najava teme i cilja. Razrednik/ica naglasit e vanost promiljanja i postavljanja kratkoronih i dugoronih ivotnih ciljeva. Svaka osoba ima jedinstven put s mnogim
183
odreditima (karijera, obitelj, zdravlje...). Odravanje predanosti i motivacije u postizanju cilja jest presudno. Potaknut e uenike na procjenjivanje vlastitih sposobnosti, potreba i motiva te na odgovorno ponaanje. U dananjoj radionici imat e mogunost kreativnog izraavanja u sagledavanju vlastite budunosti.
Sredinje aktivnosti
3. VJEBA OSOBNA INSPIRACIJA I VIZIJA Razrednik/ica upoznaje uenike s nastavkom rada u vjebi. Kljuna je rije osobno. Daje upitnik s nekoliko pitanja. Uenici odgovaraju na pitanja, a nakon toga svaki pojedinac formulira svoj ivotni moto u skladu s oekivanjima.
Prilog 1. Upitnik 510 min

U nastavku rada, oslanjajui se na odgovore iz upitnika, uenici iz donesenog materijala na plakatu osmiljavaju kola u kojem e predstaviti svoju viziju budueg ivota za 15 godina. Zadani pojmovi: a) obitelj b) zdravlje i zdrave ivotne navike c) obrazovanje d) profesija/karijera e) prepreke koje se mogu pojaviti Uenici prezentiraju svoj kola. (10 minuta) Razrednik/ica moe voditi kratku diskusiju pomou pitanja: Razmiljate li esto o svojoj budunosti? Gledate li na budunost s optimizmom ili sa strahom? Je li mogue da ove vae slike za 15 godina postanu stvarnost?
184
ivjeti zdravo
Zavrne aktivnosti
4. VJEBA ZA KRAJ 3 min Na dananjem satu uenici su doznali puno jedni o drugima, meusobno su se pomagali, dijelili pribor i materijale. Razrednik/ica ih upuuje da jedan drugome poele neto lijepo. Svaki od njih e svom prijatelju s desne strane pruiti ruku i poeljeti neto lijepo za budunost. 5. EVALUACIJA 2 min Uenici u evaluacijskom listiu vrednuju dananji rad. Predlae se na kolskim panoima izloiti uenike radove plakate.
Literatura
1. Ivanek, A. (2003) Kreativni razrednik/razrednica. Zagreb: Profil 2. Uzelac, M., Bognar, L. i Bagi, A. (1994) Budimo prijatelji 33 pedagoke radionice, Slon, Zagreb. 3. Weltmann Begun, R. (2007) Socijalne vjetine za tinejdere. Zagreb: Naklada Kosinj 4. Perry, N., van Zandt, Z. (1999). Usredotoi se na budunost: kolski program profesionalnog razvoja za srednje kole. Zagreb: Razbor. 5. Krizmani, M. (2009) Tkanje ivota: putovi i staze do ivotnoga zadovoljstva i sree. Zagreb: Profil international 6. Javornik N. (2001) Humane vrednote; Odgoj za humanost. Zagreb: Hrvatski Crveni kri
PRILOZI: RL 1 UPITNIK - Ja i moje okruenje? (Tko sam ja? Obitelj, prijatelji, kola, ljubav...) ________________________________________________________ ________________________________________________________ ________________________________________________________ - Koji su bili moji uspjesi (u dobi od 10, 15, 17 godina)? ________________________________________________________ ________________________________________________________ ________________________________________________________
185
- Za to pokazujem interes? to me oduevljava? ________________________________________________________ ________________________________________________________ ________________________________________________________ ________________________________________________________ ________________________________________________________ ________________________________________________________ - Koje svoje karakterne osobine i vrijednosti prepoznajem? ________________________________________________________ ________________________________________________________ ________________________________________________________ ________________________________________________________ ________________________________________________________ ________________________________________________________ - Moj glavni cilj i vizija u budunosti jest: ________________________________________________________ ________________________________________________________ ________________________________________________________ ________________________________________________________ ________________________________________________________ ________________________________________________________ - Tko mi moe pomoi u ostvarenju mojih ciljeva? ________________________________________________________ ________________________________________________________ ________________________________________________________ ________________________________________________________ ________________________________________________________ ________________________________________________________
186
ivjeti zdravo
RL 2 Evaluacija rada u pedagokoj radionici
Na semaforu precrtaj odabrano!
Tijekom radionice osjeao/la sam se
Oekivanja od radionice
Moja osobna aktivnost
Voditelj/ica
187

Prevencija nasilja i nasilnikih ponaanja u razliitim okolnostima u vezi, sportu... Neprimjerene pojavnosti
3. razred sredenje kole
Prevencija nasilja i nasilnikih ponaanja u razliitim okolnostima u vezi, sportu...

Tema: Prevencija nasilja i nasilnikih ponaanja u razliitim okolnostima u vezi, sportu... Cilj: Analizirati nasilnika ponaanja Ishodi uenja: P rimijeniti nenasilnu komunikaciju Vrijeme trajanja: 1 kolski sat
Potreban materijal
list papira na koji piu pravila skupine (RL 1) pripremljena evaluacijska meta (RL 2)

Oblici i metode rada: individualni rad, rad u malim skupinama, pedagoka radionica, iskustveno uenje, razgovor
Uvodna aktivnost
1. LEDOLOMAC 5 min Uenici sjede u paru. Uenici s razrednikove lijeve strane vrsto zatvore aku. Uenici s razrednikove desne strane pokuavaju otvoriti aku. Zamijene se nakon 30 sek. Slijedi kratki razgovor o tome to su inili, jesu li uspjeli, kako su se ponaali. 2. UVOD Vrste nasilja 5 min Najava teme i ciljeva rada. Podsjeanje na vrste nasilja koja postoje i krae objanjenje (fiziko, verbalno, socijalno, seksualno, nasilje pomou mobilnih telefona i interneta).
190
Fiziko nasilje jest kada netko povreuje tijelo druge osobe. To moe biti: udaranje, utiranje, guranje, davljenje, upanje, zatvaranje i zakljuavanje, otimanje i unitavanje stvari... Verbalno nasilje jest kada netko koristi rijei da bi povrijedio neija osjeanja. To moe biti: vrijeanje (kada netko nekome kae da je glup, ruan, naziva ga runim imenima), ismijavanje (kada se netko nekome ruga zbog visine, teine, podrijetla, ocjena), omalovaavanje (kada netko nekome kae da ne vrijedi, da ga nitko ne voli...), kada se netko okrivljuje za neto to nije uradio/la ili mu se prijeti. Socijalno nasilje dogaa se kada se netko iskljuuje iz grupnih aktivnosti, ogovara, kada se priaju lai o nekoj osobi ili nagovaraju druge da se s tom osobom ne drue i ne surauju. Seksualno nasilje jest bilo koji seksualni in, pokuaj ostvarivanja seksualnog ina, neeljeni seksualni komentar ili prijedlog koji je usmjeren protiv osobe i njezine seksualnosti, a koji moe poiniti druga osoba bez obzira na odnos sa rtvom ili situaciju u kojoj se nalaze. Karakterizira ga upotreba sile, prijetnje ili ucjene za ugroavanje dobrobiti i/ili ivota same rtve ili njoj bliskih osoba. Nasilje pomou mobilnih telefona i interneta dogaa se kada netko bez doputenja snima telefonom druge i snimke distribuira, kada se druge uznemirava pozivima, SMS-porukama, e-potom
Sredinje aktivnosti
3. VJEBA ivot na otoku 25 min Razrednik prije negoli uenike podijeli u skupine daje upute o nainu rada. Uenike podijeli u skupine (56 uenika). Kae im se da se nalaze na pustom otoku i da nema naina da ga napuste. Radi organiziranja zajednikog ivota trebaju se dogovoriti i uspostaviti zajedniki sustav pravila (RL 1). Svaka skupina ima 10 min vremena da dogovori svoja pravila. Nakon toga prezentiraju se pravila. U sljedeem koraku razrednik zamoli dobrovoljca iz svake skupine da izae van. Obavijesti ih da e ih spasiti s pustog otoka ako uspiju promijeniti pravila koja je skupina usvojila. Dobrovoljci se vraaju u skupine i poinje komunikacija sa skupinom. Za uvjeravanje skupine u to da promijeni pravila dobrovoljci maju 10 min.
191
Slijedi rasprava: - Kako se svaka skupina nosila s konfliktom koji se javio? - Kako su se dobrovoljci osjeali u ulozi kritelja pravila, a kako ostali lanovi kada je dolo do nepotivanja njihova sustava? - Tko je bio u ulozi rtve, a tko u ulozi nasilnika?
Zavrne aktivnosti
4. ZAKLJUAK 7 min Razrednik potie uenike na raspravu pitanjima: U kakvoj je vezi prethodna pria sa stvarnim ivotom? to moemo uiniti u takvim situacijama? Koja smo nasilna ponaanja prepoznali u prethodnoj prii? Da sad ponovno ovo radimo, to bismo napravili drugaije? 5. EVALUACIJA 3 min Uenici u evaluacijskoj meti vrednuju dananji rad.
Prilog
PRILOG Radni list (RL 1): ivot na pustom otoku Radni list (RL 2): Evaluacijska meta Radni list 1: ivot na pustom otoku PRAVILA
192
Radni list 2: Evaluacijska meta

r nuta nja u d a r u e s in skup
2 3
o do sob pr n i in os
4 5
iz bo
rt
em e
r
ljice dite o v ad
Literatura
1. Glasser, W. (1994) Kvalitetna kola kola bez prisile. Zagreb: Alinea 2. Glasser, W. (2000) Teorija izbora nova psihologija osobne slobode. Zagreb: Alinea 3. Bognar, L (1999) Metodika odgoja. Osijek: Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku 4. Ivanek, A. (2003) Kreativni razrednik/razrednica. Zagreb: Profil 5. Isic, U. (2010) Vrnjaka medijacija. Vodi za pedagoge i psihologe. OESS 6. Juul, J. (2008) Znati rei ne mirne savjesti. Zagreb: Naklada Pelago 7. Kaji, V. i Medi, M. (2001) Slagalica. Prirunik za mlade voditelje. Zagreb: Suncokret, Centar za humanitarni rad 8. Mren, J. (2006) Trebamo li brinut. Poliklinika za zatitu djece grada Zagreba i Grad Zagreb 9. Rosenberg B. M. (2006) Nenasilna komunikacija. Nenasilno rjeavanje sukoba. Osijek: Centar za mir, nenasilje i ljudska prava 10. Uzelac, M., Bognar, L. i Bagi, A. (1994) Budimo prijatelji 33 pedagoke radionice, Slon, Zagreb. 11. Vizek Vidovi, V. (2003) Psihologija obrazovanja. Zagreb: VERN
193
Neprimjerene pojavnosti
Tema: Neprimjerene pojavnosti Cilj: Analizirati nasilnika ponaanja u sportu i na stadionima Ishodi uenja: Primijeniti nenasilnu komunikaciju Vrijeme trajanja: 1 kolski sat
Potreban materijal/sredstva
olovka i papir (za svaki par uenika, 15-ak komada) samoljepljivi papirii za svakog uenika fotografije nasilja na stadionu (RL 1) hamer 4 komada flomasteri podsjetnik to mogu uiniti? (RL 2) list za evaluacijsku metu (RL 3)

Oblici i metode rada: individualni rad, rad u paru, rad u malim skupinama, pedagoka radionica, iskustveno uenje, razgovor, dogovor, rasprava, objanjavanje, rad na plakatu, analiza fotografija, crtanje, pisanje
Uvodna aktivnost
LEDOLOMAC Trokut i kvadrat 3 min Uenici sjede u paru. Dobiju jednu olovku i jedan papir. Uenici s razrednikove desne strane imaju zadatak nacrtati trokut, a uenici s razrednikove lijeve strane crtaju kvadrat. Ako je uenik bez para, on se pridruuje paru i zadatak mu je nacrtati krug. U prvom krugu za vrijeme crtanja zabranjen je razgovor. Poinju crtati kada razrednik oznai poetak. Nakon toga ponove sve, ali je ovaj put doputen razgovor. Svaki krug crtanja traje 20 sekundi.
194
Predlae se razgovor o tome tko je uspio nacrtati trokut, tko je uspio nacrtati kvadrat, koji je par uspio sve nacrtati Kako su se osjeali, koja su ponaanja i strategije koristili? UVOD Navijanje 10 min Razrednik prikae na projekcijskom platnu ili na plakatu nekoliko fotografija koje prikazuje nasilje na stadionu. Uenici navode asocijacije u vezi s fotografijama. Razrednik moe voditi razgovor postavljajui pitanja: to je navijanje? (poticanje i ohrabrivanje sportaa na postizanje to boljeg rezultata) Zato navijamo? (zbog osobnog zadovoljstva i zadovoljstva onog za kojeg navijamo) Kako sve moemo navijati? Razlikuje li se nain navijanja u razliitim sportovima? Nakon toga razrednik najavi temu i ciljeva rada. Podsjea na velik problem nasilja na stadionima i vanost kulture navijanja.
Sredinje aktivnosti
VJEBA: Razlozi, vrste i naini spreavanja nasilja na stadionu 25 min Razrednik najavi da e uenici raditi u skupinama koje e raspravljati o trima temama: - to sve moe biti uzrok ili razlog nasilju u sportu, na stadionima? (1. i 2. skupina) - Koje se vrste nasilja javljaju na stadionima? (3. i 4. skupina) - Kako sprijeiti nasilje na stadionima i sportskim natjecanjima? (5. i 6. skupina) Uenike podijeli u 6 skupina (46 uenika). Uenici raspravljaju te biljee zakljuke na hamer-papir, ureuju tako plakat koji moe ostati u razredu (15 min). Na kraju rada predstavnik izvjetava o radu skupine i zakljucima (10 min za sve skupine).
195
Podsjetnik za razrednika: Uzroci nasilja na stadionu: kad sudac dosudi neto to se navijaima ne svia ili to oni procijene da nije smio suditi, loa igra tima za koji navijaju, navijai protivnikog tima samom prisutnou na tribinama, policajci i redari pretresom navijaa pri ulaska na stadion, kontrolom, snimanjem, uhienjem navijaa, kanjavanje navijaa od strane sudaca za prekraje, rasizam). Verbalno nasilje: psovke, uvrede, rasistike poruke, dovikivanje igraima, sucima, suparnikim navijaima. Fiziko nasilje: najee izmeu protivnikih navijakih timova i izmeu policajaca i navijaa. Koriste se sva sredstva (topovski udari, petarde, bengalke, bokseri, noevi, palice, lanci, boce). Kako sprijeiti nasilje: bolja procjena moguih nereda, stroa zatita i povean broj redara, kamere za otkrivanje prijestupnika, detaljan pregled osoba koje ulaze na stadion, evidencija prijanjih poinitelja, novane i zatvorske kazne, medijska kampanja o vanosti kulture navijanja.
Zavrne aktivnosti
ZAKLJUAK 5 min Rasprava o tome to svatko od nas moe uiniti da sprijei nasilje. Na kraju uenici dobiju podsjetnik s tekstom to mogu uiniti? EVALUACIJA 2 min Uenici u evaluacijskoj meti vrednuju dananji rad.
Prilozi
PRILOG Radni list (RL 1): Fotografije Radni list (RL 2): to mogu uiniti? Radni list 1: to mogu uiniti?
196
to mogu uiniti? 1. Ne dopusti da te nagovore da sudjeluje u nasilju! 2. Nemoj navijati ili snimati ako vidi nasilje na stadionu. Time ga potie! 3. Ako doe do tunjave, nemoj misliti da se odmah mora ukljuiti (ak i ako je tvoj prijatelj napadnut), pozovi redara! 4. Razmisli i razgovaraj s prijateljima i roditeljima o tome to oni misle, podravaju li nasilje! Radni list 2: Evaluacijska meta
r nuta nja u d a r su ine skup
2 3
o do sob pr n i in os
4 5
iz bo
rt
em e
r
jice itel d o ad v
Literatura
Bodin, D., Robene, L., Heas, S. (2007) Sport i nasilje u Europi. Zagreb. Knjiga trgovina Glasser, W. (2000) Teorija izbora nova psihologija osobne slobode. Zagreb: Alinea Ivanek, A. (2003) Kreativni razrednik/razrednica. Zagreb: Profil Vampula, B. Primjereno ponaanje na portskim natjecanjima. Prezentacija. Zagreb. AZOO 5. Rosenberg B. M. (2006) Nenasilna komunikacija. Nenasilno rjeavanje sukoba. Osijek: Centar za mir, nenasilje i ljudska prava 1. 2. 3. 4.
197
Alkohol i promet Utjecaj sredstava ovisnosti na drutveni i profesionalni ivot te karijeru Prevencija rizinih ponaanja maturalno putovanje
Alkohol i promet
Tema: Prevencija ovisnosti rizina ponaanja i posljedice koritenja alkohola i droga u prometu Opi cilj sata razrednika: Usvojiti pojam rizinog ponaanja i posljedice koje alkohol i droga ostavljaju na vozaa i na vonju pod utjecajem alkohola i droga Ishodi uenja: Prepoznati rizike s kojima se suoavaju mladi vozai (motociklizam i automobilizam) Navesti rizike i posljedice koritenja alkohola i droga u prometu Oduprijeti se pozivu alkoholiziranog vozaa na vonju Vrijeme trajanja: 1 kolski sat Dob: za uenike 17-18 godina
Potreban materijal
priprema radionice papir A4 i A3, selotejp

Uvodna aktivnost Oluja ideja to je rizino ponaanje u prometu? planirano vrijeme 10 min
Cilj uvodne aktivnosti (za voditelja): Uvod u temu posljedice izazvane koritenjem alkohola i droga u vonji i prometu Uputa: postavite uenicima sljedea pitanja planirano vrijeme aktivnosti 15 minuta - to i kako mediji izvjetavaju o mladima stradalima u prometu? - Koji su sve sudionici ugroeni i na koji nain u prometu (pjeaci, biciklisti, motociklisti, vozai)?
200
- to mislite zato osobe sjedaju za volan pod utjecajem alkohola i droga? - S kojim se izazovima susreu mladi vozai (motociklisti i vozai automobila)

Uvodna rasprava: Da bismo mogli prepoznati utjecaj alkohola i droga te posljedice izazvane koritenjem alkohola i droga u vonji i prometu, danas emo razgovarati o posljedicama koje navedena ponaanja ostavljaju na ivot naih sugraana i kako je mogue ublaiti ili ukloniti posljedice navedenog rizinog ponaanja. Uputa: Molim vas da se podijelite u skupine (brojenjem od jedan do sedam) u sluaju veeg broja uenika u razrednom odjelu skupina moe brojiti i vie od sedam lanova ili moete za dvije skupine postaviti isti zadatak/radni list podijelite uenike u tri skupine i podijelite im radne listove planirano vrijeme aktivnosti 15 minuta - skupina 1. radni list 1. Posljedice izazvane koritenjem alkohola i droga u vonji i prometu i zamolite ih da napiu posljedice koje su izazivane koritenjem alkohola i droga u vonji i prometu - skupina 2. radni list 2. Kako djeca i mladi stradavaju u prometu i koji su uzroci njihova stradavanja i zamolite ih da napiu kako djeca i mladi stradavaju u prometu i koji su uzroci njihova stradavanja - skupina 3. radni list 3. to moemo uiniti da djeca i mladi ne bi stradavali u prometu i zamolite ih da napiu to mogu vozai, roditelji, kola i drutvo uiniti kako djeca i mladi ne bi stradavali u prometu nakon to su uenici zavrili s ispunjavanjem radnih listova, zamolite skupinu da izabere glasnogovornika skupine zamolite glasnogovornika skupine da proita odgovore uenika, proitane odgovore zalijepimo na plou planirano vrijeme aktivnosti 10 minuta Rasprava: Zato je vano da prepoznajemo posljedice rizinog ponaanja tijekom vonje i u prometu?
201

O emu smo danas razgovarali? to ste danas novo nauili? to ete ispriati roditeljima kada vas pitaju to ste radili na radionici? Kako vam ovo to smo danas radili moe koristiti u ivotu? Proitajte priu Markova situacija. to biste uinili da ste na Markovu mjestu? Da li bi jedno od moguih rjeenja bilo pozvati roditelje da dou po vas i da vas sigurno dovezu kui zato da zato ne?
Markova situacija
Marko, Ivan i Petar odlaze u subotnji provod automobilom Ivanova oca. Nakon ludo provedene veeri vrijeme je da se krene kui, poela je padati kia. Ivan i Petar oigledno su popili malo previe. Ivan inzistira da vozi i tijekom burne rasprave volan nudi Marku, koji je krenuo u autokolu prije tri tjedna.
Posljedice izazvane koritenjem alkohola i droga u vonji i prometu

Upiite posljedice izazvane koritenjem alkohola i droga u vonji i prometu
radni list (1) skupina 1.
202
Kako djeca i mladi stradavaju u prometu i koji su uzroci njihova stradavanja

Upiite najee oblike stradavanja djece i mladih u prometu Upiite najee uzroke stradavanja djece i mladih u prometu
radni list (2) skupina 2. Kako djeca i mladi stradavaju u prometu i koji su uzroci njihova stradavanja
to mogu vozai? to mogu roditelji? to moe drutvo? to moe kola?
radni list (3) skupina 3.
203
Utjecaj sredstava ovisnosti na drutveni i profesionalni ivot te karijeru

Tema: Prevencija ovisnosti utjecaj sredstava ovisnosti na drutveni i profesionalni ivot te karijeru Opi cilj sata razrednog odjeljenja: Potaknuti kritiko razmiljanje o koritenju sredstava ovisnosti i moguim posljedicama na drutveni i profesionalni ivot te karijeru Ishodi uenja: Postaviti vlastite ciljeve u ivotu, obrazovanju i karijeri Prepoznati rizike povezane s koritenjem sredstava ovisnosti u odnosu na budui ivot i ostvarenje ciljeva Vrijeme trajanja: 1 kolski sat Dob: za uenike 3. razreda srednje kole
Potreban materijal
Priprema radionice Protokol 1. Koraci postavljanja ciljeva

Uvodna aktivnost Hodao/la bih kilometrima planirano vrijeme 10 min
Cilj uvodne aktivnosti (za voditelja): Uvod u temu; osvjetavanje nama vanih stvari koje su temelj za postavljanje naih ciljeva; poslije je mogue pozivati se na iskustvo iz uvodne igre
204
Uputa: Od uenika zatraimo da poele neto za to bi bili spremni hodati 10 kilometara da bi to postigli. Uitelj moe poeti, navodei svoj primjer. Uenici se izjanjavaju redom. Uitelj ne sugerira to da odaberu kao cilj hodanja, ali potie sve lanove da kau svoje elje. Rasprava i uvod u temu: Kakva vam je bila ova igra? to ste saznali o sebi i drugima? Zato ste ba to odabrali? Jeste li se sjetili jo neeg za to bi bili spremni hodati 10 kilometara? to mislite koja je svrha ove igre? U ovoj igri moemo vidjeti kako svi imamo neke elje i kako smo svata spremni uiniti da bismo ih ostvarili. Tako je i u ivotu, imamo elje, ciljeve koje elimo postii iz nekih svojih razloga.

Uvodna rasprava to su uope ciljevi? Napraviti razliku izmeu pozitivnih i negativnih ciljeva uitelj zapoinje s primjerima, a lanovi nastavljaju to sve moe biti cilj? O kojim emo ciljevima ovdje priati? Navesti da emo priati o ciljevima koji nam u ivotu mogu donijeti dobre odnose s drugim ljudima jedino tako moemo biti zadovoljni i sretni ljudi. Slaete li se? Moemo li ivjeti sami? Koje su dobiti od toga da ivimo s drugim ljudima? Zato je nekada dobro biti i sam/a? To kako postavljamo ciljeve vjetina je koju moemo nauiti, pa idemo vidjeti kako se to moe raditi Vjetina postavljanja ciljeva Voditi razgovor u vezi s vanosti vjetine postavljanja ciljeva za svakodnevni ivot kroz sljedee toke: Odluivanje o tome to nam je u ivotu vano postii Odvajanje vanog od nevanih stvari (ciljeva) Usmjerenost na postizanje ciljeva Jaanje samopouzdanja (vjere u sebe) kroz postignute ciljeve
205
Razgovor voditi s pomou pitanja: to je vama vano? to vam je vano danas, to vam je bilo vano prije 5 godina, a to e biti za 5 godina? Neto to vam je bilo vano prije pet godina, je li sad nevano? O emu to ovisi? Kako znate da vam je neto vano, a kako da vam je neto nevano? Kada uspijemo postii cilj, kako se osjeamo? Kako se osjeamo ako ne uspijemo? O kome ovisi uspjeh u postizanju ciljeva? to vi tu moete napravit? Kako vi postavljate ciljeve? (Traiti primjere od uenika) Kako znate da ste postigli cilj? to nas u ivotu moe sprijeiti u ostvarivanju ciljeva? Postoje li neka ponaanja koja nas mogu onemoguiti u tome? Koja nam pomau u ostvarenju ciljeva? (Navoditi razgovor na zakljuak da nas odluka o koritenju sredstava ovisnosti moe onemoguiti u ostvarivanju naih pozitivnih ciljeva.) Pitati uenike isplati li se razmiljati i o tome? Ako elimo neto lijepo za sebe u ivotu, koliko smo spremni za to uiniti povezati s igrom, za to bismo hodali kilometrima. (Zato je vano da si postavimo ciljeve koji su NAI i NAMA vani.) Pouavanje vjetine postavljanja ciljeva Pouavanje e se provesti gornjim razgovorom Pitanja se usmjeravaju tako da opisuju korake vjetine. (Ako je netko ve spomenuo neki korak, pozivati se na to, pohvaliti...) Koraci vjetine: 1. Cilj postavi kao pozitivnu reenicu npr. dobro u igrati na natjecanju bolji je cilj nego neu pogrijeiti. 2. Budi precizan postavi precizan cilj, odredi datum, vrijeme, trajanje i sl. Ako to uini, znat e kada si cilj postigao i bit e zadovoljan s tim. 3. Odlui to je najvanije kad ima nekoliko ciljeva, odredi koliko je koji vaan. To e ti pomoi da usmjeri svoju panju da bi prvo ostvario najvanije ciljeve, i dalje po redu 4. Zapii cilj tako nam postaju jasniji i jai. 5. Podijeli cilj na male zadatke ako je cilj prevelik, moe se initi da ono to radimo ne ide u smjeru njegova postizanja, zato je vano cilj podijeliti na manje zadatke i njih rjeavati. Tako imamo vie prilike uivati u svojim postignuima.
206
6. Postavi ostvariv cilj vano je postaviti ciljeve koje je mogue ostvariti. Neka postizanje cilja ovisi to vie o tebi i tvojem ponaanju. Teko emo utjecati na ponaanje drugih. Treba sagledati sve mogue zapreke (to je to to bi vas moglo sprijeiti u postizanju cilja?). Tko vam moe pomoi u ostvarenju cilja? Tko od odraslih, tko od vrnjaka? Koga sve moete ukljuiti? Uenicima podijeliti Protokol 1 Koraci postavljanja ciljeva Vjeba Izabrati jedan od navedenih pozitivnih ciljeva, i to onaj za koji se svi lanovi skupine slau da na njemu moemo raditi, proite kroz korake s njima (brainstorming). Uitelj ih zapisuje na plou, voditelj usmjerava razgovor na korake i na razliite mogunosti, naine, zapreke, ljude... Opcija Ako ima vremena, uenici ispune protokol na jednom svojem cilju. Zakljuna rasprava: Kako vam se ini ovakvo postavljanje ciljeva za ivot? Na to treba obratiti pozornost ako elimo biti sigurniji da emo ostvariti svoje ciljeve?

O emu smo danas razgovarali? to ste danas novo nauili? Je li vas neto iznenadilo? Kako e vam to koristiti u ivotu? U kojim situacijama? to vam se svidjelo danas na radionici? to biste eljeli da je bilo drukije? to ste vi mogli za to uiniti i tako preuzeti odgovornost? S kojom milju o sebi odlazite s radionice? to ete ispriati roditeljima da ste danas radili na ovoj radionici?
207
Protokol 1. Koraci postavljanja ciljeva 1. Cilj postavi kao pozitivnu reenicu 2. Budi precizan/na Vrijeme Trajanje Datum 3. Odlui to je najvanije Ako ima vie ciljeva, poredaj ih po vanosti. 4. Zapii cilj (i nacrtaj) 5. Podijeli cilj na male zadatke Zadatak + zadatak + zadatak = cilj 6. Provjeri jesi li postavio/la ostvariv cilj Budi siguran da e cilj moi ostvariti. Neka ovisi najvie to je mogue o tebi. Ukljui druge osobe ako je potrebno. Razmisli o moguim preprekama i nainima na koje e ih savladati.
208
Prevencija rizinih ponaanja maturalno putovanje

Cilj sata razrednika: Nauiti prepoznati rizike i to initi u rizinim situacijama, a ostati dosljedan sebi i svojim uvjerenjima Ishodi uenja: Sposobnost razlikovanja poeljnih/odgovornih od nepoeljnih/rizinih ponaanja Uvid u osobne snage i potencijale i kako ih koristiti u rizinim situacijama Prepoznati vanost prijateljskog pripadanja Suosjeanje i pruanje pomoi osobi u nevolji Znati argumentirati uvjerenja i stavove koja zastupamo
Vrijeme trajanja: 1 kolski sat Dob: 3. i 4. razred srednje kole
Potreban materijal
priprema radionice papir A4, olovke samoljepivi papirii opisane rizine situacije (tri situacije)
Maturalac
Maturalna putovanja izvor su veselja i radosti, prilika za vee povezivanje meu uenicima i uiteljima, a na neki nain in kojom se odreeno razdoblje zajednitva zaokruuje. Slike s maturalca mlade osobe spremaju u svoj svijet kvalitete uz slike znaajnih ivotnih dogaanja; roendana, krizmi, prvih ljubavi... i sl. Iskustva govore da maturalci ponekad uz prilike za zabavu i povezivanje nose i dio rizika. Stoga je (s ciljem prevencije moguih neeljenih ishoda) izuzetno vana dobra priprema uenika i uitelja na ovaj dogaaj. Pripreme bi trebalo zapoeti puno ranije, jasnim definiranjem elja, oekivanja, uloga, odgovornosti, pravila
209
i posljedica. Ova se radionica bavi moguim rizicima maturalnih putovanja i osvjetavanjem snaga i potencijala koje ima svaka razredna zajednica.
Uvodna aktivnost Biram planirano vrijeme 10 min

U razredu oznaite tri odredita kao mogue izbore, recite uenicima: Zamislite da idemo na maturalno putovanje i vi ste u prilici izabrati kamo emo ii. Odluite se za jedno od ova tri odredita: 1. panjolska 2. Grka 3. Nizozemska U uputi za vjebu ne treba ograniiti vrijeme, ne pourivati, dopustiti uenicima slobodu i dati im priliku da promisle, ali ih ne poticati na promiljanje (to ete uiniti kasnije). Naime, situacije u kojima mladi donose odluke sline su ovoj, odluka se naalost, pod pritiskom vrnjaka, najee donosi u trenutku. Kad su napravili izbore i formirali skupine, pozovite ih da argumentiraju svoje izbore potiui ih pitanjima: Temeljem kojih ste informacija izabrali odredite? Od koga ste dobili informacije? Jesu li informacije provjerene? Jeste li izabrali to odredite zato to ga je izabrao i va najbolji prijatelj? Pitajte neodlune, to im je nedostajalo da lake donesu odluku i to je prevagnulo? Pozovite uenike da naprave tihu samoprocjenu: Donosite li i druge odluke na taj nain? to sam iz ovog nauio/la?
Sredinja aktivnost Zlatna ribica planirano vrijeme 25 min

Podijeliti razred u tri skupine, svakoj skupini dati sliicu zlatne ribice i rei im da imaju priliku poeljeti da im ribica ostvari elju/san o maturalcu. Rei im da je vano elju izgovoriti tako da je i drugi u skupini uju. (Ili moete pozvati uenike da u istim skupinama kau asocijacije na rije maturalac.)
210
Rizici i izazovi: Nakon zlatne ribice i/ili asocijacija podijelite uenicima papir A4 i pozovite ih da nabroje nepoeljna neodgovorna rizina ponaanja i mogue loe ishode ponaanja na maturalcu. Dok opisuju ponaanja, neka uz razmiljanje o sebi i svojim ponaanjima promiljaju i o prijateljima iz razreda i pokuaju predvidjeti neka mogua njihova nepoeljna ponaanja na maturalcu. Predstavnici skupina izvjetavaju o rizicima, nepoeljnim ponaanjima i moguim ishodima Ponaanja trebaju biti anonimna (ne pripisivati ih glasno osobi). Vjeba: Nae snage Rei uenicima da razmisle o sebi, svojim snagama, pozitivnim osobinama, vjetinama i uvjerenjima. Neka od svojih snaga izaberu onu jednu za koju vjeruju da moe biti od posebne koristi na maturalcu, napiu je na samoljepivi papiri, potpiu se i zalijepe je na zajedniki razredni plakat Nae snage. U nedostatku samoljepivog papiria pozovite ih da to naprave u malim skupinama, na papiru A4, pa onda zalijepite na zajedniki plakat. Proitajte ih! Vano je da svi uenici uju snage s kojim kao razred raspolau. U ovoj vjebi jako je vano da i uitelj razrednik kae neku svoju snagu i pozove uenike da u bilo kakvoj situaciji mogu raunati na njegovu pomo. Razred podijeliti u tri skupine i svakoj skupini dati jednu od tri rizine situacije pa ih zamoliti da ponude rjeenja Rizine situacije Na maturalcu si u inozemstvu. Imate slobodnu veer, ali s dogovorom kad se svi trebate vratiti u hotel. Veini drutva nije se svidio disko u kojem ste ostale/i ti i prijateljica M. Udaljeni ste od hotela u koji ste smjeteni oko 5 km. Ona je unato dogovoru s razrednicom da nema pijenja popila previe alkohola. Nagovarate je da se vratite jer je ostalo tek dvadesetak minuta do dogovorenog vremena. M. ignorira tvoje molbe i dalje plee, poziva te da se prikljui drutvu koje je upoznala na plesnom podiju te veeri. Posljednjih pola sata neki stariji mukarac neprestano se vrti oko nje, neprimjereno je dodiruje, ona se smijei, ne brani se previe i neto mu apue. to e uiniti?
211
Na maturalcu si u inozemstvu. Imate slobodnu veer, ali ste se dogovorili kad se svi trebate vratiti u hotel. Udaljeni ste od hotela u koji ste smjeteni oko 5 km. Zaigrane/i, oputene/i i vesele/i, vas troje/trojica tek ste deset minuta prije isteka vremena shvatili koliko je sati. Ve je kasno, gradskog prijevoza nema, proe tek poneki automobil... M. kae: Ma, stopirat emo... to e uiniti?
Na maturalcu si. Posljednja je veer u gradu u kojem ste proveli tri krasna dana. Lijepo ste se zabavljali cijelu veer, a onda je poela prepirka s domaima oko jedne djevojke/mladia. Prvo je krenulo s opakim pogledima, onda sluajnim naguravanjem na plesnom podiju, pa prijetnjama djevojci/ mladiu i vaem prijatelju/ici koji/a je plesao/la s njom/im. to e uiniti?
Uenici proitaju situaciju i mogua rjeenja. Dopustite razliita vienja! Iznesite i svoje vienje!

Pozivajui se na vjebu: Nae snage, uitelj na kraju pita uenike: Koje ste svoje snage koristili traei rjeenje?
212

Razvijanje vjetina potrebnih za odgovorno spolno ponaanje, V. Brak, roditeljstvo i obitelj Stereotipi o spolnosti, spolno zdravlje i spolna prava Stigmatizacija i diskriminacija seksualnih manjina, I. Stigmatizacija i diskriminacija seksualnih manjina, II.
Razvijanje vjetina potrebnih za odgovorno spolno ponaanje, V.

Tema: Razvijanje vjetina za odgovorno spolno ponaanje Opi cilj sata: Predvianje rizinih opcija i planiranje odgovornog spolnog ponaanja. Provjeravanje i utvrivanje znanja o spolno prenosivim bolestima. Ishodi uenja: Raspraviti nain i mogunosti odgovornog ponaanja u rizinim situacijama Promicati planiranje odgovornog spolnog ponaanja Utvrditi temeljna znanja o spolno prenosivim bolestima Vijeme trajanja: 1 kolski sat
Potreban materijal
kartice Rizine situacije ploa i kreda, kartice (Ne)prihvatljivost situacije radni list Lista samoohrabrenja kviz o spolno prenosivim bolestima

INFORMACIJE ZA NASTAVNIKE* (Oznaka * u daljnjem tekstu oznaava informacije za nastavnike): Stvaranje oputenog i ugodnog ozraja presudno je za uspjeno izvoenje ove nastavne jedinice. Struktura razreda s klupama ili s fiksiranim stolovima moe biti zapreka uspjenoj komunikaciji. Stolove moete posloiti uz zidove ili ih posloiti jedne na druge da ne smetaju, a stolice postaviti u krug. U poetku provedbe radionice korisni su takozvani ledolomci za stvaranje oputenog ozraja. Uenike valja podsjetiti na temeljna pravila ponaanja (usp. ranije nastavne jedinice). Uenici koji to ne ele ne moraju sudjelovati u aktivnostima niti iznositi svoje miljenje.
214
Uvodna aktivnost 5 min Stvaranje ugodnog radnog ozraja

Nastavnica/nastavnik zamoli uenike da razmjeste klupe i stolice tako da im bude ugodno raditi (stolice u krug ili 4 radne skupine).
Sredinje aktivnosti 30 min Rizine situacije

1. Aktivnost: analiza kartica: Rizine situacije 1. Podijelite uenike na etiri skupine i uruite svakoj skupini dvije kartice Rizine situacije, koje ste prethodno pripremili. 2. Nakon to su u skupini proitali situacije, neka ih rasprave i obrazloe koji sve rizici postoje za: (a) zarazu spolno prenosivim bolestima, (b) seksualno nasilje, (c) prometnu ili neku drugu nesreu. Zatraite od uenika takoer da razmotre dva ili tri najvjerojatnija ishoda u svakoj situaciji i odlue koji je najbolji, a koji je najgori ishod. (Najbolji je ishod ono to bi skupina doista uinila u navedenoj situaciji.) Svaka skupina treba izabrati osobu koja e biljeiti raspravu tako da bi u izlaganju pred cijelim razredom mogli navesti to vie stvari o kojima su razmiljali. 3. Ponudite mogue odgovore na nagovaranja navedena u karticama rizinih situacija (usp. nastavne jedinice Razvijanje vjetina potrebnih za odgovorno spolno ponaanje III i IV), to jest napiite ih na plou da biste uenike podsjetili na mogua rjeenja. 4. Nakon rasprave u skupinama predstavnici svake skupine itaju situacije i iznose miljenja svojih suradnika. Ostavite dovoljno vremena za raspravu svih moguih rizika i ponuenih rjeenja. Moete prema potrebi dodati i svoja. 5. Na kraju ove aktivnosti naglasite uenicima da su nae odluke povezane s naim samopouzdanjem. Kada se osjeamo samopouzdano i imamo osjeaj da smo sposobni uiniti ono to elimo, to je zato jer smo prethodno dobro promislili o tome to i kako treba postupiti. U tome nam je pomoglo i razmiljanje o moguim ishodima, onim dobrim kao i onim loim. Promiljanje moguih ishoda vano je za samopouzdanje. Na kraju podijelite uenicima primjerak radnog lista Lista samoohrabrenja (u prilogu).
215
2. Aktivnost: rasprava koje je ponaanje prihvatljivo? a) Podijelite razred na sedam manjih skupina. b) Objasnite da e svaka skupina dobiti jednu karticu s opisom mogue situacije. c) Svakoj skupini uruite jednu karticu (Ne)prihvatljivost situacije d) Nakon to su uenici proitali opisanu situaciju, svaka skupina treba formulirati svoje miljenje o tome je li im ponaanje opisano u kartici prihvatljivo ili neprihvatljivo. Pritom je vano da pripreme i obrazloenje te da procijene bi li se njihovi najblii prijatelji sloili s njihovom prosudbom. e) Nakon odreenog vremena predstavnik svake skupine ita situaciju sa svoje kartice i iznosi miljenje skupine. Pitanja koja moete ukljuiti u raspravu: - Je li dob vaan imbenik za procjenu prihvatljivosti odreenog ponaanja? - to ete uiniti ako je neko ponaanje prihvatljivo za vas, ali neprihvatljivo za vae drutvo ili obratno? - Jeste li u posljednje vrijeme promijenili miljenje o nekom od ovih pitanja? - Kako se moemo zatititi od opisanih neprihvatljivih ponaanja?
Zavrna aktivnost 10 min Kviz

Aktivnost: provedba kviza Kviz znanja o SPI (usp. prilog) 1. Svaki uenik/uenica dobije kviz. Na tvrdnje odgovara s tono ili netono tako da na papiru uz redni broj tvrdnje zaokrui slovo T ili slovo N. Uenicima je potrebno rei da se kviz ne ocjenjuje, ve da slui za osobnu provjeru znanja. 2. Nakon provedenog kviza uenici u parovima prolaze kroz sve tvrdnje i usporeuju svoje odgovore. 3. Zamolite dobrovoljce da proitaju odgovor na pojedinu tvrdnju. Krenite redom. Po potrebi istaknite i prokomentirajte tone informacije (ispravite pogrene).
216
Radni list kartice Rizinih situacija Rizine situacije 1. Deko koji ti se svia poziva te na tulum k svojim prijateljima. Nikoga ne poznaje i u dvojbi si. tovie, ula si u koli da se kree u probranom drutvu. Rado bi s njim izala, ali ti se ne svia njegovo drutvo. 2. Marko vozi Ivanu nakon diska kui. No je, a ona ivi prilino daleko. On je obino vrlo paljiv, ali veeras je previe popio. Postao je prilino glasan i uporan u svojim zahtjevima. Ona ga takvog jo nije upoznala. 3. U drutvu si sa svojim prijateljima, veina je spolno aktivna i zadirkuju te to ti nisi. Jedan te i vrijea. 4. Tvoj deko misli da je vrijeme za spolni odnos. Ti ga voli, ali osjea da za spolni odnos jo nisi spremna. Tvoj deko kae: Ti si se uplaila. Da me stvarno voli, to bi i dokazala. Boji se da e to pokvariti vae odnose. 5. Tvoj deko ne eli koristiti prezervativ, a ti ga eli koristiti pri svakom spolnom odnosu. 6. Tvoji su roditelji odsutni. Pozvala si deka iz razreda da ti objasni novi program na kompjuteru. Nakon zavrenog posla on te uzima za ruku i pokuava poljubiti. Ti ga odgurne, a on kae: Ma daj, nisi me pozvala samo zbog kompjutora! 7. Hoda s Majom neko vrijeme. eli izlaziti i s drugim djevojkama. Maja te zove telefonom da doe k njoj doma sutra naveer. 8. eka Anu ve tri mjeseca da bude spremna za spolni odnos. Konano pristaje, a onda inzistira na zatiti lubrikantom i kondomom. Stvarno si ljut.
217
Radni list Lista samoohrabrenja Lista samoohrabrenja Samo zato to me netko nagovara na spolni odnos ne znai da moram rei DA. To je moj izbor. Mogu odbiti pritisak za spolni odnos. Zaljubljenost je osjeaj. Ljubav je vie od osjeaja, ljubav je neto to ostaje. Moj mir i moje zdravlje mnogo su mi vaniji od popularnosti i odobravanja drugih. Ako me netko nagovara da radim stvari koje nisu sigurne, to je prijetnja mojoj slobodi i zdravlju. To to ga trenutno odgaam, ne znai da zauvijek odustajem od seksa. Samo zato to je netko seksi, ne znai da moram rei DA. Dobro je provjeriti neije znanje o nainima prijenosa i zatiti od spolno prenosivih bolesti. Ako netko inzistira samo na svojim eljama, a uope ne slua moje elje, oito misli samo na sebe. Tko bi elio vezu s takvom osobom? Ako nekome smeta zatita od spolno prenosivih bolesti, onda se pitam koji je pravi problem! Sljedei put koristit u zatitu da se ne bih brinuo hou li se zaraziti spolno prenosivom boleu. Ako netko misli da se spolno prenosive bolesti dogaaju drugima, to je njihov problem. Naivnost kota. Nema zatite, nema seksa. Volim prvo dobro upoznati osobu kako bih saznao/la neto i o tome kako ona ili on doivljava rizina ponaanja. Bolje sprijeiti, nego lijeiti. elim dobru i ispunjavajuu vezu, a ne neto podnoljivo. Biti sam daleko je bolje i zdravije od loe veze.
218
Kartice (Ne)prihvatljivost situacije 1. Osamnaestogodinjak je zabrinut. Imao je spolni odnos na tulumu bez zatite. 2. Roditelji oekuju rezultate testa na virus HIV. Njihova djeca o tome ne znaju nita. 3. Jedan par u disku plee. Ona je izazovna u odjei i ponaanju. On se doao zabaviti. Odlaze k njemu. 4. Mlada djevojka saznaje da joj je njezin bivi partner zatajio da ima spolno prenosivu bolest. 5. Za jednog se profesora u koli pria da izlazi i s uenicama. 6. Mladi se vraa s mora. Priznaje djevojci nevjeru sa strankinjom o kojoj nita ne zna. 7. Skupina tinejdera predveer se drui na plai. Jedna djevojka skida gornji dio bikinija. KVIZ ZNANJA O SPOLNO PRENOSIVIM BOLESTIMA (SPB) 1. Rizik SPB raste s brojem spolnih partnera. 2. Analni seks najrizinija je spolna aktivnost za SPB. 3. ene su otpornije na zarazu SPB od mukaraca. 4. Redovita i pravilna uporaba prezervativa moe zatititi od SPB. 5. HIV moete dobiti ubodom komarca. 6. HIV moete dobiti tetovaom. 7. Oralni spolni odnos nosi odreeni rizik zaraze SPB. 8. Osobe koje imaju SPB izgledaju bolesno. 9. Kontracepcijske tablete tite od SPB. 10. SPB poveava ranjivost osobe na zarazu HIV-om. 11. Prekinuti spolni odnos titi od zaraze SPB. 12. SPB se moe prenijeti kaljanjem i kihanjem. 13. Nema uinkovitog cjepiva protiv SPB. 14. SPB se ne prenose poljupcem. T T T T T T T T T T T T T T N N N N N N N N N N N N N N
219
15. AIDS uzrokuje virus. 16. HPV uzrokuje bakterija. 17. Genitalni herpes uzrokuje virus. 18. Prezervativ titi od spolno prenosivih infekcija 100%. 19. Klamidiju uzrokuje bakterija. 20. HIV se moe izlijeiti. 21. Ozljede spolnih organa poveavaju rizik prijenosa SPB. 22. Nitko ne mora dobiti SPB. 23. Od zaraze HIV-om do prvog razbolijevanja proe nekoliko mjeseci. 24. SPB esto ne izazivaju nikakve simptome, pa osoba ne zna da je zaraena. 25. Svatko snosi odgovornost za vlastito zdravlje.
T T T T T T T T T T T
N N N N N N N N N N N
Toni odgovori na pitanja iz testa (za nastavnika/nastavnicu): 1=T 2=T 3=N 4=T 5=N 6=T 7=T 8=N 9=N 10 = T 11 = N 12 = N 13 = N 14 = T 15 = T 16 = N 17 = T 18 = N 19 = T 20 = N 21 = T 22 = T 23 = N 24 = T 25 = T
Literatura
1. D obravc-Poljak, J. (2000): MEMOIDS: Mladi educiraju mlade o AIDS-u. Prirunik za edukaciju vrnjaka o AIDS-u. Sluba za reproduktivno zdravlje, Klinika za djeje bolesti Zagreb, Zagreb 2. Reproduktivno zdravlje, Klinika za djeje bolesti Zagreb, Sluba za reproduktivno zdravlje, Zagreb (2000) 3. AIDS nemojte umrijeti zbog neznanja Klinika za djeje bolesti Zagreb, Sluba za reproduktivno zdravlje, Zagreb (2002)
220
Brak, roditeljstvo i obitelj

Tema: Brak, roditeljstvo i obitelj Opi cilj sata: potaknuti razumijevanje braka, roditeljstva i obitelji Ishodi uenja: Definirati odgovorno roditeljstvo Usporediti medicinska, religijska i feministika stajalita o prekidu trudnoe Opisati suvremene promjene vezane uz brak (kasnije stupanje u brak, porast rastava, kontroverze vezane uz istospolni brak) i obitelj (razliiti tipovi obitelji) Vrijeme trajanja: 1 kolski sat
Potreban materijal
flomasteri, veliki papiri, mali papiri

INFORMACIJE ZA NASTAVNIKE* (oznaka * u daljnjem tekstu oznaava informacije za nastavnike): Roditeljstvo U suvremenom se drutvu puno raspravlja o pojmu roditeljstva i kvalitetnom roditeljstvu. iru drutvenu pozornost osobito privlae pojavni oblici drutveno neprihvatljivog roditeljstva (tj. zlostavljanje i zanemarivanje djeteta, tjelesno kanjavanje) te su razvijeni zakonski i drugi mehanizmi koji djecu tite od neprihvatljivih roditeljskih postupaka. Shvaanje i definiranje odgovornog roditeljstva odraava i iri drutveni kontekst kojeg obiljeavaju brojne promjene u ivotnim vrijednostima, razumijevanju prirode djeteta i uloge roditelja, drutvenom poloaju djeteta, majki i oeva. U sadanjem trenutku prisutno je mnotvo novih, ponekad meusobno proturjenih, poruka i pogleda na to ime i kako treba zamijeniti odgojne postupke i pristupe koje dananje drutvo i zakoni odbacuju. Svjedoci smo povremenog nesnalaenja i zbunjenosti, ne samo roditelja
221
nego i strunjaka. Naputa se autoritaran obrazac roditeljskog ponaanja kao i ignoriranje djetetova miljenja i osjeaja. S druge strane, i drutveno i znanstveno razvidno je da zamjena autoritarnog roditeljstva permisivnim odnosno poputajuim nije rjeenje jer zanemaruje djetetovu potrebu za strukturom, granicama prihvatljivog i neprihvatljivog ponaanja i roditeljskim vodstvom. Temeljem navedenih prava definiran je pojam roditeljstva koje potuje i promie prava djeteta u obitelji ili roditeljstva u najboljem interesu djeteta, koji obuhvaa etiri kategorije roditeljskih ponaanja i vrijednosti: brinost, pruanje strukture, granica i vodstva, uvaavanje osobnosti te osnaivanje. Brinost odgovara na djetetovu potrebu za ljubavi, emocionalnom toplinom, sigurnou, pripadanjem, povezanou, prihvaanjem. Dijete treba brino ponaanje roditelja kao sigurnu bazu iz koje moe istraivati svijet i u koju se moe vratiti kada osjeti umor, strah, tugu ili neko drugo neugodno stanje ili emociju. To od roditelja trai osjetljivost na poruke djeteta i primjereno odgovaranje na njih, pokazivanje topline i ljubavi, pruanje utjehe i zatite, prihvaanje djeteta i davanje podrke. Dosljedno pruanje emocionalne topline i dosljedno odgovaranje na potrebe djeteta temelj je za razvoj sigurne, stabilne i emocionalno tople veze s roditeljem. Pruanje strukture, granica i vodstvo djetetu daju osjeaj sigurnosti i predvidivosti te omoguavaju da razvija osjeaj odgovornosti i samokontrole. Dijete u odrastanju treba organiziranu i strukturiranu okolinu koja e mu pruiti osjeaj stabilnosti i sigurnosti. To se takoer odnosi i na granice prihvatljivog i neprihvatljivog ponaanja koje usvaja u obiteljskom okruenju. Djetetu i mladoj osobi granice su i usmjeravanje potrebni zbog njegove sigurnosti, dobrobiti i razvoja vlastitih vrijednosti te osjeaja osobne i drutvene odgovornosti. Uvaavanje osobnosti odgovara na potrebu i pravo djeteta da ga se vidi, uje i potuje kao osobu s vlastitim shvaanjima, idejama, planovima i dostojanstvom. Za razvoj djetetove samosvijesti potrebno je da roditelj primijeti, prepozna i potvrdi djetetov osobni doivljaj sebe i/ili svijeta. Za to je potrebno posveivanje vremena i panje te pokazivanje zanimanja za svakodnevne aktivnosti i iskustva djeteta. Potrebno je da roditelj slua dijete, pokua razumjeti njegovo gledite, te da pomogne djetetu izraziti svoje misli i osjeaje. Kad roditelj pokazuje da mu je vano uti i razumjeti kako se dijete stvarno osjea i to misli, onda dijete sebe doivljava kao osobu vrijednu potovanja. Osnaivanje omoguava da se u djetetu razvije osjeaj kompetentnosti, samokontrole i sposobnosti utjecaja na druge ljude i svijet oko sebe. Drugim rijeima, osnaivanje se odnosi na roditeljevu potporu djetetovoj autonomiji, poticanju nastojanja da ostvari svoje naume i rijei probleme, u postupnom
222
razvoju samostalnosti. Roditelji podupiru djetetove jake strane, hrabre dijete i izraavaju povjerenje u djetetove sposobnosti, slijede i podravaju djetetove inicijative. Kad prepozna da svojom aktivnou moe utjecati na okolinu, dijete stjee osjeaj djelotvornosti koji ga ohrabruje da bude aktivno. Jedan je od razloga neostvarivanja roditeljstva i nemogunost zaea, odnosno neplodnost parova. Neplodnost moe biti uzrokovana podjednako mukim i enskim imbenicima, mogu postojati kod oba partnera ili biti neutvrdivi ak i modernom medicinom (idiopatska neplodnost). imbenik je muke neplodnosti loija kvaliteta ejakulata, znai smanjeni broj spermija, njihova slabija pokretljivost ili smanjeni broj spermija normalnog oblika. Neka istraivanja ukazuju da se prosjeni broj spermija kod mukaraca smanjio od poetka 20. stoljea openito te da to dijelom moe biti razlogom poveanog broja parova koji imaju problema sa zaeem. U ena su tekoe zanoenja daleko sloenije i obuhvaaju smanjenu ili nepredvidivu ovulaciju (zbog hormonalnih poremeaja, policistinih jajnika ili dobi), nemogunost dolaska jajnih stanica ili spermija do maternice (zaepljeni jajovodi, antitijela na spermije) ili smanjenu mogunost implantacije zametka (deformacije maternice, endometrioza ili imunoloki problemi). Ponekad je prisutno vie imbenika. Dob Za ene je jedan od najvanijih rizika dob. enska sposobnost zaea zapoinje se smanjivati iza 32 godine i kontinuirano se smanjuje do menopauze (posljednje menstruacije koja je obino oko pedesete godine ivota). Dob je rizini imbenik i za muku plodnost, iako ne tako izraeno. Rizine navike Puenje cigareta Puenje znatno poveava rizik od neplodnosti u mukaraca i ena. I u trudnoi ene puaice imaju vei rizik od pobaaja, prijevremenog poroda ili raanja djeteta s malom poroajnom teinom (to je samo po sebi rizino za novoroene).
223
Konzumiranje alkohola Na povoljan ishod trudnoe moe ozbiljno negativno utjecati bilo koja koliina konzumiranog alkohola. Najtea posljedica rizine konzumacije alkohola u trudnoi jest raanje djeteta s alkoholnim fetalnim sindromom, s tekim oteenjima i posljedicama. Zlouporaba alkohola moe smanjiti i muku plodnost. Pretilost Iako nije nedvojbeno dokazano, pretilost moe biti uzrokom poveanog broja abnormalnih spermija, to moe takoer doprinositi tekoama u pokuaju zaea djeteta. Pothranjenost koja je najee (u razvijenim zemljama) posljedica namjernog smanjenja tjelesne mase ili poremeaja hranjenja kao anoreksija i/ili bulimija, moe uzrokovati poremeaj hormonske ravnotee i takoer ozbiljne smetnje plodnosti. Ukoliko unos eljeza, folne kiseline, cinka i vitamina B12 nije odgovarajui kod vegetarijanske ili veganske prehrane, to moe negativno utjecati na plodnost. Tjelesna aktivnost Iako je umjerena tjelesna aktivnost vie nego poeljna, pretjerano vjebanje, odnosno natjecateljska aktivnost kod aktivnih sportaica, moe uzrokovati poremeaj na hipotalamiko-hipofiznom sustavu i poremetiti redovitost ovulacije, to za posljedicu ima tekoe ili nemogunost zaea. Spolno prenosive infekcije Smatra se da je najrizinija klamidijska infekcija koja, osobito kod ena moe imati vrlo oskudne simptome, a ako se ne prepozna i ne lijei, moe uzrokovati oteenja jajovoda i jajnika. Neke druge spolno prenosive infekcije (ureaplazma, mioplazma, gonoreja) takoer mogu negativno utjecati na nesposobnost zaea. Osobito je rizina infekcija humanim papiloma-virusom. Zbog svog potencijalno zloudnog djelovanja ta infekcija ako se ne prepozna, ne kontrolira i ne lijei, moe dovesti do ozbiljnih poremeaja na sluznici vrata maternice, eventualno i do raka vrata maternice te terapijskih zahvata koji mogu biti rizini za budue trudnoe. U nelijeenim sluajevima rak je vrata maternice smrtonosna bolest. Psihiki stres Psihiki stres moe negativno djelovati i na mukarce i na ene.
224
imbenici okoline Izloenost nekim kemijskim tvarima (pesticidi, herbicidi, otapala, teki metali i dr.) moe biti povezana s problemima plodnosti kod mukaraca i ena. Specifini imbenici za mukarce Varikokele Proirene vene na testisu, koje se nerijetko ne opaaju i ne prepoznaju kao mogui rizini imbenik za poremeaj plodnosti. Poveani protok krvi zagrijava testise i tako negativno utjeu na proizvodnju normalnih spermija. Nesputeni testisi Iako su danas zahvaljujui kontinuiranim preventivnim pregledima vrlo rijetki, nesputeni testisi, koji zaostaju u trbunoj upljini, nemaju funkciju stvaranja spolnih stanica. ak i ako se operativnim putem spuste prekasno, njihove funkcija moe, zbog visoke tjelesne temperature i poloaja, biti nepovratno oteena. Specifini imbenici za ene Mehaniki razlozi nemogunosti zaea mogu biti zaepljenje jajovoda, kao posljedica infekcije (ve spomenuta klamidija), ali i izvanmaterninom trudnoom, endometriozom i dr. Sindrom policistinih jajnika najei je uzrok smetnji zanoenja zbog poremeaja ovulacije. To je sloeni poremeaj nepravilnog izluivanja androgenih i estrogenih hormona zbog ega dolazi do izostanaka ovulacije. U djevojaka s policistinim jajnicima menstrualni su ciklusi dugaki, a mogu biti i posve nepravilni. Nije rijetka poveana tjelesna teina, koja se karakteristino nakuplja oko struka, pojaana dlakavost mukog tipa, kao i sklonost slabljenju kose i gubljenju kose na tjemenu. U nekih je prisutan i poremeaj metabolizma inzulina. Uzroci mogu biti i endometrioza, tumori, ostali hormonski poremeaji, prijevremena menopauza i dr. Iz podataka o parovima koji se lijee zbog neplodnosti razvidno je da se uzrok neplodnosti usprkos svim raspoloivim dijagnostikim postupcima ne moe utvrditi u neto vie od 10% sluajeva, a da vrlo esto postoje i muki i enski imbenici koji ometaju zaee.
225
Pobaaj Pobaaj je svaki prekid trudnoe prije normalnog poroda. Pobaaj moe biti spontani ili namjerni. Spontani pobaaj nastaje zbog nepravilnosti u razvoju ploda ili zbog nemogunosti da se trudnoa iznese do kraja i spontanim se pobaajem smatra svaki prekid trudnoe prije navrenog 28 tjedna gestacije. Uestalost spontanih pobaaja procjenjuje se na oko 10 do 15% svih trudnoa. Namjerni je pobaaj medicinski zahvat kojim se prekida trudnoa. Moe biti izveden zbog medicinskih razloga (npr. ukoliko bi daljnje odravanje trudnoe ugrozilo ivot ene), ili na zahtjev ene. U drutvu se nerijetko postavlja pitanje je li prekid ivota embrija/fetusa ubojstvo ili nije. Oni koji prihvaaju stajalite da ivot poinje od zaea i da ga od zaea treba apsolutno potovati, nemaju dvojbe oko toga pitanja. Takvo stajalite zastupaju sve religije. Oni koji smatraju da ivot koji treba apsolutno potovati poinje u nekom drugom trenutku tijekom trudnoe, podravaju pravo ene da donese odluku o tome hoe li roditi ili ne. U veini je europskih zemalja pobaaj doputen, odnosno zakonom omoguen, do odreenog tjedna trajanja trudnoe, uz manja ili vea ogranienja. U nekim je zemljama doputen samo ukoliko se medicinski procijeni da bi dijete tetno djelovalo na majku, odnosno uzrokovalo neke patoloke pojave, da e se dijete roditi s deformacijama koje e mu oteavati ivot ili ukoliko je trudnoa nastala kao posljedica silovanja ili incesta. Pobaaj ponekad moe imati kratkorone (upale, priraslice) ili dugorone (slabost vrata maternice, potekoe pri sljedeim trudnoama) medicinske posljedice, odnosno izazvati osjeaj gubitka i/ili krivnje. U naoj je zemlji pobaaj na zahtjev ene zakonski doputen do desetog tjedna trudnoe i to iskljuivo u bolnikim ustanovama. Maloljetne djevojke koje nisu navrile 16 godina mogu obaviti pobaaj samo uz pristanak jednog roditelja. Iako je broj pobaaja na zahtjev iz godine u godinu sve manji, nuno je daljnjim mjerama edukacije i prevencije djelovati da se to manje pribjegava takvu ishodu. Brak Ve u antikoj Grkoj brak se smatra temeljnom drutvenom institucijom jer se unutar nje dogaa bioloka reprodukcija. U skladu s patrijarhalnim drutvom tog vremena supruga i djeca vlasnitvo su mukarca. U srednjem vijeku na brak se gledalo primarno kao na ekonomsku zajednicu buduih roditelja, a u dvorskom drutvu brak je imao i vanu politiku funkciju stvaranja saveznitava i
226
nasljeivanja vlasti. Tijekom veeg dijela povijesti u brak se nije stupalo iz ljubavi, niti su ene imale pravo izbora partnera. Brakovi su uglavnom dogovarani izmeu budueg mladoenje i nevjestina oca, pri emu su esto rije imali i lokalni starjeine. U srednjem vijeku sklapanje braka bilo je iskljuivo u nadlenosti Crkve, to znai da se brak nije mogao slubeno razvrgnuti. Ideja o ljubavi dviju osoba kao temeljnom razlogu za brak snai tek od 18. stoljea. S drutvenim razvojem i modernizacijom brana zajednica prestaje biti proizvodna jedinica (zajedniki rad u poljoprivredi) te se brak, osobito tijekom 19. stoljea, sve ee doivljava kao slobodan izbor dviju osoba koje osjeaju meusobnu privrenost i privlanost. Masovno zapoljavanje i obrazovanje ena u 20. stoljeu imaju za posljedicu transformaciju braka u smjeru zajednice ravnopravnih partnera. U posljednjih tridesetak godina, primjerice, znatno je poraslo sudjelovanje mukaraca u obavljanju kuanskih poslova premda ene jo uvijek snose vei teret. U posljednjih pedesetak godina raste i tzv. brana nestabilnost, to jest poveava se stopa razvoda braka. U zapadnim zemljama razvrgava se dvije petine svih sklopljenih brakova. Prema najnovijem popisu stanovnitva (2011) u Hrvatskoj e razvodom zavriti jedan od svaka etiri novosklopljena braka; godinje se sklopi oko 21.000, a razvede gotovo 6.000 brakova. (Godine 1950. razvodom je zavravao otprilike jedan od 12 brakova.) Paralelno se pojavljuju alternativni oblici zajednikog ivota, poglavito nevjenana zajednica ili kohabitacija. Prema istraivanjima veina mladih ljudi i dalje iskazuje elju za brakom i zasnivanjem obitelji. Da bi se bolje upoznali, danas sve vei broj mladih ljudi ivi neko vrijeme zajedno prije ulaska u brak i roditeljstvo. Drutvene promjene odraava i podatak da se prosjena dob ena i mukaraca pri sklapanju prvog braka u posljednja tri desetljea poveala za vie od 5 godina te danas iznosi 27,6 godina za ene i 30,4 godine za mukarce. U posljednjih su se petnaestak godina razvile estoke diskusije oko pitanja treba li legalizirati vezu dviju osoba istoga spola. U tom je kontekstu prilino kontroverzno pitanje istospolnog braka. U Europi brak izmeu partnera istoga spola prva je legalizirala Nizozemska 2001. godine, a do sada je odobren i u Norvekoj, vedskoj, Belgiji, panjolskoj, Portugalu, Francuskoj te na Islandu. U desetak drugih europskih zemalja uvedeno je tzv. registrirano partnerstvo da bi termini brak i brana zajednica oznaavali iskljuivo suprunike suprotnog spola. U Hrvatskoj je 2003. godine Hrvatski sabor prihvatio Zakon o istospolnom partnerstvu.
227
Obitelj nekada i sada Obitelj je nerazdvojiv dio drutva koji je nuno promatrati kroz prizmu povijesnih razdoblja, drutvenih ureenja, politikih sustava, ideologija, zakonodavstva odreenog drutva i sl. Iako je obitelj tijekom razvoja drutva vie-manje uspjeno odolijevala izazovima (gospodarski, politiki, kulturni itd.), svaki od njih bio je novi ispit obiteljske prilagodljivosti jer su trajno stavljani na kunju struktura, funkcije i vrijednosti obitelji. Drutvene promjene djeluju na obitelj koja se prilagoava novim drutvenim uvjetima i potrebama. Govorei o obitelji kao povijesno oblikovanoj drutvenoj zajednici antropolozi istiu barem tri njezina osnovna obiljeja: 1. obino zapoinje brakom, 2. sastoji se od mua, ene i njihove roene i/ili adoptirane djece i 3. lanovi obitelji emocionalno su i drutveno povezani (zakonska regulacija, prava i obaveze). Danas je sve vie obiteljskih zajednica koje ne zapoinju brakom, a uoljiva je i sve vea raznolikost u strukturi suvremenih obitelji, pri emu su obitelji sa samo jednim roditeljem, najee majkom, ee nego ikada ranije. U nekim zemljama postoje i obitelji u kojima su roditelji istoga spola. Tijekom povijesti ene su obino uivale manje povlastice i openito imale manja prava od mukaraca. Tradicionalna uloga udane ene u predindustrijskom vremenu bila je: ena majka domaica. Industrijsko doba donosi sa sobom velike ekonomske i politike promjene koje unose kaos u tradicionalne ivote i uloge ena, zahtijevajui rjeavanje njihova statusa. enski pokreti zalau se i ostvaruju pravo glasa ena, ali i jaanje enskih prava na svim poljima. Drutvena percepcija brane zajednice postupno doivljava promjene i slobodni izbor branog partnera nadomjeta interesna stupanja u brak. Osobni izbor partnera po kriteriju ljubavi utjee na promjenu doivljavanja brane zajednice koja se shvaa kao osjeajna, a ne iskljuivo kao ekonomska jedinica. Tzv. nuklearne obitelji karakterizira postojanje jasnih i esto krutih granica izmeu privatnog i drutvenog ivota, radnog mjesta i doma, djece i odraslih, one tite intimu obiteljskog ivota, istodobno djeci i mladima nudei ivotni okvir s odreenim standardima i ogranienjima. U ezdesetim godinama prolog stoljea obitelj se postupno transformira od tradicionalne u suvremenu. Majke se sve vie odluuju na ulogu majke i poslovne ene, brigu o djeci predkolske dobi sve ee preuzimaju plaeni profesionalci, sve je vie rastava brakova i obitelji s jednim roditeljem. Djeca su, osim obiteljskih, sve vie izloena drutvenim utjecajima. ivot i odrastanje u takvim okolnostima moe biti zaista teko ukoliko su obiteljska pravila, granice i vrijednosti nejasni, neodreeni i promjenjivi.
228
Obitelj se tradicionalno smatrala zajednicom sastavljenom od branog para i djece, no ova percepcija obitelji umnogome se promijenila. Razvodi, samohrani roditelji, nevjenani parovi s djecom te obitelji u kojima djeca odrastaju s jednim biolokim roditeljem te maehom ili ouhom znakovi su promjena u strukturi obitelji. Obitelj nije statina jedinica koja moe ostati nepromijenjena u svijetu koji se mijenja. Tzv. restrukturirane obitelji, u kojima djeca ive s jednim biolokim roditeljem te oevim ili majinim partnerom ili novim branim drugom, dijelei pritom vrijeme izmeu dviju obitelji, sve su ea pojava. Takoer nisu rijetke ni obitelji u kojima ive samo otac ili samo majka i brinu se o djeci. Danas se govori i o homoseksualnim zajednicama (istospolni brak, registrirano partnerstvo), pri emu je pitanje njihova usvajanja djece najee iznimno kontroverzna tema. Bez obzira na krupne i sve bre drutvene promjene obitelj e najvjerojatnije nastaviti uspjeno obnaati svoje temeljne zadae. Drutveni uvjeti e se nastaviti mijenjati pa e kompetentne roditelje obiljeavati spremnost za rastue izazove roditeljstva i stalna otvorenost za uenje. Mogue je oekivati da e u uspjenim obiteljima roditelji pouavati svoju djecu ujedno uei od njih.
Uvodna aktivnost 10 min Kratke informacije o suvremenoj obitelji

Na temelju predoenog materijala pripremiti kratko izlaganje ili PPT-prezentaciju o suvremenoj obitelji i njezinim inaicama. Nastavnik moe nakon kratkog uvoda sat zapoeti i otvaranjem rasprave o moguim inaicama suvremenih obitelji i razlikama u odnosu na tradicionalno shvaanje. Preporua se podijeliti tekst o razlozima neplodnosti (unaprijed dati pojedincu ili skupini za pripremu za kratko izlaganje).
Sredinja aktivnost 30 min Znaenje roditeljstva i shvaanje obitelji

Uenici se podijele u 2 skupine i svaka radi na posebnoj zadai (mogu se ukljuiti i neplodnost ili posvojiteljstvo kao posebne teme) 1. Asocijativni pojmovi povezani s roditeljstvom 2. Znaajke tradicionalnih i drugih obitelji (restrukturirane, posvojiteljske, samohrani roditelj) 1. Pojmovi se ispisuju na grupni papir (mogu se najprije raspraviti i u parovima), pokuavajui ih grupirati u pozitivne (ljubav, zatita,
229
ostvarenje itd.) i potencijalno negativne (strah od odgovornosti, nesigurnost, stalna obveza, incest itd.). 2. Znaajke se ispisuju na grupni papir (mogu se najprije raspraviti i u parovima). Nastojati osvijestiti meusobnu odgovornost djece i roditelja; ukljuiti i drutvene imbenike i ekonomska ogranienja; pokuati raspraviti prava i djece i roditelja u pojedinim strukturama obitelji. Skupine iznose rezultate svojih rasprava, oekuje se da predloe neka rjeenja za prevladavanje negativnih asocijacija i znaajki.
Zavrna aktivnost 5 min Kada je pravo vrijeme za razmiljanje o braku i/ili roditeljstvu?
Uz pomo priloenog materijala potaknuti na kratku diskusiju o tome ima li potrebe (ili je, moda, prerano?) u ovoj dobi razmiljati i raspravljati o braku i roditeljstvu. Premda suvremena kultura potie kasnije stupanje u brak prema podacima iz popisa stanovnitva 2011. godine prosjena dob pri stupanju u prvi brak iznosi 27,6 godina za ene i 30,4 godine za mukarce (prosjena dob ene pri prvom porodu iznosi 28 godina) postoji vie razloga zato su i u adolescentskoj dobi teme braka i obitelji vane. Upitajte uenike koji bi to razlozi mogli biti.
Literatura
1. IPPF. Abortion legislation in Europe 2012. http://www.ippfen.org/ 2. Konvencija UN-a o pravima djeteta (2001). Zagreb: Dravni zavod za zatitu obitelji, materinstva i mladei 3. MZOBMG (Radna skupina): Odreenje odgovornog roditeljstva, 2011. www. ockarlovac.hr 4. Penik, N., Starc, B. (2010). Roditeljstvo u najboljem interesu djeteta i podrke roditeljima najmlae djece. Zagreb: Ured UNICEF-a za Hrvatsku
230
Stereotipi o spolnosti, spolno zdravlje i spolna prava

Tema: Stereotipi o spolnosti, spolno zdravlje i spolna prava Opi cilj sata: Pomoi uenicima da kritiki sagledaju tipine stereotipe vezane uz ljudsku spolnost i razumiju koncepciju spolnih prava; ponuditi informacije koje e pomoi u razumijevanju pojma i vanosti spolnog zdravlja i njegova ouvanja Ishodi uenja: Raspraviti stereotipe i drutvena oekivanja vezana u spolnost Definirati pojam spolnog zdravlja Vrijeme trajanja: 1 kolski sat
Potreban materijal
ploa i kreda, umnoeni Prilozi 1 i 2

INFORMACIJE ZA NASTAVNIKE* (Oznaka * u daljnjem tekstu oznaava informacije za nastavnike): (Preuzeto iz prirunika Svjetske zdravstvene organizacije Standardi spolnog odgoja u Europi, 2010) Spolno zdravlje Svjetska zdravstvena organizacija prvi je put definirala na strunom sastanku 1972. godine: Spolno zdravlje integracija je somatskih, emocionalnih, intelektualnih i socijalnih vidova spolnog bia na naine koji pozitivno obogauju i unapreuju osobnost, komunikaciju i ljubav. Premda je definicija u neku ruku zastarjela, ona se jo uvijek esto koristi. Tijekom strunih konzultacija Svjetske zdravstvene organizacije 2002. godine dogovorena je nova definicija pojma spolno zdravlje. Novi nacrt definicije iz 2002. godine kae ovako:
231
Spolno zdravlje stanje je tjelesnog, emocionalnog, mentalnog i drutvenog zdravlja vezanog uza spolnost, a ne tek izostanak bolesti, disfunkcije ili nemoi. Spolno zdravlje zahtijeva pozitivan pristup pun potovanja prema spolnosti i spolnim vezama te mogunost ostvarivanja zadovoljavajuih i sigurnih spolnih iskustava, bez prisile, diskriminacije ili nasilja. Da bi se postiglo i odralo spolno zdravlje, treba potivati, tititi i ostvariti spolna prava svih osoba. Vanost spolnih prava osobito se iskazuje u pravu na informacije o ljudskoj spolnosti i obrazovanje. Kao to smo ve napomenuli, na sastanku Svjetske zdravstvene organizacije 2002. godine oblikovan je nacrt definicije pojma spolna prava: Spolna prava podrazumijevaju ljudska prava ve priznata u nacionalnim zakonima, meunarodnim dokumentima o ljudskim pravima i drugim izjavama drutvene suglasnosti. Ukljuuju prava svih osoba, bez prisile, diskriminacije i nasilja, na: najvii mogui standard spolnog zdravlja, ukljuujui pristup zdravstvenim slubama za spolnost i reprodukciju; traenje, dobivanje i prenoenje informacija vezanih uz spolnost; spolni odgoj; potivanje tjelesnog integriteta; odabir partnera; odluivanje o tome hoe li biti spolno aktivne ili ne; sporazumne spolne odnose; sporazumni brak; odluivanje o tome hoe li ili nee imati djecu te kada; voenje zadovoljavajueg, sigurnog i ugodnog spolnog ivota. Odgovorno provoenje ljudskih prava zahtijeva da svaka osoba potuje prava drugih. Koncepcija spolnih prava nije slubeno prihvaena od strane Svjetske zdravstvene organizacije jer je, globalno gledano, rije o drutveno kontroverznoj ideji. Preciznije, neki su dijelovi definicije (poput potivanja tjelesnog integriteta, sporazumnog braka ili odabira partnera istoga spola)3 neprihvatljivi u pojedinim kulturama i vjerskim zajednicama.
Tradicionalna praksa enskog genitalnog osakaivanja u nekim afrikim zemljama (usp. Dirie i Miller, 2002) u izravnoj je suprotnosti s potivanjem tjelesnog integriteta. U nekim je pak zajednicama normiran dogovoreni brak a ne sporazumni, tj. brak koji se temelji na slobodnom izboru.
232
Spolno zdravlje mogue je ukratko definirati kao nepostojanje smetnji u spolnom funkcioniranju i zadovoljstvo vlastitim spolnim ivotom. Drugim rijeima, neije spolno zdravlje moe biti narueno usprkos tome to nema nikakvih smetnji u spolnom funkcioniranju. Spolno zdravlje takoer nije narueno ni kod osoba koje nemaju potrebe za spolnom aktivnou (aseksualne osobe) osim ako nije rije o izbjegavanju spolnog kontakta kao posljedici neke seksualne traume. Postoji niz potekoa vezanih uz spolno zdravlje i funkcioniranje u populaciji mladih ena i mukaraca. Ti su problemi u pravilu prolazne naravi i poglavito su posljedica nedovoljne informiranosti, pretjeranih oekivanja te nedostatka iskustva, oputenosti i prisnosti s partnerom/partnericom. Manji broj seksualnih problema u mladoj populaciji zahtijeva razgovor sa kolskim lijenikom/lijenicom, specijalistima urologije i ginekologije ili psihoterapeutom/psihoterapeutkinjom.
Uvodna aktivnost 15 min

Nastavnik/ica na ploi napie sljedee tvrdnje (ili ih prikae kao PPT-prezentaciju, odnosno na plakatu): (1) ene i mukarci ne mogu biti prijatelji. (2) Mukarcima je vie stalo do seksa nego enama. (3) Ako nekoga voli, onda mu/joj nita ne moe odbiti. (4) Pravi je mukarac uvijek zainteresiran za seks. (5) U dugim vezama nuno opada interes za partnera/partnericu. (6) Kada je rije o spolnosti, ene ne mogu imati ista prava kao i mukarci. Nakon toga zamoli uenike da kau slau li se ili ne sa svakom pojedinom tvrdnjom. Raspravlja se svaka tvrdnja, prema redu kojim su navedene. Uenici trebaju ukratko argumentirati zato se slau ili ne slau s nekom tvrdnjom. U tonu korektne rasprave i meusobnog uvaavanja uenici suprotstavljaju argumente za i protiv odreenog stava. * Napomena nastavnicima: Nije potrebno inzistirati na jedinom ispravnom odgovoru (je li pojedina tvrdnja tona ili ne). Nastavnik/ica moe ponuditi svoje miljenje i argumentirati ga, kao to su to uinili uenici, no kljuno je da uenici uoe i prihvate da postoje razliita miljenja i razliiti argumenti od kojih su neki uvjerljiviji, a neki manje uvjerljivi ili posve neuvjerljivi. Na kraju diskusije potrebno je naglasiti da su gornje tvrdnje tipini stereotipi o ljudskoj spolnosti, odnosno rairena miljenja koja se nerijetko doivljavaju
233
kao istine ili injenice. Kada se stereotip paljivije razmotri i analizira, uviamo da najee sadri pojednostavljivanje (uzima u obzir samo jedan element ili obiljeje), pretjerivanje (prenaglaava neki element ili obiljeje na raun drugih), statinost (stvari se percipiraju kao nepromjenjive) i/ili neopravdanu generalizaciju (iz jednog ili nekoliko postojeih sluajeva zakljuuje se na sve ostale). etiri obiljeja stereotipa zatim treba napisati na plou, pojasniti ih uenicima i zamoliti ih da pronau barem jednu tvrdnju u kojoj su otkrili neko od obiljeja stereotipa. Zadatak je pronai barem jedan primjer (tvrdnju) za svako od etiri obiljeja.
Sredinja aktivnost 25 min Spolno zdravlje i spolna prava

Nakon zavretka prethodnog zadatka uenicima se podijeli Prilog 1 (list o spolnom zdravlju i spolnim pravima) i zamoli ih se da ga proitaju. Nakon to su ga uenici proitali, nastavnik/ica postavlja pitanje o tome ima li nekih nejasnoa u tekstu. Nakon to su u otvorenoj raspravi otklonjene eventualne nejasnoe, uenici se podijele u pet manjih skupina, od kojih svaka dobiva zadatak pripremiti odgovor na jedno od sljedeih pitanja: 1) Kako biste, svojim rijeima, nekome objasnili to su temeljni elementi definicije spolnog zdravlja? 2) U emu je razlika izmeu ue i ire definicije spolnog zdravlja? Imate li ideju o tome zato ira definicija jo uvijek nije slubeno prihvaena od strane Svjetske zdravstvene organizacije? (* Napomena za nastavnika/nastavnicu: spominjanje spolnih prava kontroverzno je ili neprihvatljivo u nekim kulturama i vjerskim zajednicama.) 3) Zato se prisila i diskriminacija vezuju uz pojam spolnog zdravlja? Kakve je njihova veza sa spolnim zdravljem? Navedite neki primjer... 4) Kako biste argumentirali povezivanje spolnih prava sa spolnim zdravljem? Moete li navesti neki primjer koji bi pojasnio tu vezu? 5) Jesu li stereotipi o spolnosti o kojima smo razgovarali na poetku sata povezani sa spolnim zdravlje? Na koji nain? Moete li navesti primjer? Nakon isteka vremena potrebnog za rad u skupinama predstavnici skupine izlau zakljuke. Nakon svakog izlaganja nastavnik/nastavnica moe dodatnim pitanjima otvoriti krau raspravu o tome do ega je skupina dola u radu.
234
Na kraju rasprave potrebno je naglasiti da su neka od navedenih prava u veini zemalja ograniena punoljetnou ili nekom drugom dobnom granicom (primjerice, sporazumni spolni odnos ili pak sklapanje braka). Vano je takoer rei da su neki dijelovi definicije spolnih prava neprihvatljivi u odreenim kulturama i religijama.
Zavrna aktivnost 5 min Osvrt

Uenicima se postavi pitanje o kojim su problemima u spolnom funkcioniranju (smetnje spolnog zdravlja) neto uli ili proitali. Nastavnik/nastavnica treba napomenuti uenicima da se u sluaju odreenog problema vezanog uz spolno zdravlje najbolje prvo posavjetovati sa kolskim lijenikom/lijenicom. Na kraju se uenike pita to im je bilo najzanimljivije ili najkorisnije na ovome satu. Bez komentiranja ili diskusije uenici koji to ele kratko odgovaraju na postavljeno pitanje.
Prilog 1
Definicija spolnog zdravlja Svjetske zdravstvene organizacije (http://www.who. int/topics/sexual_health/en/) Spolno zdravlje stanje je tjelesnog, mentalnog i drutvenog zdravlja vezanog uz spolnost. Ono zahtijeva pozitivan pristup pun potovanja prema spolnosti i spolnim vezama te mogunost ostvarivanja zadovoljavajuih i sigurnih spolnih iskustava, bez prisile, diskriminacije ili nasilja. Prijedlog ire definicije spolnog zdravlja izraen na ekspertnom sastanku Svjetske zdravstvene organizacije (2002) Spolno zdravlje stanje je tjelesnog, emocionalnog, mentalnog i drutvenog zdravlja vezanog uza spolnost, a ne tek izostanak bolesti, disfunkcije ili nemoi. Spolno zdravlje zahtijeva pozitivan pristup pun potovanja prema spolnosti i spolnim vezama te mogunost ostvarivanja zadovoljavajuih i sigurnih spolnih iskustava, bez prisile, diskriminacije ili nasilja. Da bi se postiglo i odralo spolno zdravlje, treba potivati, tititi i ostvariti spolna prava svih osoba. Nacrt spolnih prava predloen na ekspertnom sastanku Svjetske zdravstvene organizacije (2002)
235
Spolna prava podrazumijevaju ljudska prava ve priznata u nacionalnim zakonima, meunarodnim dokumentima o ljudskim pravima i drugim izjavama drutvene suglasnosti. Ukljuuju prava svih osoba, bez prisile, diskriminacije i nasilja na: najvii mogui standard spolnog zdravlja, ukljuujui pristup zdravstvenim slubama za spolnost i reprodukciju; traenje, dobivanje i prenoenje informacija vezanih uz spolnost; spolni odgoj; potivanje tjelesnog integriteta; odabir partnera; odluivanje o tome hoe li biti spolno aktivne ili ne; sporazumne spolne odnose; sporazumni brak; odluivanje o tome hoe li ili nee imati djecu te kada; voenje zadovoljavajueg, sigurnog i ugodnog spolnog ivota. Odgovorno provoenje ljudskih prava zahtijeva da svaka osoba potuje prava drugih.
Literatura
1. Dirie, W. i Miller, C. (2002) Pustinjski cvijet. Zagreb: V.B.Z. 2. Svjetska zdravstvena organizacija (2010) Standardi spolnog odgoja u Europi. Europski ured SZO: Kln. 3. Tematski broj Seksualno zdravlje i njegovi poremeaji, asopis Medicina, 42 (41), broj 4, str. 277348. 4. World Health Organization (2002) Defining Sexual Health. WHO: Geneva (dostupno na: http://www.who.int/reproductivehealth/publications/sexual_health/defining_ sexual_health.pdf)
236
Stigmatizacija i diskriminacija seksualnih manjina, I.

* Napomena nastavnicima: Izvedba je ovoga sata tematski, ciljevima i ishodima povezana sa sljedeom, pa je preporuka da se ta dva sata izvode u to kraem razdoblju ili ako postoji mogunost izvedbe u obliku dvosata. Tema: Stigmatizacija i diskriminacija seksualnih manjina Opi cilj sata: Informirati se o pojmu seksualne orijentacije i o moguim uzrocima muke i enske homoseksualnosti s naglaskom na vieperspektivnost. Osvijestiti kako se okolina u kojoj odrastamo odnosi prema seksualnim razliitostima. Prepoznati problematiku nasilja prema pripadnicima seksualnih manjina Ishodi uenja: Definirati pojam seksualne orijentacije Definirati pojam transseksualnosti Izgraditi vrijednosti prihvaanja i tolerancije seksualnih razliitosti. Vrijeme trajanja: 1 kolski sat
Potreban materijal
prazni plakat/ploa i kreda

Uvodna aktivnost 10 min Upoznavanje pojmova diskriminacije i stigmatizacije
Nastavnik/nastavnica najavi temu: Danas emo se baviti odreenim temama i skupinama ljudi koji mogu biti stigmatizirani i diskriminirani. Prije nego to krenemo na tu temu, elim da se ukratko osvrnemo na pojmove stigmatizacije i diskriminacije. Jesu li vam ti pojmovi poznati? to oni oznaavaju?
237
Ako uenici ne znaju, nastavnik/nastavnica objanjava: Stigmatizacija je proces oznaavanja osoba kao neobinih ili moralno loih. Nekada davno ljudi koji su po neemu smatrani neobinima bili su obiljeavani zarezivanjem ili igosanjem tijela (stigma = oznaka, trag na tijelu, znak igosanja). Takvu su osramoenu osobu svi izbjegavali. U dananjem drutvu igosanje nije esta pojava, no ljude koje se doivljava drukijima esto se izvrgava razliitim neugodnim i nasilnim postupcima (ismijavanje, izbjegavanje, ruganje i sl.). Diskriminacija znai odvajanje, razlikovanje, tj. pravljenje razlike po nekoj osnovi (spol, rasa, religijska pripadnost). Primjerice: nedobivanje posla zbog predrasuda (ena ne moe dobiti posao pilota); nemogunost iznajmljivanja stana (dvojici mladia ne ele iznajmiti stan jer stanodavac misli da su u ljubavnoj vezi). Nastavnik/nastavnica zamoli uenike da se pokuaju prisjetiti jednog ili vie obiljeja po kojem su razliiti od veine. Nakon to su se prisjetili i dali do znanja da su gotovi sa zadatkom, slijedi drugo pitanje: Jeste li ikad zbog nekog od tih obiljeja doivjeli da vas drugi stigmatiziraju ili diskriminiraju? Moda vam se netko rugao ili vas prozivao zbog nacionalnosti, izgleda, ponaanja, odreenih obiteljskih okolnosti, mjesta stanovanja... Ne morate ni s kim podijeliti koja je to situacija bila, nego se samo sjetite situacije i osjeaja. Moete li sada podijeliti s cijelim razredom kako se moe osjeati osoba koja je diskriminirana? Posramljeno, tuno, bijesno, povrijeeno... Sloit ete se da ti osjeaji nisu ugodni i nitko ne eli biti diskriminiran, nego svaka osoba ima potrebu biti potivana i uvaena. Vano je imati na umu da smo svi mi po nekim obiljejima slini jedni drugima (svi spavamo, jedemo, elimo se osjeati dobro, ne elimo se osjeati loe), a po nekima smo razliiti (primjerice, netko je ensko, netko muko, netko je visok, netko nizak, netko roker, netko panker, hip-hoper). Dakle, zbog nekih naih razliitosti moemo se nai u situaciji da nas drugi diskriminiraju i stigmatiziraju (primjerice, ako sam panker u drutvu osoba koje vole narodnu glazbu ili obrnuto). Najee je uzrok diskriminacije i stigmatizacije nepoznavanje obiljeja osoba/ skupina koje diskriminiramo, osjeaj straha i/ili ne voenje rauna o osjeajima tih osoba.
238
Sredinje aktivnosti 20 min Seksualne manjine

Danas emo podrobnije razgovarati o stigmatizaciji i diskriminaciji seksualnih manjina. S obzirom na to da su seksualne manjine u drutvu esto diskriminirane i stigmatizirane, na dananjem satu nastojat emo upoznati obiljeja i neke karakteristike seksualnih manjina te vas stoga pozivam da ovoj temi priemo s radoznalou, ali i nunim potivanjem i nediskriminirajuim izjavama. Da bismo razumjeli to se sve podrazumijeva pod pojmom seksualne manjine, krenut emo od razjanjavanja nekih kljunih pojmova. Zna li netko to bi bila seksualna orijentacija? Seksualna orijentacija dio je identiteta svake osobe. Moemo je definirati kao emocionalnu, seksualnu i duhovnu privlanost prema osobama odreenog spola. Kod veine ljudi seksualna orijentacija formira se vrlo rano i ini se da je pod snanim utjecajem biolokih imbenika. Svoju seksualnu orijentaciju velika veina ena i mukaraca ne doivljava kao izbor. Seksualna orijentacija odreuje se na temelju spola osobe o kojoj je rije i spola osobe prema kojoj osjea privlanost. Tako postoje heteroseksualne osobe (koje privlae osobe suprotnog spola), homoseksualne osobe (koje osjeaju privlanost prema osobama istoga spola) i biseksualne osobe (koje osjeaju privlanost prema osobama oba spola). Napisati definicije na plou ili plakat. Kada gledate sve ove pojmove koje smo napisali, to biste rekli koji od ovih pojmova oznaavaju seksualne i rodne manjine? Odgovor: homoseksualne, biseksualne i transseksualne osobe. Homoseksualne i biseksualne osobe pripadaju seksualnim manjinama zbog svoje seksualne orijentacije, a transseksualne osobe zbog svoje elje da promijene spol u kojem su roene. Nastavnik/nastavnica nakon definiranja pojmova odri malo predavanje (10 min). Seksualne manjine: osobe rodnog, spolnog identiteta i izraavanja koje istupaju iz trenutno drutveno prihvatljivih normi. Krovni termin za sve ove identitete jest: LGBT, ova je kratica sloena od sljedeih rijei: lezbijke, gejevi, biseksualci, transrodne osobe. Homoseksualnost je fizika, emocionalna i duhovna privlanost prema osobama istoga spola. U popularnoj se kulturi zovu gej , to je rije nastala pohrvaenjem engleske rijei gay. Ovaj se pojam ipak najee koristi za mukarca homoseksualne orijentacije, dok su ene homoseksualne orijentacije u veini prihvatile termin lezbijka kao svoj seksualni identitet. Premda je toan broj teko ustanoviti,
239
znanstvenici koji se bave istraivanjima seksualne orijentacije smatraju da bi oko pet posto ope populacije moglo biti homoseksualne orijentacije. Biseksualnost je fizika, seksualna, emocionalna i duhovna privlanost prema osobama razliitog i istog spola. ini se da dosta ljudi prolazi razdoblje biseksualnosti, posebice za vrijeme istraivanja vlastite seksualne orijentacije u adolescenciji. Jedan, manji dio ljudi, ima podua razdoblja seksualnog kontakta s lanovima oba spola te su homoseksualna i heteroseksualna privlanost trajni aspekti njihova identiteta. Transseksualnost je trajni osjeaj nelagode i nepripadanja spolu u kojem je osoba roena uz tenju da se ivi i bude prihvaen kao osoba suprotnog spola. Od rane dobi sebe doivljavaju i osjeaju kao pripadnike ili pripadnice suprotnog spola od onog u kojem su roene. Ako imaju tu mogunost, velika veina transseksualnih osoba u nekom e se trenutku odluiti kirurki promijeniti svoj spolni izgled. Bez obzira na to hoe li ili nee promijeniti spol, transseksualne osobe imaju pravo javno se identificirati vodei se vlastitim osjeajem pripadnosti odreenom spolu. Preciznije, transseksualne osobe mogu, nakon postupka propisanih Pravilnikom o nainu prikupljanja medicinske dokumentacije o promjeni spola, promijeniti spol i ime u osobnim dokumentima. Epidemioloki podaci govore da se transseksualnost javlja kod najmanje jednog od 30.000 mukaraca i kod jedne od 150.000 ena. (Vie informacija o transseksualnosti dostupno je u lanku Joki-Begi, 2008. te Joki Begi i sur., 2008)
Zavrna aktivnost 15 min Promiljanje o diskriminaciji i stigmatizaciji seksualnih manjina

Nastavnik/nastavnica potie uenike da spoje dvije teme kojima su se tijekom ovog sata bavili: diskriminaciju i stigmatizaciju seksualnih manjina te se u paru trebaju sjetiti njima poznatih primjera (iz njihove okoline, medija) u kojima su seksualne manjine diskriminirane i stigmatizirane. Nekoliko uenika iznosi svoje primjere. Nastavnik/nastavnica podsjeti uenike da su se na poetku sata i sami podsjetili to znai biti diskriminiran i stigmatiziran po nekoj osnovi (kada su se trebali sjetiti osobnog primjera) te navede da se svatko tko je diskriminiran osjea loe. Nadalje, nastavnik/nastavnica upita uenike mogu li oni neto uiniti da se stigmatizacija i diskriminacija seksualnih manjina smanji i potie da se sjete kako: - oni sami ne trebaju nikoga po bilo kojoj osnovi stigmatizirati/ diskriminirati - ako imaju takav nagon, neka se sjete kako se oni osjeaju kada su diskriminirani/stigmatizirani
240
- da prue pomo nekome tko je stigmatiziran/diskriminiran (porazgovaraju s njim/njom, utjee ga/ju, prijave takvo ponaanje odrasloj osobi i sl.). Za kraj nastavnik/nastavnica najavi da e sljedei sat biti posveen jednoj od seksualnih manjina.
Literatura
1. Joki-Begi, N. (2008). Psihosocijalne karakteristike transseksualnih osoba u Hrvatskoj, Socijalna psihijatrija, 36 (3). 2. Joki-Begi, N. i sur. (2008). Transseksualnost: ivot u krivom tijelu? Lijeniki vjesnik, 130: 237247.
241
Stigmatizacija i diskriminacija seksualnih manjina, II.

* Napomena: Radionica je nastavak radionice: Stigmatizacija i diskriminacija seksualnih manjina I. te se ciljevima i ishodima za uenike nadovezuje na nju. Preporuka je da se izvodi u kratkom vremenskom razdoblju nakon prve radionice ili u obliku dvosata. Ishodi uenja: Prepoznati uzroke negativnog odnosa prema homoseksualnim osobama Prepoznati razliite pristupe homoseksualnosti (religijski, drutveni, znanstveni i zakonski) Prepoznati razliite oblike nasilnog ponaanja prema pripadnicima seksualnih manjina Informirati se o pravnom poloaju seksualnih manjina u Hrvatskoj Izgraditi vrijednosti prihvaanja i tolerancije seksualnih razliitosti Vrijeme trajanja: 1 kolski sat
Potreban materijal
Prilog 1 (4 primjerka) Prilog 2, 3, 4, 5 (1 primjerak)

Uvodna aktivnost 5 min Najava teme
Nastavnik/nastavnica navodi kako se ova radionica nadovezuje na prolotjednu (prolosatnu ovisno o okolnostima i dinamici izvedbe radionica) i pitanjima podsjeti uenike na tu radionicu: Kojom temom smo se bavili? Kako biste objasnili to je stigmatizacija i diskriminacija?
242
Na koji su nain seksualne manjine diskriminirane? Zato je vano uvaavati meu ostalim manjinskim skupinama i seksualne manjine? to smo na prolom satu zakljuili, kojim postupcima moemo uvaavati seksualne manjine? Zatim nastavnik/nastavnica objanjava nain rada u ovoj radionici: Kao i na proloj radionici i u ovoj je vana nenasilna komunikacija, sluanje i uvaavanje tueg miljenja. Prvenstveno emo danas raspravljati i zauzimati razliite pozicije razumijevanja. Dalje objanjava aktivnost: U sljedeoj emo aktivnosti razmatrati pitanje homoseksualnosti. Rije je o seksualnoj manjini o kojoj se u naem drutvu dosta raspravlja i ima mnogo polemika na tu temu, pa emo nastojati upoznati te suprotstavljene stavove.
Sredinje aktivnosti 35 min Razliiti pogledi na seksualnu orijentaciju

Nastavnik/nastavnica zamoli uenike da se prisjete tko najee u javnosti spominje pitanja seksualnih razliitosti. Ako se ne mogu sjetiti, nastavnik/ nastavnica ih potie potpitanjima: Tko ima izraene stavove o tome? Kome je vano da se prava homoseksualnih osoba uvaavaju? Tko zagovara stav da homoseksualne osobe ne smiju imati jednaka prava kao heteroseksualne? Nakon kratkog uvoda nastavnik/nastavnica proita pismo zabrinutog mladia (Prilog 1), nakon toga podijeli razred u 4 skupine te im objasni da e zadatak svake skupine biti da na temelju pripremljenih materijala (prilozi 2, 3, 4 i 5) zastupaju stav odreene drutvene skupine/institucije (svaka skupina ita i priprema stav jedne grupacije). Svaka skupina dobije Prilog 1 te jedan od priloga (2/3/4/5). Stavovi koji e se razmatrati jesu: stajalite Katolike crkve, znanosti, zakona, stav drutva/javnosti). Nakon to proitaju odreeni stav, napiu kratak odgovor mladiu. Zadatak je skupine ukratko predstaviti stav grupacije koju zastupaju te nakon toga ukratko rei kako su odgovorili mladiu prema tom stajalitu. Za itanje teksta i pripremu potrebno je izdvojiti 10 min, a za predstavljanje generalnog stava skupine koju zastupaju te za odgovor mladiu iz odreene perspektive 20 min (svaka skupina po 5 min). Vano je da stavovi pravobranitelja i zakonska regulativa budu posljednji u izlaganju njihova vienja. Ostale skupine mogu izlagati redom kojim se dogovore meusobno i s nastavnikom/nastavnicom.
243
Nakon to su skupine pripremile vlastite odgovore, nastavnik/nastavnica zamoli ili prozove odreenu skupinu (s time da objasni kako e zakonska perspektiva biti posljednja). Podsjeti uenike da je njihov zadatak kratko predstaviti perspektivu koju zastupaju te da budu jasni u svom odgovoru zabrinutom mladiu. Nakon to skupina proita odgovor, nastavnik/nastavnica pita skupinu: Na kojim ste uvjerenjima koje ste proitali u tekstu temeljili svoj odgovor? to biste izdvojili kao vano za razumijevanje crkvene/drutvene/znanstvene ili zakonske perspektive? Zatim se obrati ostalim skupinama: Biste li jo neto dodali, neku injenicu koja je vama poznata o crkvenoj/ drutvenoj/znanstvenoj/zakonskoj perspektivi? Biste li jo neto dodali u odgovor mladiu? Da li bi pismo bilo razliito da ga je napisala djevojka? Obrazloite svoje miljenje. Nakon toga slijede odgovori preostalih skupina i kratka diskusija nakon iznoenja svake perspektive.
Zavrna aktivnost 5 min Pouka iz prethodne vjebe

Nastavnik/nastavnica navodi uenike na zakljuak o pouci ove vjebe. Bitno je naglasiti da imaju pravo podravati bilo koji od ovih stavova, no ono to je vano jest da dopuste drugim ljudima pravo na izbor vlastite seksualne orijentacije, na ivot bez nasilja i diskriminacije. To znai da je vano da se prema njima odnose s potovanjem. Poruka mora biti: Svi smo razliiti (s razliitim stavovima, seksualnim orijentacijama i sl.), ali smo ravnopravni. Nuno je s drugim ljudima razgovarati na nenasilan nain. Na stav sam po sebi nije nasilan, ali nasilan moe biti nain na koji ga izraavamo.
244
Prilog 1. Pismo zabrinutog mladia

Dragi znanstvenie/sveenie/pravobranitelju/sugraaninu.... Piem ti jer me ve due vrijeme mui jedan problem. Zovem se Marko, imam 19 godina i ivim u malom mjestu. Do sada sam imao nekoliko cura, no nikada nisam bio zaljubljen u njih i uvijek sam imao osjeaj da neto nedostaje. Nedavno sam primijetio da mi se svia moj prijatelj. Inae dosta vremena provodimo skupa i stvarno se dobro slaemo. Imamo iste poglede na ivot, sluamo istu glazbu, volimo iste filmove, moemo razgovarati o svemu... Samo ne o onome to me mui. Ispoetka nisam znao to se dogaa, zato imam takve osjeaje. Nikad nisam ni pomiljao da bih ja mogao eljeti deka... To me sve uasno zbunjuje. A sada imam osjeaj da sam sve zaljubljeniji... S jedne je strane to stvarno lijep osjeaj, a s druge mi je jako teko... Kako i zato se to sve dogaa? Je li to normalno? Ne znam... sve me to zbunjuje... Strah me je izrei na glas vlastite misli jer nisam siguran je li normalno biti gay? Strah me priznati mu svoje osjeaje jer ne elim ostati bez prijatelja. Mogao bih povrijediti svoje roditelje... Ne znam bi li oni to mogli prihvatiti... A ne mogu ni zamisliti kako bi moja okolina i vrnjaci iz kole mogli reagirati... Nedavno su jednog deka iz moje kole pretukli zato to su mislili da je gay... Ne znam, osjeam strah i osjeam se usamljeno jer ne znam kome bih se povjerio, a da me taj netko ne osudi. Molim te da mi odgovori na ova pitanja koja me mue. Unaprijed hvala! Marko
Prilog 2.
STAV KATOLIKE CRKVE Odnose izmeu mukaraca i ena koji osjeaju spolnu privlanost, iskljuivu ili preteitu, prema osobama istoga spola nazivamo homoseksualnost. Uzroci homoseksualnosti ostaju velikim dijelom neprotumaivi. Oslanjajui se na Sveto pismo, Predaja je uvijek tvrdila da su homoseksualni ini u sebi neuredni. Oni spolni in zatvaraju daru ivota. Ni u kojem sluaju ne mogu biti odobreni. Nezanemariv broj mukaraca i ena pokazuje duboke homoseksualne tenje. Ne biraju oni svoje homoseksualno stanje, ono za veinu njih predstavlja kunju. Zato ih treba prihvaati sa potovanjem, osjeanjem i obazrivou. Izbjegavat e se prema njima svaki znak nepravedne diskriminacije.
245
Homoseksualne osobe pozvane su na istou. (aplar, D. Kustura, D., ivkovi, I., 2011, str. 92) Te su osobe pozvane da u svom ivotu ostvare Boju volju, i ako su krani, da sa rtvom Gospodinova Kria sjedine potekoe koje mogu susresti uslijed svojega stanja. () Krepostima ovladavanja sobom, odgojiteljicama nutarnje slobode, kadto uz potporu nesebina prijateljstva, molitvom i sakramentalnom milou, one se mogu i moraju, postupno i odluno pribliiti kranskom savrenstvu. (Katoliki odgovori, katekizam o homoseksualnosti: http://www.katolicki.info/ homo.htm) Na emu se temelji, odakle polazi takvo stajalite crkvenog nauka? Drugi Vatikanski sabor, govorei o braku i obitelji, i dakako o naravi ljudske spolnosti, istie: Ta se ljubav posebno izraava i dopunjuje u samom branom inu. Zato su ini kojima se supruzi meusobno intimno i isto sjedinjuju asni i dostojni. Kad se obavljaju na doista ljudski nain, izraavaju i produbljuju meusobno darivanje, kojim se supruzi, radosni i zahvalni, uzajamno obogauju. Isti nauk nastavlja papa Pavao VI. u enciklici Humanae vitae. Izlaui stav Rimokatolike crkve, papa Pavao VI, kao vrhovni uitelj Crkve, istie da svaki brani in mora ostati po sebi usmjeren na prenoenje ljudskog ivota. Crkvenu nauku u tom pogledu saima takoer dokument Persona humana: Prema objektivnom moralnom redu, ini u homoseksualnim odnosima lieni su svoga bitnog i nenadomjestivog cilja (raanja). Sveto pismo osuuje ih kao teku izopaenost i ak ih prikazuje kao kobnu posljedicu naputanja Boga. Glavna zadaa Crkve nije usmjerena na otkrivanje je li neija sklonost prema istom spolu rezultat naslijea ili odgoja, niti prosuivanje je li ona stalna ili prolazna. Crkva se bavi ponaanjem ljudi bez obzira na njihovo seksualno usmjerenje jer naposljetku svi odgovaraju Bogu za svoje seksualne sklonosti i fantazije. Poziva na apstiniranje od homoseksualnih sklonosti. Crkva kao glavni problem dananjice istie da sve manji broj ljudi vidi homoseksualnu praksu kao grenu. Veina krana bori se sa sklonostima koje mogu biti rezultat naslijea, odgoja ili kombinacije obaju imbenika, no kad ih provedu u djelo, definirani su kao grijesi. Krani ipak moraju uskladiti svoj stav s biblijskim standardima, ali i s crkvenom tradicijom i povijeu.
246
Prilog 3.
STAV ZNANOSTI Adolescencija je razdoblje ivota koje zapoinje otprilike u jedanaestoj, a zavrava oko dvadeset i prve godine. Rije je nerijetko turbulentnom razvojnom razdoblju ispitivanja granica, buntovnitva, znatielje i istraivanja svijeta. U ovom razdoblju mladi intenzivno tragaju za odgovorom na pitanje tko su, odnosno intenzivno istrauju i grade svoj identitet. U skladu s tim otkrivaju i privlanost prema drugima. Mnogima u toj dobi mogu biti privlani pripadnici oba spola. To naravno ne znai da je osoba homoseksualne ili biseksualne orijentacije. Budui da je pubertet za veinu prilino emocionalno intenzivno i ponekad zbunjujue razdoblje, nekim mladiima i djevojkama potrebno je vrijeme da shvate tko ih doista privlai. Nema jedinstvenog naina razvoja homoseksualnosti. Odreeni broj osoba ve u djetinjstvu ima osjeaj da je po neemu razliit od vrnjaka istog spola te se osjea slinije pripadnicima suprotnog spola, pri emu postaju svjesni da ih privlae osobe istog spola. Drugi dio homoseksualnih osoba ne osjea nikakvu razliku s obzirom na vrnjake istog spola u djetinjstvu, pa tek u adolescenciji poinju otkrivati da ih privlae osobe istog spola. Osobe homoseksualne orijentacije esto osjeaju veliku zbunjenost koja potjee iz sukoba izmeu homoseksualnih osjeaja te pretpostavke da su heteroseksualni poput ostalih (Mondimore, 2003). Zbunjenost je esto pogorana strahom od stigmatizacije. Naime, osobi je esto jako teko priznati samome sebi i drugima da je homoseksualne orijentacije kada zna da je vrlo vjerojatno da e ga/ju neki ljudi iz njegove/njene sredine osuditi. No, iskrenost o vlastitoj seksualnoj, emocionalnoj i odnosnoj orijentaciji kljuna je za razvoj i odravanje pozitivnog mentalnog zdravlja. Sve vei broj istraivanja ukazuje na to da sram vezan uz to to pojedinac jest ili to osjea, udaljuje ga od ljudi koje voli. Stoga je otkrivanje vlastite seksualne orijentacije, zvano outanje, vrlo vano za psiholoko zdravlje homoseksualnih osoba (Alonso i Rutan, 1988). No to, osobito u poetnim fazama, nije lako. To esto ukljuuje odbacivanje i podsmijeh prijatelja, lanova obitelji i ire okoline. Istraivanja pokazuju da drutvo ima negativne stavove prema homoseksualnim osobama te je diskriminacija, ali i nasilje prema njima vrlo uestalo. Iskustvo rtve nasilja za bilo koju osobu, pa tako i onu homoseksualne orijentacije, bolno je iskustvo s razliitim, kratkoronim i dugoronim posljedicama, od nevjerice i poricanja, usamljenosti, ranjivosti i samosaaljenja preko gubitka identiteta i samopotovanja do straha, anksioznosti i depresije (Piki i Jugovi 2006).
247
Budui da diskriminaciju najveim dijelom uzrokuje nepoznavanje osoba koje se diskriminira, izuzetno je vano upoznati se sa znaajkama, u ovom sluaju, homoseksualnosti. Ameriko udruenje psihologa naglaava da se veina znanstvenika danas slae da je seksualna orijentacija rezultat kompleksne interakcije okruenja, kognitivnih i biolokih imbenika. Kod veine ljudi seksualna se orijentacija oblikuje u ranim godinama. Niz istraivanja upuuje da biologija, ukljuujui genetske i hormonalne imbenike, ima vanu ulogu u oblikovanju seksualne orijentacije. Homoseksualna je orijentacija do ranih 1970-ih godina smatrana boleu. No, etiri desetljea istraivanja potvrdilo je da su homoseksualne osobe stabilne, zdrave i funkcionalne, jednako kao i osobe heteroseksualne orijentacije. Na temelju toga Ameriko udruenje psihijatara uklonilo je 1973. godine homoseksualnost s popisa bolesti iz Dijagnostikog i statistikog prirunika za mentalne poremeaje (DSM). Ameriko udruenje psihologa je 1975. godine usvojilo je rezoluciju kojom podrava ukidanje homoseksualnosti kao mentalnog poremeaja: I straivanje o homoseksualnosti vrlo je jasno. Homoseksualnost nije ni mentalna bolest, ni moralna izopaenost. To je jednostavno nain na koji manjina nae populacije izraava ljudsku ljubav i seksualnost. Istraivanje za istraivanjem svjedoi mentalnom zdravlju homoseksualaca i lezbijki. Istraivanja koja su ispitivala prosuivanje, stabilnost, pouzdanost, drutvenu i profesionalnu prilagodbu homoseksualaca pokazuju da homoseksualci i lezbijke u svakom pogledu funkcioniraju jednako dobro kao i heteroseksualne osobe. Svjetska zdravstvena organizacija je u 10. reviziji Meunarodne klasifikacije bolesti (1990) temeljnog prirunika koji koriste lijenici irom svijeta (ukljuujui i Hrvatsku) takoer izostavila svrstavanje homoseksualnosti meu mentalne poremeaje. Vezano uz esto postavljano pitanje o tome moe li se seksualna orijentacija mijenjati, strunjaci za mentalno zdravlje upozoravaju da su pokuaji promjene neije seksualne orijentacije neuinkoviti, a mogu biti i psihiki tetni.
Prilog 4.
STAV DRUTVA Hrvatsko drutvo sastoji se od razliitih ljudi i grupacija te je stoga teko odrediti jedinstven stav drutva prema osobama homoseksualne orijentacije. No neka istraivanja ukazuju na dominantne stavove.
248
Rezultati istraivanja Agencije Puls iz 2002. godine (prema Piki i Jugovi, 2006) provedenom na uzorku od 600 osoba pokazali su da oko 40% ispitanih osoba smatra da su ugroena prava homoseksualnih osoba. Oko 40% sudionika i sudionica omoguilo bi istospolnim partnerima pravo na branu zajednicu. Pokazalo se da bi prijateljstvo s homoseksualnim osobama prihvatilo tek neto manje od polovine graana, dok bi homoseksualca za susjeda htjelo neto vie od polovine, a za suradnika na poslu neto manje od 60% graana Hrvatske. Vano je naglasiti da gotovo svaki etvrti sudionik i sudionica u uzorku ne bi prihvatilo homoseksualne osobe niti u jednom sluaju, pa ak niti kao stanovnika Hrvatske. Parma je (2005) s 1121 sudionika i sudionica u Zagrebu, Rijeci i Splitu provela istraivanje o stavovima prema homoseksualnim osobama. Rezultati su pokazali da su mukarci homofobniji od ena te da imaju jae izraen negativan stav prema homoseksualnim mukarcima nego prema lezbijkama. Oko 60% mukaraca i oko 27% ena ne bi htjeli da im dijete odrasta u drutvu koje tolerira muku homoseksualnost. ini se da su slini stavovi prisutni i kod maturanata. Nekoliko rezultata nacionalnog istraivanja politike pismenosti provedenog 2010. godine na uzorku maturanata/ica u Hrvatskoj (N=999) pokazalo je da gotovo polovica ispitanika/ ica (45,5%) smatra homoseksualnost nekom vrstom bolesti. Uz to i skoro dvije treine svih ispitanika/ica (64,3%) podrava diskriminaciju gejeva i lezbijki, tj. slae se da bi homoseksualnim osobama trebalo zabraniti javno nastupanje jer na taj nain loe utjeu na odgoj mladih (Bagi, 2011). U istraivanju, u kojem su se ispitivale razlike u negativnim stavovima prema homoseksualcima u razliitim zemljama Europe, utvreno je da najmanje negativnih stavova imaju skandinavske zemlje (osim Finske) i Nizozemska, zatim slijede stare lanice Europske Unije (poput Velike Britanije, Njemake, Francuske i sl.), a najvie negativnih stavova prema homoseksualnim osobama imaju stanovnici zemalja sredinje, jugoistone i istone Europe meu kojima je i Hrvatska (tulhofer i Rimac, 2009). U skladu s rezultatima spomenutih istraivanja velik broj homoseksualnih osoba u Hrvatskoj izjavljuje da su doivjeli neki oblik diskriminacije. Istraivanje o nasilju nad LGB-osobama u Zagrebu, Rijeci i Osijeku, u razdoblju od 2002. do 2005. godine (Piki i Jugovi, 2006), pokazalo je da je polovica ispitanica/ika (N=202) doivjelo neku vrstu nasilja, a da je njih 15% bilo rtvama fizikog nasilja. Nasilje nad LGB-osobama najee su poinile njima nepoznate osobe, na javnim, otvorenim ili zatvorenim mjestima.
249
Valja napomenuti da u suvremenom hrvatskom drutvu djeluju i udruge koje skreu pozornost javnosti na probleme s kojima se sreu osobe homoseksualne orijentacije te koje se zalau i rade na tome da osobe homoseksualne orijentacije imaju jednaka prava kao i osobe heteroseksualne orijentacije. Da bi skrenuli pozornost na potrebe homoseksualnih osoba, ova udruenja svake godine organiziraju Paradu ponosa, odnosno Gay pride, u Zagrebu i Splitu. Ti dogaaji uvijek izazovu intenzivne reakcije graana (od odobravanja i podravanja do estokih kritika i nasilnih postupaka).
Prilog 5
SLOVO ZAKONA U Hrvatskoj je homoseksualnost prestala biti kazneno djelo 1977. godine. U dananje je vrijeme zatita temeljnih ljudskih prava i promicanje ravnopravnosti pojedinca bez obzira na spol, rasu i etniku pripadnost jedno od temeljnih vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske. Prema l. 14. Ustava Republike Hrvatske (NN 41/01): Svatko u Republici Hrvatskoj ima prava i slobode, neovisno o njegovoj rasi, boji koe, spolu, vjeri, politikom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, roenju, naobrazbi, drutvenom poloaju ili drugim osobinama. Svi su pred zakonom jednaki. Hrvatska je 2003. godine otila korak dalje u zatiti od diskriminacije po navedenim osnovama kada su usvojeni prvi Zakon o ravnopravnosti spolova i Zakon o istospolnim zajednicama te se time pribliila europskim standardima zatite ljudskih prava. Prema Zakonu o ravnopravnosti spolova (l. 6, st. 1): Diskriminacija na temelju spola predstavlja svako normativno ili stvarno, izravno ili neizravno razlikovanje, iskljuivanje ili ogranienje temeljeno na spolu kojim se oteava ili negira ravnopravno priznanje, uivanje ili ostvarivanje ljudskih prava mukaraca i ena u politikom, obrazovnom, ekonomskom, socijalnom, kulturnom, graanskom i svakom drugom podruju ivota. Unato dobrim zakonskim rjeenjima i dalje ostaje problem njihove primjene u praksi. Do kraja 2007. godine nije donesena niti jedna pravomona presuda na podruju diskriminacije (Vasiljevi i Balen, 2009). Zakon o suzbijanju diskriminacije (NN 85/08) donesen je 2008. godine, a stupio je na snagu 2009. Radi se o Zakonu koji je po pravnoj snazi iznad obinih zakona, no ispod Ustava. Svrha je ovog Zakona osigurati zatitu i promicanje
250
jednakosti kao najvie vrednote Ustavnog poretka Republike Hrvatske, ime se stvaraju pretpostavke za ostvarivanje jednakih mogunosti i ureuje zatita od diskriminacije na osnovi razliitih obiljeja, izmeu ostalih, rodnog izraavanja i spolne orijentacije (l. 1, st. 1). Uz ova nacionalna postoje i meunarodna pravila, koja nalau potivanje ljudskih prava bez obzira na razliitosti. Rije je o Deklaraciji o seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu Ujedinjenih naroda, kojoj je potporu (prema podacima Stalne misije Republike Hrvatske u Ujedinjenim narodima), dala i Republika Hrvatska 18. prosinca 2008. Deklaraciju, iji je glavni cilj pozivanje na dekriminalizaciju seksualne orijentacije i rodnog identiteta, do sada je potpisalo 66 drava lanica UN-a. Deklaracija potvruje naelo nediskriminacije koje zahtijeva da se ljudska prava primjenjuju podjednako prema svakom ljudskom biu bez obzira na seksualnu orijentaciju ili rodni identitet, a posebno se osuuje primjena smrtne kazne i muenja po osnovi seksualne orijentacije ili rodnog identiteta te uskraivanje zdravstvene skrbi.
Literatura
1. Alonso A., Rutan, J.S. (1998). The experience of shame and the restoration of selfrespect in group therapy. International Journal of Group Psychotherapy, 38 (1): 327. 2. Bagi, D. (ur.), 2011. Odgaja li kola dobre graane? Studija o politikoj socijalizaciji hrvatskih srednjokolaca. Zagreb: GONG i Fakultet politikih znanosti. 3. aplar, D. Kustura, D., ivkovi, I. (2011). ivotom darovani: udbenik katolikoga vjeronauka za 3. razred srednjih kola. 2. izdanje, Zagreb. 4. Izvjee povjerenstva Britanske evaneoske alijanse o jedinstvu i istini meu evaneoskim kranima (ACUTE). Zagreb: Crkva cjelovitog evanelja. Preuzeto s mrene stranice: http://dld.souldata.net/0706/5572_vjera_nada_i_homoseksualnost. pdf 5. Joki-Begi, N. (2008). Psihosocijalne karakteristike transseksualnih osoba u Hrvatskoj, Socijalna psihijatrija, 36 (3). 6. Joki-Begi, N. i sur. (2008). Transseksualnost: ivot u krivom tijelu? Lijeniki vjesnik, 130: 237247. s: http://www. 7. Katoliki odgovori, katekizam o homoseksualnosti. Preuzeto katolicki.info/homo.htm 8. Lutes, J. (2003). What the Science Says and Doesnt Say About Homosexuality. Preuzeto s: http://www.soulforce.org/pdf/whatthesciencesays.pdf 9. Mondimore, F.M. (2003). Prirodna povijest homoseksualnosti. Zagreb: Antibarbarus. 10. Palaek, M.; Bagi, D.; epi, A. (2002) Ljudska prava i stavovi o homoseksualnim osobama. Zagreb: Agencija Puls za CARANA corporation.
251
11. Parma, M. (2005) Stavovi studenata prema osobama homoseksualne orijentacije. Zagreb: Filozofski fakultet, Odsjek za psihologiju. 12. Piki, A., Jugovi, I. (2006). Nasilje nad lezbijkama, gejevima i biseksualnim osobama u Hrvatskoj: izvjetaj istraivanja. Zagreb: Kontra. 13. Pravilnik o nainu prikupljanja medicinske dokumentacije o promjeni spola (2011). Narodne novine, 121/11 14. Svjetska zdravstvena organizacija. Meunarodna klasifikacija bolesti i srodnih zdravstvenih problema. Medicinska naklada, Zagreb, 1994. 15. tulhofer, A., Rimac, I. (2009). Determinants of Homonegativity in Europe. Journal of sex research, 46, 19. 16. UN-ova Deklaracija o seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu. Preuzeto s; http://sh.wikipedia.org/wiki/Deklaracija_Ujedinjenih_nacija_o_seksualnoj_ orijentaciji_i_rodnom_identitetu 17. Ustav Republike Hrvatske, NN 41/01, Zagreb: Narodne novine 18. Vasiljevi, S., Balen, B. (2009). Zakon o suzbijanju diskriminacije u svjetlu europskog prava: sadraj i sankcije. Policija i sigurnost. 18 (2), 213221. 19. Zakon o istospolnim zajednicama, NN 116/03, Zagreb: Narodne novine 20. Zakon o ravnopravnosti spolova, NN 82/08, Zagreb: Narodne novine 21. Zakon o suzbijanju diskriminacije, NN 85/08, Zagreb: Narodne novine
252
razred srednje kole
4.
ivjeti zdravo
ivjeti zdravo
Informacije o zdravlju i njihova kritika interpretacija (oglaavanje i marketing) Viedimenzionalni model zdravlja
ivjeti zdravo
Informacije o zdravlju i njihova kritika interpretacija (oglaavanje i marketing)

Tema: Informacije o zdravlju i njihova kritika interpretacija (oglaavanje i marketing) Cilj: Uenici e analizirati vanost pravilne prehrane i tjelesne aktivnosti te utjecaj medijskih poruka o prehrani i tjelesnoj aktivnosti u ouvanju i unapreenju zdravlja Ishodi uenja: Prikupiti informacije o zdravlju iz razliitih izvora Analizirati informacije (oglase i marketinku ponudu) Predloiti mjere za unapreenje zdravlja u koli.
Potreban pribor i materijal

papir, olovka, flomasteri, plakatni papir ili hamer, ploa, kreda, radni list, nastavni listii

Oblici i metode rada: frontalni oblik, rad u skupinama, individualni rad, razgovor, rjeavanje problema, rasprava, interaktivno i otvoreno
Uputa razredniku/ici
Razrednik/ica e tjedan dana prije poetka aktivnosti uenicima najaviti da na sat razrednika donesu razliite lanke iz novina, asopisa i knjiga o pravilnoj prehrani te da prikupe informacije u vezi s oglaavanjem i marketinkim ponudama hrane i pia; razrednik/ica moe i sama pripremiti materijal koji e prezentirati uenicima.
255
Uvodna aktivnost
Razrednik/ica e na poetku sata napisati na plou MEDIJSKE PORUKE O PRAVILNOJ PREHRANI. UVOD (5 min) Razrednica razgovara s uenicima o tome to misle o porukama iz medija.
Sredinje aktivnosti
OBRADA (25 min) 1. AKTIVNOST TO UTJEE NA IZBOR HRANE? Razrednik/ica pitanjima potie uenike na razmiljanje i izvoenje zakljuaka o tome to sve utjee na na svakodnevni izbor namirnica i nain prehrane te utjee li to na nae zdravlje. Razrednik/ica naglaava da moramo biti dobro informirani o zdravlju da bismo ga uspjeli ouvati. 1. to utjee na izbor namirnica, jela i pia? O: Glad, sitost, senzorika svojstva hrane (okus, miris, izgled), znanje, stavovi prema hrani, kulturni, vjerski i ekonomski imbenici (edukacija, etnika pripadnost, cijena namirnica), mediji. 2. Koji je imbenik presudan pri izboru hrane i pia u tvojoj obitelji? O: Uenici iznose svoja zapaanja Razrednik/ica prezentira uenicima fotografije (koje su uenici donijeli na sat) razliitih namirnica i napitaka esto reklamiranih u sredstvima javnog informiranja. Razrednik/ica dijeli uenike u skupine. Svaka skupina dobiva razliit materijal (fotografije) i nastavni listi na kojem se nalaze pitanja koja e uenicima pomoi pri analizi i izradi biljeki. NASTAVNI LISTI 1. a) Pobuuju li navedene fotografije elju za kupovinom odreene namirnice ili napitka? b) Ako da, razmilja li pritom jesu li ponuene namirnice zdrave? c) Koliko esto konzumira navedene primjere? d) Da li neto od navedenog konzumira u svom kolskom obroku?
256
ivjeti zdravo
Razrednik/ica dijeli uenicima nastavni listi 2 na kojem se nalazi pitanje. NASTAVNI LISTI 2. to misli o tome koliki je utjecaj sredstava javnog informiranja na izbor hrane i napitaka? Uenici trebaju brojem od 1 do 5 zabiljeiti to misle koliki je utjecaj medija na odabir namirnica i napitaka u djece te kako je izbor fotografija utjecao na njihov trenutni odabir? Broj 1 oznaava minimalan, a broj 5 maksimalan utjecaj medija na izbor hrane. Nakon to su uenici analizirali nastavne listie i napravili biljeke, slijedi izlaganje skupina, rasprava i izvoenje zakljuaka. 2. AKTIVNOST Razrednik/ica postavlja pitanje uenicima te ih navodi na zakljuak da treba voditi rauna o tome to unosimo u svoje tijelo, to je zdravo, a to nije zdravo za nae tijelo. P. Zna li kako se moe odraziti na zdravlje esto uzimanje navedenog; npr. masne i prene hrane, previe slane ili hrane s velikim udjelom eera, gaziranih napitaka i alkohola, to se esto reklamira u sredstvima javnog informiranja? O. Dijabetes, povieni krvni tlak, arterioskleroza, rak, srani udar, pretilost. Razrednik/ica naglaava uenicima da moraju biti svjesni da ono to se reklamira nije i nuno zdravo te da o tome treba voditi rauna pri izboru namirnica. 3. AKTIVNOST Razrednik/ica predstavnicima skupina dijeli listie na kojima se nalaze informacije o bolestima uzrokovanim prehranom. Predstavnik svake skupine nakon rasprave o informacijama koje se nalaze na listiima iznosi zakljuke o utjecaju razliitih medija na odabir hrane i pia u kolske djece.
257
LISTI 1. PRETILOST (Debljina) Brza hrana i sokovi tetno utjeu na zdravlje i dovode do pojave pretilosti. Do pretilosti moe doi i ako se jednostavno jede previe. Pretilost u djece i adolescenata poprima epidemijske razmjere. U Hrvatskoj poveanu tjelesnu masu ima oko 15% djece, a pretilo je oko 10% djece. Komplikacije prouzroene pretilosti zabiljeene su na svim organskim sustavima, pretilost moe dovesti do mnogih tekih bolesti i poremeaja: eerna bolest tip 2 (Dijabetes melitus tip 2), visoki krvni tlak (hipertenzija), rak, masna infiltracija jetara, poremeena koncentracija lipoproteina u krvi (dislipidemija), metaboliki sindrom itd. U skladu s naelom bolje sprijeiti nego lijeiti djelujemo preventivno, umjerenom tjelesnom aktivnou uz pravilnu prehranu smanjuje se rizik pretilosti, a time osigurava kvalitetniji i dulji ivot te dulja i bolja radna sposobnost. LISTI 2. EERNA BOLEST ILI DIJABETES Dijabetes je jedna od najuestalijih bolesti dananjice. Smatra se da u svijetu od ove bolesti boluje ak 366 milijuna ljudi, a 183 milijuna pritom ne zna da je oboljelo. Procjenjuje se da u odrasloj populaciji od dijabetesa boluje 315.900 ljudi (dijagnoza eerne bolesti tipa 2 u prosjeku se postavlja 8 godina nakon nastanka bolesti). ak 70% novootkrivenih oboljelih od dijabetesa u svijetu ima problem prekomjerne teine. Dijabetes je kronini sistemski poremeaj metabolizma kod kojeg je prisutna poveana razina glukoze u krvi. eerna bolest uzrok je brojnih komplikacija (bolesti srca i krvnih ila, bubrega i oka) koje mogu dovesti do invalidnosti, pa ak i do smrti. Zato treba sprijeiti porast tjelesne teine, voditi rauna o pravilnoj prehrani, odravati dobru tjelesnu kondiciju i ne puiti. LISTI 3. SRANOILNE BOLESTI (KARDIOVASKULARNE BOLESTI) Sranoilne bolesti u svijetu odnose svake godine vie od 17 milijuna ivota, to se zdravom prehranom te redovitom tjelesnom aktivnou u znatnoj mjeri moe sprijeiti. Najvie ljudi u Hrvatskoj umire od sranoilnih bolesti. Osnovna promjena kod sranoilnih bolesti jest suavanje i zaepljivanje arterija, to se naziva arterioskleroza. Arterioskleroza razvija se puno bre u osoba koje su pretile, koje boluju od eerne bolesti, pue, piju alkohol, koje su tjelesno neaktivne te imaju poviene masnoe u krvi.
258
ivjeti zdravo
Zato se pravilno hranite, jedite 5 porcija voa i povra dnevno, pri pripremanju hrane prednost dajte kuhanoj hrani nad peenom i prenom, izbjegavajte sokove, gazirana pia, slatkie i grickalice te masna i slana jela, svaki dan popijte 8 aa vode. Nemojte puiti i piti alkohol. U prehrani koristite nezasiene masne kiseline sadrane u biljnim uljima, primjerice u maslinovom ulju. SPOZNAJTE SVOJE BROJEVE vrijednosti krvnog tlaka te razine kolesterola i glukoze u krvi, opseg struka i indeks tjelesne mase pomoi e da spoznate svoj rizik od sranoilnih bolesti. LISTI 4. RAK Termin rak (karcinom, maligna bolest) odnosi se na veliku grupu bolesti koje mogu zahvatiti bio koji dio tijela. Kod raka ubrzano se stvaraju nenormalne stanice koje rastu izvan svojih uobiajenih granica te se ire u druge dijelove tijela. To se irenje naziva metastaze. Upravo metastaze najee dovode do smrti kod osoba koje boluju od raka. Rak je u Hrvatskoj drugi uzrok smrtnosti, nakon sranoilnih bolesti. Puenje cigareta, pijenje alkoholnih pia, nezdrava prehrana i tjelesna neaktivnost glavni su rizini imbenici za obolijevanje od raka. Do raka dovode i virusne infekcije jetara (hepatitis) i zaraza humanim papiloma-virusom (HPV). LISTI 5. ZUBNI KARIJES Zubni karijes jedna je od najrairenijih bolesti kolske djece i mladei. Kvarenju zubi najvie pogoduju namirnice i napici koji sadre jednostavne eere. Bakterije koje ive u usnoj upljini koriste za svoju prehranu eere, pri ijoj se razgradnji stvara kiselina koja nagriza zubnu caklinu. Fosforna, limunska i karbonatna kiselina, koje se nalaze u gaziranim sokovima, takoer oteuju zubnu caklinu. Oteenje zubne cakline omoguuje gubitak kalcija i fosfora, dvaju najvanijih minerala od kojih su zubi graeni. Tako poinje proces kvarenja zubi. Izloenost kvarenju zubi vea je ako se ee konzumiraju slatkii, zaslaeni napici i namirnice koje se jako lijepe za zube, posebice ako ih se jede izmeu glavnih obroka.
Zavrne aktivnosti
ZAKLJUNI DIO (10 min) Svaka skupina daje prijedlog za zdravi obrok u koli te navodi koje e reklamirane namirnice zamijeniti zdravim namirnicama.
259
Za sljedei put uenici mogu izraditi plakate s primjerima zdravog obroka za vrijeme boravka u koli te na taj nain urediti kolski pano. EVALUACIJA RADA (5 min) Pisani tekst uenika s biljekama. Rezultati rada uenika i plakati s primjerima zdravog obroka i napitaka koji se preporuuju umjesto esto reklamiranih nezdravih namirnica mogu se prezentirati roditeljima na roditeljskom sastanku.
Prilog
NASTAVNI LISTI 1. a) Pobuuju li prikazane fotografije elju za kupovinom odreene namirnice ili napitka? b) Ako da, razmilja li pritom jesu li ponuene namirnice zdrave? c) Koliko esto konzumira navedene proizvode? d) Da li neto od navedenoga konzumira u svom kolskom obroku? Razrednik/ica dijeli uenicima nastavni listi 2 na kojem se nalazi pitanje NASTAVNI LISTI 2 to misli koliki je utjecaj sredstava javnog informiranja na izbor hrane i napitaka na djecu? Zaokrui jedan broj. (mali utjecaj) 1 2 3 4 5 (jako velik utjecaj) Kako je izbor fotografija utjecao na tvoj trenutni odabir hrane? Zaokrui jedan broj. (mali utjecaj) 1 2 3 4 5 (jako velik utjecaj)
260
ivjeti zdravo
Literatura
Preporuena literatura prema: Nastavni plan i program zdravstvenog odgoja. Modul: ivjeti zdravo 1. Antoni Dega, K., Kai-Rak, A., Mesaro-Kanjski, E. I Petrovi Z. (2001) Pravilnim izborom i pohranjivanjem namirnica uvate svoje zdravlje, Zagreb: Hrvatski zavod za javno zdravstvo 2. Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Hrvatski zdravstveno-statistiki ljetopis za 2011. godinu, Zagreb, 2012. (http://www.hzjz.hr/publikacije/hzs_ljetopis/Ljetopis_ Yearbook_HR_2011.pdf) 3. Pavlekovi, G., Kuzman, M. i Jurea, V. (2001) Promicanje zdravlja u koli. Europska mrea kola koje promiu zdravlje. kola narodnog zdravlja Andrija tampar. Medicinski fakultet. Sveuilite u Zagrebu i UNICEF Ured za Hrvatsku. Zagreb 4. Verbanec, D., (2002) O prehrani to, kada i zato jesti, kolska knjiga, Zagreb 5. World Health Organisation, Fact sheet N297, Reviewed January 2013. Cancer (http:// www.who.int/mediacentre/factsheets/fs297/en/index.html) 6. World Health Organisation, Fact sheet N317, Updated March 2013. Cardiovascular diseases (CVDs) (http://www.who.int/mediacentre/factsheets/fs317/en/index.html) 7. World Health Organisation, Fact sheet N312, Updated March 2013. Diabetes (http:// www.who.int/mediacentre/factsheets/fs312/en/index.html)
261
Viedimenzionalni model zdravlja

Tema: Viedimenzionalni model zdravlja Cilj: Ukazati uenicima na vanost ouvanja i zatite zdravlja Ishodi uenja: Primijeniti viedimenzionalni model zdravlja u podruju tjelesnoga, emocionalnoga, mentalnoga, socijalnoga, osobnoga i duhovnog zdravlja Vrijeme trajanja: 1 kolski sat
Potreban materijal/sredstva
radni listii u boji samoljepljivi listii papir A3 kocka od papira (kocku je potrebno poveati i izrezati na tvru podlogu; svaku stranu kocke obojiti u jednu boju plavu, utu, crvenu, zelenu, naranastu i bijelu ili svaki model zdravlja zapisivati drugom bojom kako je zadano u zadatku) ljepilo evaluacijska meta
Upute razredniku
Za provedbu radionice potrebno je da razrednik ili struni suradnik pedagog u suradnji s uenicima izradi kocku vodei rauna o tome da je dovoljno velika kako bi se na nju moglo zapisivati. Stranice kocke ne zalijepe se prije sata razrednika (nee se moi pisati). Razrednik ili struni suradnik pedagog zalijepit e prije poetka sata uveanu sliku drveta na papiru A3 na plou ili zid ovisno o mogunostima.

Oblici i metode rada: individualni rad, rad u malim skupinama, iskustveno uenje, razgovor
262
ivjeti zdravo
Uvodne aktivnosti
1. LEDOLOMAC 5 min Razrednik/ica postavi uenicima pitanje to za njih predstavlja zdravlje. Olujom ideja uenici zapisuju na papiri prvu asocijaciju na zdravlje te ih zalijepe na drvo zdravlja. Ovom se aktivnou ujedno najavljuje i dananja tema. 2. UVOD 10 min Razrednik/ica e odrati kratko uvodno predavanje na temu zdravlja. Najvanija je stvar u ivotu nae zdravlje i zdravlje nama bliskih osoba. Da bismo na vrijeme zatitili svoje zdravlje, moramo se informirati kako to to uinkovitije initi. Dok smo zdravi, zanemarujemo ga. Prema definiciji svjetske zdravstvene organizacije zdravlje je stanje potpunog fizikog, duevnog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti i iznemoglosti. Zdravlje je osnovno ljudsko pravo bez obzira na rasu, vjeru i politiko opredjeljenje, socijalne i ekonomske uvjete. Pravo na zdravlje jedno je i od ustavnih naela Republike Hrvatske: Svatko ima pravo na zdrav ivot. Republika osigurava pravo graana na zdrav okoli. Graani, dravna, javna i gospodarska tijela i udruge, duni su, u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posveivati zatiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okolia. U zdravlje treba ulagati od roenja, cijeli ivot i postati odgovoran za vlastiti ivot. Na Prvoj meunarodnoj konferenciji o promicanju zdravlja u Ottawi, Kanada, 21. studenog 1986. godine donesena je povelja koja definira zdravlje kao proces osposobljavanja ljudi da preuzmu kontrolu nad svojim zdravljem i da ga poboljaju. Preduvjeti za zdravlje iz Povelje jesu: - mir - dom - obrazovanje - hrana - prihodi - stabilni ekosustav - dodatna sredstva - socijalna pravda - jednakopravnost/jednakost
263
Sredinje aktivnosti
3. VJEBA 20 min 10 + 10 min Razrednik/ica e podijeliti uenike u est skupina te svaka skupina dobiva radni listi otisnut u boji skupine. Uenici imaju za zadatak prouiti tekst. U jednoj reenici ostalim uenicima u odjelu priblie model zdravlja koji imaju u zadatku te navesti zato je on bitan za cjelokupno ljudsko zdravlje. Radni listi PLAVA SKUPINA Tjelesno ili fiziko zdravlje objanjava kako nae tijelo funkcionira te zdravlje svakog organa. Komponente su te dimenzije razina kondicije, prisutnost ili odsutnost bolesti i/ili predispozicija (rizino ponaanje), razina izloenosti tetnim djelovanjima (alkohol, radijacija, puenje, stres i dr.). Da bismo odravali tjelesno zdravlje, vano je razumjeti kako tijelo funkcionira i razlikovati zdravo stanje od stanja bolesti. Radni listi UTA SKUPINA Mentalno zdravlje odnosi se na to kako prikupljamo informacije, znanje o tome gdje moemo pronai neku informaciju i kako ju koristiti. Vano je nauiti kako prikupiti znanje iz razliitih izvora, znati kritiki pristupiti informacijama i koristiti ih za donoenje ispravnih odluka i zdravog stila ivljenja. Radni listi CRVENA SKUPINA Emocionalno zdravlje odnosi se na razumijevanje naih osjeaja i sposobnosti njihova izraavanja. Vano je znati prepoznati kako se u odreenom trenutku osjeamo i kako to utjee na na odnos prema drugima, ali i razumjeti i prihvatiti osjeaje drugih oko nas. Radni listi ZELENA SKUPINA Socijalno zdravlje odnosi se na to kako sebe vidimo kao pojedinca (m/) i kako se odnosimo prema drugima, na nau sposobnost da se vidimo kao dio zajednice, odnosi se na nau brigu za druge i potivanje meusobnih razlika. U ovom modelu zdravlja vano je razvijati socijalne vjetine koje nam pomau u svim odnosima.
264
ivjeti zdravo
Radni listi BIJELA SKUPINA E Osobno zdravlje pokazuje nam kako vidimo sebe kao osobu, to elimo postii i kako definiramo vlastiti uspjeh, kako se razvijamo, emu se nadamo i kako odreujemo i postiemo osobne ciljeve u ivotu. Ukratko, osobno zdravlje pretpostavlja nau samoaktualizaciju i razinu ostvarenja zacrtanih nam ciljeva (kratkoronih ili dugoronih). Radni listi NARANASTA SKUPINA Duhovno zdravlje odnosi se na cjelokupnost nas kao bia i njime odreujemo bit naeg postojanja i osjeaja smisla ivljenja. Ovaj model zdravlja ukljuuje sposobnost povjerenja, nae etike principe, nesebinost u odnosu s drugima i ono to nam omoguuje da preivimo nai temeljni instinkti. Unutarnja snaga koja nas tjera na ivot, razvoj, napredak, sreu i slobodu. Tekst za radne listie preuzet iz Prirunika Edukacijom do zdravlja, Foruma za slobodu odgoja. Razrednik/ica nakon 10 min zatraiti od uenika da imenuju glasnogovornika skupine koji e upoznati ostale s time zato je model zdravlja, koji su imali u zadatku, vaan za cjelokupno zdravlje te zapisati na kocku.
Svaki model zdravlja predstavljat e jednu boju kocke: PLAVA tjelesno zdravlje UTA mentalno zdravlje CRVENA emocionalno zdravlje
265
ZELENA socijalno zdravlje BIJELA osobno zdravlje NARANASTA duhovno zdravlje Razrednik/ica e kratko uenicima pribliiti pojam viedimenzionalnog modela zdravlja te objasniti zato je kao primjer uzeta Rubikova kocka. Model ukljuuje est modela zdravlja, tjelesno, emocionalno, mentalno, socijalno, duhovno i osobno zdravlje. Spomenuti model predloio je Robert Eberst (1983), koji je metaforiki, pomou Rubikove kocke, pokuao opisati vanost svakog modela zdravlja. Zato je izabrao Rubikovu kocku? Ona ima milijune kombinacija i ako se pomakne samo jedna boja, kocka gubi svoj smisao. To moemo usporediti sa zdravljem. Ako je naruena samo jedna njezina dimenzija, ljudsko e zdravlje biti narueno. Svaki od model zdravlja vaan je te utjee na ostale.
Zavrne aktivnosti
4. ZAKLJUNI DIO 5 min Razrednik/ica e se zajedno s predstavnicima skupina osvrnuti na prvu aktivnost, na samoljepljive listie istaknute na ploi. Prodiskutirati s uenicima to je za njih znailo zdravlje na poetku sata i jesu li sada proirili svoje znanje o vanosti ouvanja zdravlja. 5. EVALUACIJA 5 min Na plakatu unaprijed pripremiti metu s pitanjem: Koliko ti je ova radionica bila korisna? (s brojanim oznakama: 1 niti malo... do 5 jako korisna). Uenici na meti kriiem oznaavaju osobno zadovoljstvo radionicom.
266
ivjeti zdravo
Radni listi SKUPINA A Tjelesno ili fiziko zdravlje objanjava kako nae tijelo funkcionira te zdravlje svakog organa. Komponente su te dimenzije razina kondicije, prisutnost ili odsutnost bolesti i/ ili predispozicija (rizino ponaanje), razina izloenosti tetnim djelovanjima (alkohol, radijacija, puenje, stres i dr.). Da bismo odravali tjelesno zdravlje, vano je razumjeti kako tijelo funkcionira i razlikovati zdravo stanje od stanja bolesti. _______________________________________________________________________ Radni listi SKUPINA B Mentalno zdravlje odnosi se na to kako prikupljamo informacije, znanje o tome gdje moemo pronai neku informaciju i kako ju koristiti. Vano je nauiti kako prikupiti znanje iz razliitih izvora, znati kritiki pristupiti informacijama i koristiti ih za donoenje ispravnih odluka i zdravog stila ivljenja. _______________________________________________________________________ Radni listi SKUPINA C Emocionalno zdravlje odnosi se na razumijevanje naih osjeaja i sposobnosti njihova izraavanja. Vano je znati prepoznati kako se u odreenom trenutku osjeamo i kako to utjee na na odnos prema drugima, ali i razumjeti i prihvatiti osjeaje drugih oko nas. _______________________________________________________________________ Radni listi SKUPINA D Socijalno zdravlje odnosi se na to kako sebe vidimo kao pojedinca (m/) i kako se odnosimo prema drugima, na nau sposobnost da se vidimo kao dio zajednice, odnosi se na nau brigu za druge i potivanje meusobnih razlika. U ovom modelu zdravlja vano je razvijati socijalne vjetine koje nam pomau u svim odnosima. _______________________________________________________________________ Radni listi SKUPINA E Osobno zdravlje pokazuje nam kako vidimo sebe kao osobu, to elimo postii i kako definiramo vlastiti uspjeh, kako se razvijamo, emu se nadamo i kako odreujemo i postiemo osobne ciljeve u ivotu. Ukratko, osobno zdravlje pretpostavlja nau samoaktualizaciju i razinu ostvarenja zacrtanih nam ciljeva (kratkoronih ili dugoronih). _______________________________________________________________________ Radni listi SKUPINA F Duhovno zdravlje odnosi se na cjelokupnost nas kao bia i njime odreujemo bit naeg postojanja i osjeaja smisla ivljenja. Ovaj model zdravlja ukljuuje sposobnost povjerenja, nae etike principe, nesebinost u odnosu s drugima i ono to nam omoguuje da preivimo nai temeljni instinkti. Unutarnja snaga koja nas tjera na ivot, razvoj, napredak, sreu i slobodu.
267
Literatura
1. Vuleti, G: Kvaliteta ivota i zdravlje, Hrvatska zaklada za znanost, grupa autora, Osijek, Sveuilite u Osijeku Filozofski fakultet, Osijek, 2011. 2. Grupa autora: Psihologija u zatiti mentalnog zdravlja, Zavod za javno zdravstvo Sveti Rok, Virovitiko-podravske upanije 3. Prirunik: Edukacijom do zdravlja, FSO 2001. 4. Ustav Republike Hrvatske 5. Konvencija o pravima djeteta 6. Internetske stranice: 7. http://www.who.into 8. http://rlipco.net 9. http://www.ncbi.nlm.nih/gov/pubmed/6562286 10. http:/zdravlje.hzjz.hr
268
dodaci
Autori radionica programa Zdravstvenog odgoja
Tatjana Anti Kiva, prof. Prva ekonomska kola Zagreb Vedrana Banda, dipl. pedagog Osnovna kola Mate Lovraka Kutina Emina Barievi, nastavnik razredne nastave Osnovna kola Sveti Petar Orehovec, Sveti Petar Orehovec Jelena Biani, dipl. socijalni pedagog Osnovna kola Matka Laginje, Zagreb Jadranka Bizjak Igrec, prof. Osnovna kola Bukovac, Zagreb mr. sc. Mila Buli Osnovna kola Pujanki, Split Astrid uli, prof. Osnovna kola Ivana Maurania, Zagreb mr. sc. Jasmina Dobravc-Poljak, prof. pedagogije Centar za reproduktivno zdravlje Klinike za djeje bolesti Zagreb prim. mr. sc. Vlasta Hirl-Heej, dr. med. Centar za reproduktivno zdravlje Klinike za djeje bolesti Zagreb Miljenka Gali, prof. I. tehnika kola Tesla, Zagreb dr. sc. Diana Garai Agencija za odgoj i obrazovanje, Zagreb
Ljubica Goriki, prof. Osnovna kola Stjepana Radia, Brestovec Orehoviki mr. sc. Majda Fajdeti Agencija za odgoj i obrazovanje, Zagreb Romana Halapir Frankovi, prof. V. gimnazija, Zagreb eljka Jani, prof. Osnovna kola Dubovac, Karlovac Martina Jane, nastavnik razredne nastave Osnovna kola Stjepana Basarieka, Ivani Grad Martina Jenik, dipl. pedagog kola za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeu, Zabok Ines Jerinovi, prof. Osnovna kola Ljubo Babi, Jastrebarsko Sonja Jirasek, dipl. pedagog Osnovna kola Titua Brezovakog, Zagreb Irena Jordan Lonari, prof. Ekonomska, trgovaka i ugostiteljska kola, Samobor Dubravka Kalini-Lebinec, dipl. u. Druga osnovna kola Varadin, Varadin
270
Dubravka Keke, dipl. pedagog I. osnovna kola akovec, akovec Sanja Kostecki, dipl. uitelj Osnovna kola Josipa Kozarca, Lipovljani doc. dr. sc. Valentina Kraneli Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveuilita u Zagrebu Jadranka Krklec, dipl. pedagog Srednja kola Zabok, Zabok prof. dr. sc. Marina Kuzman, dr. med. Zavod za javno zdravstvo dr. Andrija tampar, Zagreb, Sluba za promicanje zdravlja, prevenciju i rano otkrivanje bolesti Mirjana Laginja, prof. Srednja kola Krapina, Krapina doc. dr. sc. Dubravko Lepui, dr. med. Sveuilina bolnica Sestre milosrdnice, Zagreb, Klinika za ginekologiju i porodnitvo Ana Matkovi, prof. kola za primalje, Zagreb Mihaela Martini, prof. Osnovna kola Donja Dubrava, Donja Dubrava mr. Olgica Martinis Agencija za odgoj i obrazovanje, Zagreb Ivana Maurovi, prof. socijalne pedagogije Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveuilita u Zagrebu
mr. imica Mihaljevi Agencija za odgoj i obrazovanje, Zagreb Ingrid Mileti, prof. defektolog Osnovna kola Petra Preradovia, Zadar Svemirka Mikovi, dipl. uitelj Osnovna kola Stjepan Radi, Bojakovina Marina Nit, prof. biologije Agencija za odgoj i obrazovanje, Zagreb Natalija Pali, dipl. oec. IV. gimnazija Marko Maruli, Split Sanja Peni, prof. Medicinska kola Karlovac, Karlovac Senka Pintari, nastavnik razredne nastave Osnovna kola Antun Nemi Gostovinski, Koprivnica Gabrijela Ratkajec Gaevi, prof. socijalne pedagogije Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveuilita u Zagrebu Ksenija Rissi, prof. Srednja kola Krapina, Krapina Alma Rovis Brandi, dipl. socijalni pedagog Osnovna kola Petra Zrinskoga, Zagreb Branka Smolkovi Cerovski, dipl. uitelj Osnovna kola Stjepana Bencekovia, Horvati Zagreb
271
Mirela Suevi, dipl. pedagog Osnovna kola Augusta Cesarca, Zagreb Biserka avora, prof. kola suvremenog plesa Ane Maleti, Zagreb mr. sc. Natalija nidari kola za medicinske sestre Mlinarska, Zagreb Ivanica Tajsl Dragievi, dipl. uitelj Osnovna kola Trnjanska, Zagreb Darko Tot, dipl. socijalni pedagog Agencija za odgoj i obrazovanje, Zagreb
Tomislav Trstenjak, dipl. pedagog Srednja kola, Koprivnica Sanja Veek imunovi, prof. XII. gimnazija, Zagreb Sandra Vikovi, prof. Agencija za odgoj i obrazovanje, Zagreb Davorka Vrbii, apsolventica razredne nastave i hrvatskog jezika Zorana Vrbii, dipl. pedagog Osnovna kola Jurja Dalmatinca, ibenik Jasminka ia, prof. Gimnazija Karlovac, Karlovac
Voditelji SV-a uitelja razredne nastave: Bjelovarsko-bilogorske, Istarske, Karlovake, Koprivniko-krievake, Krapinsko-zagorske, Liko-senjske, Meimurske, Primorsko-goranske, Sisako-moslavake, Varadinske, Zagrebake upanije i Grada Zagreba
272
Povjerenstvo za izradu programa Zdravstvenog odgoja

Teodora Dubrovi, prof., via savjetnica za strune suradnike psihologe i nastavnike psihologije, Agencija za odgoj i obrazovanje dr. sc. Diana Garai, voditeljica Odsjeka za predmetnu nastavu, via savjetnica za prirodu i biologiju, Agencija za odgoj i obrazovanje mr. sc. Majda Fajdeti, via savjetnica za strune suradnike pedagoge i odgajatelje u uenikim domovima, Agencija za odgoj i obrazovanje prof. dr. sc. Vesna Jurea, dr. med. spec. kolske medicine, Medicinski fakultet Sveuilita u Zagrebu kola narodnog zdravlja Andrija tampar, Zavod za javno zdravstvo grada Zagreba prof. dr. sc. Marina Kuzman, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Sluba za kolsku i adolescentsku medicinu i prevenciju ovisnosti doc. dr. sc. Dubravko Lepui, Sveuilina bolnica Sestre milosrdnice, Zagreb, Klinika za ginekologiju i porodnitvo mr. sc. Olgica Martinis, via savjetnica za kemiju, Agencija za odgoj i obrazovanje mr. imica Mihaljevi, via savjetnica za razrednu nastavu, Agencija za odgoj i obrazovanje dr. sc. Sanja Musi Milanovi, dr. med. spec. epidemiolog, Hrvatski zavod za javno zdravstvo voditeljica Odjela za promociju zdravlja, Medicinski fakultet Sveuilita u Zagrebu kola narodnog zdravlja Andrija tampar
Marina Nit, prof., via savjetnica za prirodu i biologiju, Agencija za odgoj i obrazovanje prof. dr. sc. Aleksandar tulhofer, Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Odsjek za sociologiju Marijana Toljan, prof., pomonica ravnatelja, via savjetnica za biologiju i kemiju, Agencija za odgoj i obrazovanje Darko Tot, dipl. soc. pedagog, pomonik ravnatelja, vii savjetnik za strune suradnike defektologe, Agencija za odgoj i obrazovanje Sandra Vikovi, prof., via savjetnica za tjelesnu i zdravstvenu kulturu, Agencija za odgoj i obrazovanje
273
Recenzenti programa Zdravstvenog odgoja

a) modul ivjeti zdravo dr. sc. Damir Marku Tehnika kola akovec dr. sc. Ivana Pavi imetin, dr. med. specijalist kolske medicine pomonica ravnateljice za kvalitetu Hrvatski zavod za javno zdravstvo dr. sc. Lea Pollak voditeljica Odsjeka za dodatke prehrani i dijetetske proizvode Hrvatski zavod za javno zdravstvo arka Rogi, dr. med. voditeljica odjela Prve pomoi Hrvatski Crveni kri (za prvu pomo) b) modul Prevencija nasilnikog ponaanja dr. sc. Zlatka Kozjak Miki, prof. psihologije struni suradnik psiholog i nastavnik psihologije Zdravstveno uilite c) modul Prevencija ovisnosti prof. dr. sc. Slavko Sakoman voditelj odjela za ovisnosti, Klinika bolnica Sestre milosrdnice d) modul Spolna/rodna ravnopravnost i odgovorno spolno ponaanje prof. dr.sc. Snjeana Priji-Samarija prorektorica za nastavu i studentska pitanja Sveuilita u Rijeci prof. dr. sc. Vladimir Juri (sveuilini profesor u mirovini) Odsjek za psihologiju Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu dr. sc. Gordana Kereste, izvanredni profesor Odsjek za psihologiju Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu dr. sc. Gordana Kuterovac Jagodi, izvanredni profesor Odsjek za psihologiju Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu prof. dr. sc. Mihael Skerlev Klinika za kone i spolne bolesti Klinikoga bolnikog centra i Medicinskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu
274
Iz recenzija
Pravilna prehrana i redovita tjelesna aktivnost zatitni su imbenici u razvoju bolesti i poremeaja koji su glavni uzroci obolijevanja i smrtnosti u odrasloj populaciji u naoj zemlji i u svim razvijenim zemljama svijeta. kolska dob jest dob u kojoj se oblikuju obrasci ponaanja koji ostaju za cijeli ivot, ukljuujui i obrasce ponaanja vezane uz pravilnu prehranu i tjelesnu aktivnost. Osnovni preduvjet usvajanja zdravih ivotnih navika jest posjedovanje odgovarajue razine kritiki interpretiranih injenica koja su temelj razvoja neophodnih ivotnih vjetina. Dio modula ivjeti zdravo, koji se odnosi na pravilnu prehranu i tjelesnu aktivnost, cjelovito obuhvaa vanost pravilne prehrane i redovite tjelesne aktivnosti u ouvanju i unapreenju zdravlja. Posebno su me se dojmile interaktivne metode rada uz poticanje aktivne uloge uenika, njihova promiljanja i kreiranja kritikog stava. Vjerujem da e to dovesti do osnaivanja uenika u preuzimanju aktivne skrbi za svoje zdravlje ve u kolskoj dobi. I kasnije tijekom ivota, kada sami preuzmu vodee uloge u naem drutvu, od onih osobnih u okviru svojih obitelji, pa do onih profesionalnih vezanih uz privreivanje, produkciju i upravljanje u najrazliitijim podrujima drutvenog djelovanja, vjerujem da e ih znanje i vjetine koje usvoje na radionicama modula ivjeti zdravo osnaiti u odupiranju brojnim negativnim utjecajima te im pomoi u optimalnom voenju ivota. Ovakav kvalitativan pomak od klasinog uenja temeljenog na usvajaju injenica k savladavanju novoga rjeavanjem svakodnevnih ivotnih izazova dat e naim uenicima ne samo novu snagu i sposobnost ve i radost i ljepotu saznavanja novog. (dr. sc. Ivana Pavi imetin, dr. med.) Materijal Prevencija nasilnikog ponaanja usklaen je s programom Zdravstvenog odgoja i oekivanim ishodima kojeg propisuje Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta. Materijal je vrijedan doprinos kvalitetnoj obradi tema iz ovoga modula. Sadraj je iznesen prema pedagokim naelima, metodiki je prilagoen dobi uenika, obiluje kreativnim i raznolikim metodama i tehnikama rada. (dr. sc. Zlatka Kozjak Miki) Prevencija ovisnikih (i drugih rizinih) ponaanja djece i mladih vrlo je sloena drutvena zadaa. Kada je rije o odgojno-obrazovnom aspektu prevencije, nakon obitelji najvaniju ulogu ima kola. Tijekom integriranog i proimajueg odgojnoobrazovnog procesa, prilagoenog dobi i heterogenosti populacije djece, potrebno je kontinuirano provoditi uinkovite i dobro strukturirane mjere univerzalne, selektivne i indicirane prevencije svih rizinih ponaanja. Uloga i doprinos kole zdravom i sretnom odrastanju djece, njihovu kvalitetnom socijalnom funkcioniranju, ouvanju i unapreenju mentalnog zdravlja, strukturiranju njihovih osobnosti, formiranju identiteta i izgradnji prihvatljivog sustava vrijednosti, jednako je vana kao i njihovo obrazovanje i osposobljavanje za odreeno zanimanje. Modul Prevencija
275
ovisnosti koncepcijski je (metodoloki i sadrajno) dobro zamiljen, razraen i prilagoen dobi uenika, ali prije svega u okviru mjera univerzalne prevencije kojima se kod veine (nerizine) djece moe pridonijeti usvajanju poeljnih drutvenih stavova u odnosu na odreene oblike rizinog ponaanja. (prof. dr. sc. Slavko Sakoman) (...) moe se zakljuiti da je rije o vanom prilogu strunom usavravanju uitelja/ nastavnika u kreiranju satova razrednika. Iznesene opservacije govore o tome da je recenzirani materijal pisan suvremeno, struno utemeljeno, sustavno homogeno i s gledita koritenja poticajno i funkcionalno. Dakle, sa stajalita korisnika (prijedlozi radionica modula o spolnoj/rodnoj ravnopravnosti i odgovornom spolnom ponaanju) lako je prognozirati da e im uvelike pomoi, a bogaenjem iskustva u njihovoj primjeni pridonijeti viem stupnju osposobljenosti uitelja/nastavnika te njihovu daljnjem usavravanju. Ovim materijalom dobit emo vrijedan prilog razradi segmenta spomenutog modula, to e bez sumnje biti poticaj kvalitetnijem i svrsishodnijem kreiranju izvedbenog programa u osnovnim i srednjim kolama. (prof. dr. sc. Vladimir Juri) Vanost spolnog odgoja unutar sustava formalnog obrazovanja u razvijenim je zemljama prepoznata prije vie desetljea. () Brojni meunarodni dokumenti, meu kojima se istiu Standardi spolnog odgoja u Europi Svjetske zdravstvene organizacije objavljeni 2010. godine, takoer istiu vanost edukacije djece i mladih o spolnosti. Evaluacijske studije programa spolnog odgoja pokazuju da su njegovi pozitivni uinci mnogobrojni te da nisu ogranieni samo na podruje seksualnog ponaanja i reproduktivnog zdravlja, ve se proteu na cjelokupno tjelesno i mentalno zdravlje. U kontekstu ovih spoznaja uvoenje spolnog odgoja kao jednog od modula programa zdravstvenog odgoja u hrvatskom obrazovnom sustavu krajnje je dobrodoao in. itav modul Spolna/rodna ravnopravnost i odgovorno spolno ponaanje zdravstvenog odgoja (u daljnjem tekstu modul Spolnost) zamiljen je na suvremen nain (...). Teme odabrane za obradu u pojedinim razredima (od 3. razreda osnovne kole do 3. razreda srednje kole) dobro su usklaene s iskustvima, ponaanjima, interesima, znanjima, sposobnostima razumijevanja i drugim razvojnim karakteristikama djece odreene dobi. U cjelini moe se rei da radionice na kojima se temelji modul Spolnost pomau mladima bolje razumjeti vlastitu spolnost i spolnost drugih te ulogu spolnosti u vlastitom ivotu i odnosima s drugim ljudima. Radionice ih k tome osposobljavaju za kritiko prosuivanje ivotnih situacija i vlastitih postupaka te za odgovorno donoenje odluka. (prof. dr. sc. Gordana Kereste)
276
Vano je napomenuti da se sadraj modula Spolna/rodna ravnopravnost i spolno odgovorno ponaanje oslanja na znanstvene injenice kako iz prirodnih i medicinskih znanosti tako i drutvenih i humanistikih (pravo, sociologija, filozofija, povijest i dr.). Vrijednosni i svjetonazorski aspekt nastave jasno je odvojen u ishodima uenja i razvidno je iz programa da se ne radi o nametanju vrijednosnih stavova, ve o stjecanju relevantnih znanstvenih i pluralnih svjetonazorskih informacija. Sve teme poput kontracepcije, pobaaja, braka, apstinencije i odgaanja stupanja u spolne odnose, masturbacije, homoseksualnosti, spolne/rodne ravnopravnosti i sl., koje mogu biti predmetom svjetonazorskih razilaenja, obrauju se uz puno uvaavanje svjetonazorskih razlika. (...) Modul Spolna/rodna ravnopravnost i spolno odgovorno ponaanje unutar programa Zdravstveni odgoj zastupljen je prihvatljivim brojem nastavnih sati, primjerenim sadrajem, temama, ishodima uenja te oblicima i metoda rada. S obzirom na nain na koji je koncipiran, modul je usporediv sa slinim programima u mnogim europskim zemljama u kojima se o ljudskoj spolnosti poduava ve desetljeima. (prof. dr. sc. Snjeana Priji-Samarija) Informacije i nain iznoenja podataka u modulu Spolna/rodna ravnopravnost i odgovorno spolno ponaanje jest jezgrovit, jasan i ne ostavlja puno dvojbi ciljnoj publici (uenicima) kojima je sadraj i namijenjen. Test je pridruivanja pojmova jednostavan, slikovit i pouan. Upute su za uitelje jasne, neoptereene suvinim detaljima. Tekst sadrajem obuhvaa temeljne suvremene spoznaje o spolno prenosivim bolestima prikazane na nain prikladan kognitivnoj percepciji ciljne publike. (...) Na temelju svega navedenoga smatram sadraj modula prikladnim za nastavni rad s uenicima. Navedene informacije struno su tone, suvremene i jezgrovite! Sa sadrajne strane preporuujem ovaj modul kao dio didaktikog materijala za nastavu zdravstvenog odgoja. (prof. dr. sc. Mihael Skerlev) Predlaem proirenje i preciznije specificiranje ciljeva Zdravstvenog odgoja, odnosno svakog modula, a osobito etvrtog modula u kojem bi se, primjerice, navelo da je cilj opremiti djecu znanjima, vjetinama i vrijednostima za donoenje odgovornih odluka o njihovim spolnim i socijalnim odnosima. Moe se ii jo specifinije u navoenju ciljeva koji se vide iz sadraja radionica: poveanje znanja i razumijevanja spolnosti, istraivanja i pojanjavanja osjeaja, stavova i vrijednosti vezanih uz seksualnost, razvoj i jaanje vjetina vezanih uz kritiko promiljanje i odgovorno donoenje odluka te redukcija rizinog ponaanja u vezi sa spolnou i promicanje spolno odgovornog ponaanja. (...) Predlaem takoer razradu savjeta o tome kako da se i roditelji upoznaju s planiranim aktivnostima i zatrai njihova podrka. Kako da to nastavnici uine? Na tematskim sastancima, sudjelovanjem roditelja u nekim aktivnostima ili domaim zadacima i sl. Prema mojim iskustvima upravo je komunikacija s roditeljima nastavnicima najtea i imaju najvie tjeskobe u vezi s njom. (prof. dr. sc. Gordana Kuterovac Jagodi)
277
Biljeke
278
Biljeke
279

ZO Prirucnik Za Nastavnike I Strucne Suradnike U SS

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

ZO Prirucnik Za Nastavnike I Strucne Suradnike U SS

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Prirunik za nastavnike i strune suradnike u srednjoj koli

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Agencija za odgoj i obrazovanje

Prirunik za nastavnike i strune suradnike u srednjoj koli Zdravstveni odgoj

Prirunik za nastavnike i strune suradnike u srednjoj koli

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Agencija za odgoj i obrazovanje Zagreb, 2013.

Unapreenje zdravstvene kulture drutva

Potovane kolegice i kolege,

Modul ivjeti zdravo

Modul Prevencija nasilnikog ponaanja

Modul Prevencija ovisnosti

Modul Spolna/rodna ravnopravnost i odgovorno spolno ponaanje

razred srednje kole

Sadraj opis i tijek aktivnosti

1. razred srednje kole

Uvodna aktivnost (10 min)

1. razred srednje kole

1. razred srednje kole

Nova kola izazovi i odluke koje donosimo

Vrijeme trajanja: 1 kolski sat

Sadraj opis i tijek rada

1. razred srednje kole

1. razred srednje kole

Vrijednosti izbora ivotnog stila

Vrijeme trajanja: 1 kolski sat

Sadraj opis i tijek rada

1. razred srednje kole

Prevencija nasilnikog ponaanja

1. razred srednje kole

Prevencija nasilja u razliitim okolnostima

Vrijeme trajanja: 1 kolski sat

Sadraj opis i tijek rada

Prevencija nasilnikog ponaanja

1. razred srednje kole

Prevencija nasilnikog ponaanja

1. razred srednje kole

Prevencija nasilnikog ponaanja

Neprimjerene pojavnosti u koli i okolini

Vrijeme trajanja: 1 kolski sat

Sadraj opis i tijek rada

1. razred srednje kole

Prevencija nasilnikog ponaanja

1. razred srednje kole

1. razred srednje kole

Alkohol, cigarete i droge utjecaj na pojedinca, obitelj i zajednicu

Sadraj opis aktivnosti

Sredinja aktivnost planirano vrijeme 25 min

1. razred srednje kole

Na drutvenom planu (odnosi s drugim ljudima)

Zavrna aktivnost planirano vrijeme 10 min

Rizina ponaanja i posljedice na obrazovanje te profesionalni razvoj i karijeru

Sadraj opis aktivnosti

1. razred srednje kole

Sredinja aktivnost planirano vrijeme 25 min

1. razred srednje kole

Zavrna aktivnost planirano vrijeme 10 min

Spolna/rodna ravnopravnost i odgovorno spolno ponaanje

1. razred srednje kole

Razvijanje vjetina potrebnih za odgovorno spolno ponaanje, I.

Sadraj opis i tijek aktivnosti

Spolna/rodna ravnopravnost i odgovorno spolno ponaanje

Uvodna aktivnost 5 min Utvrivanje pravila

1. razred srednje kole

Sredinje aktivnosti 35 min Mogunosti u spolnom ponaanju