Krivično Procesno Pravo - Predavanja

PORTAL ZA PRAVNIKE I STUDENTE PRAVA U BIH
KRIVINO
PROCESNO PRAVO
PREDAVANJA
WWW.BH-PRAVNICI.COM
INFO@BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM

2 WWW.BH-PRAVNICI.COM

PREDAVA: Ranko Nikoli 05. i 12.05.2007. godine

KRIVINO PROCESNO PRAVO
I dio OPE ODREDBE
OSNOVNA NAELA (GLAVA I)
Neka naela su izriito predviena u glavi I (l. od 1-20), a neka izvan ovih odredaba.
Pored ovih naela koja su izriito predviena, postoje i naela koja nisu posebno
formulisana u zakonu, ali analizom niza zakonskih odredaba, zakljuujemo da postoje i
druga naela (javnosti, usmenosti, kontradiktornosti i slino). Provoenje nekog naela
nekada nije mogue u punom kapacitetu, a nekada se sprovoenje nekog naela sukobljava sa
nekim drugim naelom, pa se ona provode koliko je to mogue. Kada je u pitanju prva
situacija (naelo nije mogue do kraja sprovesti) postoji npr. u primjeni naela javnosti, jer
moe biti iz nekih razloga iskljuena opa javnost (graani, novinari i sl.), i u toj situaciji se
pomenuto naelo svodi samo na stranaku javnost, koja ne moe biti iskljuena, sa izuzetkom
kada se primjenjuju disciplinske mjere (npr. iskljuenje optuenog sa pretresa zbog ometanja
rada suda). Druga situacija (kada se naela sukobljavaju i jedno drugo ograniavaju)
postoji npr. u primjeni raspravnog naela (koje ovlauje stranke i branitelja da prikupljaju
procesnu grau dokaze), koje je na suenju ogranieno inkvizitorskim naelom (pravom
suda da takoer na suenju prikuplja dokaze, poziva svjedoke i vjetake i postavlja im
pitanja) ne samo koje je pozvao, ve i svjedocima i vjetacima koje su stranke pozvale.
Naela koja se izriito odreuju u zakonu su:
1. Naela pravinog i zakonitog voenja krivinog postupka
2. Pretpostavka nevinosti
3. In dubio pro reo
4. Ne bis in idem
5. Pravo na odbranu, upotrebu jezika i pisma
6. Pravo na sudjenje bez odlaganja
7. Jednakost u postupanju
8. Slobodna ocjena dokaza
9. Akuzatornost
10. Legalitet krivinog gonjenja
11. Prethodna pitanja

1. Naelo ili princip zakonitosti je sadrano u lanu 2. ZKP-a. Ovo naelo osigurava:
da niko nevin ne bude osuen,
da se uiniocu krivinog djela izrekne krivina sankcija pod uslovima koje
predviaju krivini zakoni u kojima su propisana krivina djela,
i da krivinu sankciju uiniocu krivinog djela moe izrei samo nadleni sud u
postupku koji je pokrenut i sproveden po ZKP-u.

2. Naelo ili pretpostavka nevinosti l. 3. - je sadrano u ustavu, a ugraeno je u
EKLJP. Sutina ovog naela je u tome da se svako smatra nevinim za krivino djelo
dok se pravosnanom presudom ne utvrdi njegova krivnja. Osumnjieni, odnosno
optueni nije duan da dokazuje svoju nevinost. Duan je samo da se odazove na
poziv organa koji vodi postupak i da svoje line podatke, ali nije duan da dokazuje
svoju nevinost. Sud mora donijeti oslobaajuu presudu ne samo kada je uvjeren u
nevinost optuenog, ve i u situaciji kada nije uvjeren ni u njegovu krivnju. Dakle, u
sumnji se mora ii u korist optuenog. Iz svega ovog proizilazi da se jedino
pravomonom presudom kojom se optueni oglaava krivim moe osporiti
WWW.BH-PRAVNICI.COM


pretpostavka nevinosti. Pretpostavka nevinosti nije prepreka da se presuda zasnuje
na priznanju krivnje od strane optuenog.

3. In dubio pro reo u sumnji za uinioca l.3. - Ovo naelo je izraz pogodnosti za
optuenog. U praktinoj realizaciji ovo naelo znai da se situacije koje su sumnjive
i nedokazane rjeavaju na nain koji je povoljniji za optuenog. injenice koje su
na tetu optuenog moraju se utvrditi sa potpunom sigurnou, a injenice koje su
pogodne za optuenog imaju se uzeti da postoje bez obzira to nije utvreno da li one
sa sigurnou postoje.
4. Ne bis in idem l. 4 Ovo naelo, znai da se niko ne moe ponovo kazniti u
postupku iste drave za djelo za koje je ve jednom pravomono osloboen ili
osuen u skladu sa zakonom i krivinim postupkom te drave. Ima svoje uporite
u meunardonim dokumentima i to Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima (EKLJP)
i Meunarodnom paktu o graanskim i politikim pravima (MPGPP). Naelo ne bis in
idem obuhvata dva kumulativna uvjeta, a to je:
da je krivini postupak ve voen protiv odreene osobe za odreeno djelo
1
(niko
ne moe biti ponovno osuen za djelo za koje je ve bio suen) i
da je donesena pravomona sudska odluka u tom krivinom predmetu (za koje je
donesena pravomona sudska odluka).
Dakle, zabrana dvostrukog suenja se odnosi na osobu i na djelo za koje je bila suena.
5. Pravo na odbranu l. 7 - Postojji materijalna i formalna odbrana. Materijalna
odbrana predstavlja pravo osumnjienog da se sam brani, a formalna odbrana jeste
odbrana putem branitelja. Odbrana, bilo materijalna bilo formalna, moe se ostvarivati
usmeno li pismeno, a njeni konkretni oblici obuhvataju iznoenje injenica in
favorem (u korist) osumnjienog, odnosno, optuenog, predlaganje dokaza,
preduzimanje procesnih radnji (npr. ispitivanje svjedoka ili vjetaka) itd. Materijalna i
formalna odbrana jesu takve odbrane koje jedna drugu dopunjuju. Branitelj moe
predlagati dokaze i preduzimati procesne radnje samo ako su u korist osumnjienog,
odnosno, optuenog. Npr. branitelj ne moe odustati od ve izjavljene albe bez
posebnog ovlatenja-punomoi optuenog. U zakonu je predvieno da e se radi
ostvarivanja formalne odbrane osumnjienom, odnosno, optuenom postaviti branitelj
ukoliko on sam ne angaira branitelja, a radi se o obaveznoj odbrani. Isto tako,
osumnjienom se mora ostaviti dovoljno vremena za pripremanje odbrane.
6. Pravo na suenje bez odlaganja l. 14 - Znai da osumnjieni, odnosno optueni
ima pravo da u najkraem razumnom roku bude izveden pred sud i da mu se sudi bez
odlaganja, a najkasnije u roku od 1 godine od dana potvrivanja optunice. Ovo
naelo predstavlja realizaciju lana 5. EKLJP. (l.5. i 6. EKLJP pitaju ovi iz ustava i
pravosua Proitati znaenje izraza u zakonu na poetku: osumnjieni, optueni,
osueni)
7. Naelo jednakosti u postupanju l. 15 - Ovo naelo se odnosi na utvrivanje
istine u krivinom postupku. Radi toga je u zakonu izriito predvieno kao dunost
suda, tuitelja i drugih organa koji uestvuju u krivinom postupku da sa jednakom
panjom ispituju i utvruju kako injenice koje terete osumnjienog, tako i one
injenice koje mu idu u korist. Dunost sudije odnosno predsjednika vijea da se
stara za svestrano pretresanje predmeta, utvrivanje istine i otklanjanja svega to
odugovlai postupak, a ne doprinosi rjeenju stvari. Na glavnom pretresu se ne izvode
samo dokazi koje su predloile stranke i branitelj, ve i dokazi koje je naredio sudija,
odnosno, vijee. Ovo naelo jednakosti u postupanju jeste u stvari modificirano

1
Djelo misli se na sam dogaaj zbog kojeg se sudi, a ne na krivino djelo propisano zakonom; u suprotnom,
tuitelj bi mogao da vie puta prekvalifikuje krivino djelo i pokree postupke
WWW.BH-PRAVNICI.COM


inkvizitorsko naeko (sueno je u odnosu na raniji ZKP, pa zato kaemo da je
modificirano).

8. Naelo slobodne ocjene dokaza l. 16 - Ovo naelo daje pravo sudu, tuiocu i
drugim organima koji uestvuju u krivinom postupku da slobodno ocjenjuju
postojanje ili nepostojanje injenica. Oni pri tome nisu ogranieni posebnim
formalnim pravilima. To praktino znai da u zakonu nije odreena unaprijed
vrijednost pojedinih dokaza kao to je to bilo u starim pravnim sistemima. Naelo
slobodne ocjene dokaza se primjenjuje u toku cijelog krivinog postupka. Pri tome
treba naglasiti da je sud, u smislu ovog principa, prilikom donoenja presude duan
savjesno ocijeniti svaki dokaz pojedinano i u vezi sa ostalim dokazima i na osnovu
takve ocjene izvesti zakljuak o tome da li je neka injenica dokazana. Isto tako, treba
dodati da ovo naelo slobodne ocjene dokaza sagledava i albeni sud u
drugostepenom postupku, odnosno, ako na to ukae alba, provjerava na osnovu
ega je prvostepeni sud izveo zakljuak da neka odluna injenica postoji, odnosno, ne
postoji.
9. Princip akuzatornosti l. 17 - Znai da se krivini postupak moe pokrenuti samo
na zahtjev ovlatenog tuioca. To praktino znai da krivini postupak ne moe
pokrenuti niti voditi sud po slubenoj dunosti, niti privatni tuilac, a ni oteeni kao
tuilac.
10. Naelo legaliteta krivinog gonjenja l. 18 - Prema ovom naelu, obaveza je
tuitelja da preduzme krivino gonjenje ako postoje dokazi da je uinjeno
krivino djelo, osim ako to u zakonu nije drugaije propisano. Tuitelj preduzima
krivino gonjenje i bez obzira na njegov osobni stav o tome da li je u nekom sluaju
potrebno krivino gonjenje. Prva pretpostavka za primjenu ovog naela odnosi se na
postojanje dokaza da je izvreno krivino djelo. Druga pretpostavka u okviru ovog
principa krivinog gonjenja odnosi se na nepostojanje zakonskih smetnji za krivino
gonjenje (nije nastupila zastarjelost, djelo nije obuhvaeno amnestijom ili
pomilovanjem). Po principu oportuniteta tuitelj moe da ne preduzme krivino
gonjenje iako postoje zakonski uvjeti, u slijedeim sluajevima:
krivino djelo za koje se goni po odobrenju
krivino djelo za ije se krivino gonjenje predmet moe ustupiti stranoj dravi
krivino djelo za koje tuitelj moe dati imunitet svjedoku
laka lj l
Q] DV] HPMHVWS8p FH@i0PQMHpPD HXp NX

2p@ W PQLN@0PH` & LWD H0PLQ FB 0 OX HXQLW D0NULYLQ RJJRQMHQILL XDOMQ RJRQM@O@LPV JRQMHVQ R RYODNR LPM8CQDQ L Li` H

i
WWW.BH-PRAVNICI.COM


mutabiliteta, ali ovo pravo ima uoprite i u injenici da se krivini postupak moe
pokrenuti i sprovesti samo po zahtjevu tuitelja (Naelo akuzatornosti).
Naelo imutabiliteta znai da tuitelj ne moe odustati od krivinog gonjenja nakon to ga
je preduzeo (primjenjuje se u nekim oravnim sistemima).

11. Prethodna pitanja l. 20 - Prethodna pitanja su pitanja graanskog ili upravnog
prava, a u krivinom postupku postaju prethodna u sluaju kad od njihovog
prethodnog rjeenja zavisi primjena krivinog zakona. Prethodna pitanja su pravna
pitanja i to ne mogu biti procesna ili injenina pitanja. U vezi prethodnih pitanja
treba prije svega naglasiti da je to sporedni predmet krivinog postupka i za
rjeavanje tog pitanja nadlean je sud u nekom drugom postupku (npr. parninom
ili vanparninom) odnosno, neki drugi dravni organ (npr. upravni organ). O ovom
pitanju sud moe samostalno odluiti po pravilima dokazivanja u krivinom
postupku i tada ovako rjeenje pethodnog pitanja, ima dejstvo samo za krivini
predmet u vezi kojeg je ono raspravljano.Osim toga, kada su u pitanju prethodna
pitanja, mogue je da sud zastane sa krivinim postupkom i da saeka da to pitanje
rjei drugi organ, npr. upravni organ. Pri tome treba naglasiti da sud nije vezan takvom
odlukom tog drugog organa u pogledu ocjene da li je izvreno krivino djelo.

NADLENOST SUDA (GLAVA IV)
Pod pojmom stvarne nadlenosti podrazumijeva se ovlatenje suda da odluuje o odreenoj
vrsti predmeta ili da preduzima odreene vrste procesnih radnji ili da obavlja i druge poslove
propisane zakonom. Pravila o stvarnoj nadlenosti dijele krivine premete izmeu sudova
razliitog ranga (npr. opinskih i kantonalnih). Stoga, propisi o stvarnoj nadlenosti uvijek
garantiraju graanima da e im za odreena krivina djela suditi sud odreenog ranga. Zato
sud mora paziti na svoju stvarnu nadlenost. Ako je presudu donio sud nieg ranga umjesto
suda vieg ranga (opinski umjesto kantonalnog) uinjena je bitna povreda odredaba
krivinog postupka.
Stvarna nadlenost i sastav suda
1. Stvarna nadlenost suda - lan 24.
Vrhovni sud Federacije, kantonalni sudovi i opinski sudovi sude u krivinim stvarima u
granicama svoje stvarne nadlenosti odreene zakonom Federacije, odnosno zakonom
kantona.
Sastav suda - lan 25.
U prvom stepenu sudi vijee krivinog odjeljenja suda sastavljeno od trojice sudija. Za
krivina djela s propisanom kaznom zatvora do pet godina ili novanom kaznom kao
glavnom kaznom sudi sudija pojedinac.
U drugom stepenu sudi vijee apelacionog odjeljenja suda sastavljeno od trojice sudija.
O zahtjevu za ponavljanje postupka odluuje vijee krivinog odjeljenja sastavljeno od
trojice sudija.
U vijeu sastavljenom od trojice sudija, sud odluuje o albama protiv rjeenja kada je to
odreeno ovim zakonom i donosi druge odluke izvan glavnog pretresa.

2. Mjesna nadlenost (lan 26-lan 31)
Mjesno nadlean je sud na ijem podruju je krivino djelo izvreno ili pokuano. Ako je
krivino djelo izvreno ili pokuano na podrujima raznih sudova ili je neizvjesno na
kojem je podruju izvreno ili pokuano, nadlean je onaj od tih sudova koji je prvi potvrdio
optunicu, a ako optunica nije potvrena - sud koji je prvi primio optunicu na
potvrivanje.
WWW.BH-PRAVNICI.COM


Ako nije poznato mjesto izvrenja krivinog djela ili ako je to mjesto izvan podruja
Federacije, nadlean je sud na ijem podruju osumnjieni, odnosno optueni ima
prebivalite ili boravite.
Ako nije poznato mjesto izvrenja krivinog djela, a niti prebivalite ili boravite
osumnjienog, odnosno optuenog, ili se oba mjesta nalaze izvan podruja Federacije,
nadlean je sud na ijem se podruju osumnjieni, odnosno optueni uhapsi ili se sam
prijavi.
Ako je neka osoba uinila krivina djela u Federaciji i u inozemstvu, a izmeu tih djela
postoji meusobna veza i isti dokazi, nadlean je sud koji je nadlean za krivino djelo
uinjeno u Federaciji.
Ako se prema odredbama ovog zakona ne moe ustanoviti koji je sud mjesno nadlean,
Vrhovni sud Federacije odredit e jedan od stvarno nadlenih sudova pred kojim e se
provesti postupak.
Spajanje i razdvajanje postupka
Prenoenje mjesne nadlenosti-Zakon doputa prenoenje mjesne nadlenosti ako za to
postoje vani razlozi. A ako su iz stvarnih i pravnih razloga sprijeen da postupa duan
je o tome obavijestiti vii sud koji e odrediti drugi vii naleni sud.
Posljedice nenadlenosti - Sud je duan paziti na svoju stvarnu i mjesnu nadlenost i im
primjeti da nije nadlean oglasit e se nenadlenim i po pravomonosti rjeenja uputit e
predmet nadlenom sudu. Ako u toku glavnog pretresa sud ustanovi da je za suenje
nadlean nii sud nee dostaviti predmet tom sudu, nego e sam provesti postupak i donijeti
odluku. Nakon potvrivanja optunice sud se ne moe oglasiti mjesno nenadlenim niti
stranke mogu isticati prigovor mjesne nenadlenosti.
Rjeavanje sukoba nadlenosti - Sukob nadlenosti izmeu sudova rjeava zajedniki
neposredno vii sud. Dok se ne rijei sukob nadlenosti izmeu sudova, svaki od njih je duan
preduzeti one radnje u postupku za koje postoji opasnost od odlaganja.

SPAJANJE I RAZDVAJANJE POSTUPKA

1. Spajanje postupka - lan 32.
Ako je ista osoba optuena za vie krivinih djela, pa je za neka od tih djela nadlean nii a
za neka vii sud, nadlean je vii sud, a ako su nadleni sudovi iste vrste, nadlean je onaj
sud koji je prvi potvrdio optunicu, a ako optunice nisu potvrene - sud koji je prvi primio
optunicu na potvrivanje. Provest e se, po pravilu, jedinstveni postupaki i donijeti jedna
presuda.
Subjektivni koneksitet postoji kad je ista osoba optuena za vie krivinih djela. Koneksitet
je u ovom sluaju uspostavljen posredstvom optuene osobe, koja se tereti za vrenje vie
krivinih djela. Ako se za ta krivina djela pred Sudom vode odvojeni postupci, onda po
pravilu treba izviti njihovo spajanje i provesti jedinstveni postupak, pa nakon toga
donijeti jednu presudu. Objektivni koneksitet postoji kada je vie osoba uestvovalo u
izvrenju istog krivinog djela. U ovom sluaju koneksitet izmeu vie osoba je uspostavljen
posredstvom istog krivinog djela (veza postoji objektivno). Pri tome je nevano na koji nain
su te osobe pojedinano uestvovale u izvrenju tog istog krivinog djela. Pravilo je da se i u
sluaju objektivnog koneksiteta pred Sudom provede jedinstveni postupak i donese jedna
presuda.
Mjeoviti (subjektivno-objektivni) koneksitet postoji u sluajevima kada je vie osoba
optueno za izvrenje jednog ili vie krivinih djela (objektivni koneksitet), a neka od tih
osoba je optuena sama i za jo neko drugo krivino djelo (subjektivni koneksitet). Npr. vie
osoba je optueno za krivino djelo pranja novca, a jedna od tih osoba je jo optuena za
krivino djelo porezne utaje. Pravilo je da se i u sluaju takvog oblika koneksiteta provede
WWW.BH-PRAVNICI.COM


jedan postupak i donese presuda, ali takvo postupanje ni u ovom sluaju nije obavezno.
Prijedlog za spajanje postupka mogu dati stranke i branitelj, ali Sud moe i bez takvog
prijedloga po slubenoj dunosti odluiti da se izvri objedinjavanje postupka i provede
jedinstveni postupak. U procesnom pravu spajanje postupka nikada nije obavezno, ali ako se
donese odluka o spajanju postupaka, onda se provodi jedinstveni postupak i donosi jedna
presuda. O spajanju postupka odluuje sud koji je nadlean za provoenje jedinstvenog
postupka. Protiv rjeenja kojim je odreeno spajanje postupka ili kojim je odbijen prijedlog za
spajanje nije doputena alba.

2. Razdvajanje postupka - lan 33.
Sud koji moe iz vanih razloga ili iz razloga cjelishodnosti do zavretka glavnog pretresa
odluiti da se postupak za pojedina krivina djela ili protiv pojedinih optuenih razdvoji i
posebno dovri. Rjeenje o razdvajanju postupka donosi sudija, odnosno vijee po
sasluanju stranaka i branitelja. Protiv rjeenja kojim je odreeno razdvajanje postupka ili
kojim je odbijen prijedlog za razdvajanje postupka nije doputena alba.
Spajanje krivinih postupaka nikada nije obavezno. U pravilu se vri, ako postoji neki od koneksiteta.
Nasuprot tome, Sud moe do zavretka glavnog pretresa odluiti da se postupak za pojedina krivina
djela ili protiv pojedinih optuenih razdvoji radi posebnog suenja. Za donoenje takve odluke
potrebno je da postoje vani razlozi ili razlozi cjelishodnosti. Kao vani razlozi se najee mogu
pojaviti okolnosti kao to su teka bolest ili teka povreda jednog optuenog, koje ukazuju da on due
vremena nee moi sudjelovati u postupku. Razlozi cjelishodnosti mogu biti da su na glavnom
pretresu za jedno teko krivino djelo izvedeni svi dokazi i za isto bi se mogla donijeti presuda, a za
drugo krivino djelo potrebna su dua vjetaenja i sl. Kada su ispunjeni ovi uvjeti, sudija, odnosno
vijee donosi rjeenje o razdvajanju postupaka na prijedlog stranaka ili branitelja, ali to moe uiniti i
bez njihovog prijedloga. Ukoliko se razdvajanje postupka vri po slubenoj dunosti, potrebno je da
Sud prije donoenja rjeenja o razdvajanju postupka saslua stranke i branitelja.

IZUZEE (GLAVA V)

Sudija ne moe vriti sudijsku dunost ako je:
oteen krivinim djelom,
ili je u srodstvu sa optuenim, njegovim braniteljom, tuiteljom, oteenim (misli se na
brani, vanbrani drug, srodstvo u pravoj liniji, pobonoj do 4. stepena, po tazbini o
drugog stepena, ako je sa navedenim u odnosu usvojioca, usvojenika)
ako je u istom krivinom predmetu uestvovao kao sudija za prethodni postupak, sudija za
prethodno sasluanje, kao tuitelj, branitelj, zakonski zastupnik ili punomonik oteenog
ili je sasluan kao svjedok ili kao vjetak,
ako je u istom predmetu uestvovao u donoenju odluke koja se pobija pravnim lijekom, i
ako postoje okolnosti koje izazivaju razumnu sumnju u njegovu nepristrasnost.

Izuzee po zahtjevu stranke- Moe traiti stranka ili branitelj podnosei zahtjev do poetka
glavnog pretresa. Zahtjev za izuzee sudije vijea apelacionog odjeljenja stranka ili branitelj
mogu podnijeti u albi ili u odgovoru na albu. Stranke ili branitelj mogu traiti izuzee
samo poimenino odreenog sudije, koji postupa u predmetu.Stranka ili branitelj duni su u
zahtjevu navesti okolnosti i dokaze zbog kojih smatraju da postoji neki od zakonskih osnova
za izuzee. U zahtjevu se ne mogu ponovo navoditi razlozi koji su isticani u zahtjevu za
izuzee koji je ranije odbijen.

Odluivanje po zahtjevu za izuzee
O zahtjevu za izuzee odluuje opa sjednica odnosno kolegij sudija.Prije donoenja rjeenja
o izuzeu pribavit e se izjava sudije, odnosno predsjednika suda, a po potrebi provest e se i
WWW.BH-PRAVNICI.COM


drugi izviaji. Protiv rjeenja kojim se usvaja ili odbija zahtjev za izuzee alba nije
doputena.

Valjanost radnji poduzetih nakon podnoenja zahtjeva za izuzee
Kad sudija sazna da je podnesen zahtjev za njegovo izuzee, duan je odmah obustaviti svaki
rad na predmetu, a ako se radi o izuzeu zbog nepristrasnosti, moe do donoenja rjeenja o
zahtjevu preduzimati samo one radnje za koje postoji opasnost od odlaganja.

BRANITELJ (GLAVA VII)

1. Kada osumnjieni, odnosno optueni mora imati branitelja - lan 59.
Ve prilikom prvog ispitivanja osumnjieni mora imati branitelja ako je nijem ili gluh
ili ako je osumnjien za krivino djelo za koje se moe izrei kazna dugotrajnog
zatvora.
Odmah nakon to mu je odreen pritvor, I to za vrijeme dok pritvor traje
osumnjieni, odnosno optueni mora imati branitelja
Nakon podizanja optunice za krivino djelo za koje se moe izrei deset godina
zatvora ili tea kazna optueni mora imati branitelja u vrijeme dostavljanja optunice.
Ako osumnjieni, odnosno optueni u sluajevima obavezne odbrane ne uzme sam
branitelja, branitelja e mu postaviti sudija za prethodni postupak, sudija za prethodno
sasluanje, sudija, odnosno predsjednik vijea. U ovom sluaju osumnjieni, odnosno
optueni ima pravo na branitelja do pravomonosti presude, a ako je izreena kazna
dugotrajnog zatvora i u postupku po pravnom lijeku.
U sluaju postavljanja branitelja osumnjieni, odnosno optueni e se prvo pozvati da
sam izabre branitelja sa predoene liste. Ukoliko osumnjieni, odnosno optueni sam
ne izabere branitelja sa predoene liste, branitelja e postaviti sud.
Listu braniteljae rjeenjem utvruje nadleni ministar pravde, u saradnji sa
nadlenom odvjetnikom komorom i institucijama sui generis (zavodi/uredi za pravnu
pomo). Lista branitelja dostavlja se svim sudovima, nadlenom tuiteljstvu, te
nadlenom ministarstvu unutarnjih poslova.

2. Postavljanje branitelja zbog slabog imovnog stanja - lan 60.
Kad ne postoje uvjeti za obaveznu odbranu, a postupak se vodi za krivino djelo za koje se moe
izrei kazna zatvora od tri godine ili tea kazna ili kada to zahtijevaju interesi pravinosti, bez
obzira na propisanu kaznu, osumnjienom, odnosno optuenom e se, na njegov zahtjev, postaviti
branitelj, ako prema svom imovnom stanju ne moe snositi trokove odbrane. Zahtjev za postavljanje
branitelja moe se podnijeti u toku cijelog krivinog postupka. Branitelja postavlja sudija za
prethodni postupak, sudija za prethodno sasluanje, sudija, odnosno predsjednik vijea nakon to je
osumnjienom, odnosno optuenom prvo pruena prilika da sa predoene liste izabere branitelja.

RADNJE DOKAZIVANJA (GLAVA VIII)
1. Pretresanje stana i osoba (lan 65-78)

Pretresanje stana
Pretresanje stana osumnjienog, odnosno optuenog i drugih osoba, kao i njihovih pokretnih
stvari izvan stana moe se preduzeti samo onda ako ima dovoljno osnova za sumnju da se
kod njih nalaze uinitelj, sauesnik, tragovi krivinog djela ili predmeti vani za postupak.
WWW.BH-PRAVNICI.COM


Pretresanje pokretnih stvari, obuhvaa i pretresanje kompjutera i slinih ureaja za
automatsku obradu podataka koji su s njima povezani. Na zahtjev suda, osobe koje se koriste
ovim ureajima dune su omoguiti pristup, predati diskete, trake ili neki drugi oblik na kome
su pohranjeni podaci, kao i pruiti potrebna obavjetenja za upotrebu tih ureaja.
Pretresanje osobe
Pretresanje osobe moe se preduzeti kad je vjerovatno da je ta osoba poinila krivino
djelo ili da e se pretresanjem pronai predmeti ili tragovi vani za krivini postupak.
Pretresanje osobe obavlja osoba istog spola.
Izdavanje naredba za pretresanje (Zahtjev za izdavanje naredbe)
Naredbu za pretresanje moe izdati sud na zahtjev tuitelja ili na zahtjev ovlatenih slubenih
osoba koje su dobile odobrenje od tuitelja. Zahtjev za izdavanje naredbe za pretresanje
moe se podnijeti u pisanoj ili usmenoj formi. Kada je zahtjev za izdavanje naredbe u pisanoj
formi on mora sadravati:
a) naziv suda, kao i ime i funkciju podnositelja zahtjeva,
b) injenice koje ukazuju na vjerovatnost da e se osobe, odnosno tragovi i predmeti nalaziti
na oznaenom ili opisanom mjestu ili kod odreene osobe,
c) zahtjev da sud izda naredbu za pretresanje radi pronalaenja osobe ili oduzimanja
predmeta.
U zahtjevu se moe predloiti:
a) da se naredba za pretresanje izvri u bilo koje vrijeme zato to postoji osnovana sumnja da
pretresanje nee moi biti izvreno u vremenskom periodu od 6 sati do 21 sata, da e se
traeni predmeti skloniti ili unititi ako se naredba ne izvri odmah, kao i da e osoba koja se
trai pobjei ili poiniti drugo krivino djelo ili da moe ugroziti sigurnost ovlatene slubene
osobe ili druge osobe ako se naredba ne izvri odmah ili u vremenskom periodu od 21 sata do
6 sati.
b) da ovlatena slubena osoba izvri naredbu bez prethodne predaje naredbe ako postoji
osnovana sumnja da se traeni predmeti mogu lahko i brzo unititi ako se odmah ne oduzmu,
da predaja naredbe moe ugroziti sigurnost ovlatene slubene ili druge osobe, kao i da e
osoba koju se trai poiniti drugo krivino djelo ili ugroziti sigurnost ovlatene slubene ili
druge osobe.
Usmeni zahtjev za izdavanje naredbe
Usmeni zahtjev za izdavanje naredbe za pretresanje moe se podnijeti kada postoji opasnost
od odlaganja i moe se saopiti neposredno sudiji za prethodni postupak ili telefonom, ili
radio-vezom ili drugim sredstvom elektronske komunikacije. Prijepis usmene komunikacije
predaje sudu u roku od 24 sata od izdavanja naredbe.
Izdavanje naredbe za pretresanje
Ako sudija za prethodni postupak ustanovi da je zahtjev za izdavanje naredbe za pretresanje
opravdan, moe odobriti zahtjev i izdati naredbu za pretresanje.
Sadraj naredbe za pretresanje lan 72.
Naredba za pretresanje sadri:
a) naziv suda koji izdaje naredbu, osim kada se naredba za pretresanje odobrava na osnovu
usmenog zahtjeva i potpis sudije za prethodni postupak koji izdaje naredbu,
b) ako se naredba za pretresanje odobrava na osnovu usmenog zahtjeva, to e se navesti uz
naznaenje imena sudije za prethodni postupak koji izdaje naredbu i vremena i mjesta
izdavanja,
c) ime, odjel ili rang ovlatene osobe na koju se naredba odnosi,
d) svrha pretresanja,
e) opis osobe koju treba pronai ili opis stvari koje su predmet pretresanja,
f) odreivanje ili opis mjesta, prostorija ili osoba koje se trae, s navoenjem adrese,
vlasnitva, imena ili slinog za sigurno utvrivanje identiteta,
WWW.BH-PRAVNICI.COM


g) uputstvo da se naredba ima izvriti izmeu 6 sati i 21 sata ili ovlatenje da se naredba moe
izvriti u bilo koje vrijeme ako to sud izriito odredi,
h) ovlatenje izvritelju naredbe da moe bez prethodne najave ui u prostorije koje se imaju
pretresti, ako to sud izriito odredi,
i) uputstvo da se naredba i oduzete stvari donesu u sud bez odlaganja,
j) pouku da osumnjieni ima pravo obavijestiti branitelja i da se pretresanje moe izvriti i bez
prisustva branitelja, ako to zahtijevaju izuzetne okolnosti.
Vrijeme izvrenja naredbe za pretresanje
Naredba za pretresanje mora se izvriti najkasnije 15 dana od izdavanja naredbe nakon ega
se, bez odlaganja, mora vratiti sudu.Naredba za pretresanje se moe izvriti bilo kojeg dana u
sedmici. Naredba se moe izvriti samo u vremenskom periodu od 6 sati do 21 sata, osim ako
u naredbi nije izriito dato ovlatenje da se moe izvriti u bilo koje doba dana ili noi, u
skladu s lanom 69. stav 2. ovog zakona.
Postupak izvrenja naredbe za pretresanje
Prije poetka pretresanja ovlatena slubena osoba mora dati obavjetenje o svojoj
funkciji i razlogu dolaska i predati naredbu za pretresanje osobi kod koje e se ili na
kojoj e se izvriti pretresanje. Ako je nakon toga ovlatenoj slubenoj osobi pristup uskraen,
moe upotrijebiti silu, u skladu sa zakonom. Ovlatena slubena osoba nije duna
obavijestiti bilo koga o svojoj funkciji i razlozima pretresanja, ve moe odmah ui u stan
ili druge prostorije ako su prazni ili ako ovlatena slubena osoba opravdano smatra da su
prazni ili ako je ovlatena slubena osoba naredbom izriito ovlatena da ue bez prethodne
najave.Vlasnik odnosno korisnik stana i drugih prostorija pozvat e se da bude prisutan
pretresanju, a ako je on odsutan - pozvat e se njegov zastupnik ili neko od odraslih
lanova domainstva ili susjeda. Ukoliko osoba kod koje se pretresanje ima izvriti nije
prisutna, naredba se ostavlja u prostoriji gdje se vri pretresanje, a pretresanje se izvrava i
bez njene prisutnosti. Pretresanju stana, ostalih prostorija ili osobe prisustvuju dva
punoljetna graanina kao svjedoci. Pretresanju osobe prisustvuju svjedoci istog spola.
Zapisnik o pretresanju
O svakom pretresanju sastavit e se zapisnik koji potpisuje osoba kod koje se ili na kojoj se
vri pretresanje i osobe ija je prisutnost obavezna. U zapisnik e se unijeti i tano opisati
predmeti i isprave koje se oduzimaju, a to e se naznaiti i u potvrdi o oduzimanju
predmeta koja e se odmah uruiti osobi kojoj su predmeti, odnosno isprave oduzete.
Pretresanje bez naredbe
Moe se izvriti ako stanar tog stana to eli, ako neko zove u pomo, ako je potrebno uhvatiti
uinitelja krivinog djela koji je zateen na djelu ili radi sigurnosti ljudi i imovine, ako se u
stanu ili drugoj prostoriji nalazi osoba koja se po naredbi suda ima pritvoriti ili prinudno
dovesti ili koja se tu sklonila od gonjenja.
Ovlatena slubena osoba moe pretresti osobu bez naredbe za pretresanje i bez
prisutnosti svjedoka:
a) pri izvrenju naredbe o dovoenju,
b) prilikom lienja slobode,
c) ako postoji sumnja da ta osoba posjeduje vatreno ili hladno oruje,
d) ako postoji sumnja da e sakriti, unititi ili rijeiti se predmeta koji se trebaju od njega
oduzeti i upotrijebiti kao dokaz u krivinom postupku.
Nakon izvrenja pretresanja bez naredbe za pretresanje, ovlatena slubena osoba mora
odmah podnijeti pisani izvjetaj tuitelju koji e o tome obavijestiti sudiju za prethodni
postupak. Izvjetaj mora sadravati razloge pretresanja bez naredbe.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


2. Ispitivanje osumnjienog (lan 91 94)
Ispitivanje u istrazi vri tuilac. Prilikom ispitivanja mora se u punoj mjeri potovati linost
osumnjienog. Ne smije se upotrebljavati sila, prijetnja, prevara, narkotici i druga sredstva
koja mogu uticati na slobodu odluivanja i izraavanja volje kod davanja izjave ili priznanja.
Ako je postupljeno suprotno, takav iskaz osumnjienog je pravno nevaljan i na njemu se ne
moe zasnivati sudska odluka.

Pouka osumnjienog o njegovim pravima
Prilikom ispitivanja osumnjienog prvo se uzimaju lini podaci o identitetu (ovdje se
uzima fakat sve-lan 92.), zatim e mu se saoptiti za koje kr. djelo se tereti i osnove sumnje
protiv njega. Nakon toga e se pouiti o sljedeim pravima: da nije duan iznijeti odbranu,
ni odgovarati na postavljena pitanja, da moe uzeti branioca po svom izboru koji moe biti
prisutan njegovom ispitivanju, da se moe izjasniti o djelu i iznijeti injenice i dokaze u svoju
korist, da ima pravo razgledati spise i pribavljene predmete koji mu idu u korist, da ima pravo
na prevodioca ako ne zna jezik suda. Ako nisu ispotovane ove odredbe na iskazu
osumnjienog se ne moe zasnovati sudska odluka.O ispitivanju osumnjienog sastavlja se
zapisnik u koji se unose bitni dijelovi iskaza doslovno. Nakon sainjavanja zapisnika isti e
se proitati osumnjienom, te e mu se predati kopija zapisnika. (imaju obrasci zapisnika, da
li se to u praksi koristi ne zna)

3. Sasluanje svjedoka (lan 95 105)
U okviru dokaza u kr. postupku najee se pojavljuje svjedok. Svjedok je ujedno i
najnepouzdaniji dokaz. Kao svjedok sasluava se lice za koje postoji vjerovatnoa da ima
saznanja o krivinom djelu, uiniocu i o drugim vanim okolnostima i koje e svojim iskazom
moi o tome dati obavjetenja. Poziv svjedoku dostavlja tuilac ili sud. Maloljetna lica ispod
16 godina pozivaju se preko roditelja, odnosno zakonskog zastupnika. U pozivu se mora
naznaiti da se to lice poziva u svojstvu svjedoka. Postoje dvije kategorije lica koji ne mogu
biti sasluani kao svjedoci:
lica koja ne mogu biti sasluana kao svjedoci (lan 96.): osobe koje bi svojim
iskazom povrijedile uvanje drave, vojne ili slubene tajne dok je nadleni organ ne
oslobodi obaveze uvanja te tajne; branitelj u pogledu injenice koje su mu postale
poznate u svojstvu branitelja; osoba koja bi svojim iskazaom povrijedila uvanje
profesionalne tajne (vjerski slubenik, ljekar, advokat i sl.); maloljetna osoba koja s
obzirom na svoj uzrast i duevnu razvijenost nije sposobna shvatiti znaaj prava da ne
mora svjedoiti.
lica koja mogu odbiti da svjedoe tzv.privilegovani svjedoci (lan 97): brani,
vanbrani drug, roditelj ili dijete, usvojitelj ili usvojenik osumnjienog, odnosno
optuenog.
Ako je kao svjedok sasluana osoba koja nije upozorena da moe odbiti svjedoenje (te se
osobe, dakle moraju upozoriti) ili to upozorenje nije uneseno u zapisnik, na takvom
iskazu se ne moe zasnivati sudska odluka.
Nain sasluanja svjedoka
Svjedok se prvo upozorava da je duan govoriti istinu i da ne smije nita preutjeti, te da
davanje lanog iskaza predstavlja krivino djelo. Zatim se poziva da iznese sve to mu je
poznato o predmetu. Nakon toga mogu mu se postavljati pitanja radi odreenih pojanjenja.
Svjedoku nije dozvoljeno postavljati sugestivna i kapriciozna pitanja. Na kraju sasluanja
svjedok e se uvijek pitati otkud mu je poznato ono o emu svjedoi. Svjedoci se sasluavaju
pojedinano i u odsustvu drugih svjedoka. Mora postojati vjerovatnoa da svjedok poznaje
neto o djelu za koje je pozvan da svjedoi. Uvijek postoji obaveza upozorenja svjedoka
(izmeu ostalog) da ima pravo da ne odgovara na pojedina pitanja, ako bi ga istinit
WWW.BH-PRAVNICI.COM


odgovor izloio krivinom gonjenju. To upozorenje je obavezno i ono se unosi u zapisnik.
Pravo na uskraivanje odgovora nakon to je svjedok upozoren na svoje pravo, u istrazi
procjenjuje tuitelj, a na glavnom pretresu sud.
Imunitet svjedoka
U stvari radi se o potencijalnom osumnjienom za izvrenje krivinog djela. U toku istrage
tuilac ima pravo da odustane od naela legaliteta i da krivino ne goni takvog svjedoka ve
mu daje imunitet od gonjenja. Za uzvrat takav svjedok pristaje na saradnju sa tuiocem i
olakava mu dokazivanje krivinog djela i uinioca. Imunitet u istrazi je tajni imunitet jer za
njega ne znaju druga lica. Pod istim uslovima, imunitet svjedoku se moe dati i na glavnom
pretresu. Tada se radi o javnom imunitetu (za taj imunitet zna optueni, branilac, itd.) koji se
daje nakon procjene da svjedok ima pravo na uskraivanje odgovora, jer bi u suprotnom sebe
izloio krivinom gonjenju. Ukoliko bi takav svjedok i pored davanja imuniteta dao laan
iskaz, podlijee krivinom gonjenju.
Zakletva, odnosno izjava svjedoka
sud moe zahtijevati od svjedoka da prije svjedoenja poloi zakletvu, odnosno da izjavu.
Tekst zakletve, odnosno izjave glasi: Zaklinjem se - izjavljujem da u o svemu to pred
sudom budem pitan govoriti istinu i da nita od onoga to mi je poznato neu preutjeti.
Svjedok zakletvu polae, odnosno izjavu daje usmeno, itanjem njenog teksta ili
potvrdnim odgovorom nakon sasluanog sadraja teksta zakletve, odnosno izjave koju je
proitao sudija, odnosno predsjednik vijeca. Nijemi svjedoci koji znaju da itaju i piu
potpisuju tekst zakletve, odnosno izjave, a gluhi ili nijemi svjedoci koji ne znaju ni da itaju
ni da piu zaklinju se, odnosno daju izjavu uz pomo tumaa. Zakletvu ne mogu
polagati odnosno davati izjavu :
- maloljetnici,
- osobe za koje je dokazano (ve postoji pravomona presuda da su uinile krivino
djelo) ili za koje postoji osnovana sumnja da su uinile ili uestvovale u krivinom
djelu zbog kojeg se sasluavaju (npr.iz nekih razloga u odnosu na te osobe je
razdvojen krivini postupak i u njemu se sudi za isto krivino djelo),
- te osobe koje zbog duevnog stanja ne mogu da shvate znaaj zakletve/izjave.
Posebno treba naglasiti da je na sve ove okolnosti obavezan da pazi sud po slubenoj
dunosti. Pored toga, treba dodati da ukoliko sud u tom pogledu napravi pogreku, pa takve
osobe poloe zakletvu, onda to nema nikakvih procesnih posljedica, ve se smatra da zakletva
nije poloena. Prema tome, radie se o valjanom dokazu i on e se cijeniti kao i svaki drugi.

4. Uviaj i rekonstrukcija (lan 106 108)

Preduzimanje uviaja
Kada je u pitanju uviaj, isti spada u radnje dokazivanja i preduzima se onda kada je za
utvrivanje neke vane injenice potrebno neposredno opaanje. To opaanje se vri ulom
vida, sluha, opipa i sl. Za obavljanje uviaja nije potreban neki formalno - pravni osnov
kao to je npr. naredba ili rjeenje, ve je dovoljan samo materijalni uvjet, a to je da je za
utvrivanje neke vane injenice potrebno neposredno opaanje. Inae, uviaj se vri na
svakom mjestu gdje tuitelj ili ovlatena slubena osoba ili sud koji obavlja uviaj mogu
neposrednim opaanjem utvrditi neke vane injenice koje se utvruju u krivinom postupku.
Uviaj se moe izvriti i u otvorenom i u zatvorenom prostoru, a ako se vri u zatvorenom
prostoru npr. stanu, treba imati u vidu da je uviaj razliita radnja od pretresanja stana.

Rekonstrukcija dogaaja
Ovdje prvenstveno treba naglasiti da se uviaj vri u vezi sa krivinim djelom kada je u
zapisniku mogue konsatitrati objektivno stanje (npr. nakon saobraajne nesree li nakon
WWW.BH-PRAVNICI.COM


ubistva ili sl.). Rjee su situacije kada se uviaj obavlja nakon dueg proteka vremena, ali
je i to mogue.

Nasuprot tome, rekonstrukcija dogaaja se vri naknadno i tom prilikom se ponavljaju
radnje ili situacije u kojima je izvreno neko krivino djelo (npr. ako je bila u pitanju
saobraakna nezgoda provjerava se da li je sa tipom vozila kojim je uzrokovana nezgoda bilo
mogue odreenom brzinom savladati krivinu i sl.). Rekonstrukciju dogaaja u toku istrage
moe preduzeti samo tuitelj, a nakon toga ako je dolo do suenja to vri sudija,
odnosno, predsjednik vijea. Dakle, rekonstrukcija dogaaja se uvijek vri u priblino istim
vjetaki stvorenim uslovima na mjestu dogaaja gdje je obavljen uviaj. Prilikom
rekonstrukcije dogaaja mogu se po potrebi ponovo izvesti pojedini dokazi.

5. Vjetaenje (lan 109 129)
Je dokazno sredstvo koje se odreuje kada za utvrivanje i ocjenu neke vane injenice treba
pribaviti nalaz i miljenja lica koja raspolau strunim znanjima. Provodi se na osnovu
pisane naredbe tuioca ili suda. U naredbi se navode injenice o kojima se vri
vjetaenje.Vjetaenje obavljaju strune ustanove ili organi koji su za to osposobljeni, a
izuzetno pojedinci. Postoji i lista stalnih sudskih vjetaka za odreena vjetaenja. Po
zavrenom vjetaenju, vjetak dostavlja nalaz i miljenje organu koji ga je odredio. Postoje
razne vrste vjetaenja kao to su: sudsko-medicinska vjetaenja, toksikoloka, vjetaenje
poslovnih knjiga, grafoloko vjetaenje, vjetaenje uzroka poara, saobraajnih udesa,
havarija u rudnicima, gradilitima i sl. U novije vrijeme izuzetno je znaajno vjetaenje
DNK-a analizom. Analiza DNK se moe vriti ako je to neophodno potrebno za odreivanje
identiteta ili injenice da li otkriveni tragovi materije potiu od osumnjienog, odnosno,
optuenog ili oteenog.

MJERE ZA OSIGURANJE PRISUSTVA OSUMN1IENOG, ODNOSNO
OPTUENOG I USP1ENO VOEN1E KRIVINOG POSTUPKA
(GLAVA X)

Postoji 5 mjera koje su taksativno utvreene u zakonu i to po redoslijedu njihove primjene.
Te mjere su:
- poziv,
- naredba za dovoenje,
- zabrana naputanja boravita,
- jemstvo i
- pritvor.
U prktinoj primjeni ovaj redoslijed znai da se ne moe primijeniti tea mjera ako se
prisustvo moe osigurati lakom mjerom.
1. Poziv
Pozivanje se vri dostavljanjem zatvorenog pisanog poziva koji sadri: naziv organa koji
poziva, ime i prezime optuenog, naziv krivinog djela koje mu se stavlja na teret, mjesto
gdje optueni ima da doe, dan i sat kad treba da doe, oznaenje da se poziva u svojstvu
optuenog i upozorenje da e u sluaju nedolaska biti prinudno doveden, da je duan odmah
obavijestiti tuitelja, odnosno sud o promjeni adrese, kao i o namjeri da promijeni boravite i
slubeni peat i potpis tuitelja, odnosno sudije koji poziva. Do podizanja optunice poziv
osumnjienom upuuje tuitelj. U pozivu e se osumnjieni, odnosno optueni pouiti o svojim
pravima.
2. Dovoenje
WWW.BH-PRAVNICI.COM


Naredbu da se optueni dovede moe izdati sud. U hitnim sluajevima, naredbu moe izdati i
tuitelj, s tim to ovu naredbu mora odobriti sudija za prethodni postupak u roku od 24 sata od
izdavanja naredbe. Naredbu za dovoenje izvrava sudska policija.

3. Zabrana naputanaj boravita
Moe se primijeniti ako postoje okolnosti koje ukazuju da bi osumnjieni mogao pobjei,
sakriti se, otii u nepoznato mjesto ili u inostranstvo. Ova mjera odreuje se rjeenjem
suda na prijedlog tuioca i njom se osumnjienom zabranjuje da bez odobrenja napusti
mjesto boravita. Uz ovu zabranu, u rjeenju mogu se kumulativno odrediti i druge zabrane
kao to su: posjeivanje odreenih mjesta, sastajanje sa odreenim licima, nareenje da se
povremeno javlja odreenom organu, oduzimanje putne isprave, vozake dozvole, zabrana
preduzimanja odreenih poslovnih aktivnosti. Ne moe se zabraniti komuniciranej sa
braniocem. U rjeenju kojim se odreuje ova zabrana unosi se upozorenje osumnjienom da
se protiv njega moe odrediti pritvor ako prekri izreene zabrane. Rjeenje u istrazi donosi
sudija za prethodni postupak, a poslije podizanja optunice, sudija za prethodno
sasluanje. Ove mjere mogu trajati dok postoji potreba a najdalje do pravosnanosti
presude. Postoji obaveza da organ koji je donio rjeenje svako 2 mjseca ispituje
opravdanost primjene ovih mjera. Protiv rjeenja osumnjieni ima pravo albe. alba ne
zadrava izvrenje rjeenja.

4. 1emstvo (lan 141 144)
Optueni kojem se pritvor ima odrediti ili mu je pritvor ve odreen samo zbog bojazni
da e pobjei, moe se ostaviti na slobodi, odnosno moe se pustiti na slobodu ako on
osobno ili ko drugi za njega prui jamstvo da do kraja krivinog postupka nee pobjei,
a sam optueni obea da se nee kriti i da bez odobrenja nee napustiti svoje boravite.
Jemstvo slui samo kao garancija prisustva osumnjienog, odnosno, optuenog do kraja
krivinog postupka, tj. do njegovog pravomonog okonanja, pa i poslije toga, dok osueni
ne stupi na izdravanje kazne zatvora. Jemstvo se sastoji u polaganju odreene svote novca,
vrjednosnih papira, dragocjenosti ili drugih pokretnih stvari vee vrijednosti kpoje se
mogu lako uvati i unoviti. Jemstvo se moe dati i stavljanjem hipoteke na nekretnine. U
zakonu nije odreen novani iznos u pogledu odreivanja jemstva, ali se pri tome treba
voditi rauna o teini krivinog djela, linim i imovinskim prilikama osumnjienog ili drugih
lica koja daju jemstvo. U praksi jemstvo se najee sastoji u polaganju gotovog novca. Treba
naglasiti da sud nikada ne zahtijeva jemstvo niti pritvor uslovljava davanjem jemstva. To
znai da sud ne moe po slubenoj dunosti predloiti niti primijeniti jemstvo. Davanje
jemstva uvijek se zasniva na inicijativi osumnjienog, odnosno optuenog, odnosno
njegovog branioca ili treih lica. Kada sud ocijeni da su ispunjeni uslovi za jemstvo,
odreuje iznos jemstva koji predstavlja dovoljnu garanciju da osumnjieni, odnosno optueni
nee pobjei. U tom sluaju sud donosi rjeenje o prihvatanju jemstva. Nakon donoenja
rjeenja, osumnjieni odnosno optueni puta se na slobodu. Ako sud ne prihvati ponueno
jemstvo, rjeenjem odbija jemstvo. U sluaju da osumnjieni, odnosno optueni pobjegne,
donosi rjeenje o propasti jemstva, a vrijednost dana kao jemstvo unosi se kao prihod u
budet BiH, odnosno entiteta. (zavisi koji je sud u pitanju).
U sluaju da je optueni osuen, jemstvo e mu se vratiti tek po nastupu na izdravanju kazne
zatvora.

5. Pritvor (lan 145 161)
Pritvor je najtea mjera za obezbjeenje prisustva osumnjienog, odnosno optuenog u toku
krivinog postupka jer najdublje zadire u pravo na slobodu. S obzirom na to, zakon je utvrdio
WWW.BH-PRAVNICI.COM


osnovnu odrednicu u smislu da pritvor moe trajati samo onoliko koliko je to nuno i da se
mora svesti na najkrae nuno vrijeme, i da se mora ukinuti im prestanu razlozi zbog kojih je
odreen. U sluaju pritvora svi organi koji uestvuju u krivinom postupku duni su postupati
sa posebnom hitnou. Pritvor se odreuje rjeenjem koje donosi sud uvijek na prijedlog
tuioca. Zakonodavac je dao poseban znaaj rjeenju o pritvoru, a to se vidi po tome ro je
precizno odredio njegovu sadrinu. Tako je predvieno da to rjeenje sadri ime i prezime
osobe koja se liava slobode, krivino djelo za koje se ta osoba tereti, zakonski osnov za
pritvor, obrazloenje, peat i potpis sudije i pouku o pravnom lijeku. to se tie predaje
samog rjeenja osumnjienom, odnosno, optuenom, isto se predje u momentu pritvaranja.
Pritvorena osoba ima pravo albe u roku od 24 sata od prijema Rjeenja. alba na to
rjeenje ne zadrava njegovo izvrenje. Postoji mogunost da sudija za prethodni postupak ili
sudija za prethodno sasluanje ne prihvati prijedlog tuitelja za odreivanje pritvora. U tom
sluaju predmet se dostavlja izvanraspravnom vijeu koje treba da o tome odlui. Protiv
rjeenja vijea kojim se odreuje pritvor, pritvorena osoba moe podnijeti albu u roku od
24 sata, koja ne zadrava izvrenje. U protivnom, ako ni vijee ne prihvati prijedlog tuitelja
za odreivanje pritvora, donosi rjeenje kojim se odbija prijedlog tuitelja za odreivanje
pritvora prema osumnjienom i protiv tog rjeenja nije dozvoljena alba.Vanraspravno
vijee svoju odluku mora donijeti u roku od 48 sati.

Trajanje pritvora u pojedinim fazama krivinog postupka

Trajanje pritvora u istrazi
Pritvor se moe odrediti samo po prijedlogu nadlenog tuioca. U svom prijedlogu tuilac
je duan navesti razloge na kojima temelji svoj prijedlog. U fazi istrage pritvor odreuje
sudija za prethodni postupak. Po prijemu prijedloga tuioca sudija isti razmatra i ukoliko
ocijeni da je prijedlog osnovan donijee rjeenje o odreivanju pritvora. Po tom rjeenju
sudije za prethodni postupak pritvor moe trajati najdue mjesec dana od dana lienja
slobode. Poslije tog roka osumnjieni se moe zadrati u pritvoru samo na osnovu rjeenja o
produenju pritvora.Pritvor se odlukom vijea, po obrazloenom prijedlogu tuitelja,
moe produiti za najvie dva mjeseca. Protiv rjeenja vijea doputena je alba koja ne
zadrava izvrenje rjeenja. Ako se postupak vodi za krivino djelo za koje se moe izrei
kazna zatvora 10 godina ili tea kazna i ako postoje naroito vani razlozi, vijee
Vrhovnog suda Federacije moe, po obrazloenom prijedlogu tuitelja, produiti pritvor
za jo najvie tri mjeseca. Protiv rjeenja vijea doputena je alba koja ne zadrava
izvrenje rjeenja. Izuzetno i u izrazito sloenom predmetu vezano za krivino djelo za koje je
propisana kazna dugotrajnog zatvora, pritvor se moe ponovno produiti za jo najvie
do 3 mjeseca. Pritvor se moe produiti dva puta uzastopno, po obrazloenom prijedlogu
tuioca za svako produenje, koji treba da sadri izjavu kolegija tuilatva o posebnim
mjerama da bi se istraga okonala. alba protiv rjeenja vijea Vrhovnog suda Federacije o
produenju pritvora ne zadrava izvrenje rjeenja. Ako se do isteka navedenih rokova ne
potvrdi optunica, osumnjieni e se pustiti na slobodu.
(U praksi sudije grijee i odreuju pritvor mjesec dana, a ne do mjesec dana, jer prestaje
osnov za daljnji pritvor. Osumnjieni se moe i due zadrati u pritvoru, ali samo na temelju
rjeenja o produenju pritvora. Uvijek ide po prijedlogu tuioca sa obrazloenjem.)
Ukidanje pritvora
U toku istrage, a prije isteka roka trajanja pritvora, sudija za prethodni postupak moe
rjeenjem ukinuti pritvor po prethodnom sasluanju tuitelja. Protiv tog rjeenja tuitelj
moe podnijeti albu vijeu sastavljenom od trojice sudija koje je duno donijeti odluku u
roku od 48 sati. Protiv rjeenja kojim se odbija prijedlog za ukidanje pritvora alba nije
doputena.
WWW.BH-PRAVNICI.COM


Pritvor nakon potvrivanja optunice
Nakon potvrivanja optunice pritvor se moe odrediti ili produiti u zavisnosti od propisane
kazne za krivino djelo. Po zakonskom rjeenju pritvor moe trajati najdue:
a) 1godinu za propisanu kaznu zatvora do 5 godina;
b) 1godinu i est mjeseci za propisanu kaznu zatvora do 10 godina;
c) 2 godine za propisanu kaznu zatvora preko 10 godina, ali ne i kazna dugotrajnog zatvora;
d) 3 godine za propisanu kaznu dugotrajnog zatvora.
Pritvor nakon izricanja presude
Nakon izricanja presude kojom je izreena kazna zatvora, pritvor se moe odrediti, odnosno
produiti ako i dalje stoje razlozi iz lana 146. stav 1. (ako postoji osnovana sumnja da je
odreena osoba uinila krivino djelo pritvor joj se moe odrediti: ako se osoba krije,
postoji opasnost od bjekstva; ako postoji bojazan da e ponovo uiniti krivino djelo ili
zavriti pokuano, a za ta kr. djela se moe izrei kazna od 5 godina zatvora ili tea kazna;
ako je pritvor neiophodan za sigurnost graana ili imovine zbog uinjenog djela za koji se
moe izrei kazna zatvora od 10 godina ili tea kazna), izuzev ako je u pitanju opasnost kod
unitenja, sakrivanja dokaza i tragova, odnosno uticaja na svjedoke, sauesnike i prikrivae
lan 146. stav 1, taka b). Optuenom koji se nalazi u pritvoru ukinut e pritvor ako za
pritvor vie ne postoje razlozi zbog kojih je bio odreen. U ovom sluaju donosi se posebno
rjeenje, a alba protiv rjeenja ne zadrava njegovo izvrenje. Pritvor e se ukinuti ako
je optueni osloboen od optube ili je optuba odbijena ili ako je oglaen krivim, a
osloboen od kazne ili je osuen samo na novanu kaznu ili je uvjetno osuen ili je zbog
uraunavanja pritvora kaznu ve izdrao. Pritvor koji je odreen ili produen po naprijed
navedenim odredbama moe trajati do upuivanja osobe na izdravanje kazne, ali najdue
dok ne istekne vrijeme trajanja kazne izreene u pravomonoj presudi. Na zahtjev
optuenog, koji se poslije izricanja kazne zatvora nalazi u pritvoru, sudija, odnosno
predsjednik vijea moe optuenog rjeenjem uputiti u ustanovu za izdravanje kazne i
prije pravomonosti presude.

Radnje koje preduzimaju policijski organi
Policijski organ moe liiti slobode odreeno lice ako su ispunjena 2 uslova: prvo da postoje
osnovi sumnje da je to lice uinilo krivino djelo i drugo ako postoji bilo koji zakonski razlog
za odreivanje pritvora. Prilikom lienja slobode policijski organ je duan takvo lice bez
odlaganja, a najkasnije u roku od 24 sata sprovesti tuiocu. Ako u tom roku lice ne bude
sprovedeno, pustie se na slobodu. Tuilac je duan u naredna 24 sata da ispita to lice i
odlui da li e ga pustiti na slobodu ili e od sudije za prethodni postupak traiti prijedlog za
odreivanje pritvora. Sudija za prethodni postupak duan je odmah, a najkasnije u roku od
24 sata donijeti rjeenje o odreivanju pritvora ili e to lice pustiti na slobodu. Ako sudija ne
prihvati prijedlog tuioca za odreivanje pritvora, zatraie da o tome odlui vanraspravno
vijee.

IMOVINSKOPRAVNI ZAHTJEVI (GLAVA XVII)

Imovinskopravni zahtjev ili ahezioni krivini postupak (lan 207-209)
Imovinskopravni zahtjev nastao izvrenjem krivinog djela moe se odnositi na naknadu
tete, povrat stvari ili ponietenje odreenog pravnog posla. O imovinskopravnom zahtjevu
moe se raspravljati u krivinom postupku samo ako je takav prijedlog stavilo ovlateno
lice i ako se time ne bi odugovlaio krivini postupak. Ovlateno lice za stavljanje
prijedloga za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva je ono lice koje je ovlateno da takav
zahtjev ostvaruje u parninom postupku. Prijedlog se podnosi sudu najkasnije do zavretka
WWW.BH-PRAVNICI.COM


glavnog pretresa. Predlaga je duan da odreeno oznai svoj zahtjev i da za to podnese
dokaze. Tuilac, odnosno sud, duni su da osumnjienog, odnosno optuenog ispitaju u vezi
imovinskopravnog zahtjeva.

Odluivanje suda o imovinskopravnom zahtjevu (lan 212)
Sud moe predloiti oteenom i optuenom odnosno braniocu optuenog provoenje
postupka medijacije putem medijatora. Prijedlog u tom pravcu moe dati i oteeni i
optueni, odnosno njegov branilac, do zavretka glavnog pretresa. Sud moe oteenom
dosuditi imovinskopravni zahtjev u cjelini ili djelimino, a za ostatak ga uputiti na parnicu.
Ako podaci krivinog postupka ne pruaju pouzdan osnov ni za potpuno, ni djelimino
presuenje, oteeni e se sa svojim zahtjevom uputiti na parnicu. U sluaju donoenja
oslobaajue ili odbijajue presude, oteeni se uvijek upuuje na parnicu. Krivini sud ne
moe nikada odbiti imovinskopravni zahtjev. To je mogue samo u parninom postupku.

OSTALE ODREDBE (GLAVA XVIII)
Smrt uinioca krivinog djela (lan 219, 220 i 221)
Ako u toku krivinog postupka osumnjieni, odnosno optueni umre, postupak e se
rjeenjem obustaviti. Ako se u toku postupka utvrdi da je osumnjieni, odnosno optueni u
vrijeme izvrenja krivinog djela bio neuraunjiv, a nalazi se u pritvoru ili u psihijatrijskoj
ustanovi, nee se pustiti na slobodu ve e se donijeti rjeenje o njegovom privremenom
zadravanju u trajanju do 30 dana. Kad se u toku krivinog postupka utvrdi da je
osumnjieni, odnosno optueni, nakon izvrenja krivinog djela obolio od kakvog duevnog
oboljenja, rjeenjem e se prekinuti krivini postupak, a to lice e se uputiti nadlenom
organu socijalnog staranja. Kada se zdravstveno stanje optuenog popravi tako da moe
uestvovati u postupku, posupak e se nastaviti.

(dobro proitati lan 21 ZKP i lan 2 KZ npr kraa elektrine energije, ko se smatra
odgovornim licem gdje se pojavi sumnja konsultovati ove lanove)

II dio TOK POSTUPKA
ISTRAGA (Glava XIX)
(lan 228 240)

1. Podnoenje prijave
Prijava se podnosi nadlenom tuiocu pismeno ili usmeno. Podnosei prijavu, podnosilac e
saoptiti tuiocu saznanja o izvrenju nekog krivinog djela. Ako se prijava podnosi usmeno,
tuilac je duan o tome sainiti zapisnik. U tom sluaju tuilac je duan upozoriti podnosioca
da lano prijavljivanje predstavlja krivino djelo. Ukoliko je neko lice obavijestilo tuioca
telefonom ili na drugi nain o izvrenju krivinog djela, tuilac e o tome sainiti slubenu
zabiljeku. Za podnoenje prijave pismenim putem nije propisana nikakva forma ve je
dovoljno da podnosilac naznai saznanja o izvrenom krivinom djelu i naznai dokaze kao i
podatke o uiniocu ukoliko su mu poznati. Ako je prijava podnesena sudu ili nekom drugom
organu, oni su duni bez odlaganja da je dostave tuiocu. Postoje subjekti koji su duni da
podnesu prijavu, a to su: svi dravni organi, javna preduzea, ustanove i druga pravna lica.
Kada je rije o graanima, zakon odreuje da oni treba da prijave krivino djelo ali na to
nisu obavezni. Izuzetak je ako je u pitanju krivino djelo ije neprijavljivanje predstavlja
krivino djelo. Zakon posebno naglaava obavezu kolskih ustanova, ustanova socijalne
WWW.BH-PRAVNICI.COM


zatite i drugih koje se bave obrazovanjem ili pruaju socijalnu zatitu licima da prijave svaki
sluaj eventualnih seksualnih delikata i drugog nasilja prema maloljetnim licima.

2. Naredba o sprovoenju istrage i sprovoenje istrage
Istragu sprovodi nadleni tuilac. Istraga se sprovodi kad postoje osnovi sumnje da je
uinjeno krivino djelo. O sprovoenju istrage tuilac donosi naredbu. Naredba o
sprovoenju istrage treba da sadri opis krivinog djela, njegov zakonski naziv, okolnosti
koje potvruju osnove sumnje i postojee dokaze. Tuilac je duan navesti koje okolnosti
treba istraiti i koje istrane radnje treba preduzeti. Ako se nakon donoenja naredbe o
sprovoenju istrage ukae da je potrebno istragom obuhvatiti neko novo krivino djelo ili
neko drugo lice, tuilac donosi naredbu o proirenju istrage u odnosu na novo djelo ili drugo
lice. Bitno je napomenuti da se po vaeem zakonu istraga moe voditi i protiv nepoznatog
uinioca. Ako tuilac ocijeni da nisu ispunjeni uslovi za sprovoenje istrage, donijee
naredbu o nesprovoenju istrage. Ovo e biti u slijedeim sluajevima:
- ako iz prijave i drugih isprava proizilazi da prijavljeno djelo nije krivino djelo,
- ako ne postoje osnovi sumnje da je prijavljeno lice uinilo krivino djelo,
- ako je nastupila zastarjelost krivinog gonjenja ili je to djelo obuhvaeno amnestijom
ili pomilovanjem,
- ako postoje druge okolnosti koje iskljuuju krivino gonjenje.
O nesprovoenju istrage tuilac je duan u roku od 3 dana obavijestiti oteenog i
podnosioca prijave. U tom sluaju oteeni i podnosilac prijave mogu u roku od 8 dana
podnijeti pritubu uredu tuioca.

3. Provoenje istrage
U zakonu je propisano ovlatenje tuitelja da moe preduzimati sve istrane radnje, odnosno,
radnje dokazivanja koje su propisane u zakonu. Istina, za neke od tih radnji tuitelj prethodno
mora pribaviti naredbu od sudije za prethodni postupak, kao to je npr. naredba o
pretresanju stana. U zakonu je izriito predvieno da tuitelj moe ispitivati osumnjienog
(naravno, ako ovaj na to pristane, jer ga titi princip da niko nije duan iznositi dokaze protiv
sebe nemo pobere se ipsum), sasluavati oteenog, svjedoke, vriti uviaj, rekonstrukciju
dogaaja. Pored toga, tuitelj moe preduzimati posebne mjere koje obezbjeuju sigurnost
svjedoka, nareivati potrebna vjetaenja i prikupljati odreene informacije. O svim ovim
radnjama koje tuitelj preduzima moraju biti sastavljeni zapisnici.

4. Zadravanje na mjestu izvrenja krivinog djela
Ovlatena lica organa unutranjih poslova imaju ovlatenje da lica zateena na mjestu
izvrenja djela zadre ako je to potrebno. Najee e se raditi o zadravanju lica ako ona
mogu pruiti podatke o krivinom djelu, uiniocu tog djela i drugim vanim okolnostima. O
zadravanju slubeno lice je duno o tome obavijestiti tuioca. Zadravanje na mjsetu
dogaaja moe trajati najdue 6 sati. Slubeno lice je duno pouiti zadrano lice da ima
pravo podnijeti pritubu tuiocu zbog zadravanja i ponaanja slubenog lica. Ovlateno
slubeno lice ima pravo ako je u pitanju osumnjieni da od njega uzme otiske prstiju i da ga
fotografie u cilju utvrivanja identiteta. Ove radnje mogu se preduzeti i upotrebom sile
ukoliko se osumnjieni tome protivi. Slubeno lice takoer ima pravo da uzme otiske prstiju
od drugih lica kao i otiske prstiju na nekim predmetima kao na vratima, kasama i slino. Ovo
radi utvrivanja da li ti otisci pripadaju uiniocu krivinog djela ili eventualno drugim licima.

5. Sudsko obezbjeenje dokaza
Ssudsko osiguranje dokaza u istrazi vri sudija za prethodni postupak, a nakan podizanja
optunice sudija za prethodno sasluanje. Da bi sudija za prethodni postupak ili sudija za
WWW.BH-PRAVNICI.COM


prethodno sasluanje izvrili sudsko osiguranje dokaza potrebno je da su ispunjeni
kumulativno tri uvjeta i to:
1. Prvi uvjet je da sudsko osiguranje dokaza je u interesu pravde, to je ustvari svodi na
ocjenu znaaja i vanosti npr. iskaza nekog svjedoka. Ako je u pitanju neki nevaan
svjedok, koji nije oevidac dogaaja i koji je npr. samo uo od nekoga za dogaaj koji
se desio, tada se nee vriti sudsko osiguranje dokaza
2. drugi uvjet za sudsko osiguranje dokaza jeste postojanja vjerovatnoe da npr. svjedok
nee biti dostupan sudu u vrijeme suenja. Stranka ili branitelj koji predloe sudsko
osiguranje dokaza duni su u tom podnesku da to obrazloe i tu okolnost da uine
vjerovatnom, dakle okolnost da svjedok nee moi pristupiti na suenje
3. trei uvjet jeste da postoji prijedlog stranaka ili branitelja da sud izvri sudsko
osiguranje dokaza.
Kao to je navedeno o sudskom osiguranju dokaza odluuje sud za predhodni postupak ili
sudija za prethodno sasluanje i to na taj nain to provjerava da li su ispunjeni uvjeti da se
takvo osiguranje dokaza obavi. Ukoliko npr. sudija za predhodni postupak prihvati prijedlog
za sudsko osiguranje dokaza onda se u prisutnosti stranaka i branitelja taj svjedok
ispituje. to se tie ispitivanja ono se vri po modelima unakrsnog ispitivanja. To znai da se
svjedok ispituje direktno, unakrsno, a po potrebi i sud vri dadatno ispitivanje. Kad je u
pitanju sudsko osiugranje dokaza treba naglasiti da kasnije na suenju stranka ili branitelj na
iji zahtjev je izvreno sudsko osiguranje dokaza moe predloiti da se zapisnik o
ispitivanju nekog svjedoka uzme u obzir kao dokazi na glavnom pretresu, ali mora
pruiti dokaze da nije moglo biti osigurano prisustvo svjedoka na glavnom pretresu, odnosno
da je svjedok ostao nedostupan. Ukoliko je nasuprot tome svjedok pristupio na glavni pretres
onda se njegov raniji iskaz ne moe uzeti u obzir. Postoji mogunost da neki vaan dokaz kao
to je npr. neka hemijska supstanica ili npr. neka vrsta droge mogu promjeniti svoj sastav
pa se i u ovakvim situacijama moe traiti sudsko osiguranje dokaza tj. da analizu te materije
izvri neki dravni organ ili ustanova.
Ako sudija za predhodni postupak odbije prijedlog za sudsko osiguranje dokaza, onda
donosi rjeenje protiv kojeg nezadovoljna stranka ili branitelj mogu izjaviti albu
izvanraspravnom vijeu u roku od tri dana. U istrazi se svi sasluavaju Na suenju se
ispituju

6. Ovlaenja i dunosti ovlatenih slubenih lica u sluaju izvrenja krivinog djela
Ako postoji osnovana sumnja da je uinjeno krivino djelo za koje je propisana kazna zatvora
preko 5 godina, slubeno lice je duno odmah o tome obavijestiti tuioca i pod njegovim
nadzorom preduzeti mjere na pronalaenju uinioca da se sprijei skrivanje ili bjekstvo
osumnjienog ili sauesnika, da se otkriju i sauvaju tragovi krivinog djela i predmeti koji
mogu posluiti kao dokazi u krivinom postupku, kao i da se prikupe informacije koje mogu
koristiti u toku postupka. Ako je u pitanju krivino djelo a postoji opasnost od odlaganja,
slubeno lice je duno bez odlaganja preduzeti neophodne radnje da bi se osiguralo ono to je
prethodno navedeno. O svemu to preduzme, slubeno lice je duno odmah obavijestiti
tuioca i dostaviti mu predmete koji mogu posluiti kao dokazi. Ako je u pitanju krivino
djelo za koje je propisana kazna zatvora do 5 godina, ovlateno slubeno lice duno je
obavijestiti tuiocao svim raspoloivim informacijama, radnjama i mjerama koje je preduzelo
najkasnije u roku od 7 dana od dana saznaja za izvreno djelo.

7. Uzimanje izjava i prikupljanje drugih dokaza
Ovlateno slubeno lice moe uzimati izjave od graana, izvriti pregled prijevoznih
sredstava, putnika i prtljaga, ograniiti kretanje na odreenom prostoru za vrijeme
preduzimanja odreenih radnji, preduzeti mjere radi utvrivanja identiteta lica i predmeta, u
WWW.BH-PRAVNICI.COM


prisutnosti odgovornog lica pretraiti odreene objekte i prostorije dravnih organa, javnih
preduzea i ustanova i izvriti uvid u njihovu dokumentaciju. O ovim mjerama slubeno lice
sastavlja zapisnik ili slubenu zabiljeku. Kad slubeno lice poziva graane radi uzimanja
izjava u pozivu se mora naznaiti razlog pozivanja. Lice koje se poziva nije duno davati
nikakvu izjavu, niti odgovarati na pitanja slubenog lica osim svojih linih podataka.
Slubeno lice duno je o ovom pravu pouiti lice koje se poziva. Prilikom ispitivanja
pozvanih lica ako ona pristanu da daju izjave u svemu se primjenjuju odredbe o ispitivanju
osumnjienih i svjedoka od strane tuioca. Ako je na taj nain postupljeno, zapisnici o
prikupljenim izjavama mogu se koristiti kao dokaz u krivinom postupku. Lica prema
kojima su preduzete mjere od strane slubenog lica imaju pravo da podnesu pritubu tuiocu
u roku od 3 dana. Na osnovu prikupljenih izjava i dokaza, slubeno lice sastavlja izvjetaj.
Uz izvjetaj dostavljaju se predmeti, skice, fotografije, slubene zabiljeke, izjave i drugi
materijali koji mogu biti korisni za uspjeno voenje postupka. U tome su ukljuene injenice
i dokazi koji idu u korist osumnjienom. Tuilac moe prikupljati izjave i od lica koja se
nalaze u pritvoru ako je to potrebno radi otkrivanja drugih krivinih djela ili sauesnika.
Ovlatena slubena lica mogu izvriti uviaj i odrediti potrebna vjetaenja. Meutim, oni
nikada ne mogu vriti obdukciju i exhumaciju lea. Te radnje moe izvriti samo tuilac. Ako
je upitanju exhumacija lea, tuilac je duan pribaviti naredbu od suda.

8. Obustava istrage
Tuitelj ima pravo ne samo da donese naredbu o sprovoenju i nesprovoenju istrage, ve i
naredbu o obustavi istrage. Poto je sprovoenje istrage u iskljuivoj nadlenosti tuitelja,
onda je jasno da niko drugi osim tuitlja ne moe donijeti navedenu naredbu. Tuitelj e
donijeti naredbu o obustavi istrage ukoliko utvrdi:
1. djelo koje je uinio osumljieni nije krivino djelo
2. nema dovoljno dokaza da je osumljieni izvrio krivino djelo i
3. da je djelo obuhvaeno amnestijom ili pomilovanjem ili je nastupila zastara ili
postoje druge okolnosti koje iskljuuju krivino gonjenje.

U prvom sluaju / djelo koje je uinio uinioc nije krivino djelo/ to su situacije kada je u
pitanju graansko - pravni odnos, upravno-pravni odnos, pravno irelevantni odnos,
nedostaje neki od elemenata iz opeg pojama krivnog dijela ili neki od elemenata
konkretnog krivinog djela, ako je u pitanju nuna obrana ili krajna nuda.Kada je upitanju
mogunost obustave istrage zbog nune obrane ili krajne nude / kad djelo nije krivno djelo/
mogue je samo onda ako svi dokazi upuuju na iste zakljuke tj. da je osumljieni postupao
u nonoj obrani. Iako iz izkaza dva svjedoka proizilazi da osumljieni nije postupio u nunoj
obrani, a iz izkaza pet preostalih da jeste nije mogue naredbom obustaviti istragu.
Isto tako tuitej obustavlja istragu kad utvrdi da ne postoji dovoljno dokaza da je
osumljieni uinio krivino djelo. To su one situacije kada obino postoje indicije ali ne vrsti
i pouzdani dokazi da je osumljieni poinitelj krivinog djela.
U treem sluaju kao to je reeno istrage se obustavlja ako je djelo obuhvaeno amenstijom,
pomilovanjem ili zastarom ili postoje druge smetnje koje iskljuuju krivino gonjenje.
Kada je upitanju obustava istrage u sluaju kada nema dovoljno dokaza treba uvjek voditi
rauna da zakonodavac u tom sluaju odnosno samo u tom sljuaju dozvoljava tuitelju da
ponovo otvori istragu ukoliko doe do nekih novih dokaza iz kojih proizilazi da je
osumljieni poinio krvino djelo za koje je voena istraga.
O obustavi istrage tuitelj mora obavijestiti oteenog, koji ima pravo podnijeti pritubu
Uredu tuitelja.

9. Okonanje istrage
WWW.BH-PRAVNICI.COM


Tuitelj okonava istragu kad nae da je stanje stvari dovoljno razjanjeno da se moe podii
optunica. Okonanje istrage e se zabiljeiti u spisu. Prije okonanja istrage tuitelj e
sasluati osumnjienog, ukoliko ranije nije bio sasluan. Ako se istraga ne zavri u roku od 6
mjeseci od donoenja naredbe o provoenju istrage, potrebne mjere da bi se istraga okonala
poduzet e kolegij tuilatva.

PREDAVA: Malik Hadiomeragi 06.05.2007. godine

POSTUPAK OPTUIVAN1A (GLAVA XX)

1. Podizanje optunice (lan 241-248)
Cilj istrage koja prethodi podizanju optunice je sadran u tome da tuitelj prikupi dokaze
na osnovu kojih moe ocijeniti da li e donijeti naredbu o obustavi istrage ili e podii
optunicu. Da bi mogao uraditi neto od toga, tuitelj prouava dokaze koje je prikupio i
onda izvodi zakljuak da li postoji osnovana sumnja da je osumnjieni uinio krivino djelo
za koje JE voena istraga. Ukoliko nae da postoji osnovana sumnja tuitelj treba
pripremiti optunicu u pisanoj formi i to mora uraditi bez odlaganja jer u protivnom ako
postoje subjektivni razlozi zbog kojih na vrijeme nije uraena optunica, protiv tuitelja moe
biti pokrenut disciplinski postupak. Nakon podizanja optunice osumnjieni i njegov
branitelj stiu pravo da vre uvid u sve spise i dokaze koje je tuitelj uz optunicu dostavio
sudiji za prethodno sasluanje. U ovoj fazi postupka postoji mogunost da stranke predloe
tzv. sudsko obezbjeenje dokaza.
( u istrazi se prikupljaju dokazi, a na pretresu se izvode. Ako nema dovoljno dokaza, donosi
naredbu o obustavi istrage.)

2. Sadraj optunice
U odredbi lana 242. ZKPFBiH je propisano ta optunica treba sve da sadri, dakle propisani
su elementi optunice kao formalnog procesnog akta. Pravo da saini optunicu ima samo
tuitelj, a ta optunica treba da sadri:
- naziv suda,
- ime i prezime osumnjienog sa njegovim podacima,
- opis djela iz kojeg proizilaze zakonska obiljeja krivinog djela (u pitanju su iskljuivo
odlune injenice), vrijeme i mjesto uinjenja krivinog djela, sredstvo kojim je uinjeno
krivino djelo kao i ostale okolnosti potrebne da se krivino djelo preciznije odredi,
- zakonski naziv krivinog djela sa navoenjem odredbe KZ,
- prijedlog o dokazima koje treba izvesti i materijal koji potrkrepljuje navode optunice.
WWW.BH-PRAVNICI.COM


Jedna optunica moe obuhvatiti vie kr. djela, dakle jednom optunicom neka osoba moe
biti optuena za dva i vie kr. djela, a isto tako jedna optunica moe obuhvatiti i vie
osumnjienih. Ako je neka osoba optuena za vie krivinih djela onda u pravilu svako od
tih krivinih djela treba opisati zasebno, u posebnim takama, a ovo iz razloga to u toku
suenja moe se pokazati da za neko krivino djelo ne postoje dokazi, pa u tom dijelu treba
donijeti oslobaajuu presudu a u drugom dijelu presudu kojim se optueni oglaava krivim.
Ukoliko je nasuprot tome sve opisano u jednoj taki, tada postoji dosta problema da sud
izdvaja dio injeninog opisa za koje optuenog osloboditi od optube u odnosu na injenini
opis za koji optueni treba biti oglaen krivim. Ukoliko se osumnjieni nalazi u pritvoru
tuitelj moe staviti prijedlog da se pritvor produi, ukoliko se nalazi na slobodi prijedlog da
se pritvor odredi ili moe predloiti da se ukoliko se optueni nalazi u pritvoru pritvor ukine.
Najvaniji dio optunice je injenini opis djela, a ako postoji sticaj kr. djela treba ih
radvojiti.

3. Odluivanje o optunici
Kada sudija za prethodno sasluanje primi optunicu on prvo treba da pogleda da li je ta
optunica formalno ispravna, a to znai da se postavlja pitanje da li ta optunica sadri sve
one propisane elemente o kojima je ranije govoreno. Ukoliko sudija za prethdno sasluanje
utvrdi da optunica ne sadri sve potrebne elemente onda e u tom sluaju pozvati tuitelja
da ispravi taj neuredan podnesak. Pri tome e mu u tom dopisu ukazati ta to nedostaje u
optunici i da mora to ispraviti u odreenom roku i uz to e mu dati upozorenje da ukoliko
tako ne postupi da e optunica biti odbaena kao i svaki drugi neuredan podnesak. Ukoliko
odbije sve ili pojedine take optunice, sudija za prethodno sasluanje donosi rjeenje koje
se dostavlja tuitelju. Protiv ovog rjeenja alba nije doputena. Ako je optunica propisno
sastavljena, sudija za prethodno sasluanje treba u roku od 8 dana da proita dokaze koji su
mu dostavljeni (iskaze svjedoka, nalazi i miljenja vjetaka i sl) da izvri uvid u druge dokaze
(skica lica mjesta, fotodokumentacija i sl) i da pregleda predmete (no ili neko drugo orue).
Nakon svega ovoga sudija za preth saslu treba u roku od 8 dana da provjeri da li postoji
dovoljno dokaza o postojanju osnovane sumnje , te da onda na osnovu svega toga potvrdi
optunicu. Ukoliko se optunica potvruje u cjelosti, najjednostavniji nain kako se to
obavlja jeste da na samu optunicu stavi tambilj na kojem je naveden broj optunice,
datum optunice i da se ista potvruje onog dana kada je zaista potvrena.
U sluaju da se radi o stjecaju krivinih djela kada ne postoji mogunost konkretnog
potvrivanja optunice iz razloga to npr. u odnosu na jednu taku ne postoji mogunost da se
potvrdi, tada sudija za prethodno sasluanje donosi rjeenje protiv kojeg nije
dozvoljena alba. Rjeenje se donosi i u sluaju kada je u optunici sadrano samo jedno
krivino djelo ali je sudija za prethodno salsuanje utvrdio da nema dokaza da se optunica
podigne.
Nakon potvrivanja optunice ili dijela optunice osumnjieni dobija status optuenog.
Ovako potvrena optunica se dostavlja optuenom i njegovom branitelju bez odlaganja a
ako se optueni nalazi u pritvoru u roku od 24 sata. Sudija za prethodno sasluanje obavijestit
e optuenog da e u roku od 15 dana od dana dostavljanja optunice biti pozvan da se
izjasni da li priznaje ili porie krivnju za svaku taku optunice, da li namjerava podnijeti
prethodne prigovore, te da navede prijedloge dokaza koje treba izvesti na glavnom pretresu.
Ukoliko se optueni nalazi u pritvoru, njemu se dostavlja i rjeenjeo pritvoru. Ako je sud
donio rjeenje kojim je odbijeno potvrivanje optuniice, tuitelj moe naknadno podnijeti
novu optunicu ako prikupi nove dokaze. (Da tuitelj moe podnijeti novu optunicu koja
moe biti zasnovana na ovim dokazima je greka kae Malik koja e biti ispravljena
izmjenama i dopunama zakona).
WWW.BH-PRAVNICI.COM


4. Izjanjenje o krivnji
Na roitu po izjanjenju krivnje optueni treba da da izjavu da li je kriv ili nije kriv. Tu
izjavu daje u prisutnosti tuitelja i svog branitelj i ta njegova izjava se unosi u zapisnik.
U situaciji ako se nakon poziva da se izjasni o krivnji, optueni nee da izjasni onda sudija za
prethodno sasluanje unosi u zapisnik da optueni porie krivnju. U zapisnik e se unijeti i
sluaju ako optueni pone priati o krivinom djelu ili pria o neem drugom ili nee
odreeno da se izjasni o krivnji. Pored ovih situacija postoje situacije gdje se optueni sasvim
odreeno izjanjava da je kriv ili nije kriv. Ako se optueni izjasni da nije kriv onda
sudija za prehodno sasluanje predmet dostavlja sudiji odnosno vijeu na suenje radi
zakazivanja pretresa u roku od 60 dana koji rok se moe iz opravdanih razloga produiti za
jo 30 dana. Da li e predmet dostaviti sudiji ili vijeu koje treba da sudi ovisi od teine
krivinog djela, tj. ako je u pitanju krivino djelo za koje je propisana novana kazna ili
zatvor do 5 god. predmet se dostavlja sudiji a u ostalim sluajevima vijeu. U onim
sluajevima gdje je optueni priznao krivnju, ti se predmeti dostavljaju na razmatranje
izjave o priznanju krivnje i to opet tako to se predmet dostavlja po istom principu sudiji ili
vijeu na razmatranje.

5. Razmatranje izjave o priznanju krivnje
Samo na osnovu izjave o priznanju krivnje optuenom se ne moe izrei krivinopravna
sankcija, pa je zakonodavac predvidio obavezu suda - sudije odnosno vijea da izvre
provjeru date izjave o priznanju krivnje pred sudijom za prethodno sasluanje. Obaveza je
suda da u tim sluajevima provjerava postojanje vie kumulativnih elemenata i da tek onda
odlui da li e prihvatiti izjavu o priznanju krivnje ili e je odbaciti. Ono to prvo treba da
provjeri jeste da li je do izjave o priznanju krivnje dolo dobrovoljno, svjesno i sa
razumijevanjem i da li je optueni upoznat o moguim posljedicama ukljuujui one koje se
odnose na trokove krivinog postupka i imovinsko pravni zahtjev. Takoer (drugi uvjet) sud
treba da provjeri da li postoji dovoljno dokaza o krivnji optuenog (isto kao i sudija za
prethodno sasluanje pregleda materijale koje je dostavio tuitelj i na osnovu njih izvodi
zakljuak da li ima dokaza o krivnji optuenog). Ukoliko nakon ovih provjera utvrdi da se
moe prihvatiti izjava o priznanju krivnje to konstatuje u zapisnik i onda u roku od 3 dana
izrie krivino pravnu sankciju. Ako sud nasuprot tome ne prihvati izjavu o priznanju
krivnje o tome obavjetava stranke i branitelja, nakon ega predmet ide u redovnu
proceduru suda. U ovom sluaju kada odbaci izjavu o priznanju krivnje to se konstatira u
zapisnik i u daljoj proceduri suenja ova izjava o priznanju krivnje ne moe se koristiti kao
dokaz.

6. Pregovaranje o krivnji
U nau krivinu proceduru (iz anglosaksonskog sistmea) je takoer uveden jedan novi
procesni institut a to je pregovaranje o krivnji. Pregovaranje o krivnji moe otpoeti jo u
toku istrage i ono se u sutini svodi na to: pod kojim uvjetima e osumnjieni priznati
krivnju. Ukoliko se tuilac i osumnjieni dogovore o tome onda oni prave sporazum, u stvari
jednu vrstu ugovora u kome su konkretizirani svi ti elementi odnosno konkretizirano je sve
ono o emu su se oni dogovorili. Meutim, ne postoji mogunost da sud razmatra
sporazum o priznanju krivnje prije nego to je optunica potvrena.
Prilikom dogovaranja tuitelj moe osumnjienom za priznanje krivnje ponuditi izricanje
kazne ispod granice koja je propisana za krivino djelo za koje se vodi istraga (npr za krivino
djelo za koje je predviena kazna zatvora najmanje 3 godine moe mu ponuditi kaznu ispod
toga npr 1 ili 2 godine za uinjeno krivino djelo) ili mu ponuditi blau vrstu kazne (npr
novanu kaznu umjesto kazne zatvora ako je po KZFBiH mogue). Dakle tuitelj uvijek mora
WWW.BH-PRAVNICI.COM


voiti rauna o odredbama krivinog zakona i moe ponuditi samo ono kako je to predvieno u
tom zakonu. Kada sudu bude dostavljen sporazum o priznanju krivnje on isto mora biti
razmatran i moe biti prihvaen ili odbaen.
Prilikom ocjene da li e prihvatiti sporazum sud provjerava vie kumultivnih uvjeta a to je :
1. da li je do sporazuma o priznanju krivnje dolo dobrovoljno, svjesno i sa
razumijevanjem kao i nakon upoznavanja o moguim posljedicama ukljuujui i
posljedice koje se odnose na imovinsko pravni zahtjev i trokove krivinog postupka.
2. da postoji dovoljno dokaza o krivnji osumnjienog, odnosno optuenog (pominjanje
optuenog se odnosi na situaciju kada starnke naknadno postignu sporazum o
priznanju krivnje i to npr u toku suenja).
3. da li je optueni razumio da se sporazumom o priznanju krivnje odrie prava na
suenje i da ne moe uloiti albu na krivino-pravnu sankciju koja e mu se izrei.
Ukoliko sud zakljui da su ispunjeni naprijed kumulativni uvjeti on prihvata sporazum o
priznanju krivnje i o tome obavjetava stranke i branitelja a onda uzima izjavu od optuenog.
Postoji mogunost ukoliko se stranke i branitelj sloe da se odmah izrekne krivino-pravna
sankcija predviena u sporazumu, ali oni mogu traiti da to ne bude tako a onda sud zakazuje
pretres u roku od 3 dana na kome se izrie krivino-pravna sankcija. Ako sud odbaci
sporazum o priznanju krivnje isti se u toku suenja kao i izjava o priznanju krivnje
optuenog ne moe korisititi kao dokaz.

7. Povlaenje optunice
Kada je u pitanju optunica predviena je mogunost njenog povlaenja. Dakle, tuitelj moe
pismeno ili usmeno na zapisnik dati izjavu da povlai optunicu bez prethodnog
odobrenja do njenog potvrivanja. To je prva situacija, a druga da to uini nakon
potvrivanja optunice ali mu je tada potrebno odobrenje sudije za prethodno sasluanje. Sud
povlai optunicu rjeenjem o obustavi postupka. O svemu tome se moraju obavijestiti
osumnjieni odnosno optueni i njegov branitelj kao i oteeni.
8. Razlozi za prigovor i odluka o prigovoru
Kao to je ve reeno optueni i njegov branitelj mogu nakon potvrivanja optunice
podnijeti prethodne prigovore. Ti prethodni prigovori se iznose u podnesku koji se
dostavlja sudu a o njima odluuje sudija za prethodno sasluanje. to se tie samog sadraja
takvog podneska u njemu se moe osporavati nadlenost suda (misli se samo na stvarnu
nadlenost jer u smislu lana 36 ZKPFBIH nakon potvrivanja optunice sud se ne moe
oglasiti mjesno nenadlenim niti stranke mogu isticati prigovor mjesne nenadlenosti), zatim
moe osporavati sadraj optunice odnosno ukazivati na njene formalne nedostatke, nadalje
osporavati zakonitost dokaza ili dobijenog priznanja, zahtijevati spajanje ili razdvajanje
postupka i konano osporavati odluku kojom je optuenom odbijen zahtjev za dodjelu
branitelja siromanih. Ukoliko takvi prigovori nisu opravdani donosi se rjeenje protiv kojih
nije dozvoljena alba.
Nasuprot tome ukoliko je neki prigovor opravdan kao npr prigovor kojim se osporava
formalna ispravnost optunice, pa sudija za preth sasluanje ocijeni da takav prigovor zaista
stoji onda e u tom sluaju postupiti u svemu onako kako se to radi sa neurednim
podneskom.
GLAVNI PRETRES (GLAVA XXI)

1. 1avnost glavnog pretresa (lan 249 - 252)
Glavni pretres je javan. Prisustvuju mu punoljetne sobe, koje ne mogu nositi oruje, osim
uvara optuenog. Javnost se moe iskljuiti ako je to u interesu dravne sigurnosti ili ako je
to potrebno radi uvanja dravne, vojne, slubene ili vane poslovne tajne, uvanja javnog
reda, zatite morala u demokratskom drutvu, osobnog i intimnog vota optuenog ili
WWW.BH-PRAVNICI.COM


oteenog ili zatite interesa maloljetnika ili svjedoka. Iskljuenje javnosti ne odnosi se na
stranke, branitelja, oteenog, zakonskog zastupnika i punomonika. Odluku o iskljuenju
javnosti donosi sudija, odnosno vijee rjeenjem koje mora biti obrazloeno i javno
objavljeno
2. Rukovoenje glavnim pretresom (lan 253 258)
Sudija, odnosno lanovi vijea i zapisniar moraju biti neprekidno prisutni na glavnom
pretresu. Ako je u izgledu

WWW.BH-PRAVNICI.COM


pretres i nije doao a niti je svoj izostanak opravdao. Za ovu situaciju zakonodavac je
predvidio njegovo obavezno privoenje. Ukoliko bi se desilo da optueni naknadno
opravda svoj izostanak, sudija predsjednik vijea moe opozvati naredbu. Postoje situacije
kada optueni koji je uredno pozvan oigledno izbjegava da doe na glavni pretres. U tom
pravcu preduzima aktivne radnje (npr ve jednom bio privoen pa ponovno ne doe) ili kada
sudska policija doe da ga privede pobjegne iz svog stana i slino, onda su time uspunjeni
uvjeti da se prema njemu odredi pritvor. Taj pritvor moe trajati do objavljivanja presude a
najdue 30 dana.
Nedolazak branitelja na glavni pretres
Postoje situacije kada uredno pozvani branitelj na glavni pretres ne doe i svoj izostanak ne
opravda. U tim sluajevima glavni pretres se odlae jer je optuenom garantirano pravo
na formalnu odbranu. U takvom sluaju obaveza je suda da pozove branitelja da objasni
razloge svog nedolaska. Branitelj nije obavezan da doe na to roite jer moe sudu dostaviti i
podnesak u kome e objasniti razloge svog izostanka i ponuditi odgovarajue dokaze (npr bio
bolestan). Ukoliko sud ocijeni da razlozi izostanka nisu bili opravdani onda u tom sluaju
donosi rjeenje o kanjavanju branitelja novanom kaznom koja moe biti do 5000 KM.
Dakle uvjeti za kanjavnaje branitelja su da je uredno pozvan na glavni pretres, da je izostao
sa tog glavnog pretresa i da kansije nije opravdao svoj izostanak. Sa ovom situacijom treba
izjednaiti situaciju ako bi branitelj neopravdano napustio glavni pretres jer bi se i u tom
sluaju novano kazniti.Ako se radi o branitelju koji je postavljen po slubenoj dunosti a
neopravdano izostaje mogue je uz saglasnost optuenog odrediti drugog branitelja.
Nedolazak svjedoka ili vjetaka na glavni pretres
Isto tako postoje situacije da na glavni pretres ne pristupi svjedok ili vjetak koji su uredno
pozvani i svoj izostanak nisu opravdali. U tom sluaju sud donosi naredbu o njihovom
prinudnom dovoenju. Zakon predvia mogunost da se i oni u ovakvom sluaju kazne
novanom kaznom do 5000 KM. to se tie samog odlaganja glavnog pretresa zbog njihovog
nedolaska to je faktiko pitanje i zavisi od konkretne situacije.

4. Odlaganje i prekidanje glavnog pretresa (lan 265 267)
Na zahtjev stranaka ili branitelja glavni pretres se moe odloiti rjeenjem sudije, odnosno
predsjednika vijea ako:
- treba pribaviti nove dokaze ili
- ako je optueni nakon izvrenog krivinog djela nesposoban da prisustvuje glavnom
pretresu ili
- ako postoje druge smetnje da se glavni pretres uspjeno provede.
Rjeenje kojim se odlae glavni pretres unijee se u zapisnik i, po mogunosti, odrediti e se
dan i sat nastavka glavnog pretresa. alba nije doputena. Glavni pretres koji je odloen mora
iznova poeti ako se izmijenio sastav vijea, ali po sasluanju stranaka i branitelja vijee
moe odluiti da se u ovakvom sluaju svjedoci i vjetaci ne sasluavaju ponovo i da se ne
vri novi uviaj, nego da se proitaju iskazi svjedoka i vjetaka dati na ranijem glavnom
pretresu, odnosno da se proita zapisnik o uviaju. Ako je odlaganje trajalo due od 30 dana
ili ako se glavni pretres dri pred drugim sudijom, odnosno predsjednikom vijea - glavni
pretres mora iznova poeti i svi dokazi se moraju ponovno izvesti.
Osim u sluajevima predvienim ovim zakonom sudija, odnosno predsjednik vijea moe
prekinuti glavni pretres zbog odmora ili zbog isteka radnog vremena ili da bi se neki dokaz
pribavio u kratkom vremenu ili zbog pripremanja optube ili odbrane. Prekinuti glavni pretres
nastavlja se uvijek pred istim sudijom, odnosno vijeem.

5. Zapisnik o glavnom pretresu (lan 268 270)
WWW.BH-PRAVNICI.COM


Uobiajeno je da se zapisnik o glavnom pretrese vodi pisanjem na kompjuteru. U taj zapisnik
se unosi cijeli tok glavnog pretresa sa svim detaljima preduzetih procesnih radnji. Takoer se
u zapisnik o glavnom pretresu unosi potpuna izreka, ta izreka predstavlja izvornik. Ako je
doneseno rjeenje o pritvoru i to rjeenje se unosi u zapisnik

6. Poetak glavnog pretresa (lan 271 275)
Prilikom ulaska sudije ili vijea u sudnicu i prilikom njihovog izlaska iz sudnice svi prisutni, na poziv
ovlatene osobe, treba da ustanu. Sudija, ili predsjednik vijea uzimaju podatke o identitetu
optuenog. Nakon toga e pitati stranke i branitelja da li imaju primjedbi na sastav vijea. Sudija,
odnosno predsjednik vijea e upozoriti optuenog na potrebu paljivog praenja toka pretresa i
pouit e ga da moe iznositi injenice i predlagati dokaze u svoju korist, da moe postavljati pitanja
sa optuenim, svjedocima i vjetacima i da moe davati obrazloenja u vezi s njihovim iskazima.
itanje optunice i dokazi optube i odbrane
Glavni pretres poinje itanjem optunice. Optunicu ita tuitelj i to je njegovo iskljuivo
pravo i obaveza. Poslije itanja optunice tuitelj ne moe vie povui optunicu ali moe dati
izjavu da odustaje od optube i u tom sluaju sud donosi presudu kojom se optuba odbija.
Nakon itanja optunice obaveza je suda da zatrai od optuenog da se izjasni da li je
razumio optunicu. Ako nasuprot izjave da je razumio optunicu, optueni izjavi da je nije
razumio onda je obaveza suda da mu pojasni njene navode.
Nakon toga tuitelj mora dati tzv. uvodno izlaganje tokom kojeg iznosi kratke razloge o tome
sa kojim e dokazima dokazati tezu optube. Uvodno izlaganje je dakle za tuitelja obavezno
i ne treba ga poistovjeivati sa zavrnim rijeima.
to se tie optuenog i njegovog branitelja oni nisu obavezni da daju uvodno izlaganje. Sve
je ovo u skladu sa pravima odbrane optuenog i naelo nemo prodere se ibsum (niko nije
duan da prua dokaze protiv sebe), koje pravo je sadrano i u nekim drugim odredbama
ZKPFBIH. Ovo pravo ima i svoju logiku jer zato bi optueni dokazivao svoju nevinost dok
tuitelj ne dokae njegovu krivnju.

7. Dokazni postupak (lan 276 293)
Izvoenje dokaza
Na glavnom pretresu se izvode dokazi kako dokazi odbrane tako i dokazi optube to znai da
stranke i branitelj imaju pravo pozivati svjedoke. Izraz pozivanje svjedoka u toku suenja
je u stvari preuzet iz adversarnog sistema i kada npr tuitelj kae da poziva nekog svjedoka to
ne znai da on u bukvalnom smislu izlazi pred sudnicu i poziva svjedoka ve to radi slubenik
suda. Procesne radnje izvoenja dokaza su prvenstveno povjerene strankama i
braniteljima i oni treba da skupljaju procesnu grau ali i sud ima pravo da poziva svoje
svjedoke. Praktino svi dokazi se mogu svrstati u 3 osnovne grupe: dokazi optube, dokazi
odbrane i dokazi suda. to se tie samog redoslijeda izvoenja dokaza prvo se izvode dokazi
optube a onda dokazi odbrane, nakon ega se izvode dokazi optube kojima se pobijaju
navodi odbrane (replika), nakon ega mogu uslijediti dokazi odbrane kao odgovor na
pobijanje (duplika) i poslije toga dokazi suda. U pravilu sud bi trebao uvijek da saeka
izvoenje dokaza optube i odbrane, pa tek onda izvodi svoje dokaze. Prema tome sud treba
da se to manje mijea u prikupljanje dokaza i ispitivanje svjedoka, ali e u sluaju
neaktivnosti stranaka i branitelja biti prinuen da to radi. Dokazi se izvode po tzv. modelu
unakrsnog ispitivanja.
Direktno, unakrsno i dodatno ispitivanje svjedoka
U toku glavnog pretresa se izvode dokazi optube, odbrane i dokazi suda i kada su u pitanju
iskazi svjedoka ili vjetaka ono se provodi po modelu unakrsnog ispitivanja. U okviru toga se
vri direktno ili glavno ispitivanje, unakrsno i dodatno ispitivanje. Ovakav nain ispitivanja u
smislu direktnog i unakrsnog ispitivanja je preuzet iz adversarnog sistema a uz to su
kombinovani i elementi iz inkvizitorskog sistema (pravo suda da ispituje svjedoke odnosno da
WWW.BH-PRAVNICI.COM


im postavlja pitanja i to kako svjedocima odbrane, optube tako i svjedocima koje je sud
pozvao).
Glavno ili direktno ispitivanje obavlja stranka ili branitelj koji je pozvao svjedoka. Ta
njihova pitanja su usmjerena na slijedei nain, i to tuitelja da dokae tezu optube, a ako
direktno ispitivanje vri branitelj da dokae antitezu odbrane.
Nakon toga slijedi unakrsno ispitivanje svjedoka koje takoer potie iz adversarnog sistema.
Prilikom unakrsnog ispitivanja nastoje se dobiti odgovori za suprotnu stranu i to na nain da
se oslabe odgovori koje je svjedok dao prilikom direktnog ili glavnog ispitivanja. Pri tome
treba naglasiti da e pitanja prilikom unakrsnog ispitivanja ograniavaju na opseg odgovora
koji su dati prilikom direktnog ispitivanja. Dakle, glavno ili direktno ispitivanje limitira
unakrsno ispitivanje.
Ako svjedok prilikom unakrsnog ispitivanja dadne odgovore izvan onoga to je pitan prilikom
direktnog ispitivanja onda je to prema pravilima adversarnog sistema irelevantno i ti
odgovori se ne uzimaju u obzir. Radi toga bi stranka ili branitelj koji vre takvo ispitivanje
morali voditi rauna o tome, a to bi morao da radi i sud po slubeno dunosti. Prilikom
unakrsnog ispitivanja ona strana koja obavlja takvo ispitivanje moe nastojati da dovede u
pitanje kredibilitet svjedoka (npr da dokau da lae). Tako npr. svjedok moe iznositi neke
injenice ili okolnosti nekog dogaaja iako je vidio samo dio dogaaja, a to prilikom
unakrsnog ispitivanja treba dokazati.
Prilikom unakrsnog ispitivanja moe se pojaviti problem alibija, jer npr u situaciji kada
neki svjedok zna okolnosti koje se odnose na alibi optuenog, da od strane tuitelja ne bude
pitan na te okolnosti, pa se postavlja pitanje kako to odbrana moe dokazati. Postoje 2
mogunosti i to prva: da odbrana zatrai od suda dozvolu da postavlja takva pitanja vezana
za alibi, i druga, ako to sud ne dozvoli da stavi prijedlog za sasluanje tog svjedoka kao
svjedoka odbrane.
U toku itavog direktnog ili unakrsnog ispitivanja sud ima zakonsko ovlaenje da
postavlja pitanja svjedocima ili vjetacima. Ako se radi o svjedoku suda, onda e tog
svjedoka prvo ispitati sud a onda e dozvoliti tuitelju i odbrani da ga ispituju.
Nakon unakrsnog ispitivanja stranke i branitelj dobiju novu priliku da oni jo jedanput ispitaju
svjedoka i oni u tom sluaju nastoje da oslabe odgovore koje je svjedok dao prilikom
unakrsnog ispitivanja i to naravno ako su u pitanju odgovori koji ne odgovaraju npr tuitelju
koji je pozvao svjedoka.
Pravo suda da ne dopusti pitanje ili odgovor
Prema sadanjim zakonskim rjeenjima sudija odnosno predsejdnik vijea je dominus litis
(glavni) na glavnom pretresu i on odluuje o tome da li je neko pitanje nedoputeno ili
nevano a isto tako odluuje o prijedlozima stranaka i branitelja u pogledu izvoenja novih
jdokaza, koje odbija u sluaju ako nema znaaja za predmet ili ne nepotreban.
Posljedice priznanja optuenog
Mogue su situacije da optueni u toku optunog postupka ospori krivnju ili ne napravi
sporazum o priznanju krivnje pa se u toku glavnog pretresa odlui da prizna krivnju. Takvu
izjavu moe dati nakon izvedenih dokaza na glavnom pretresu. Poto ni u ovom sluaju takvo
priznanje ne moe biti autonoman dokaz, to je i zakonodavac propisao da e to priznanje biti
prihvaeno samo pod uvjetom ako ranije izvedeni dokazi ukazuju da je optueni zaista uinio
krivino djelo. Ako su ispunjeni ti uvjeti onda se ide na izricanje krivino pravne sankcije.
Izmjena optube
Optuba sadri injenini opis djela u kome su iznesene injenice i okolnosti koje
predstavljaju bitna obiljeja nekog krivinog djela. Tuitelj ima ovlaenja da na glavnom
pretresu vri izmjenu optube, a to znai da mijenja u injeninom opisu djela odlune
injenice. Poto se u zakonu navodi da to tuitelj moe uraditi ako ocijeni da se izmijenilo
injenino stanje iz toga izvodimo zakljuak da on to moe uiniti po svom nahoenju tj na
WWW.BH-PRAVNICI.COM


osnovu svoje nove subjektivne ocjene. Sud mora dozvoliti tuitelju da izvri izmjenu
optunice i ukoliko mu to zabrani tuitelj moe uspjeno izjaviti albu zbog relativno bitne
povrede odredaba krivinog postupka. Ako tuitelj mijenja neke okolnosti koje nisu odlune
npr. da je oteeni prije dolaska na mjesto dogaaja bio u kui pa navede da je bio u tali to
nisu odlune injenice i ako to mijenja to je tzv. preciziranje optube. Kada tuitelj mijenja
injenini opis djela on moe mijenjati samo one injenice i okolnosti koje su bile predmet
optube. To znai ako je npr. tuitelj podnio optunicu protiv optuenog zbog krivinog
djela silovanja, pa se pokae da za to krivino djelo nema dokaza ali se isto tako pokae da je
optueni prije odlaska sa mjesta dogaaja ukrao tanu oteenoj (to nije bilo obuhvaeno u
injeninom opisu djela) onda tuitelj nema pravo da izmijeni optunicu tako to bi
umjesto injenica i okolnosti koje predstavljaju krivino djelo silovanja sada naveo injenice i
okolnosti koje predstavljaju krivino djelo krae. U ovom sluaju bi se u stvari radilo o
nedozvoljenom proirenju optube koje bi sud morao odbiti. Prema tome izmjena optube
se moe odnositi samo na genusno (silovanje) djelo za koje je podnesena optuba a ne i na
neko drugo krivino djelo.
Dopuna dokaznog postupka
Prije nego to objavi da je glavni pretres zavren sudija odnosno predsendik vijea treba
upitait stranke i branitelja da li eventualno imaju novih dokaznih prijedloga. U ovom
dijelu postupka iskljuena je mogunost da sud pozove neke svoje svjedoke, ve to mogu
uraditi samo stranke i branitelj. Nakon to oni stave svoje dokazne prijedloge sud ocjenjuje da
li su oni opravdani i samo ukoliko su opravdani prihvata izvoenje takvih dokaza.
Zavrne rijei
Nakon to predsjednik vijea odnosno sudija objavi da je dokazni postupak dovren prelazi se
na zavrnu rije. Stranke i branitelj iznose zavrne rijei a ako je prisutan oteeni i on
takoer. to se tie redoslijeda zavrnih rijei iste prvo daje tuitelj, zatim oteeni, branitelj
i optueni. Tuitelj ima pravo da dadne repliku a posljednje rijei pripadaju uvijek
optuenom. Nakon to oni iznesu svoje zavrne rijei po kojima vre ocjenu izvedenih
dokaza na glavnom pretresu i stavljaju prijedloge sudija ondnosno predsjednik viea
objavljuje da je glavni pretres dovren.

PRESUDA - (GLAVA XXII)
(lan 294 306)
Presuda je sudska odluka kojom se raspravlja krivinopravni zahtjev iznesen u optunom
aktu. Postoje 4 vrste provstepenih presuda koje sud donosi i samo sud moe donijeti sankciju,
presudu. U Federaciji sud presudu donosi i objavljuje u ime FBiH.

Vezanost presude za optubu (lan 295)
Presuda se uvijek mora odnositi samo na osobu koja je optuena i to se zove subjektivni
identitet presude i optube. Pored toga presuda se mora odnositi na djelo koje je predmet
podnesene ili na glavnom pretresu izmijenjene optube i to se zove objektivni identitet
presude i optube. Kada su u pitanju subjektivni i objektivni identitet postoji vezanost suda
odnosno mora postojati takav identitet presude i optube. Pored ova dva identiteta postoji i
pravni identitet ali za takvo neto sud nije vezan, odnosno pravni identite izmeu presude i
optube ne mora postojati. To je izriito navedeno u zakonu u kome stoji da sud nije vezan za
prijedloge tuitelja u pogledu pravne ocjene. To znai ako je neke radnje iz optube tuitelj
pravno kvalifikovao kao krivino djelo teke krae, sud moe ocjenu injeninog opisa djela
zakljuiti da se radi o krivinom djelu krae i dosljedno tome izvriti prekvalifikaciju djela.
Uvijek je najvei problem pitanje objektivnog identiteta presude i optube i ono predstavlja
WWW.BH-PRAVNICI.COM


jedno od najteih procesnih radnji. Tu se postavlja pitanje ta sud u injeninom opisu
djela optube moe izmijeniti a da ne povrijedi objektivni identitet presude i optube.
Dakle to su one situacije kada tuitelj propusti da izmijeni neke injenice i okolnosti koje je
trebao izmijeniti pa sud doe u situaciju da to uradi. Sud moe mijenjati one injenice i
okolnosti koje predstavljaju konstitutivna obiljeja krivinog djela (npr umjesto injenica
i okolnosti obijanja kod kr. djela teke krae moe navesti injenice i okolnosti koje
predstavljaju provaljivanje kod krivinog djela teka kraa). Nadalje sud moe u injenini
opis djela unijeti neke privilegirajue elemente tako da se djelo moe kvlifikovati kao
krivino djelo krae umjesto krivinog djela teke krae. Sud u injenini opis nikad ne
moe unijeti kvalifikatorne okolnosti i dovesti optuenog u tei poloaj od onoga u kome
je bio.

Dokazi na kojima se zasniva presuda (lan 296
Presuda se moe zasnivati samo na injenicama i dokazima koji su izneseni na glavnom
pretresu. Prema tome, dokazi koji nisu neposredno izvoeni tokom pretresa i podvrgnuti
ocjeni suda ne mogu se koristiti prilikom donoenja presude. Sud moe odstupiti od ovih
sluaja neposrednog izvoenja dokaza na glavnom pretresu samo onda ako je to predvieno
u zakonu kao to npr. postoji mogunost sasluanja svjedoka ili vjetaka van suda ako oni
nisu u mogunosti da dou (i to sasluanje se obavlja po modelu unakrsnog ispitivanja).
Salsuanje po neposrednom izvoenju dokaza jeste i koritenje zapisnika iz istrage.

Vrste presuda
Postoje sljedee vrste prvostepenih presuda i to:
1. procesna ili formalna presuda je:
- presuda kojom se optuba odbija,
2. dok su meritorne prvostepene presude:
- presuda kojom se optueni oslobaa od optube,
- presuda kojom se optueni oglaava krivim i
- tzv. utvrujua presuda (kada su u pitanju neuraunljive osobe).

Presuda kojom se optuba odbija (lan 298)
Sud je na prijedlog stranaka ili po slubenoj dunosti obavezan da vodi rauna da li su
ispunjeni uvjeti za donoenje ovakve presude. Zakonodavac nije sluajno na prvom mjestu
pomenuo ovu presudu jer ako su ispunjeni uvjeti za njeno donoenje onda ne postoji
mogunost da se sud uputa u meritum stvari, ve mora donijeti presudu kojom se optuba
odbija. Ta presuda se prije svega donosi:
- ako sud nije stvarno nadlean,
- zatim ako je postupak voen bez zahtjeva tuitelja,
- ako je tuitelj od zapoinjanja pa do zavretka glavnog pretresa odustao od
optunice,
- ako nije bilo potrebnog odobrenja ili je ono naknadno povueno,
- zatim ako je optueni za isto krivino djelo ve pravomono osuen, osloboen od
optube ili je postupak protiv njega rjeenjem obustavljen i
- konano ako je optuen aktom amnestije ili pomilovanja osloboen od gonjenja ili
se ono moe preduzeti zbog zastarjelosti ili postoje druge okolnosti koje iskljuuju
krivino djelo.
Poto je upitanju procesna ili formalna presuda potpuno je jasno da njezino obrazloenje
treba biti kratko. Ovo je prvenstveno posljedica toga to se sud nakon donoenja ove
presude ne moe uputati u meritum stvari ocjenu izvedenih dokaza i slino. Tako npr.
ukoliko tuitelj na glavnom pretresu odustane od optube onda se u obrazloenju samo napie
WWW.BH-PRAVNICI.COM


kratko da je optunica broj taj i tada od tada i tada podnesena protiv optuenog zbog
krivinog djela npr. ubistva iz lana 166. stav 1. KZFBIH, a onda se u novom redu samo
napie da je tuitelj na odranom pretresu odustao od optube, pa je sud na osnovu lana 298.
taka c. ZKPFBIH odluio kao u izreci.

Presuda kojom se optueni oslobaa od optube (lan 299)
Ova presuda se donosi u 3 sluaja koji su predvieni u zakonu i to:
1. Ako djelo za koje se optueni optuuje nije zakonom propisano kao krivino
djelo. To e biti onda ako nedostaje neki od elemenata opeg pojma krivinog djela
(uzrona veza izmeu radnje i posljedice, predvienost u krivinom zakonu) ili
nedostaje neki od elemenata konkretnog krivinog djela. Isto tako ova presuda e se
donijeti ako je u injeninom opisu naveden neki graanskopravni odnos,
upravnopravni odnos ili neki pravno irelevantan odnos.
2. Sud donosi presudu kojom se optueni oslobaa optube ako postoje okolnosti
koje iskljuuju krivinu odgovornost (neuraunljivost, stvarna zabluda, djelo se
moe uiniti samo s umiljajem a uinjeno je iz nehata i dr.
3. Ako nema dovoljno dokaza da je optueni uinio krivino djelo za koje se
optuuje. Za ovaj sluaj mogue su sitauacije da nema dovoljno dokaza da je optueni
uinio krivino djelo iako je recimo u stvarnosti on zaisto poinio to krivino djelo.
Mogue je isto tako da optueni nije uinio krivino djelo i svi ti sluajevi se
oslobaaju na osnovu ove take.

Presuda kojom se optueni oglaava krivim (lan 300)
U presudi kojom se optueni oglaava krivim, sud e izrei:
a) za koje se krivino djelo optuenik oglaava krivim, uz navoenje injenica i okolnosti koje ine
obiljeja krivinog djela, kao i onih od kojih ovisi primjena odreene odredbe Krivinog zakona,
b) zakonski naziv krivinog djela i koje su odredbe Krivinog zakona primijenjene,
c) kakva se kazna izrie optuenom ili se po odredbama Krivinog zakona oslobaa od kazne,
d) odluku o uvjetnoj osudi,
e) odluku o mjerama sigurnosti, o oduzimanju imovinske koristi i odluku o vraanju predmeta ako
predmeti do tada nisu vraeni vlasniku, odnosno dratelju,
f) odluku o uraunavanju pritvora ili ve izdrane kazne,
g) odluku o trokovima krivinog postupka, o imovinskopravnom zahtjevu, kao i o tome da se
pravomona presuda ima objaviti putem sredstava javnog informiranja.
Ako je optuenom izreena novana kazna u presudi e se odrediti rok u kojem se novana kazna ima
platiti i nain zamjene izvrenja novane kazne u sluaju da se novana kazna ne moe naplatiti

Objavljivanje presude - proitati (lan 301)
Poto je presuda izreena sud e je odmah objaviti. Ako sud nije u mogunosti da istog dana
po zavretku glavnog pretresa izrekne presudu, odloit e objavljivanje presude najvie za
tri dana i odredit e vrijeme i mjesto objavljivanja presude. Sud e u prisutnosti stranaka i
branitelja, njihovih zakonskih zastupnika i punomonika javno proitati izreku i priopiti
ukratko razloge presude. Objavljivanje presude e se izvriti i kad stranka, branitelj,
zakonski zastupnik ili punomonik nije prisutan. Sud moe odluiti da optuenom koji je
odsutan, presudu usmeno priopi sudija, odnosno predsjednik vijea ili da mu se
presuda samo dostavi. Ako je javnost na glavnom pretresu bila iskljuena, izreka presude e
se uvijek proitati u javnom zasjedanju. Vijee e odluiti hoe li i koliko iskljuiti javnost
prilikom objavljivanja razloga presude. Svi prisutni sasluat e itanje izreke presude stojei.
Pisana izrada presude - (lan 304)
Objavljena presuda mora se pisano izraditi u roku od 15 dana po objavljivanju, a u sloenim
stvarima, izuzetno u roku od 30 dana. Ako presuda nije izraena u tim rokovima sudija,
WWW.BH-PRAVNICI.COM


odnosno predsjednik vijea je duan obavijestiti predsjednika suda zbog ega to nije uinjeno.
Presudu potpisuju sudija, odnosno predsjednik vijea i zapisniar.
Sadraj presude - (lan 305)
Presuda mora imati uvod, izreku i obrazloenje.
Uvod presude sadri: naznaenje da se presuda izrie u ime Federacije Bosne i Hercegovine,
naziv suda, ime i prezime predsjednika i lanova vijea i zapisniara, ime i prezime
optuenog, krivino djelo za koje je optuen i da li je bio prisutan na glavnom pretresu, dan
glavnog pretresa i da li je glavni pretres bio javan, ime i prezime tuitelja, branitelja,
zakonskog zastupnika i punomonika koji su bili prisutni na glavnom pretresu i dan
objavljivanja izreene presude.
Izreka presude sadri osobne podatke o optuenom i odluku kojom se optueni oglaava
krivim za krivino djelo za koje je optuen ili kojom se oslobaa od optube za to djelo ili
kojom se optuba odbija. Ako je optueni oglaen krivim, izreka presude mora obuhvatiti
potrebne podatke iz lana 300. ovog zakona, a ako je osloboen od optube ili je optuba
odbijena, izreka presude mora obuhvatiti opis djela za koje je optuen i odluku o trokovima
krivinog postupka i imovinskopravnom zahtjevu, ako je bio postavljen.U sluaju sticaja
krivinih djela sud e u izreku presude unijeti kazne utvrene za svako pojedinano krivino
djelo, a zatim jedinstvenu kaznu koja je izreena za sva djela u sticaju.
U obrazloenju presude sud e iznijeti razloge za svaku taku presude.Sud e odreeno i
potpuno iznijeti koje injenice i iz kojih razloga uzima kao dokazane ili nedokazane, dajui
naroito ocjenu vjerodostojnosti protivrjenih dokaza, iz kojih razloga nije uvaio pojedine
prijedloge stranaka, iz kojih razloga je odluio da se ne saslua neposredno svjedok ili vjetak
iji je iskaz proitan, kojim razlozima se rukovodio pri rjeavanju pravnih pitanja, a naroito
pri utvrivanju da li postoji krivino djelo i krivina odgovornost optuenog i pri
primjenjivanju odreenih odredaba Krivinog zakona na optuenog i njegovo djelo. Ako je
optuenom izreena kazna, u obrazloenju e se navesti koje je okolnosti sud uzeo u obzir
pri odmjeravanju kazne. Sud e posebno obrazloiti kojim se razlozima rukovodio pri odluci
da kaznu treba ublaiti ili optuenog osloboditi od kazne ili izrei uvjetnu osudu ili da treba
izrei mjeru sigurnosti ili oduzimanje imovinske koristi. Ako se optueni oslobaa od
optube u obrazloenju e se naroito navesti iz kojih se razloga iz lana 299. ovog zakona to
ini.U obrazloenju presude kojom se optuba odbija sud se nee uputati u ocjenu glavne
stvari, nego e se ograniiti samo na razloge za odbijanje optube.
Ispravke u presudi (lan 306)
Pogreke u imenima i brojevima, kao i druge oigledne pogreke u pisanju i raunanju,
nedostatke u obliku i nesaglasnosti pisano izraene presude s izvornikom ispravit e,
posebnim rjeenjem, sudija, odnosno predsjednik vijea na zahtjev stranke i branitelja
ili po slubenoj dunosti.

REDOVNI PRAVNI LIJEKOVI - (GLAVA XXIII)

1. alba na prvostepenu presudu (lan 307 332)
Pravo na albu i rok
U zakonu je predvien rok za albu od 15 dana od dana dostavljanja presude. Pri tome se u
zakonu nita ne navodi o kakvoj se presudi radi, to znai da se alba moe podnijeti protiv
svih meritornih i procesnih presuda. Pomenuti rok za albu predstavlja pravo sui generis, to
znai da stranke i branitelj svako od njih ima svoj rok za albu od 15 dana koji poinje tei
od dana dostavljanja prijepisa presude. Kada su u pitanju osobe koje mogu izjaviti albu u
korist optuenog (brani, vanbrani drug, srodnici u pravoj liniji itd) njima se rok za albu
rauna od dana kada je optueni primio presudu.
WWW.BH-PRAVNICI.COM


Postoji mogunost da u sloenim stvarima stranke i branitelj trae produenje roka za albu i
isti se iz opravdanih razloga moe produiti jo najvie 15 dana. Kada stranke ili branitelj
podnesu zahtjev za produenje albenog roka onda od toga dana pa do donoenja odluke suda
ne tee rok za albu, a kada sud donese odluku rok za albu se nastavlja za preostali
vremenski period a u sluaju da je dozvoljeno produenje albenog roka onda dolazi do
zbrajanja preostalih dana sa novih 15 dana albenog roka. Ako je produenje albenog roka
traila jedna strana i to bude dozvoljeno onda produenje albenog roka vai i za suprotnu
stranu.
Subjekti albe
Zakonodavac je odredio ko moe podnijeti albu pa je prvo naveo da su to stranke, branitelj
i oteeni ali je predvidio i subjekte koji mogu izjaviti albu u korist optuenog a to su:
brani, vanbrani drug optuenog, roditelj ili dijete i usvojitelj, odnosno usvojenik. Pravo na
albu ima oteeni zbog trokova krivinog postupka i odluke o imovinskopravnom
zahtjevu. albu moe podnijeti osoba iji je predmet oduzet ili od koje je oduzeta
imovinska korist pribavljena krivinim djelom. Branitelj i osobe koje mogu izjaviti albu u
korist optuenog istu mogu podnijeti bez posebnih ovlatenja ali ne i protiv njegove volje
osim ako je optuenom izreena kazna dugotrajnog zatvora. Tuitelj moe podnijeti albu
kako na tetu tako i u korist optuenog (ovo se nikad nije desilo).
Odricanje i odustajanje od albe
Nakon to sud donese presudu prestaju njegova ovlatenja u smislu eventualnog albenog
postupka pa jedino od dispozicije volje stranaka ovisi da li e doi do albenog postupka.
Kada se ovo ima u vidu onda je jasno da je zakonodavac potovao dispoziciju volje stranaka
to je sve povezano sa njihovim pravom da se odreknu ili odustanu od ve izjavljene albe
pod propisanim uvjetima.
Odricanje od prava na albu se sastoji od izjave ovlatene osobe da nee koristiti albu
protiv presude, a odustajanje od albe znai da je ovlatena osoba dala izjavu da povlai
blagovremeno podnesenu albu. Pravno dejstvo imaju samo ako su izjave od ovlatenih
osoba. Tako npr. kako branitelj tako ni druge osobe koje mogu izjaviti albu u korist
optuenog ne mogu dati izjavu da odustaju od albe ukljuujui i onu albu koju su osobe
napisale.
Optueni se moe odrei prava na albu tek nakon to mu je presuda dostavljena. Od toga je
napravljen izuzetak tako da se optueni moe odrei od prava na albu i prije toga ukoliko
su ispunjena dva uvjeta a to je: 1) ako se tuitelj odrekao prava na albu i 2) ako optueni
po presudi ne bi trebao izdravati kaznu zatvora. To e biti u sluaju ako mu je izreena
novana kazna, uvjetna osuda ako je oglaen krivim a osloboen je kazne, i da mu je izreena
kazna zatvora izdrana u izraunavanje pritvora npr. bio je u pritvoru 6 mjeseci i izreena mu
kazna zatvora od 6 mjeseci. Do donoenja odluke vijea apelacionog odjeljenja optueni
moe odustati od svoje albe kao i albe koja je izjavljena u njegovu korist. Optueni
jedino ne moe odustati od albe koju je izjavio tuitelj u njegovu korist (nikada se to nije
desilo). Tuitelj se moe odrei od prava na albu odmah nakon objavljivanja presude a moe
odustati od izjavljene albe prije nego to apelaciono vijee donese odluku.
Sadraj albe i otklanjanje nedostataka albe esto pitanje
U zakonu je propisano ta alba treba da sadri pa je tako navedeno da ona treba da sadri 5
sastojaka i to:
a) oznaenje presude protiv koje se podnosi alba (naziv suda, broj i datum presude),
b) osnov za pobijanje presude,
c) obrazloenje albe,
d) prijedlog da se pobijena presuda potpuno ili djelimino ukine ili preinai,
e) potpis osobe koja podnosi albu.
Od ovih sastojaka albe obavezni su: Zakonski osnov, obrazloenje i potpis.
WWW.BH-PRAVNICI.COM


Ako je albu podnio optueni koji nema branitelja ili oteeni koji nema punomonika, a
alba ne sadri sve ono to je potrebno i to je navedeno u zakonu, onda sud poziva alitelja
da albu dopuni. Ukoliko oteeni ne postupi tako i ne dopuni albu a alba ne sadri
obavezne sastojke onda e sud njegovu albu rjeenjem odbaciti. To e isto uraditi ako ne
moe utvrditi na koju se presudu njegova alba odnosi. Kada je u pitanju alba optuenog
sud takvu albu sa takvim nedostacima ne moe odbaciti i dostavlja je drugostepenom sudu
na rjeavanje. albu optuenog moe odbaciti jedino u sluaju ako se ne moe utvrditi na
koju presudu se odnosi. Odbacivanje albe oteenog ili optuenog zbog toga to nisu ni na
poziv suda naveli na koju se presudu odnosi njihova alba moe uslijediti samo nakon to sud
pokua to utvrditi kroz upisnike i imenike. Zakonodavac postupa vrlo rigorozno u odnosu
na albu tuitelja koja ne sadri obavezne sastojke kao i u odnosu na albu oteenog koji
ima punomonika. Ako te albe ne sadre obavezne sastojke ista se odbacuje, a to se ini i u
sluaju ako se ne moe utvrditi na koju presudu se odnosi alba. Kada je u pitanju optueni
koji ima branitelja a alba ima nedostatke ista se ne moe odbaciti osim u sluaju ako se
ne moe utvrditi na koji se predmet odnosi. Takva alba se dostavlja drugostepenom sudu.
albeni osnovi
Presuda se moe pobijati:
a) zbog bitne povrede odredaba krivinog postupka,
b) zbog povrede Krivinog zakona,
c) zbog pogreno ili nepotpuno utvrenog injeninog stanja,
d) zbog odluke o krivinopravnim sankcijama, oduzimanju imovinske koristi, trokovima
krivinog postupka, imovinskopravnom zahtjevu, kao i zbog odluke o objavljivanju presude
putem sredstava javnog informiranja.
Granice ispitivanja presude
Presuda se ispituje u onom dijelu u kojem se pobija albom. Sud uvijek mora voditi rauna o
osnovama i razlozima iz albe jer mu to ukazuje koji dio presdue je ovlaten da preispituje u
smislu podnesene albe. Nema preispitivanja presude po slubenoj dunosti ni u kojem
pravcu. Npr. ukoliko sud uvai albu iz osnova bitne povrede odredaba krivinog postupka i
ukine presudu, sud se u ovom sluaju ne uputa u preispitivanje ostalih albenih osnova. Ako
nije uinjena bitna povreda odredaba krivinog postupka sud se moe upustiti u
ispitivanje injeninog stanja pa ako utvrdi da je alba osnovana ukida presudu, ali se ni tada
kao ni u prethodnom sluaju ne uputa u ocjenu niih albenih osnova (povreda krivinog
zakona i odluku o kazni). Ukoliko je injenino stanje pravilno i potpuno utvreno tek se
tada sud uputa u ocjenu niih albenih osnova i to povrede krivinog zakona u odnosu na
koje ukoliko su opravdane ne moe doi do ukidanja presude jer se ista preinauje.
Zabrana reformatio in peius
Na zakon usvaja pravila reformatio in peius /zabrana preinaenja na tee/ kako u
albenom postpku tako i na ponovnom suenju, jer propisuje da ako je izjavljena alba samo
u korist optuenog da se presuda ne smije izmjeniti na njegovu tetu. Prema tome ova
zakonska odredba prua optuenom zatitu u punom opsegu s obzirom da zabranjuje izmjenu
presude u bilo kojem pogledu, pod uvjetom ako je podnesena samo alba u njegovu korist.
Postoji obaveza vijea apelacionog odjeljenja da rjeenjem odbaci kao nedoputenu albu
izjavljenu u korist optueog u kojoj su navedeni odreeni razlozi i u skladu sa njima
predloeno da se optuenom pored kazne zatvora na koju je osuen izrekne i mjera sigurnosti
obaveznog psihijatrijskog lijeenja u smislu lana 74 KZ F BiH. U suprot tome ako bi to bilo
prihvaeno i optuenom izreena takva mjera sigurnosti time bi se povrijedilo pravilo
zabrane reformacio in peius. Zabrana reformacio in peius vai u postupuku po albi i to
kako za odluivanje u sjednici apelacionog vijea a takoe i na pretresu koji se odrava
nakon ukidanja prvostepene presude. Ova zabrana vai i u sluaju eventualnog ponavljanja
WWW.BH-PRAVNICI.COM


krivinog postupka u korist optuenog ili ukoliko Ustavni sud BiH usvoji apelaciju osuenog
i ukine presudu vijea apelacionog odjeljenja i predmet vrati na ponovno odluivanje.
Proireno dejstvo albe
U zakonu je izriito predvieno da alba izjavljena u korist optuenog moe imati proireno
dejstvo. To e biti u sluaju ako je podnesena alba u korist optuenog zbog pogrenog ili
nepotpunog utvrenog injeninog stanja ili zbog povrede KZ. Dakle ako je alba u korist
optuenog podnesena iz navedenih zakonskih osnova i ta alba je u korist optuenog, onda
ona ima proireno dejstvo. Podnoenje albe u korist optueog samo iz navedenih zakonskih
osnova je gotovo uvijek posljedica uvjerenja njenog podnositelja da e ta alba uspjeti,
pa presudu ne pobija iz nekog drugog albenog osnova / npr. Odluka o krivioj pravnoj
sankciji/. Mogue je da je procjena podnositelja takve albe bila pogrena, pa je u ovoj
zakonskoj odredbi koja se odnosi na proireno dejstvo albe propisano, a takva alba ima
proireno dejstvo zasnivana na favorem desesionis prednost obrane, jer u sebi sadri i albu
zbog odluke o krivino pravnoj sankciji i oduzimanju imovinske koristi. (alba zbog pogreno
ili nepotpuno utvrenog injeninog stanja ili zbog povrede Krivinog zakona podnesena u korist
optuenog sadri u sebi i albu zbog odluke o krivinopravnoj sankciji i o oduzimanju imovinske
koristi-lan 323). U vezi sa tim albeno vijee treba prvo ispitati osnovanost takve albe pa
ako ocijeni da su njeni prigovori neosnovani ili da su osnovani samo prigovori koji se odnose
na povredu KZ, tek onda kao drugo u smislu ove zakonske odredbe pristupi ispitivanju odluke
o krivino pravnoj sankciji i oduzimanju imovinske koristi. Nasuprot tome, ukoliko albeno
vijee ocijeni da je opravdana takva alba u pogledu pogreno i nepotpuno utvrenog
injeninog stanja, onda e rjeenjem ukinuti prvostepenu sudsku presudu i odrediti
odravanje pretresa, pa vijee u tom sluaju nee ni moi ispitivati odluku o krivino pravnoj
sankciji i oduzimanju imovinske koristi.
Beneficio cohesionis
Spada meu pogodnosti obrane. Cilj ovog pravnog instituta sadran je u tome da se sprijei
nejednakost postupanja prema saoptuenima, koji su u nekom krivinom postupku bili
obuhvaeni istom presudom i nalaze se u istoj situaciji. Oigledno je da se ova pogodnost
pridruivanja zasniva na neelu pravinosti postupka u smislu kojeg se nastoji izbjei
mogunost da iz formalnih razloga saoptueni u albenom postupku budu razliito tretirani i
to zbog toga to je u korist jednog optuenog izjavljena uspjela alba, a u korist drugog
saoptuenog nije nikako izjavljena ili je izjavljena laiki, te u njoj nisu navedeni prigovori kao
u uspjeloj albi. Radi toga je zakonodavac predvidio da u ovakvim situacijama ako albeno
vijee utvrdi da su razlozi zbog kojih je donio odluku u korist optuenog, od koristi i za kojeg
od saoptuenih koji nije podnio albu ili je nije podnio u tom pravcu, da e postupiti po
slubenoj dunosti kao da takva alba postoji. Najjednostavniji sluaj primjene pogodnosti
pridruivanja je sluaj kada je uinjena bitna povreda odredaba ZKP na koju se ukazuje u
albi izjavljenoj u korist saoptuenog. Ve je naglaeno da su uvjeti za primjenu ovog
pravnog instituta ti da saoptueni odgovaraju za isto krivino djelo i da se nalaze u istoj
pravnoj situaciji. Prema tome ako bi npr. odgovarali za razliito krivino djelo i to jedan za
krivino djelo krae, a drugi za krivino djelo prikrivanja, pa ovaj optueni koji odgovara za
krivino djelo prikrivanja u albi istakne da je za to djelo nastupila zastarjelost, koja je zaista i
nastupila, onda to oigledno nema nikakve veze sa ovim saoptuenim, koji odgovara za
krivino djelo krae.
Uvjet da se optueni nalaze u istoj pravnoj situaciji najbolje se moe promatrati u sluaju
ako oni odgovaraju / npr. za krivino djelo krae/, pa jedan od tih optuenih izjavi albu zbog
odluke o kazni i u toj albi navede da mu sud prilikom donoenja odluke o kazni nije uzeo u
obzir da je u vrijeme izvrenja krivinog djela bio bitno smanjeno uraunljiv ili da je
porodian otac troje malodobne djece. Ako albeni sud ovo uvai i preinai presudu o kazni i
izrekne mu blau kaznu, do primjene ovog pravnog instituta pogodnosti pridruivanja u
WWW.BH-PRAVNICI.COM


odnosu na drugog optuenog moe doi samo ako je i on bitno smanjen uraunljiv i ima
malodobnu djecu.
Prema tome ako ga ne karakteriu te okolnsti primjena ove pogodnosti pridruivanja je
potpuno iskljuena.

Odluke po albi
Vijee apelacionog odjeljenja moe u sjednici vijea:
- odbaciti albu kao neblagovremenu ili kao nedoputenu;
- odbiti albu kao neosnovanu i potvrditi prvostepenu presudu;
- preinaiti prvostepenu presudu;
- ukinuti presudu i odrati pretres.
Odbacivanje albe kao neblagovremene-odbacuje se rjeenjem ako je podneena nakon
zakonskog roka.
Odbacivanje albe kao nedoputene- odbacuje se rjeenjem ako ako se utvrdi da je albu
podnijela osoba koja nije ovlatena za podnoenje albe ili osoba koja se odrekla prava na
albu ili ako se utvrdi odustanak od albe ili da je poslije odustajanja ponovno podnesena
alba ili ako alba po zakonu nije doputena..
Odbijanje albe-odbija se presudom vijea apelacionog odjeljenja kao neosnovana i potvruje
prvostepena presuda kad vijee utvrdi da ne postoje razlozi zbog kojih se presuda pobija
albom.
Preinaenje prvostepene presude-Vijee apelacionog odjeljenja e, uvaavajui albu,
presudom preinaiti prvostepenu presudu ako smatra da su odlune injenice u prvostepenoj
presudi pravilno utvrene i da se, s obzirom na utvreno injenino stanje, po pravilnoj
primjeni zakona, ima donijeti drukija presuda, a prema stanju stvari i u sluaju povrede iz
lana 312. stava 1. take f) - ako je sud povrijedio propise krivinog postupka o postojanju
odobrenja nadlenog organa, i j) - ako je optuba prekoraena.
Ukidanje prvostepene presude-Vijee apelacionog odjeljenja e, uvaavajui albu,
rjeenjem ukinuti prvostepenu presudu i odrediti odravanje pretresa ako utvrdi da:
a) postoji bitna povreda odredaba krivinog postupka,
b) ako je potrebno izvesti nove dokaze ili ponoviti ve u prvostepenom postupku izvedene
dokaze usljed kojih je injenino stanje pogreno ili nepotpuno utvreno.
Vijee apelacionog odjeljenja moe i djelimino ukinuti prvostepenu presudu ako se
pojedini dijelovi presude mogu izdvojiti bez tete za pravilno presuenje i u odnosu na taj dio
odrati pretres.

2. alba na drugostepenu presudu lan 333.
Protiv presude suda koji rjeava u drugom stepenu doputena je alba ako je sud koji rjeava
u drugom stepenu preinaio prvostepenu presudu kojom je optueni osloboen od
optube i izrekao presudu kojom se optueni oglaava krivim. O albi protiv drugostepene
presude rjeava Vrhovni sud Federacije u sjednici vijea u skladu sa odredbama koje vae za
postupak pred drugostepenim sudom.

VANREDNI PRAVNI LIJEK (GLAVA XXIV)

1. Ponavljanje postupka - lan 340.

Openito
WWW.BH-PRAVNICI.COM


Krivini postupak koji je dovren pravomonim rjeenjem ili pravomonom presudom moe
se na zahtjev ovlatene osobe ponoviti samo u sluajevima i pod uvjetima predvienim u
ovom zakonu.
Ako je krivini postupak rjeenjem pravomono obustavljen ili je presudom optuba
pravomono odbijena zato to nije bilo potrebnog odobrenja, postupak e se na zahtjev
tuitelja nastaviti im prestanu uzroci zbog kojih su donesene navedene odluke.
Ako je krivini postupak pravomono obustavljen prije poetka glavnog pretresa, na
zahtjev tuitelja moe se dopustiti ponavljanje krivinog postupka ako se podnesu novi dokazi
na osnovu kojih se sud moe uvjeriti da su se stekli uvjeti za ponovno pokretanje krivinog
postupka.
Krivini postupak pravomono obustavljen do poetka glavnog pretresa moe se ponoviti
kad je tuitelj odustao od gonjenja, ako se dokae da je do odustanka dolo usljed krivinog
djela zloupotrebe slubenog poloaja tuitelja.
Krivini postupak zavren pravomonom presudom moe se ponoviti u korist osuenog:
a) ako se dokae da je presuda zasnovana na lanoj ispravi ili na lanom iskazu svjedoka,
vjetaka ili tumaa,
b) ako se dokae da je do presude dolo usljed krivinog djela sudije ili osobe koja je vrila
istrane radnje,
c) ako se iznesu nove injenice ili se podnesu novi dokazi koji i pored dune panje i opreza
nisu mogli biti predstavljeni na glavnom pretresu, a koji su sami za sebe ili u vezi s ranijim
dokazima podobni da prouzrokuju oslobaanje osobe koja je bila osuena ili njezinu osudu po
blaem krivinom zakonu,
d) ako je neka osoba za isto krivino djelo vie puta osuena ili ako je vie osoba osueno
zbog istog djela koje je mogla uiniti samo jedna osoba ili neka od njih,
e) ako se u sluaju osude za produeno krivino djelo ili za drugo krivino djelo koje po
zakonu obuhvaa vie istovrsnih ili vie raznovrsnih radnji iznesu nove injenice ili podnesu
novi dokazi koji ukazuju da osueni nije uinio radnju koja je obuhvaena djelom iz osude, a
postojanje ovih injenica bi bilo od bitnog uticaja na odmjeravanje kazne,
f) ako Ustavni sud Bosne i Hercegovine, Dom za ljudska prava za Bosnu i Hercegovinu ili
Evropski sud za ljudska prava utvrdi da su u toku postupka krena ljudska prava i osnovne
slobode i ako je presuda zasnovana na tom krenju, i
g) ako je odlukom Ustavnog suda Federacije ili Ustavnog suda Bosne i Hercegovine prestao
vaiti zakon ili drugi propis na osnovu kojeg je bila donesena pravomona osuujua presuda.

Ponavljanje postupka na tetu optuenog
Mogue je ako je presuda kojom se optuba odbija donesena zbog odustanka tuitelja od
optube, a dokae se da je do ovog odustanka dolo usljed krivinog djela korupcije ili
krivinog djela protiv slubene i druge dunosti tuitelja.

Osobe ovlatene na podnoenje zahtjeva
Zahtjev za ponavljanje krivinog postupka mogu podnijeti stranke i branitelj, a poslije smrti
osuenog zahtjev u njegovu korist mogu podnijeti tuitelj, zakonski zastupnik, brani,
odnosno vanbrani drug optuenog, roditelj ili dijete i usvojitelj odnosno usvojenik. Zahtjev
za ponavljanje krivinog postupka u korist osuenog moe se podnijeti i poto je osueni
izdrao kaznu i, bez obzira na zastarjelost, amnestiju ili pomilovanje. Ako sud sazna da
postoji razlog za ponavljanje krivinog postupka, obavijestit e o tome osuenog, odnosno
osobu koja je ovlatena da u korist osuenog podnese zahtjev.
Postupanje po zahtjevu
O zahtjevu za ponavljanje krivinog postupka odluuje vijee. U zahtjevu se mora navesti po
kojem se zakonskom osnovu trai ponavljanje i kojim se dokazima potkrjepljuju injenice na
WWW.BH-PRAVNICI.COM


kojima se zahtjev zasniva. Ako zahtjev ne sadri ove podatke, sud e pozvati podnositelja da
u odreenom roku zahtjev dopuni. Prilikom rjeavanja o zahtjevu u vijeu nee uestvovati
sudija koji je uestvovao u donoenju presude u ranijem postupku.

Odluivanje o zahtjevu
Sud e rjeenjem zahtjev odbaciti ako utvrdi da je:
- zahtjev podnijela neovlatena osoba;
- da nema zakonskih uvjeta za ponavljanje postupka;
- da su injenice i dokazi na kojima se zahtjev zasniva ve bili izneseni u ranijem
zahtjevu za ponavljanje postupka koji je odbijen pravomonim rjeenjem suda;
- da injenice i dokazi oigledno nisu podobni da se na osnovu njih dopusti
ponavljanje.
Ako sud ne odbaci zahtjev dostavit e se prijepis zahtjeva protivnoj stranci koja ima pravo u
roku od osam dana odgovoriti na zahtjev. Kad sudu stigne odgovor na zahtjev ili kad
protekne rok za davanje odgovora, predsjednik vijea odredit e da se izvide injenice i
pribave dokazi na koje se poziva u zahtjevu i u odgovoru na zahtjev. Poslije provedenih
izviaja sud e rjeenjem odmah odluiti o zahtjevu za ponavljanje postupka.

Pravila ponovljenog postupka
Na ponovljeni postupak koji se vodi na osnovu rjeenja kojim je doputeno ponavljanje
krivinog postupka, primijenjuju se iste odredbe kao i na prethodni postupak. U ponovljenom
postupku sud nije vezan za rjeenja donesena u prethodnom postupku. Kad sud u
ponovljenom postupku donese presudu izrei e da se prethodna presuda djelimino ili u
cjelini stavlja van snage ili da se ostavlja na snazi.

III dio POSEBNI POSTUPCI
POSTUPAK ZA IZDAVANJE KAZNENOG NALOGA (GLAVA XXV)

Opa odredba - lan 350
Tuitelj moe u optunici zatraiti od suda da izda kazneni nalog - u kojem e optuenom
izrei odreenu krivinopravnu sankciju ili mjeru bez provoenja glavne rasprave, i to:
- za krivino djelo s propisanom kaznom zatvora do pet godina ili
- propisanom novanom kaznom kao glavnom kaznom,
Pored navedenog, izdavanje naloga se zahtjeva za djelo za koje je tuitelj prikupio dovoljno
dokaza koji pruaju osnov za tvrdnju da je osumnjieni uinio krivino djelo.Tuitelj moe da
zatrai izricanje jedne ili vie od sljedeih krivinopravnih sankcija ili mjera: novane
kazne, uvjetne osude i oduzimanja imovinske koristi pribavljene krivinim djelom ili
oduzimanja predmeta.

Neprihvatanje zahtjeva za izdavanje kaznenog naloga - lan 351
Sudija e odbaciti zahtjev za izdavanje kaznenog naloga ako ustanovi da postoji osnov za
spajanje postupka, ako se radi o krivinom djelu za koje se takav zahtjev ne moe postaviti ili
ako je tuitelj zatraio izricanje krivinopravne sankcije ili mjere koja po zakonu nije
doputena.

Prihvatanje zahtjeva za izdavanje kaznenog naloga-lan 352
Ako se sloi sa zahtjevom za izdavanje kaznenog naloga sudija e potvrditi optunicu i
zakazati sasluanje optuenog.
Prilikom sasluanja sudija e:
a) utvrditi da li je ispotovano pravo optuenog da ga zastupa branitelj,
WWW.BH-PRAVNICI.COM


b) utvrditi da li je optueni razumio optunicu i zahtjev tuitelja za izricanje krivinopravne
sankcije ili mjere,
c) upoznati optuenog s dokazima koje je prikupio tuitelj i pozvati ga na davanje izjave o
predoenim dokazima,
d) pozvati optuenog da se izjasni o krivnji,
e) pozvati optuenog da se izjasni o predloenoj krivinopravnoj sankciji ili mjeri.
Izdavanje kaznenog naloga - lan 353
Ako optueni izjavi da nije kriv ili stavi prigovor na optunicu, sudija e zakazati glavni
pretres u roku od 30 dana i proslijediti optunicu na daljnji postupak, u skladu s ovim
zakonom. Ako optueni izjavi da je kriv i da prihvata krivinopravnu sankciju ili mjeru
predloenu u optunici, sudija e prvo utvrditi krivnju i onda presudom izdati kazneni nalog u
skladu s optunicom.

POSTUPAK PREMA MALOLJETNICIMA (GLAVA XXVII)
(lan 361-395)
Maloljetniku se ne moe suditi u odsustvu. Organi koji uestvuju u postupku duni su
postupati obazrivo vodei rauna o duevnoj razvijenosti, osjetljivosti i osobnim svojstvima
maloljetnika, kako voenje krivinog postupka ne bi tetno uticalo na razvoj maloljetnika.
Maloljetnik mora imati branitelja od poetka pripremnog postupka. U postupku prema
maloljetnicima organ starateljstva ima pravo da se upozna s tokom postupka, da u toku
postupka stavlja prijedloge i da ukazuje na injenice i dokaze koji su od vanosti za donoenje
pravilne odluke. Maloljetnik se poziva preko roditelja, odnosno zakonskog zastupnika. U
prvom stepenu sudi sudija za maloljetnike koji vodi i pripremni postupak i obavlja i druge
poslove u postupku prema maloljetnicima, u skladu s ovim zakonom.Vijee za maloljetnike u
sastavu od trojice sudija odluuje po albama protiv odluke sudije za maloljetnike u
sluajevima predvienim ovim zakonom. Za krivina djela s propisanom kaznom zatvora do
tri godine ili novanom kaznom tuitelj moe odluiti da ne zahtijeva pokretanje krivinog
postupka i ako postoje dokazi da je maloljetnik uinio krivino djelo, ako smatra da ne bi bilo
cjelishodno da se vodi postupak prema maloljetniku, s obzirom na prirodu krivinog djela i
okolnosti pod kojima je uinjeno, raniji ivot maloljetnika i njegova osobna svojstva.
Maloljetnik izdrava pritvor odvojeno od punoljetnih osoba. Kad se sudi maloljetniku,
javnost je uvijek iskljuena. Protiv presude kojom je maloljetniku izreena kazna
maloljetnikog zatvora, protiv rjeenja kojim je maloljetniku izreena odgojna mjera i protiv
rjeenja o obustavljanju postupka mogu podnijeti albu sve osobe koje imaju pravo na
albu protiv presude i to u roku od 8 dana od dana prijema presude, odnosno rjeenja.

NEKE ODREDBE IZ POSEBNIH POSTUPAKA

Postupak u sluaju nastupanja duevne bolesti
Mogue su situacije da nakon uinjenja krivinog djela kod optuenog nastupi duevno
oboljenje. U tom sluaju stranke i branitelj se mogu obratiti sudu sa prijedlogom da se
prekine krivini postupak s obzirom da optueni nije sposoban da u njemu uestvuje.
Obaveza je suda da u tom sluaju zatrai psihijatrijsko vjetaenje kako bi se zaista utvrdilo
da li je optueni duevno obolio i da li je sposoban uestvovati u krivinom postupku. Ako se
takvim vjetaenjem ispostavi kao tano da je kod optuenog nastupila, da je dobio neku
duevnu bolest nakon uinjenog krivinog djela i da nije sposoban uestvovati u postupku sud
e rjeenjem prekinuti postupak i optuenog uputiti organu nadlenom za pitanje socijalnog
staranja. Nakon to se eventualno pobolja zdravstveno stanje optuenog / to se mora
provjeriti preko vjetaka neuropsihijatra/, krivini postupak e se nastaviti.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Postupak u sluaju neuraunljivosti
Postoje situacije kada je teko duevno bolesna osoba kojoj je potrebno lijeenje uinila
krivino djelo u neuraunljivom stanju. Prema KZ F BiH i ostalim KZ / KZ BiH, KZ RS, KZ
Distrikt Brko/, nije predviena mogunost izricanja krivino pravne sankcije. Ovo je imalo
za posljedicu da se u procesnom zakonu predvidi postupak za takve osobe u kome e se
presudom utvrditit da je takva osoba uinila protivpravno djelo.
Naime, prema novom konceptu u KZ predpostavka za krivnju jeste uraunljivost. Poto se
u ovom sluaju radi o tome da je teko duevno bolesna osoba kojoj je potrebno lijeenje
uinila protivpravno djelo u neuraunljivom stanju, to znai da kod te osobe ne postoji
krivnja. Poto krivnja predstavlja jedan od elemenata opeg pojma krivinog djela /
subjektivni element/ onda to znai da ustvari zbog nepostojanja takvog jednog elementa
optueni nije ostvario krivino djelo, ve samo protivpravno djelo.
Kad je u pitanju ovakva osoba tuitelj sainjava optunicu i dostavlja je sudu, a u toj
optunici tuitelj e napisati prijedlog da sud utvrdi da je optueni uino djelo u stanju
neuraunljivosti i da se predmet uputi organu nadlenom za pitanja socijalnog staranja
radi pokretanja odgovarajueg postupka. Ovakva optunica se potvruje kao i svaka druga
optunica, ali se iz razumljivih razloga optuni ne izjanjava o krivnji, kao to je to sluaj kad
su u pitanju druge osobe.
U toku dokaznog postupka sud mora utvrivati ne samo da je optueni u vrijeme izvrenja
djela bio u neuraunljivom stanju, ve i to da je on to djelo i poinio.
Ukoliko se ispostavi da je optueni bio samo smanjeno uraunljiv ili bitno smanjen uraunljiv
onda tuitelj umjesto naprijed pomenutih prijedloga, treba predloiti da se uz neku krivino
pravnu sankciju optuenom izrekne mjera sigurnosti obaveznog psihijatrijskog
lijeenja.

ISPITNA PITANJA:
1. Oblici vinosti umiljaj, nehat
2. Pokuaj izvrenja krivinog djela
3. Saizvrilatvo
4. Kazna dugotrajnog zatvora
5. Zastarjelost krivinog gonjenja amnestije
6. Pojam istrage, svrha, ko vodi istragu
7. Dokazi
8. Uviaj
9. Optunica
10. Kad stupa na pravnu snagu
11. Presuda kojom se optuba odbija
12. Odluke drugostepenog suda po albi
13. Granice preispitivanja presude po albi

Krivično Procesno Pravo - Predavanja

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like

Krivično Procesno Pravo - Predavanja

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Krivično Procesno Pravo - Predavanja

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

PORTAL ZA PRAVNIKE I STUDENTE PRAVA U BIH

You might also like