Slobodna Bosna 882

DARKO ELEZ: IZVORNO SVJEDOÂNSTVO UBICE IZ LUKAVICE
dalmirj
ODLU^NA BITKA ZA @IVOT

www.slobodna-bosna.ba
SADR@AJ
12 ZDRAVSTVENI KARTON LIDERA SDA
TIHI]U DIJAGNOSTICIRANE TRI METASTAZE NA MOZGU
Mu~nina i vrtoglavica, s kojom se SULEJMAN TIHI] borio posljednjih desetak dana, nije uzrokovana trovanjem hranom, kao {to se u po~etku pretpostavljalo, nego je rije~ o metastazama raka na mali mozak; urednik SB otkriva medicinsku dramu i osobnu borbu predsjednika Stranke demokratske akcije
www.slobodna-bosna.ba
24 AMERI^KO-IZRAELSKI DIPLOMATA MERON

GOSPODAR HA[KOG TRIBUNALA
Nikada do sada izbor predsjednika Ha{kog tribunala nije izazvao toliko interesovanje javnosti kao posljednji na kojem je reizabran sudac THEODOR MERON, koji se nalazi u centru afere sa namje{tanjem osloba|aju}ih presuda; na{ izvor iz Ha{kog tribunala obja{njava zbog ~ega je Meronov izbor za prvog ~ovjeka Me|unarodnog suda za ratne zlo~ine sporan i za{to dovodi u pitanje kredibilitet Tribunala u Haagu
psiholog, filozof i sociolog govori, izme|u ostalog, o 85 multimilionera ove gladne zemlje koji u svojim etno-patriotskim dèpovima drè devet milijaradi dolara koje su zaradili zdu{no rade}i na riskantnom poslu za{tite vitalnog nacionalnog interesa
16 [OKANTNA ISPOVIJEST DARKA ELEZA

KAKO SMO UBIJALI, KRALI, OTIMALI
[ef Posebnog odjela za organizirani kriminal Tuìteljstva BiH BO@O MIHAJLOVI] saslu{ao je prije godinu dana u zatvoru u Sremskoj Mitrovici DARKA ELEZA, optuènog za ~etiri ubojstva, vi{emilijunske plja~ke, pranje novca; SB prva objavljuje sadràj Elezovog iskaza koji pokazuje da je vo|a zlo~ina~ke organizacije, spa{avaju}i sebe, postao najva`niji svjedok Tuìteljstva
28 EJUP GANI], GIPS, CHIPS, VIDEOCLIPS

NOVÂNIK ZATVORENOG TIPA Privatni Univerzitet porodice Gani}, Sarajevo School of Science and Tenhnology (SSST), mo`da ispunjava sve smjernice i standarde akademskopredava~ke zajednice, ali kada na red do|e pla}anje, SSST i sam predsjednik Gani} ne ispunjavaju op}eprihva}ene poslovne standarde, nego se pona{aju kao kriminalna organizacija. O tome svjedo~i Esma Pavica, direktorica firme Gipsal, koja }e svoja potraìvanja od SSST-a i predsjednika i rektora Ejupa Gani}a morati traìti sudskim putem
SLOBODNA BOSNA nezavisna informativna revija IZDAVA^ Pres-Sing d.o.o. Sarajevo Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI] Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI] Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI] Ure|uje redakcijski kolegij Novinari Suzana MIJATOVI], Mirha DEDI], Nedim HASI], Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI], Maja RADEVI] Grafi~ki urednik: Edin SPAHI] DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI] Lektor: Sedina LONÂRI] Sekretar redakcije: Edina MU[OVI] Marketing i prodaja: Amela [KALJI] e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ] Revija izlazi sedmi~no Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895 Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo Transakcijski ra~uni 1610000015710034 - Raiffeisen BANK HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213 BOR BANKA d.d. 1820000000147912 MOJA BANKA d.d. 137-042-60011444-55 List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta od 12.6.2001. [tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju. PDV broj 200333040003 e-mail: sl.bos@bih.net.ba
20 PASO[I ZA BUDU]NOST
U[TEDA SREDOJA NOVI]A
SREDOJE NOVI], ministar civilnih poslova BiH, na}i }e se pod istragom Tuìla{tva BiH i SIPA-e zbog nezakonite i vanredne nabavke nekoliko stotina hiljada paso{a koji se ne}e mo}i potro{iti ni narednih pet godina; izvor Slobodne Bosne iz ovog ministarstva otkriva koje je sve malverzacije Novi} po~inio
34 ISTINE I LA@I
IZME\U POLITI^KIH I NARODNIH KUHINJA
Prof. dr. ESAD BAJTAL upravo je objavio svoju devetu knjigu NEOFA[IZAM U ETNO-FRAKU; u otvorenom i polemi~nom razgovoru za na{ magazin ovaj pedagog,
3.10.2013. I SLOBODNA BOSNA
Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH
MINI MARKET
KAJMAKOVI] I MARMELADA
BH. LIDERI PALI NA POPRAVNI
Glavni operativac SIPA-e Sla|an êrkez nagra|en upo{ljavanjem sina i k}erke

Iako istraga protiv predsjednika Federacije BiH @ivka Budimira nije polu~ila o~ekivane rezultate, Sla|an êrkez, glavni operativac SIPA-e zaduèn za rukovo|enje tom povjerljivom operacijom, ipak je vi{estruko nagra|en. Inspektor êrkez bi na predstoje}oj proslavi jedanaeste godi{njice osnivanja SIPA-e trebao dobiti najvi{e policijsko priznanje, sprema se i njegovo unapre|enje u slu`bi, a usput je rije{io i problem zaposlenja djece. Sin inspektora SIPA-e Sla|ana êrkeza nedavno je dobio posao na Aerodromu Sarajevo, i to zahvaljuju}i prijateljima iz SDP-a, ali i dràvnoj tuìteljici Diani Kajmakovi} (sa kojom je blisko sura|ivao u istrazi protiv @ivka Budimira), ~iji je suprug {ef Cargo centra. Nakon sina, êrkez je uspio zaposliti i k}erku, koja je kao pripravnica angaìrana na sarajevskom sudu. (S.M.)
Stranaki lideri u Briselu nisu tragali za rjeenjem nego za problemom
NAZIRE SE IZLAZ
Rje{enje za presudu Sejdi} - Finci mogu}e je prona}i uz anga`man evropskih posrednika
Diana Kajmakovi} 4
Na sastanku sedmorke u Briselu 1. oktobra, kako se i moglo o~ekivati, nije otklonjena nijedna od prepreka koje blokiraju evropske integracije BiH, pa ipak se moè re}i da je sastanak u Briselu bio plodonosan. Ne zbog usvojenih i potpisanih principa na kojima }e se temeljiti budu}i model izbora ~lanova Predsjedni{tva BiH i delegata u Dom naroda, jer su ti principi odranije poznati i op}eprihva}eni, nego zbog ~injenice da se Evropska komisija javno obavezala pomo}i bh. liderima u pronalasku op}eprihvatljivog rje{enja. Dogovor u Briselu nije izostao zbog nesposobnosti bh. lidera da prona|u prihvatljivo rje{enje, nego zbog njihovog straha da }e svako dogovoreno rje{enje biti (zlo)upotrijebljeno u bespo{tednom me|ustrana~kom obra~unu. Prijedlog SDA i HDZ-a o izboru ~lanova Predsjedni{tva BiH popljuvan je u SDP-u i prije nego {to je ugledao svjetlo dana, ali nimalo druk~ije nije pro{ao ni onaj raniji prijedlog koji su nekoliko mjeseci ranije zdu{no predlagali i na sva usta hvalili ~elnici SDP-a i HDZ-a.
Oba ponu|ena prijedloga nudila su solidnu osnovu da se dorade i pobolj{aju u demokratskoj razmjeni argumenata, ali su oba brè-bolje pokopana zbog straha strana~kih oligarhija da bi politi~ki poeni mogli pripasti rivalskom taboru. Lider SDP-a Zlatko Lagumdìja nije oti{ao u Brisel da traì rje{enje za problem, nego da traì problem za ponu|eno rje{enje SDA i HDZ-a, svjestan da uspjeh Tihi}a i ôvi}a, makar bio koristan za dràvu, nimalo ne bi koristio SDP-u. Dapa~e! Iz vi{egodi{nje blokade nastale tragi~nim podjelama na bo{nja~koj politi~koj sceni mogu}e je iza}i na samo jedan na~in: da se autorstvo za primjenu presude Sejdi} i Finci pripi{e nekom sa strane, najbolje Evropskoj uniji, jer u tom slu~aju ne bi bilo ni pobije|enih ni poraènih na politi~koj sceni BiH. Po svemu sude}i, ovaj lokalni politi~ki feler napokon je prepoznat me|u du`nosnicima Evropske unije, koji }e se nakon sastanka u Briselu aktivnije uklju~iti u politi~ku arenu BiH. (A. Metiljevi})
SLOBODNA BOSNA I 3.10.2013.
MINI MARKET
FOTO NEDJELJE
MILUTIN STOJÊVI]
KAZNENO-POKVARNI ZAVOD
Zlatni odbojkai na kafi u Kantonu
Direktor FUP-a Dragan Luka~ neredio istragu o bijegu Dominika Ilija{evi}a iz mostarskog zatvora
Direktor Federalne uprave policije (FUP) Dragan Luka~ naredio je po~etkom tjedna otvaranje istrage koja bi trebala utvrditi kako je i pod kojim okolnostima iz BiH pobjegao Dominik Ilija{evi} Como. Inspektori FUP-a }e u narednim danima ispitati da li je Ilija{evi} na godi{nji odmor pu{ten sukladno zakonskim propisima, odnosno, da li je u tom smislu bilo propusta u upravi Kazneno-popravnog zavoda Mostar. O~ekuje se, tako|er, da policijska istraga utvrdi kako se moglo desiti da osu|enik za ratne zlo~ine na privremenoj slobodi boravi bez ikakvog nadzora. Como je u intervju za Ve~ernji list kazao da je na otok Vir kod Zadra do{ao jo{ 10. septembra, ali je vijest o njegovom bjekstvu slu`beno potvr|ena tek osamanest dana kasnije, nakon {to se nije vratio u mostarski zatvor. Iz federalnog MUP-a najavljuju i da }e od hrvatskog pravosu|a i policije traìti da se Dominik Ilija{evi} odmah uhapsi, budu}i da u Republiku Hrvatsku nije do{ao kao turista, nego kao bjegunac za kojim je raspisana crvena INTERPOL-ova tjeralica. (S.M.)
Dragan Luka~
NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE
DVIJE SU SE VO\E ZAVADILE

LIJEPO I ÎSTO MOJE SARAJEVO
Pi{e: SENAD AVDI]
Problem javnih poduzea u Sarajevskom kantonu, viedecenijski sistemski zaputenih, pljakanih, opustoenih, oerupanih, u posljednje tri godine reduciran je i sveden na stranako naguravanje, izbacivanjeubacivanje, besmislenu premjetaljku koja se na kraju, po pravilu i uredno, nemilosrdno fakturie graanima. Znamo li zato je, zbog ega, po kojoj ekonomskoj neminovnosti cijena vode u zadnjih dvatri mjeseca poveana dvostruko, ako si priutite redovnu higijenu, ak i trostruko
vije-tri su se vlade u tri posljednje godine izmijenile u Sarajevskom kantonu, prvu demokratski izabranu, predvo|enu Socijaldemokratskom partijom BiH, odmijenila je druga, ni{ta manje demokratski i legitimno validna okupljena oko stoèra predvo|eneg Strankom demokratske akcije. U me|uvremenu (u meno-pauzi), kratko vrijeme postojala je improvizirana, lohotna, navrat-nanos sklepana prelazna kantonalna Vlada, u kojoj je Radon~i}ev Savez za bolju budu}nost istisnuo SDA, pa se tu pri{ljam~ilo, pri{lepalo jo{ nekakvog strana~kog sitni{a da se udjene u parlamentarnu ve}inu. Danas jednu, sutra drugu, prijepodne, {to bi rekao na{ mudri Vo|a Alija Izetbegovi}, vamo, poslijepodne tamo. Rezultati tih demokratskih turbulencija, strana~kih
Elektroprivredi, obja{njava Grabovica i obe}ava uklju~enje struje ~im se barem deseti dio toga duga uplati na ra~un javnog poduze}a na ~ijem je ~elu. I Grabovica je, bez sumnje u pravu - struja, komunalije se moraju pla}ati, do{la maca na vratanca. Nema vi{e {ale, gledanja kroz prste. ostalom, nije GRAS jedino javno poduze}e - `rtva tog poo{trenog reìma napla}ivanja struja isklju~ena je struja, tako|er javnoj, isto tako kantonalnoj firmi ZOI 84 koja grca u dugovima. Samo, postoji stanovit problem koji umanjuje vjerodostojnost i relativizira odlu~nost Elektroprivrede BiH i njezinog direktora Grabovice - ZOI 84 je u financijski pakao i
Ovo nema nigdje, gun|ali su gra|ani Sarajeva o gasili grijanje, zatvarali slavine na ~esmama
preslagivanja, naduravanja, dogovora-odgovora, koalicijskih, da prostite, kurvanja mogao se vidjeti prije tri~etiri dana: ki{a je padala, iz drveta i iz kamena, zamrznut je gradski prijevoz, hiljade ljudi, gra|ana Sarajeva bauljalo je po ulicama, ~ekaju}i kakav-takav gradski prijevoz koji do}i ne}e. Elektroprivreda BiH je odlu~ila isklju~iti struju Gradskom saobra}ajnom preduze}u, hroni~nom, okorjelom neplati{i. Kako su se mijenjale kantonalne vlade, tako su se rotirale upravlja~ke i menad`mentske posade u GRAS-u. Najvjerovatnije je u pravu sarajevski kantonalni premijer Suad Zeljkovi} kada je usred te saobra}ajno-tala~ke krize podvrisnuo: Ovo je terorizam, ovo gra|anima Sarajeva ni agresori nisu radili. Aludirao je Zeljkovi} na ~injenicu da je na ~elu Elektroprivrede BiH revnosni aparat~ik, ljuti pripadnik Lagumdìjine partijsko-energetske jednosmjerne struje Elvedin Grabovica. Tri miliona maraka je GRAS duàn
6
du`ni~ku krizu u najve}oj mogu}oj mjeri uvalio menad`ment koji je postavila Socijademokratska partija BiH, predvo|en raskala{nim, razuzdanim `dera~em tu|ih para, Lagumdìjinim zemlja~kim favoritom Salkom Hasanefendi}em. Menadèrom, koji je gdje se god pojavio u posljednjih tridesetak godina (Oslobo|enje, recimo), iza sebe ostavio finansijsku pusto{, jezive dugove i stotine jaransko-zemlja~ko-prijateljski uposlenih besposli~ara. Da li bi se Grabovica usudio isklju~iti struju ZOI-u 84 da je i dalje na njegovom ~elu poduzetnik i vizionar, posrnuli strana~ki miljenik Hasanefendi}? Bi, ali malo morgen! Da li su radnici i uposlenici Gradskog saobra}ajnog preduze}a `rtve politi~ko-strana~kih obra~una? Kratkoro~no, dnevno-pragmati~no da! Nikada se, zanikada Elektroprivreda BiH, odnosno njen energi~ni direktor Grabovica ne bi usudili isklju~iti
NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

STANJE REDOVNO
Tramvaj kreno, ma nije kreno
struju trolejbusima i tramvajima, ostaviti na ulici stotine hiljada gra|ana, da je, kojim koalicijskim slu~ajem, ostala prethodna upravlja~ko-menadèrska postava - koju je postavila Socijaldemokratska partija BiH.
obja{njava ministar Petrovi}, do{lo je vrijeme da se vlast obra~una sa neodgovornim pojedincima i manjim grupama, koji sebi svako malo dopu{taju luksuz da se kupaju, peru kosu, zube pa ~ak, u ekstremnim slu~ajevima, zalijevaju cvije}e!
ve je u pravu kantonalni premijer Suad Zeljkovi}, kada bijesno konstatira da su gra|ani, jednostranom odlukom Elektroprivrede BiH da ukine struju GRAS-u Sarajeva terorizirani gore i teè nego u vrijeme agresije. Nego, hajdemo malo da vidimo odakle nam dolazi premijer Zeljkovi}? Ni iz kakvog realnog samoodrìvog sektora, nego iz jo{ jednog javnog
redvidiva je i stra{na pri~a, stra{na zato {to je predvidiva i uobi~ajena, koju je, reklo bi se korektno i argumentirano, posljednjih dana eksploatirao Dnevni avaz - kako kantonalni poslanik i federalni zastupnik Damir ârdì} kontrolira, na kanafi drì ministra iz svoje stranke (Radom za boljitak) Emira Hrenovicu. Ko je ârdì}? Mu`, neke s pravom zaboravljene
ove nedjelje dok su im ukidali gradski prijevoz,

kantonalnog poduze}a - Toplana, koje je godinama ni{ta manje i ni{ta obzirnije teroriziralo, smrzavalo, dràlo na ledu gra|ane Sarajeva. Milioni nagomilanih, vi{egodi{njih dugova ostali su iza direktora Zeljkovi}a, prije nego {to se toplo ljudski oprostio od radnika Toplana i preuzeo premijersku funkciju u kantonalnoj Vladi. Problem javnih poduze}a u Sarajevskom kantonu, vi{edecenijski sistemski zapu{tenih, plja~kanih, opusto{enih, o~erupanih, u posljednje tri godine reduciran je i sveden na strana~ko naguravanje, izbacivanje-ubacivanje, besmislenu premje{taljku koja se na kraju, po pravilu i uredno, nemilosrdno fakturi{e gra|anima. Znamo li za{to je, zbog ~ega, po kojoj ekonomskoj neminovnosti cijena vode u zadnjih dva-tri mjeseca pove}ana dvostruko, ako si priu{tite redovnu higijenu, ~ak i trostruko. Ne znamo, niti moèmo znati, osim ako vjerujemo kantonalnom ministru za tu oblast Zlatku Petrovi}u, recidivistipovratniku u izvr{noj vlasti Kantona Sarajevo. Otprilike,
pjevaljke lakih nota i strana~ke kolegice. Ko je Hrenovica? E, to ne znam. Uglavnom nekakav jadnik koji je zahvaljuju}i du`ni~koj krizi duàn igrati kako mu glazbeno-muzi~ki {efovi diktiraju. Kaè Grucho Marks, onako izvorno marksisti~ki, dijalekti~ki, u jednom filmu: To {to neko izgleda kao idiot, {to se pona{a kao idiot, izgleda kao idiot, ne smije vas zavarati - on zbilja jeste idiot. Ne mislim pri tom ni na koga od gore pobrojanih individua mislim, isklju~ivo, na gra|ane koji se ne voze gradskim saobra}ajem, ne kupaju se, ne uklju~uju grijanje, plinsko, elektri~no, mazutsko, pokapaju svoje najmilije po basnoslovnim cijenama i uvijek na {telu i preporuku... Da, skoro zaboravih, kantonalni premijer Suad Zeljkovi} je pro{le nedjelje svog medijskog savjetnika iz Toplana postavio za direktora javnog poduze}a Pokop. Znam ~ovjeka i ni{ta protiv njega nemam - idealan izbor da baci posljednju lopatu zemlje kada Sarajlije optr~e posljednji krug (pakla/dèhenema).
7
SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI ÊTVRTAK, 26. SEPTEMBAR

Stalna, vi{edecenijska ~itateljica SB, tek joj je 85-90 godina, presretne me danas na cesti, pozdravlja kurtoazno: Pa nisam znala, sine, da si ti pomalo i ljepu{ka{t, vazda si mi se nekakav ~inio. Ruku na srce, i meni... Haris nastavlja, ne prekida: Sada da me Kraji{nik pozove da odem na Pale, oti{ao bih bez ikakvog straha da se ne}u vratiti. na po~etku odbrane kazao u zagreba~koj sudnici IVO SANADER, {ta je TOMISLAV NIKOLI] kazao o zabrani Parade ponosa, a {ta HASHIM THACHI o predstoje}im lokalnim izborima na Kosovu, NENAD ÂNAK o promjeni vlasti u Vojvodini. Je li Al Jazeera Balkans sporna zato {to je jednosmjerno tendenciozna? Nije! Upitna je zato {to ne valja, ni Bogu, a kamoli Allahu... Barem danas.
NEDJELJA, 29. SEPTEMBAR

U dva dana u zagreba~kom Jutarnjem listu dva razli~ito intonirana teksta o najnovijem ~udu iz Me|ugorja - svijetle}oj Gospi. Ju~er se pisac ANTE TOMI] sa tim najnovijim hercegova~kim vjerskoturisti~kim fenomenom zajebava, {to i nije osobito te{ko, a danas se njegov kolega TOMISLAV ÂDE@ bacio na mnogo zahtjevniji posao - problematiziranje njene svjetlosti Gospe u {irem poslovnom, nacionalnom, transregionalnom kontekstu i ozra~ju. Da nema nedotupave, klasi~ne purgerske, {ablonizirane, kanonizirane povr{nosti, pretencioznih frljoka iz vi{eg staleà (Bo{njaci imaju nogometnu reprezentaciju, Srbi srebreni~ke jame a Hrvati - Gospu) radije bih potpisao âdeòv nadahnuti mini esej negoli Tomi}evu rutinersku, predvidivu zajebanciju. Ukazanje me|ugorske Gospe od prije trideset i kusur godina i sve {to taj fenomen prati i oboga}uje ga, milioni posjetitelja, hodo~asnika, razvoj najprije malog, potom srednjeg i na kraju ogromnog biznisa, neporeciv je dokaz vitalnosti, duhovne, poslovne, materijalne i sveke druge Hrvata sa hercegova~kog kr{a. Vele mi da se priprema i novo, senzacionalno ~udo, do sada nevi|eno u Me|ugorju: UKAZANJE FISKALNE KASE!
PETAK, 27. SEPTEMBAR

Neka djevojka iz Slovenije, ne znam ni ko je ni odakle joj broj mojeg telefona, ali ima obavezuju}e prezime na koje se ne smijem oglu{iti - PRE[ERN, pi{e magistarsko-doktorsku studiju o, ne isklju~ujem da sam krivo razumio, novinarima koji su preìvjeli rat, pa je neko uputio i na mene. Druga jedna cura iz Makedonije LjUBICA SPASKOVKA magistrira-doktorira u Engleskoj na temu sarajevski rock and roll prije i nakon rata, ili ne{to tako, pa i ona traì moju suradnju, mi{ljenje... Ni{ta mi od toga ne treba, muka mi je, najradije bih to sve otka~io otfikario, odjebao, ali, nastojim biti u~tiv, pristojan, takti~an, nagodan. Citiram prof. ESADA BAJTALA koji u svojoj knjizi NEOFA[IZAM U ETNO-FRAKU citira ruskog pisca Turgenjeva koji tvrdi da postoje prilike u kojima je takti~nost neumjesna... gora od grubosti.
UTORAK, 1. OKTOBAR
Genijalna je kadrovska politika {panjolskog nogometnog kraljevskog kluba Real Madrida - u samo 5-6 godina uspjeli su otjerati dvojicu ponajboljih evropskih nogometa{a - Nizozemca ARIANA ROBENA i (turskog) Nijemca MESUTA OZILA. Ovaj posljednji ve~eras je demolirao Napoli, onaj prvi blista kao nikada. Garet Bale, jednonogi Vel{anin i poslovi{no radi{ni Luka Modri}, nekada ubita~ni tandem mrljavog, tradicionalno petog-{estog Tottenhama na jednu, a bajernovac Roben i arsenalovac Ozil na drugu stranu; ba{ mora{ imati izraèn netalenat, drskost, |on-obraz... da pogrije{i{ u odabiru.
SUBOTA, 28. SEPTEMBAR

U emisiji Reflex koju snimam na televiziju OBN sijevnu (nam) rasprava me|u dvojicom mojih gostiju, uglednih odvjetnika JOSIPA MUSELIMOVI]A i FAHRIJE KARKINA, oko toga da li bi oni branili MOMÎLA KRAJI[NIKA u Haagu. Karkin kaè da bi, Muselimovi} veli da ne bi NIPO[TO. Nije to mala dilema, niti je jednostavna odluka, zadire u osobne, moralne, profesionalne, politi~ke, svjetonazorske aspekte. Kolega SENAD HAD@IFEJOVI] je ve~eras na Face televiziji objavio intervju sa Kraji{nikom, presu|enim ratnim zlo~incem i sa svih strana ga (Senada) blate, vrije|aju, optuùju da je izdao nacionalnu stvar. Da li bih ja radio, ili objavio intervju sa Kraji{nikom? Naravno da bih, da mi se ukazala prilika. Hiljadu je stvari sporno u Hadìfejzovi}evim pitanjima, milion ih je problemati~no u Kraji{nikovim odgovorima. Meni se, me|utim, u~inio prili~no ljubak i iskren Kraji{nikov odnos prema liderima zara}ene (bo{nja~ke) strane: sve najljep{e, ili ni{ta ru`no, Momo zbori o ALIJI IZETBEGOVI]U i HARISU SILAJD@I]U. Kraji{nik je ~estit srpski politi~ar i ~ovjek od rije~i, odgovoran, doma}in, {okirao me je u prolje}e 1994. Haris Silajdì} nakon {to se vratio sa mirovnih pregovora u @enevi. Nisam se ni sabrao, a
8
SRIJEDA, 2. OKTOBAR
Ne postoji ni{ta u vezi sa stra{nim doga|ajima u Vi{egradu iz prolje}a 1992. godine {to nisam saznao, ili poku{ao saznati, pro~itao, pogledao, saslu{ao. Proìvio. Otplakao. Odbolovao. Kako su spontano organizirani Srbi u prvom odbrambenom naletu pobili, poklali, popalili sve {to je tursko. Kako glavni dèlati nisu bili monstrumi Luki}i, Milan i Sredoje, osu|eni u Haagu, nego je cijelu operaciju vodio komandant Titovouì~kog korpusa Milan Torbica (vjerovatno je krepala ta mrcina) koji je iz Isto~ne Hercegovine (Nevesinja) u rano prolje}e 92. prekomandovan u odbranu vjekovnih srpskih ognji{ta uz obalu Drine. Zato se pla{im, strepim, oklijevam pogledati film, nezgrapnog, pateti~noneprobavljivog, (valjda) marketin{kog naslova Za one koji ne mogu da govore, redateljice JASMILE @BANI]. Zasnovan je film na pri~i stanovite, na~itane, dobronamjerne, ali povr{ne, avanturistkinje iz Australije koja 15 godina nakon masovnog pokolja Bo{njaka u Vi{egradu nema pojma ni o ~emu pa tek kada do|e u hotel Vilina Vlas saznadne da je to bilo ratno mu~ili{te. Sve bih dao da grije{im, ali ne vidim kako se ozbiljna pri~a moè izgraditi na pogre{nom, povr{nom predlo{ku. Preozbiljan se zlo~in u Vi{egradu desio da bi se prepustio avanturistima i bestalentima, vje{tim bera~ima novca...
PONEDJELJAK, 30. SEPTEMBAR

êtiri-pet va`nih stvari se danas desilo u regionu, pa da ne bih svako malo pr~kao po dobro na~etom daljinskom upravlja~u, vrtio po razli~itim televizijama, opredijelim se zaustaviti na Al Jazeeri Balkans, basnoslovno, nemjerljivo skupom medijskom(?) projektu koji bi trebao informativno integrirati prostor tzv. Zapadnog Balkana. Vjeruju}i da }u tu saznati sve {to me zanima. U prvih pola sata, koliko sam izdurao, bio sam teroriziran desetominutnim live uklju~enjem u blebetanje, ritualno posipanje pepelom, ministra vanjskih poslova Sirije u Ujedinjenim narodima; potom je uslijedio podjednako dug i ni{ta manje zamorno irelevantan prilog sa licinog mjesta iz Turske o ustavnim promjenama koje je predloìo tamo{nji premijer Tayyib Erdogan. Potom slijedi red Somalije, pa nered Iraka, bombe u Pakistanu, stanje u Somaliji, sranje u Nigeriji, sve garnirano vi|enjima i procjenama uvaènih analiti~ara. A ja sam sam èlio samo znati je li proradio gradski prevoz u Sarajevu, {ta je
MINI MARKET
NE PREDAJ SE, NIVES
SUSRET S IDOLOM
Tuìteljica Nives Kanev~ev zaprimila i drugu prijavu protiv na~elnika Stari Grad Ibrahima Hadìbajri}a
Glavna kantonalna tuìteljica u Sarajevu Nives Kanev~ev na{la se u nimalo ugodnoj situaciji nakon {to je nedavno zaprimila novu kaznenu prijavu protiv na~elnika sarajevske op}ine Stari Grad Ibrahima Hadìbajri}a. Prijavu protiv Hadìbajri}a Kantonalnom tuìteljstvu u Sarajevu navodno je podnijela grupa vije}nika u Op}inskom vije}u Stari Grad, koji su na~elnika optuìli za zlouporabu slu`benog poloàja i prije godinu dana. Tada je kaznena prijava proslije|ena kantonalnom tuìtelju Saninu Boguni}u koji ni poslije dvanaest mjeseci nije otvorio slu`benu istragu. No, kako je Boguni}, u me|uvremenu, u Op}ini Stari Grad zaposlio svoju suprugu (?), njegova je {efica Nives Kanev~ev, zbog sukoba interesa, morala predmet ustupiti drugom tuìtelju. (S.M.)
Kako je Zlatan Ibrahimovi saznao za posljednju elju malog Hajrudina

Nakon {to je web portal Slobodne Bosne u utorak objavio pri~u o malom Hajrudinu Kamenja{u iz Vare{a kojem je posljednja èlja da upozna nogometa{a Zlatana Ibrahimovi}a, mediji u BiH, pa u regionu, a onda i cijeloj Evropi su se ujedinili u jednom - da pri~a do|e do Zlatana i da se ispuni èlja dje~aka kojem ljekari daju slabe {anse za preìvljavanje. O svemu su nas obavijestili prijatelji iz Njema~ke, nakon ~ega smo objavili tekst poslije kojeg su nam se javili mnogi nude}i pomo} u traènju kontakta Zlatanovog menadèra. Pri~a je do{la do Zlatana i nakon me~a PSG - Benfica dogovori}e se detalji oko njihovog susreta. Porodica je spremna na put tamo gdje Zlatan javi. Kako kaù, èlja malog Hajrudina je da odgleda Zlatanovu utakmicu i da se prije ili poslije s njim susretne. U kontaktu smo s menadèrom Zlatana, sve je jo{ neizvjesno, i molim medije da ne prenose da }e Zlatan do}i u Sarajevo, on to nije rekao niti je to Hajrudinova èlja, Hajrudinova èlja je da ode kod njega i gleda utakmicu, kaè Tevhida Tea Reki} koja je preko svoje FB stranice Hajrudin Kamenja{ pokrenula akciju o kojoj su nas obavijestili prijatelji iz Njema~ke nakon ~ega smo objavili pri~u koja je na kraju do{la i do {vedskog Aftonbladeta. Zamolila je ljude da prestanu slati mailove Zlatanovom menadèru, jer ve} zna za pri~u i dogovara se susret dje~aka s nogometnim idolom. (A.P.)
PLJUVAEMO SE JO
Dodik zamolio Vasia da odlazak iz SNSD-a odgodi za bolja vremena

Rajko Vasi}, biv{i generalni a potom izvr{ni sekretar SNSD-a, najavio je potpuni razlaz sa SNSD-om. Vasi} Dodikovoj stranci zamjera {to ga u posljednjih nekoliko mjeseci reìmski mediji u RS-u izbjegavaju, a kako tvrde upu}eni, nezadovoljan je i stanjem u stranci i pona{anjem pojedinaca iz SNSD-a zbog ~ije bahatosti i kriminala je ova stranka izgubila ugled u javnosti. Udarna pesnica SNSD-a, koji je na Dodikov nagovor podnio ostavku zato {to je na svom blogu studente nazvao kopiladima, nedavno je {efu SNSD-a rekao da je u toj mjeri razo~aran stanjem u SNSDu da je spreman vratiti ~lansku knjiìcu. Nije Vasi} zaboravio da pomene svoje osmogodi{nje zasluge u pljuvanju udalj na koga god je Dodik pokazao prstom. Dodik ga je, tvrde upu}eni, ipak zamolio da svoj odlazak odgodi za bolja vremena. (M.D.)
Nives Kanev~ev 10
MINI MARKET
Priredila: Ma{a ]osi}
PRO ET CONTRA
VLADIN NEDODIRLJIVI SEKTOR
Vjerujete li da e sedmorka do 10. oktobra rijeiti problem presude Sejdi-Finci?

BERIZ BELKI]
Poslanik Stranke za BiH oktobra sedmorka razli~ito tuma~iti dogovoreno. zna~ajan iskorak.
MIRO LAZOVI]
Potpredsjednik SDU-a
ASIM MUJKI]
Profesor FPN-a
Mi{ljenja sam da }e sedmorka rije{iti pitanje presude Sejdi}-Finci. Name}e mi se drugo pitanje, a to je kako }e se rije{iti taj problem. Bojim se da rje{enje ne}e biti dobro za BiH.
DA/NE
Federalni premijer Nermin Nik{i} zaustavio kontrolu nevladinog sektora

Kako nezvani~no saznajemo, planom i programom rada Finansijske policije za 2011. godinu bila je predvi|ena opse`na kontrola nevladinog sektora. Plan i program rada poslat je na usvajanje resornom ministarstvu finansija a odatle je kasnije proslije|en Vladi FBiH. Ve}ih primjedbi nije bilo, ali kada se do{lo do kontrole nevladinog sektora nastupio je haos. Prvi je reagovao premijer Nermin Nik{i}, koji je traìo da se ta ta~ka bri{e iz plana i programa rada Finansijske policije, a Nik{i}ev ultimatum poja~an je i pritiskom me|unarodne zajednice, odnosno pojedinih ambasada koje izda{no finansiraju nevladin sektor. Tako je propao poku{aj Finansijske policije da uvede bilo kakvog reda u finansijski, i na svaki drugi na~in, raskala{en nevladin sektor. Kad smo ~e{ljali i zatvarali humanitarne organizacije sa arapskim predznakom, to je bilo normalno i o~ekivano, a danas se bilo kakav poku{aj kontrole NGO-a tuma~i kao napad na gra|aske slobode, demokratiju, dràvu..., bio je komentar uposlenika Finansijske policije nakon brisanja kontrole nevladinog sektora iz plana i programa rada ove institucije u
AHMED @ILI]
Ukoliko budu pod pritiskom [tefana Fuelea, onda vjerujem da }e se do 10. oktobra rije{iti problem presude. Ukoliko sedmorka bude rje{avala problem isklju~ivo izme|u sebe, mi{ljenja sam da ne}e rije{iti problem presude Sejdi}-Finci.
DA/NE
Ne vjerujem da }e se rije{iti problem presude Sejdi}Finci jer ona podrazumijeva tektonske promjene Dejtonskog sporazuma i na~ina na koji se u BiH grabi politi~ka vlast i donose odluke.
NE
ADIS ARAPOVI]
Advokat
Dosada{nji neuspjesi potvr|uju da provo|enje presude Sejdi}-Finci o~ito nadilazi institucije BiH, kao i njene politi~are. Predizborno vrijeme, potreba politi~ara da izbjegnu eventualne sankcije, a i iskustva u sli~nim situacijama - razlog su za skepticizam da li }e nakon 10.
DA/NE
SA[A MAGAZINOVI]
Predsjednik kluba SDP-a u Predstavni~kom domu
Politolog
Smatram da je preambiciozno re}i da }e se u sedam dana u potpunosti rije{iti problem, ali se svakako moè u~initi
DA/NE
Sedmorka do 10. oktobra ne}e rije{iti problem presude Sejdi}-Finci jer ne vidim da se radi na rje{avanju presude ve} na zadovoljavanju nekih politi~kih ciljeva pojedini~nih politi~kih stranaka i njihovih lidera.
NE
SEDMIcNI POGLED U KRIVO OGLEDALO
by MARIO BRANCAGLIONI
Nermin Nik{i}
11
ZDRAVSTVENI KARTON LIDERA SDA
Munina i vrtoglavica, s kojom se SULEJMAN TIHI borio posljednjih desetak dana, nije uzrokovana trovanjem hranom, kao to se u poetku pretpostavljalo, nego je rije o metastazama raka na mali mozak; urednik SB otkriva medicinsku dramu i osobnu borbu predsjednika Stranke demokratske akcije
TIHI] OTPUTOVAO NA HITNU OPERACIJU U HEIDELBERG!

Pi{e: ASIM METILJEVI] Foto: MARIO ILIÎ]
OPTIMISTI^NE PROGNOZE
Sulejmana Tihi}a je iz bolnice Ko{evo ispratio [ef konzilija prof. dr. Ismet Gavrankapetanovi}
srijedu, 2. oktobra, predsjednik SDA Sulejman Tihi} napustio je Klini~ki centar Univerziteta u Sarajevu i posebnim avionom namijenjenim za medicinsku evakuaciju otputovao u Heidelberg na hitnu operaciju tumora. Kako se radi o vrlo zahtjevnom operativnom zahvatu, kome }e prethoditi detaljne medicinske pretrage, uklju~uju}i i biopsiju tumorskih stanica na malom mozgu, termin operacije jo{ nije preciziran, no poznato je da }e se operacija izvesti na presti`noj njema~koj klinici Heidelberg University Hospital, na kojoj je Tihi} ve} boravio u martu ove godine kada su mu odstranjeni benigni polipi s plu}nih krila. Sarajevsku bolnicu Tihi} je napustio u srijedu oko 15 sati, u pratnji sestre Rusmire, koja se ni trenutak nije odvajala od svog brata tokom trodnevnog boravka u ko{evskoj bolnici. Tihi} je iza{ao na nogama, mada se tokom prethodnih dana boravka u bolnici u nekoliko navrata sru{io poku{avaju}i oti}i do kupatila. Dan pred polazak u Njema~ku po~eo je primati steroide koji su ga osovili na noge, ali nedovoljno da otputuje redovnom avionskom linijom ili automobilom u Njema~ku.
POVJERENJE U NJEMA^KE DOKTORE

Za kliniku u Heidelbergu Tihi} se odlu~io iz dva razloga: najprije zato {to se radi o vrhunskoj klinici koja je me|u prvima u Evropi usavr{ila tehniku neinvanzivne operacije tumora uz pomo} sajber
noà (cyber knife), a potom i zato {to se ve} lije~io na ovoj klinici i uspostavio kontakt s tamo{njim medicinskim osobljem. Jedna od tri metastaze na malom mozgu smje{tena je na vrlo osjetljivom i pri tome nepristupa~nom mjestu pa bi operacija klasi~nom metodom - hirur{kim skalpelom - bila iznimno rizi~na. Na klinici u Heidelbergu takve vrste operacija izvode se sajber noòm (cyber knife) koji, umjesto klasi~nog skalpela, snopovima radijacije vrlo precizno poga|a maligne stanice bez o{te}enja okolnog zdravog tkiva. Naravno, ni sajber no` nije svemogu}, ni on ne moè izmijeniti prirodu bolesti, ali puno uspje{nije moè usporiti ili potpuno zaustaviti njeno napredovanje. Zdravstveno stanje lidera SDA Sulejm-
ana Tihi}a naglo se pogor{alo prije desetak dana. Stalne mu~nine i povremene vrtoglavice Tihi} je u prvi mah pripisivao trovanju hranom, pa se prvih nekoliko dana poku{avao lije~iti ~ajevima i medikamentima iz ku}ne apoteke. Ljekarima se obratio tek desetak dana kasnije, u nedjelju, 29. septembra, kada su ga u~estale vrtoglavice prikovale za krevet. Ve} dan nakon {to je smje{ten na Klini~ki centar Univerziteta u Sarajevu, lije~ni~ki konzilij uspostavio je dijagnozu - metastaza tumora na malom mozgu.
U PET GODINA 12 OPERACIJA

Tokom posljednjih {est godina u zdravstveni bilten Sulejmana Tihi}a upisano je ~ak 12 hirur{kih intervencija izvedenih pod punom anestezijom, od kojih su dvije, me|usobno neovisne
Tihi} se opredijelio za Heidelberg University Hospital zbog ~udotvornog sajber noà

12
TIHI]U DIJAGNOSTICIRANE TRI METASTAZE NA MOZGU
HISTORIJA BOLESTI SULEJMANA TIHI]A

Septembar 2007. godine: Operacija kuka na Klini~kom centru Univerziteta u Sarajevu Mart 2008. godine: Dijagnosticiran tumor na debelom crijevu April 2008. godine: Operacija tumora u Ljubljani Juli 2011. godine: Obnovljeno lije~enje kemoterapijom Mart 2013. godine: Operacija polipa na plu}nim krilima Septembar 2013. godine: Dijagnosticirane tri metastaze na malom mozgu
PODR[KA PORODICE
Sulejman Tihi} je u Njema~ku otputovao u pratnji sestre Rusmire
operacije, najprije kuka a potom i tumora debelog crijeva, bile izrazito te{ke i komplicirane, pra}ene dugim i bolnim postoperativnim lije~enjem i oporavkom. Krajem augusta 2007. godine, Tihi}u je operiran kuk koji je te{ko ozlijedio mjesec dana ranije sudjeluju}i na memorijalnom Mar{u mira posve}enom `rtvama srebreni~kog genocida. Radilo se zapravo o ranijoj ozljedi kuka koju je Tihi} reaktivirao dugim pje{a~enjem po te{koj stazi. Operacija na Ortopedskoj klinici sarajevske bolnice Ko{evo, koju je izveo dr. Ismet Gavrankapetanovi}, trajala je punih pet sati, a postoperativni oporavak, s neizbje`nim i bolnim fizikalnim terapijama, potrajao je vi{e od tri mjeseca. Nekoliko mjeseci nakon uspje{ne operacije kuka suo~io se s najteìm trenucima u svom ìvotu: na sarajevskoj Internoj klinici bolnice Ko{evo dijag 13
ZDRAVSTVENI KARTON LIDERA SDA

nosticiran mu je tumor debelog crijeva. Nekoliko dana kasnije, dijagnoza je potvr|ena i na tuzlanskom Klini~kom centru. Tuzlanski lije~nici preporu~ili su Tihi}u da se o bolesti konsultira i s njihovim nekada{njim studentom dr. Ibrahimom Edhemovi}em, koji je spe cijalizirao tumor debelog crijeva i spada u red vode}ih hirurga presti`nog Onkolo{kog instituta Ljubljana. NEMA POTRESA U STRANA^KOM VRHU
Izetbegovi privremeno na elu SDA

Do povratka Tihi}a iz bolnice i postoperativnog oporavka, koji bi mogao potrajati najmanje mjesec dana, Strankom demokratske akcije rukovodit }e zamjenik predsjednika Bakir Izetbegovi}. SDA je jedina partija u BiH koja je, uz predsjednika i nekoliko dopredsjednika, uvela i funkciju zamjenika predsjednika koji, prema odredbama strana~kog Statuta, predsjednika mijenja po automatizmu, u slu~aju kada je predsjednik iz nekog razloga sprije~en u obavljanju strana~kih aktivnosti. Na strana~koj konvenciji odrànoj u maju pro{le godine, vrh SDA formalno je legalizirao svojervsno unutarstrana~ko dvovla{}e Tihi}a i Izetbegovi}a, {to se pokazalo kao prili~no efikasan na~in rje{evanja konflikata me|u strana~kim frakcijama.
DOMETI SAJBER NO@A

Operacija tumora u Ljubljani, koju je predvodio dr. Ibrahim Edhemovi}, trajala je punih devet sati i, prema kasnijim nalazima, obavljena je na besprijekoran
NAJMODERNIJA MEDICINSKA OPREMA

Tihi} }e u Njema~koj le}i pod sajber no`
DIJAGNOSTI^KO ÛDO
Tihi prvi pacijent pregledan na PET/CT-u

Nakako istovremeno kada je lider SDA Sulejman Tihi} zastraìo pomo} sarajevskih lije~nika, na Klini~kom centru Univerziteta u Sarajevu stavljen je u upotrebu najmoderniji dijagnosti~ki aparat u regiji PET/CT, koji je osobito koristan kod precizne lokacije tumora i procjene u~inka provedene terapije. Sticajem okolnosti, Tihi} je bio prvi pacijent kojem je dijagnoza uspostavljena uz pomo} ovog pravog ~uda moderne tehnike.
DIJAGNOSTI^KA REVOLUCIJA
KCUS se svrstao u red malog broja klinika u regiji koje posjeduju PET/CT
na~in. Kona~nu pobjedu nad opakom bole{}u Tihi} je zaklju~io nekoliko mjeseci kasnije nakon provedene radijske, a potom i vrlo traumati~ne kemoterapije. Na svim kasnijim pregledima nalazi su bili besprijekorni, s izuzetkom jednog nalaza s po~etka 2011. godine, kada je registrirana blago povi{ena vrijednost tumorskog markera. Nakon ponovljene kemoterapije, nalazi su bili besprijekorni sve do po~etka februara ove godine kada su na Tihi}evim plu}ima otkriveno nekoliko polipa, dobro}udnih izraslina iz kojih se, ipak, mogu razviti zlo}udni tumori. Da se to ne bi desilo, vrlo je va`no blagovremeno otkriti i odstraniti polipe. Tihi} je imao tu sre}u - polipi na njegovim plu}ima okriveni su i odstranjeni u ranoj fazi, a operacija je izvedena na njema~koj klinici Heidelberg University Hospital. Kasnijom histo-patolo{kom analizom tkiva utvr|eno je da su odstranjeni polipi bili benigni. U razmaku od samo {est mjeseci, Tihi} je primoran ponovo zatraìti intervenciju njema~kih doktora s Heidelberg University Hospitala. Ponovo }e le}i pod no`, ali ovoga puta, ako je za utjehu, pod tzv. sajber no` koji je neuporedivo precizniji i sigurniji od klasi~nog hirur{kog noà.
14
SKANDAL NEDJELJE
Stranaki prvaci u Hercegovini konano postigli kompromis
Predstavnici SDA, HDZ-a i SDP-a dogovorili raspored roaka i stranakih kolega u kantonalnim institucijama i javnim poduzeima
DR@AVNA SLU@BA ZA SNAHE, ZETOVE, SVASTIKE

Predsjednik SDP-a u Mostaru Aner @uljevi} posao u BH Telecomu dobio bez javnog natje~aja, direktor Rade Bo{njak u ZZO zaposlio svastiku Dragana ôvi}a
Pi{e: SUZANA MIJATOVI] Foto: MARIO ILIÎ]
e{ka financijska kriza u kojoj se na{la Vlada Hercegova~koneretvanske ùpanije nije odve} utjecala na premijera Denisa Lasi}a (HDZ) i njegove kolege ministre da, nastavljaju}i praksu svojih prethodnika, zapo{ljavaju nove dràvne slu`benike. Premda je u mandatu ranijeg premijera Sre}ka Borasa (HDZ 1990) zaposleno ~ak 400 slu`benika i namje{tenika, ~ini se kako nepotizmu u ùpanijskim institucijama i javnim poduze}ima nema kraja. Predstavnici su nove-stare vlasti u Hercegova~koneretvanskoj ùpaniji, naime, u posljednje dvije godine primili na desetke novih uposlenika, uglavnom njihovih ro|aka i strana~kih kolega, koji su posao dobili a da za njihova radna mjesta nikada nije raspisan javni natje~aj. Kada je posrijedi zapo{ljavanje rodbine lokalnih HDZ-ovaca, me|u ùpanijskim institucijama prednja~i Zavod zdravstvenog osiguranja. Iako dugovanja Zavoda iznose oko 60 milijuna KM, za direktora Radu Bo{njaka to nije predstavljalo smetnju da nedavno zaposli suprugu svog brata, Vi{nju Bo{njak. Osim za snahu, direktor Bo{njak je u Zavodu zdravstvenog osiguranja HN@
na{ao slobodno radno mjesto i za Anitu Roso, k}erku njegovog strana~kog kolege Marina Topi}a, koja je postavljena za rukovoditeljicu Ureda za kvalitetu. Prethodno je Rade Bo{njak zaposlio Ivanku Drma~, svastiku partijskog {efa Dragana ôvi}a, koja rukovodi internom revizijom. Biv{a direktorica Zavoda zdravstvenog osiguranja Lela Arapovi}, koja je na tu funkciju imenovana kao kandidatkinja HDZ 1990, ranije je primila zeta Darija [ili}a (supruga njezine sestre), sina tada{njeg ùpanijskog premijera Sre}ka Borasa, te k}erku i sestru nekada{njeg zamjenika direktora Federalnog zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje Ivana Rogi}a. Zauzvrat je Rogi} u Zavod MIO zaposlio njezinog supruga @eljka Arapovi}a. Tajnica Vlade u Mostaru Mirsada [uta svoju je k}erku smjestila u ùpanijsko Ministarstvo zdravstva, a kao protuuslugu ministru Mladenu Bo{kovi}u u Zajedni~ku slu`bu Vlade primila njegovog ro|aka. Zastupnik Stranke za BiH u @upanijskoj skup{tini Arif Jelovac je kod strana~kog kolege, biv{eg ministra turizma u Vladi HN@ Samira Sunagi}a, zaposlio suprugu, dok je raniji ministar pravosu|a Mumin Isi} (SDA) k}erki na{ao posao u Veterinarskom zavodu. No, da zapo{ljavanja po rodbinskim i
strana~kim vezama ne manjka ni u gradskoj administraciji dokazuje primjer biv{eg gradona~elnika Mostara Hamdije Jahi}a. Njegova je k}erka Iris Jahi} postavljena za zamjenicu pravobraniteljice grada Mostara, iako prethodno nije imala nikakvog radnog iskustva. Predsjednik Gradskog vije}a Mostara Murat ]ori} sina je zaposlio u Agenciji za pruànje usluga u zra~noj plovidbi BiH, gdje radi i svastika njegovog strana~kog kolege, generalnog tajnika mostarske SDA Salema Mari}a. U istoj dràvnoj Agenciji (~ije se sjedi{te nalazi u Mostaru) radi i zet Dragana ôvi}a. Dodajmo tome kako je gradski vije}nik Mari} svojoj èni na{ao radno mjesto u mostarskoj poslovnici BH Telecoma u istoj je kompaniji zaposlena i generalna tajnica Kantonalnog odbora SDA Amela ]ati}. U BH Telecom se, tako|er bez natje~aja, zaposlio i predsjednik Kantonalnog odbora SDP-a, zastupnik Aner @uljevi}, koji je ostatak rodbine zbrinuo u javnim poduze}ima pod kontrolom njegovih strana~kih kolega. [uru je zaposlio u Hidroelektranama na Neretvi, a svastiku u Javnom poduze}u Autoceste Federacije BiH, gdje je bez konkursa primljen i ro|ak @uljevi}evog strana~kog kolege Nerina Dizdara, zastupnika SDP-a u Skup{tini Hercegova~ko-neretvanske ùpanije.
15
[OKANTNA ISPOVIJEST DARKA ELEZA
ef Posebnog odjela za organizirani kriminal Tuiteljstva BiH BOO MIHAJLOVI sasluao je prije godinu dana u zatvoru u Sremskoj Mitrovici DARKA ELEZA, optuenog za etiri ubojstva, viemilijunske pljake, pranje novca; SB prva objavljuje sadraj Elezovog iskaza koji pokazuje da je voa zloinake organizacije, spaavajui sebe, postao najvaniji svjedok Tuiteljstva
DARKO ELEZ
KRIMINALAC KOJI JE IZDAO SVE SVOJE ORTAKE
Pi{e: SUZANA MIJATOVI]
jesec dana nakon {to je Tuìteljstvo BiH podiglo optu`nicu protiv tridesetak ~lanova kriminalne organizacije Darka Eleza, koji se terete za najteà kaznena djela: ubojstva, oruàne plja~ke, razbojni{tva, pranje novca, iz zatvora u Sremskoj Mitrovici oglasio se i njihov nekada{nji vo|a. U pismu upu}enom sarajevskom tjedniku Dani, napisanom istog dana kada je Apelacijski sud u Beogradu odbio molbu bh. pravosu|a za ustupanje kaznenog gonjenja Darka Eleza, taj je kriminalac optuìo dràvnog tuìtelja Boù Mihajlovi}a i inspektore Dràvne agencije za istrage i za{titu (SIPA) da su podmetanjem dokaza, laìma i manipulacijama njegove nekada{nje ortake okrenuli protiv njega samoga.
GLEDAO SAM U CVIJANA KAO U BOGA

Navode}i kako su {ef Posebnog odjela za organizirani kriminal i korupciju Tuìteljstva BiH Mihajlovi} i inspektori SIPA-e zloupotrijebili njegovu dobru volju i spremnost da sura|uje u istrazi (?), Elez tvrdi da slu`bena zabilje{ka napisana poslije zajedni~kog sastanka nije autenti~na. [ezdeset posto je laì, a 40 posto istina, poru~io je Darko Elez i dodao kako njegovi odvjetnici posjeduju izjave drugih svjedoka koji su, navodno, priznali da su
pod prijetnjama ili na prevaru, tako|er potpisivali la`ne iskaze. Darko Elez je kao prvoosumnji~eni u predmetu Lutka saslu{an 28. septembra pro{le godine, u Kazneno-popravnom zavodu Sremska Mitrovica, gdje su sa njim razgovarali tuìtelj Boò Mihajlovi}, istraìtelji SIPA-e Vahidin [ahinpa{i} i Igor Kuja~a, te inspektor MUP-a Srbije Sr|an Savi}. No, premda je od njegovog saslu{anja proteklo punih godinu dana, Elez je javno reagirao tek kada je saznao da je slu`bena zabilje{ka na osam strana dostavljena i braniteljima ostalih optuènih, koji su ostali {okirani sadràjem tog povjerljivog dokumenta. U op{irnom je iskazu, naime, Darko Elez iscrpno svjedo~io o svim zlo~inima koji se njegovoj druìni stavljaju na teret, otkrio mnoge do tada nepoznate detalje i imena, ali je negirao da je on bio organizator kriminalne grupe kojom je rukovodio godinama. Glavni organizator je bio Bojan Cvijan, izjavio je Darko Elez, poku{avaju}i svu krivnju svaliti na svog dugogodi{njeg prijatelja, biv{eg inspektora u Centru javne bezbjednosti Isto~no Sarajevo a kasnije inspektora u Regionalnom uredu SIPA-e Sarajevo. Prema slu`benoj zabilje{ci sa saslu{anja Darka Eleza do koje je do{la Slobodna Bosna, on je ve} na samom po~etku razgovora s tuìteljem Mihajlovi}em i inspektorima SIPA-e istakao kako je voljan otkriti sve informacije i dokazati da nije psihopata. Objasnio je i da su mnogi zlo~ini
za koje se tereti posljedica sukoba s \or|em @dralom, u koji je Eleza, prema njegovoj verziji doga|aja, uvukao Bojan Cvijan. Taj rat je motivisao Bojan Cvijan, kada se u njegovu tada{nju djevojku a sada{nju suprugu Miljanu, zaljubio @drale, kazao je istraìteljima Elez, napominju}i da je on u to vrijeme bio u pritvoru, zbog sumnje da je umije{an u dvostruko ubojstvo na Rogoju (u prolje}e 2004.). Nakon {to je zbog nedostatka dokaza pu{ten na slobodu, Elezu je pri{ao Cvijan, ponudio mu policijsku za{titu, nakon ~ega je, kako kaè, u njega gledao kao u Boga. Tako se, u Elezovoj interpretaciji, po~inje graditi njihovo blisko prijateljstvo, ali i opasna kriminalna grupa koja }e u godinama koje slijede postati jedna od najsurovijih zlo~ina~kih organizacija u BiH. Bojan Cvijan je prvi poku{ao ubiti \or|a @dralu, tako {to je u svoj stan koji se nalazi u sarajevskom naselju Dolac Malta doveo Branimira Mini}a, koji mu je napravio eksplozivnu napravu na daljinsko aktiviranje. Uz pomo} svoje djevojke Miljane, koja je imala klju~eve od kafi}a Leon u Isto~nom Sarajevu gdje je radila kao konobarica, Bojan je u ve~ernjim satima u{ao u objekat s Mini}em i postavio eksploziv ispod stolice na kojoj je stalno sjedio @drale. Nakon {to je proteklo izvjesno vrijeme a @drale se nije pojavio na tom mjestu, propao je prvobitni plan, pa je Cvijan pozvao vlasnika kafi}a i rekao mu da se u objektu nalazi eksploziv koji treba ukloniti. Poslije toga je od vlasnika Leona uzeo reket u iznosu od 3.000 KM, izjavio je
Glavni nalogodavac i organizator zlo~ina nisam bio ja, nego Bojan Cvijan
16

Darko Elez. Potom je optuìo Cvijana da je na njega mjesecima vr{io pritisak kako bi zajedno uklonili @dralu, ubje|uju}i ga da je njegov kum opasan ~ovjek i psihopata, sve dok Elez nije kona~no pristao da krene u akciju likvidacije @drale. U tom je smislu Elez naveo i kako mu je Cvijan koncem 2005., odnosno po~etkom 2006., javio da posjeduje transkript presretnutih telefonskih razgovora \or|a @drale, iz kojih je jasno da @drale sprema likvidaciju cijele njegove porodice. Elez je uvjeravao istraìtelje da je tada, zajedno s dvadeset ~lanova svoje obitelji, pobjegao iz Isto~nog Sarajeva, i da su narednih mjeseci ìvjeli skromno u Beogradu, u malom stanu, bez novca. Novonastale }e ga okolnosti, pravdao se Elez, natjerati da po~ne planirati plja~ku novca iz Privredne banke Sarajevo (PBS) koju }e izvesti koncem juna 2006. No, kada su istraìtelji poslije saslu{ali \or|a @dralu u fo~anskom zatvoru, on je negirao da je s Cvijanom do{ao u sukob zbog njegove djevojke, obja{njavaju}i kako je oboje povr{no poznavao.
OD VO\E ZLOÎNA^KE ORGANIZACIJE DO SVJEDOKA POKAJNIKA

Darko Elez je u iskazu tuìtelju Boì Mihajlovi}u i inspektorima SIPA-e u detalje razotkrio kako je funkcionirala njegova kriminalna grupa, ali je odgovornost za sve zlo~ine prebacio na svog prijatelja Bojana Cvijana
PLA]ENE UBOJICE IZ SRBIJE

U iskazu Darko Elez nadalje poja{njava kako je u Sarajevo do{ao ranije, skrivaju}i se na razli~itim lokacijama, u stanovima koje su prethodno nalazili njegovi prijatelji Benan Dori} i Elvir Ahmetspahi}. Tako|er je otkrio da je povjerljive informacije o transportu blizu 4,4 milijuna KM u po{iljci PBS-a dobio od tipera Azima Kajevi}a, ~ija je supruga Elvira radila u za{titarskoj agenciji Cipos, zaduènoj za osiguranje novca do sarajevskog Aerodroma. Spektakularnu plja~ku su, precizirao je Elez, isplanirali u iznajmljenoj ku}i u naselju Vele{i}i koju je osigurao Senad Glamo~, i gdje su Darko Elez i njegov prijatelj An|elko Veljan~i} boravili gotovo dva mjeseca. Nakon uspje{no odra|enog posla, 60 posto od ukupne sume oplja~kanog novca uzeli su Darko Elez, njegov brat Davor i An|elko Veljan~i}, dok su preostali iznos podijelili Benan Dori}, Elvir Ahmetspahi} i njihovi kompanjoni: Sead Robovi}, Himzo ]ato, Jasmin Zul~i}, Edin Ahmetspahi}, Azim Kajevi}, njegov brat Irfan, Nermin Tahirovi} i Senad Glamo~. Darko Elez nije tajio ni da su im, prilikom bijega iz Sarajeva, pomogli Bojan Cvijan i Ljubi{a Lalovi}, pripadnik Grani~ne policije BiH, uz ~iju su pomo} novac bez pote{ko}a prenijeli preko grani~nog prijelaza kod Trebinja. Novac je Darko Elez, prema vlastitom priznanju, potro{io na kupovinu stanova u Beogradu (nekretnine su mu odlukom beogradskog suda, u me|uvremenu, oduzete), rasko{an ìvot i financiranje ubojstva \or|a @drale, {to se pokazalo kao proma{ena investicija. Elez je, naime, u iskazu naveo kako je kriminalnoj grupi Milana Miti}a, u kojoj su bili pla}ene
17
[OKANTNA ISPOVIJEST DARKA ELEZA

PAKET ARAN@MAN
Naser Kelmendi je nudio 500.000 eura za ubojstvo Ramiza Delalia ele, Fae Paia i Bahrije Kaapora?!
Osim o zlo~inima koje su po~inili ~lanovi njegove kriminalne organizacije, Darko Elez je na saslu{anju u zatvoru otvoreno svjedo~io i o ubojstvu Ramiza Delali}a ]ele, kojeg su tako|er likvidirali pla}enici iz Srbije. ]elu su u junu 2007. smaknuli pripadnici kriminalne grupe Milana Miti}a, i to u vrijeme dok je Elez financirao njihov smje{taj i boravak u Sarajevu (gdje su do{li u namjeri da ubiju @dralu), {to je njega silno razljutilo. Upu}uju}i istraìtelje na svjedoka @eljka ]osi}a, pripadnika Miti}eve grupe koji, navodno, ìvi u Tuzli, Elez je kazao da je Ramiza Delali}a usmrtio Strahinja Ra{eta, kojem je pomagao Neboj{a Vukomanovi} zvani Ne{o êtnik. Detalje su mi ispri~ali Miti}, Ra{eta i Vukomanovi}, od njih sam saznao da je ubistvo platio Naser Kelmendi, preko svog prijatelja Ljubi{e Buhe ûmeta. Sve mi je to kasnije u Centralnom zatvoru u Beogradu potvrdio Milan Ostoji} zvani Sandokan, koji je prihvatio taj posao od ûmeta. Kelmendi je nudio ukupno 500.000 eura za likvidaciju Ramiza Delali}a, Fa}e Pa{i}a i Bahrije Ka~apora, a s obzirom da je ubijen samo ]elo, Kelmendi je na kraju platio 200.000 eura, otkrio je Darko Elez. Tuìtelju Boì Mihajlovi}u je napomenuo i kako je novinaru Federalne televizije Damiru Kaletovi}u, koji ga je intervjuirao dok se nalazio u bjekstvu, kazao da prenese sarajevskoj policiji da Ramiza Delali}a nije ubio tada osumnji~eni Lirim Biti}i, i da se nalaze na krivom tragu.
TAJNI POSLOVI U SRBIJI

Ubojstva svojih sarajevskih neprijatelja Naser Kelmendi dogovorio je uz pomo} Ljubi{e Buhe ûmeta
ubojice Strahinja Ra{eta, Neboj{a Vukomanovi} i @eljko ]osi} dao 30.000 eura predujma za likvidaciju @drale. Miti}evi su egzekutori, iako ni poslije serije napada nisu uspjeli smaknuti \or|a @dralu, mjesecima boravili u Sarajevu, u stanu Anesa Kurbegovi}a, dok im je dru{tvo svakodnevno pravio Benjamin Halilovi}. Kurbegovi} i Halilovi} su sudjelovali i u plja~ki vozila Pavlovi}a banke, koja je izvr{ena 2005., u blizini Han Pijeska. Odgovaraju}i na pitanje istraìtelja o ubojstvu @dralinog prijatelja Borisa Govedarice, Darko Elez je ponovno optuìo Bojana Cvijana, inzistiraju}i kako ga je stalno pritiskao i govorio da taj pripadnik suparni~ke grupe mora biti likvidiran. Cvijan je, navodno, i dojavio Elezu gdje se Govedarica nalazi na dan njegovog ubojstva, 25. augusta 2007., nakon ~ega su u krvavi pohod iz garaè smrti (garaà Muhameda Rami}a u naselju Dobrinja) krenuli Darko Elez, Branimir Mini} i An|elko Veljan~i}. Branimir Mini} je prvi primjetio Govedaricin automobil BMW, poslije ~ega smo mu pri{li na par metara i zaustavili se. Mini} je iza{ao prvi i iz neposredne blizine pucao u Govedaricu, da bi u isto vrijeme sa zadnjeg sjedi{ta iza{ao i Veljan~i}, i tako|er pucao u njega, hladno je opisao mu~ku likvidaciju Govedarice, prisje}aju}i se ~ak i najsitnijih detalja, poput prizora kada se Veljan~i}, pri izlasku iz vozila, spotakao i pao.
MEDIJSKA DISKREDITACIJA
Kada je saznao da je njegov iskaz dostavljen odvjetnicima ostalih optuènih, Darko Elez je javno optuìo tuìtelja Boù Mihajlovi}a za laìranje slu`bene zabilje{ke
18
PAKLENI PLAN
Nakon vi{e poku{aja likvidacije \or|a @drale, Darko Elez je ubio njegove prijatelje Borisa Govedaricu, Zorana Goluba i Vlatka Ma~ara
FILMSKA PLJA^KA
Kra|u 4,4 milijuna KM iz nov~ane po{iljke PBS-a Elezova druìna spremala je mjesecima
PLAN ZA LIKVIDACIJU RADOMIRA KOJI]A, JOVANA I MIROSLAVA [KOBE

U dijelu iskaza koji se odnosi na ubojstvo Vlatka Ma~ara (31. januara 2008. na Palama), Darko Elez je kazao da je eksploziv nabavio Elvir Ahmetspahi}, paklenu napravu sklopio Branimir Mini}, a aktivirao Vladan Para|ina. Od Milana Miti}a su uzeli automobil Golf II u koji su stavili eksploziv, s tima da su, pored Ma~ara, istom bombom planirali raznijeti i njegove prijatelje, oca i sina Jovana i Miroslava [kobu, te Radomira Koji}a. Elez je otkrio i da je Ma~arevo ubojstvo dijelom financirao Veljko Golijanin, vlasnik firme Majneks sa Pala, kako bi podijelili tro{kove i zauvijek se rije{ili zajedni~kih neprijatelja: Ma~ara, @drale, Koji}a i dvojice [koba. Istodobno je Golijanin inzistirao da Elez likvidira Radomira Koji}a, kojem je bila spremljena stupica kod kamenoloma u Krupcu, ali je plan propao kada se njihova nesu|ena `rtva nije pojavila na mjestu gdje su ga ~ekali. Prema Elezovim tvrdnjama, Bojan Cvijan je bio nalogodavac i ubojstva Zorana Goluba zvanog ârlama, najboljeg prijatelja \or|a @drale, koji je, navodno, organizirao postavljanje eksploziva na Cvijanovoj svadbi. Golub je nastradao u augustu 2008., u ispred svog caffea Sport u Isto~nom Sarajevu - u njega su pucali Marko Kraji{nik i Vladimir Pandurevi}, dok ih je na mjesto zlo~ina dovezao Darko Elez. Istodobno je Elez optuìo Benana Dori}a da je, osim nov~ane po{iljke Privredne banke Sarajevo, bio i glavni organizator plja~ka{kog upada u Glavnu po{tu u Sarajevu (u junu 2008.), iz koje su odnijeli oko 670.000 KM. Prema tvrdnjama njegovih poznanika, svjedo~enje Darka Eleza u kojem je prokazao sve ~lanove te kriminalne organizacije silno je pogodilo Dori}a - navodno je iz istog razloga nedavno poku{ao samoubojstvo.
19
OBRAÛN S KOLEGAMA POLICAJCIMA
Bojan Cvijan me nagovarao da likvidiramo Zorana Mandia, Vahidina ahinpaia i Ramiza Huremagia, savjetnika Boe Mihajlovia
Nastoje}i istraìtelje uvjeriti kako je Bojan Cvijan a ne on bio vo|a zlo~ina~ke organizacije, Darko Elez je ispri~ao da je njegov policijski za{titnik nakon plja~ke PBS-a dobio 200.000 eura, a da mu je podjelom plijena iz Glavne po{te u Sarajevu pripalo 50.000 KM. Kazao je i kako je upravo Cvijan u njihovu kriminalnu skupinu doveo An|elka Veljan~i}a, Marka Kraji{nika, Branimira Mini}a, Dragana Obu}inu. Bojan Cvijan me je u vi{e navrata podstrekivao da likvidiramo inspektora SIPA-e Vahidina [ahinpa{i}a, na~elnika CJB Isto~no Sarajevo Zorana Mandi}a i Ramiza Huremagi}a, savjetnika tuìoca Boè Mihajlovi}a, tvrdio je Elez, obja{njavaju}i kako su [ahinpa{i}a planirali ubiti na atletskoj stazi kod stadiona Ko{evo, dok su Huremagi}u namjeravali postaviti eksploziv ispod automobila. Prema navodima Darka Eleza, Bojan Cvijan je od njega traìo da likvidiraju i jednog policajca iz MUP-a Kantona Sarajevo, koji mu je stalno pisao kazne za prometne prekr{aje. Od ubojstva su, kako je pojasnio, kasnije odustali, ali su mu zapalili automobil ispred ku}e u Bojniku.
PASO[I ZA BUDU]NOST
SREDOJE NOVI, ministar civilnih poslova BiH, nai e se pod istragom Tuilatva BiH i SIPA-e zbog nezakonite i vanredne nabavke nekoliko stotina hiljada pasoa koji se nee moi potroiti ni narednih nekoliko godina; izvor Slobodne Bosne iz ovog ministarstva otkriva koje je sve malverzacije Novi poinio
NOVI] NELEGALNO KUPIO 600.000 PASO[A PA NAPAO REVIZORA [EGU

Pi{e MIRHA DEDI] Foto: MILUTIN STOJÊVI]
redoje Novi}, ministar civilnih poslova BiH, krajem pro{le nedelje u zgradi Parlamenta BiH verbalno je napao Milenka [egu, glavnog dràvnog revizora, zbog toga {to je ministarstvo na ~ijem se ~elu on nalazi od Ureda za reviziju BiH dobilo mi{ljenje sa rezervom. Razlog tome je {to je Ministarstvo civilnih poslova BiH pro{le godine nabavljalo paso{e mimo zakona i vaè}ih pravila o javnim nabavkama. Umjesto da raspi{e tender za nabavku obrazaca, Novi} je sa dobavlja~em iz Njema~ke zaklju~io aneks ugovora o dodatnoj isporuci vrijedan 6,5 miliona maraka. Nabavkom 600.000 knjiìca u{tedjeli smo dràvi oko {est miliona jer smo ih platili 10,7 KM po komadu umjesto oko 18 KM, {to je ovogodi{nja cijena. Mogu}nost dodatne nabavke navedena je u dva ~lana osnovnog ugovora iz 2010. godine i zakon nije prekr{en, pravdao se pro{le nedjelje Novi} pred ~lanovima Komisije za finansije i budèt Doma naroda bh. Parlamenta koja ga je pozvala na saslu{anje. Me|utim, Novi} komisiji, kako saznajemo, nije dostavio ni jedan konkretan podatak kojim bi dokazao da je ovim nelegalnim poslom
BOLJE DA PRETEKNE, NEGO DA NE DOTEKNE

Zalihe paso{a koje je napravio Novi} mogu trajati nekoliko godina
dràvi u{tedio nekoliko miliona maraka.
NOVI]EVA PRAVILA IZNAD ZAKONA

Ministarstvo civilnih poslova BiH u skladu sa planom za 2012. godinu, nabavi-
lo je 403.200 obrazaca paso{a od dobavlja~a Bundesdruckerei GMBH iz Njema~ke, s kojim je zaklju~en ugovor u februaru 2009. godine. Ukupna vrijednost paso{a iznosila je 17,39 miliona KM i to za period od tri
Novi} za paso{e koji ve} naredne godine ne}e vaìti njema~koj kompaniji platio 6,5 miliona KM, {to je revizorima pravdao ekonomskom isplativo{}u
20
U[TEDA SREDOJA NOVI]A

NOVI] SE BRANI NAPADOM
Sredoje Novi} je nazvao Milenka [egu nezahvalnim jer ne zna cijeniti njegove napore usmjerene na {tednju
godine od dana prve isporuke. Ugovorene koli~ine paso{a iz osnovnog ugovora isporu~ene su i preuzete u potpunosti. U tom periodu Agencija za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka (IDEEA) pratila je zalihe paso{a i redovno ministarstvu dostavljala podatke. Na kraju decembra 2012. godine IDEEA je Ministarstvu civilnih poslova poslala informaciju da se na stanju nalazi 138.519 raspoloìvih paso{a. Ta koli~ina je, prema mi{ljenju stru~njaka, zadovoljavala potrebe do februara 2013. godine. Unato~ toj procjeni, Ministarstvo civilnih poslova BiH na ~ijem je ~elu Novi}, pokre}e vanrednu proceduru nabavke paso{a pod izgovorom da je neophodno hitno nabaviti odre|enu koli~inu paso{a. Tu informaciju dostavlja Ministarstvu finansija BiH i Vije}u ministara BiH. Novi}evo
NOVI BEZ DOKAZA: Novi komisiji, kako saznajemo, nije dostavio ni jedan konkretan podatak kojim bi dokazao da je ovim nelegalnim poslom dravi utedio nekoliko miliona maraka
ministarstvo u julu 2012. godine zaklju~uje aneks ugovora o dodatnoj isporuci 600.000 obrazaca paso{a, ~ija je vrijednost 6,5 miliona KM. Iako je nabavka paso{a po zakonu u nadle`nosti IDEEA-e, Sredoje Novi} preuzima na sebe ovaj posao. Novi} iz Njema~ke naru~uje paso{e preko aneksa ugovora na kojem se nalazi potpis direktora IDEEA-e Sini{e Macana, ali ne i Novi}ev. Umjesto njega aneks je potpisao sekretar ovog ministarstva. Ostaje nejasno zbog ~ega je Macan parafirao ovaj aneks kada njegovog potpisa nema na osnovnom ugovoru na koji se Novi} poziva. Na{ izvor iz ovog ministarstva tvrdi da je nabavka novih paso{a izvr{ena potpuno netrasparentno. Pored toga, zakon o javnim nabavkama ne priznaje anekse. Protuzakonito je na neki ugovor koji je potpisan 2009. godine i koji je u potpunosti realizovan dodati aneks. Aneksi se mogu dodavati isklju~ivo uz vaè}i ugovor, obja{njava na{ izvor.
U[TEDIO SAM MILIONE, A VI MENI TAKO

Kao razlog za dodatnu nabavku paso{a u dopisu Vije}u ministara BiH sredinom
21
PASO[I ZA BUDU]NOST
2012. godine, Novi} je naveo ekonomsku opravdanost. Imaju}i u vidu ~injenicu da postoje}e paso{ke knjiìce vaè pet godina i da }e se tek 2014. godine odlu~ivati o promjeni tehni~kih specifikacija, ekonomski je opravdano izvr{iti dodatnu narud`bu u koli~ini od 600.000 komada paso{kih knjiìca, ukupne vrijednosti 6.522.000 KM po uslovima iz postoje}eg ugovora. Postoje}i ugovor nosi daleko povoljniju cijenu od slu~aja provo|enja zasebne nabavke tiraà 600.000 komada knjiìca, obrazlaè Novi}. Revizori su na osnovu uvida u raspoloìvu dokumentaciju odlu~ili da ministarstvu Sredoja Novi}a daju mi{ljenje sa rezervom jer provedeni postupak dodatne nabavke obrazaca nije u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama. U obrazloènju revizora stoji: Nisu nam data adekvatna obrazloènja za{to novi postupak nabavke paso{a za naredni period (2013. i dalje) nije pokrenut blagovremeno od strane nadle`ne institucije IDEEA, tako da se nismo uvjerili u opravdanost zaklju~ivanja aneksa ugovora o dodatnoj isporuci paso{a... Na sastanku sa Novi}em i predsjednikom pomenute komisije Draganom ôvi}em i njenim ~lanovima pro{le nedjelje, revizor [ego je poku{ao umiriti usplahirenog Novi}a: Dono{enjem odluke o dodatnoj nabavci 600.000 paso{kih knjiìca Ministarstvo civilnih poslova BiH pona{alo se doma}inski, ali Zakon o javnim nabavkama ne poznaje korisne gre{ke. Novi} je revizore optuìo za neprincipijelost jer po njegovom mi{ljenju ne tretiraju jednako sve institucije. Kod nas ste traìli svaki putni nalog ministra i neka ste, no traìte onda i kod drugih. I kako to da ne na|oste da nikad nisam naplatio nijednu dnevnicu unutar BiH, negodovao je Novi}. On se pravdao i time da je kona~nu odluku o dodatKUMO, IZGORI KESA
Za glavnog revizora Federacije BiH konkurisala kuma Elvedina Grabovice!

Na nedavno raspisan konkurs za generalnog revizora Federacije BiH prijavilo se 15 kandidata. Me|u njima je i Azra Deli}, kuma generalnog direktora Elektroprivrede BiH Elvedina Grabovice. Deli}eva je jedno vrijeme bila revizor, me|utim, trenutno je zaposlena u Direkciji za puteve Federacije BiH. Iako nema nijedan profesionalni adut koji je izdvaja u odnosu na ostale kandidate, Deli}eva je, kako saznajemo, SDP-ov favorit. Ina~e Ured za reviziju institucija FBiH, ~iji je glavni opis posla instruiranje institucija u efikasnom i odgovornom tro{enju, u svojoj nadle`nosti ima revidiranje svih ministarstava, agencija i javnih preduze}a u Federaciji, izme|u ostalih Elektroprivrede BiH i BH Telecoma. Tako|er u njegovoj nadle`nosti su i sve op{tinske i kantonalne institucije na podru~ju Federacije BiH. Upravo iz tog razloga mnogim politi~kim strukturama iz Federacije je va`no da na ~elu ove institucije imaju svoj kadar. Kandidati jo{ nisu upoznati {ta su bili kreteriji za njihovo ocjenjivanje od strane posebno formirane komisija ~ija je predsjednica Mirjana Mali} (SDP), predsjedavaju}e Skup{tine Kantona Sarajevo. Ova komisija bi svoje mi{ljenje o rang-listi kandidata trebala uputiti predsjedniku Federacije BiH @ivku Budimiru, a on Parlamentu Federacije BiH.
KUMA NIJE DUGME

Ho}e li kuma Elevedina Grabovice postati glavna revizorka Federacije BiH
MILENKO [EGO, GLAVNI REVIZOR

Novi}u, Zakon o javnim nabavkama ne poznaje korisne gre{ke
noj nabavci paso{a donijelo Vije}e ministara BiH. ^lanovi Komisije za finansije i budèt Doma naroda Dragutin Rodi} (DNS) i Krunoslav Vrdoljak (SDP) zahvalili su Novi}u {to je ovom nabavkom paso{a uradio dobru stvar za dràvu. Da sam bio na Novi}evom mjestu, isto bih uradio. No, da sam bio i na mjestu revizora, istu bih ocjenu dao, rekao je Vrdoljak. Revizorski izvje{taj u narednih nekoliko dana razmatra}e se i u Predstavni~kom domu Parlamenta BiH. Revizorska slu`ba je ovaj izvje{taj, kao i ostale sa rezervom, predala SIPA-i i Tuìla{tvu BiH, a na njima je da utvrde zbog ~ega je Novi} nezakonito gra|ane BiH opskrbio paso{ima za narednih pet godina.
22
AMERI^KO-IZRAELSKI DIPLOMATA MERON
IMA LI PRVADE U TRIBUNALU

Theodor Meron je u tribunal uveo pravilo omerte, po kojem bivaju ka`njeni suci koji progovore o de{avanjima u ovom sudu
Nikada do sada izbor predsjednika Hakog tribunala nije izazvao toliko interesovanje javnosti kao posljednji na kojem je reizabran sudac THEODOR MERON, koji se nalazi u centru afere sa namjetanjem oslobaajuih presuda; na izvor iz Hakog tribunala objanjava zbog ega je Meronov izbor za prvog ovjeka Meunarodnog suda za ratne zloine sporan i zato dovodi u pitanje kredibilitet Tribunala u Haagu
HA[KI TRIBUNAL
SUD JEDNOG LICA - STARCA THEODORA MERONA
Pi{e: MIRHA DEDI]
I
24
pored toga {to je u posljednjih nekoliko mjeseci u javnost procurilo dosta kompromituju}ih informacija o pristrasnosti predsjednika Ha{kog tribunala Theodora Merona koji je, prema ocjeni kolega sudaca, namje{tao
osloba|aju}e presude, on je u utorak, 1. oktobra, po tre}i put izabran za predsjednika ovog suda. Meron je nedavno imenovan i za predsjednika takozvanog rezidentnog mehanizma, koji }e, po okon~anju preostala tri teku}a prvostepena su|enja preuzeti mandat Tribunala. Upravo zbog toga, upu}eni u prilike Ha{kog tribunala tvrde da }e Meronov uticaj na rad Tribunala biti
doìvotan te da nisu ni sumnjali da bi ishod izbora mogao biti druga~iji. Nikada do sada nijedan izbor predsjednika nije izazvao toliko interesiranje javnosti, i to upravo zbog toga {to se u sredi{tu svih krupnih afera nalazi sudac Meron. Njegova pristrasnost u pojedinim predmetima (P Peri{i}, Stani{i}, Simatovi}, Gotovina) sna`no je poljuljala povjerenje u ovaj sud. Njegov reizbor je bitan i sa
MO]AN UNATO^ GODINAMA I AFERAMA

Meronu nije smetalo ni {to su njegov autoritet uzdrmale kontroverze i burne rasprave izazvane namje{tenim osloba|aju}im presudama
Meron }e u naredne ~etiri godine imati apsolutnu mo} u Tribunalu jer }e obavljati tri va`ne funkcije - predsjednik Tribunala, predsjednik rezidualnog mehanizma, ali i predsjednik @albenog vije}a u kojem god predmetu poèli
stanovi{ta dalje primjene pravila, koje je upravo ovaj sudac nemetnuo, a na osnovu kojih su oslobo|eni klju~ni generali iz Hrvatske i Srbije po komandnoj odgovornosti. Na{ izvor iz Ha{kog tribunala tvrdi da Meronov izbor po tre}i put je dokaz da je ne{to sistemski trulo u Tribunalu. Naro~ito ako se ima u vidu da se Meron nalazi u centru velike kontroverze u Tribunalu. înjenica da je u takvim okolnostima dobio dvostruko vi{e glasova od konkurenta, sudije O-Gon Kvona, koji je prili~no novo lice u Tribunalu, odraz je Meronove premo}i u ovoj instituciji. og vje}e u kom god predmetu ho}e i kada god ho}e, po{to on sastavlja @albeno vije}e u svim predmetima. Dakle, u naredne ~etiri godine Meron ima apsolutnu, nekontrolisanu vlast nad Tribunalom. To je suprotno svim pravilima postojanja me|unarodno pravne institucija kao {to je Ha{ki tribunal, ~ija bi glavna odlika trebala biti nepristrasnost. Percepcija sudija u Tribunalu ali izvan njega je da Meron predsjedava nad ìvotom i smr}u ovog suda. Nesumnjivo je da }e sa te pozicije uticati na sve kona~ne presude tribunala sve do njegovog zatvaranja, s obzirom da njegov mandat traje do 17. novembra 2017. godine, navodi isti izvor. S te pozicije Meron }e sprije~iti svaku pobunu unutar Tribunala, smatra isti izvor, i u{utkati svakog sudiju na na~in na koji je to u~inio danskom sudiji Harhoffu - izbacivanjem iz sudskog vije}a, a samim tim i potpunom diskreditacijom. Sudije koje bi mu se i èljele suprotstaviti sada znaju da }e ukoliko prekinu zakon omerte koju je u tribunalu uveo upravo Meron, pro}i isto kao njihov kolega Harhoff. Meron ima sva autorska prava na nova pravila igre u Tribunalu koja je sam uveo, a s pozicija na kojima se nalazi osigurao je njegovu primjenu. Ameri~ki dràvljanin Meron karijeru u Tribunalu je proveo u Apelacionom vije}u i nikada nije bio ~lan vije}a koja su vodila prvostepena su|enja optuènima. Na{ izvor isti~e da je Meron, i pored velike mo}i koju ima u svojim rukama, ipak pro{le nedjelje dobio profesionalni {amar.
SLUÂJ TAYLOR - LEKCIJA ZA MERONA

Isti izvor navodi da je presuda Charlesu Tayloru, biv{em predsjedniku Liberije koji je, kako je utvr|eno, pomagao pobunjenicima u Sijera Leoneu tokom uàsnog gra|anskog rata, jako va`na jer bi mogla da ima veliki uticaja na eventualnu izmjenu Meronovih pravila. Naime, @albeno vije}e Specijalnog suda za Sijera Leone (SCSL) je u presudi Charlesu Tayloru jednoglasno i u potpunos25
MO] KONCENTRISANA U RUKAMA THEODORA MERONA

Pored toga {to }e u naredne dvije godine obavljati funkciju predsjednika Ha{kog tribunala, treba podsjetiti da je Meron od 1. jula ove godine izabran i za presjednika rezidualnog mehanizma Ha{kog tribunala i suda za Ruandu. Dvostruki presjednik Meron, tako|e postaje predsjednik @alben3.10.2013. I SLOBODNA BOSNA
AMERI^KO-IZRAELSKI DIPLOMATA MERON
GENERALI KOJE JE OSLOBODIO MERON Ante Gotovina, Mladen Marka~, Mom~ilo Peri{i} ti odbacilo konkretnu usmjerenost, uslov materijalna pomo} koju je VJ upu}ivala Vojsci Republike Srpske (VRS) od augusta koji je za postojanje krivi~ne odgovornosti 1993. do novembra 1995. godine (mada je za pomaganje i podràvanje zlo~ina uveo nesporna) nije bila konkretno usmjerena Tribunal za biv{u Jugoslaviju. Taj uslov na ~injenje zlo~ina u Sarajevu i Srebrenici, prvi put je Meron primijenio po~etkom ove ve} je njena svrha bila podr{ka op{tim ratgodine, u osloba|aju}oj presudi Mom~ilu nim naporima vojske bosanskih Srba. Peri{i}u. @albena presuda u predmetu Me|utim, suprotno stavovima u slu~aju Taylor, izre~ena 26. septembra 2013., Peri{i}, sud je, u slu~aju Taylor potvrdila je osudu i kaznu od 50 godina zaklju~io da je taj afri~ki diktator, zatvora, izre~enu u aprilu 2012. godine za omogu}io klju~nu pomo} pobunjenicima ratne zlo~ine i zlo~ine protiv ~ovje~nosti. u Sijera Leoneu tokom gra|anskog rata, jer Sudije Specijalnog suda za Sijera Leone su, im je doturao oru`je koje je prethodno me|utim, uo~ile zna~ajne gre{ke u obrazkupovao u Ju`noafri~koj Republici, te da loènju Peri{i}eve presude i nisu se je, s tim u vezi, itekako kriv za poticanje i ustru~avale da to jasno kaù, i to veoma pomaganje ratnih zlo~ina za vrijeme o{trim jezikom. gra|anskoga rata, odnosno za ubistva, siloFlorence Hartmann, biv{a glasnogovorvanja, regrutaciju djece, stavljanje èna u nica tuìteljice Carle del Ponte i ugledna seksualno ropstvo i drugih zlo~ina tokom francuska novinarka, kaè da je presuda ratova u Liberiji i Sijera Leoneu 90-ih Tayloru prvi korak ka kona~nom odbacigodina u kojima je ubijeno 250.000 ljudi. vanju pravila koje je u me|unarodno pravo Iako smatra da je prerano za traènje poku{ao uvesti Theodor Meron, a zahvaljurevizije odluke ICTY u slu~aju Peri{i}, ju}i kojima je i biv{i na~elnik General{taba odluka Specijalnog suda za Sijera Leone da VJ Mom~ilo Peri{i} po~etkom februara ove se ne primjenjuje Meronova praksa, po godine oslobo|en odgovornosti za pomaHartmannovoj, vrlo je va`na. ganje i podràvanje zlo~ina po~injenih u Jer, pravni presedani postaju novi prinSarajevu i Srebrenici, ~ime je Srbija gotvo izuzeta odgovornosti za agresiju na BiH. caj u zlo~inima, a ne tzv. konkretno usm- cip u me|unarodnom pravu ako su @albeno Vije}e Specijalnog tribunala jerenje {to je ICTY uveo u slu~aju potvr|eni od strane drugih tribunala i za Sijera Leone u predmetu Charles Peri{i}. To je kriterij koji je Sudsko vije- po~inju se primjenjivati svugdje kao prihTaylor, koje je potvrdilo presudu protiv }e primjenjivalo kasnije u prvostepenoj va}ena nova pravila. Nova pravila igre u biv{eg predsjednika Liberije optuènog za presudi Jovici Stani{i}u i Franku Simato- ICTY-ju nisu prihva}ena. To je vrlo vaàn pomaganje u zlo~inima, odbacilo je nove vi}u, poja{njava Hartmann. prvi korak ka njihovom kona~nom odbacistandarde koji su uvo|eni ove godine u U saètku presude Peri{i}u, @albeno vanju, kaè Hartmannova. Ha{kom tribunalu pod pokroviteljstvom vije}e Ha{kog tribunala ukazuje se da je Peri{i}eva àlbena presuda bila je samo predsjednika suda Theodora Merona. U preduslov za osudu za pomaganje i posljednje poglavlje Meronove trilogije slu~aju Taylor, petero ~lanova @albenog podràvanje da djela optuènog budu poni{tavanja presuda pretresnih vije}a. vije}a smatra da za presudu za pomaganje konkretno usmjerena na ~injenje zlo~ina. Pored Peri{i}a, radi se o slu~ajevima i podràvanje treba dokazivati znatan uti- Po ocjeni ve}ine, kadrovska, logisti~ka i Gotovina i Marka~ te Mugenzi i
MERONOVA PRAVILA ZA GENERALE: albeno vijee, kojim je predsjedavao Theodor Meron, donijelo je oslobaajuu presudu hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markau, a potom i naelniku Generaltaba VJ Momilu Periiu. U prvostepenom postupku Gotovina je bio osuen na 24, Marka na 18 godina, a general Perii ak na 27 godina zatvora
26

MERONOVO LOBIRANJE sadràj dokumenta pod pe~atom, prekr{ila pravila Ha{kog tribunala, sugeri{u}i da je tada{nja glavna tuìteljica odgovorna za nepo{tovanje suda. Na{ izvor navodi da mnogima u Tribunalu nije jasno {ta Meron, udovoljavaju}i Karadì}u, èli da postigne. Telegram ukazuje da se Del Ponte obavezala da }e obavijestiti Amerikance ukoliko Milo{evi} bude namjeravao pozvati nekog od biv{ih ameri~kih predstavnika. To nije ne{to {to se nije znalo jer i oni to urade sa spiskovima svjedoka iz SAD-a koji tuìtelj namjerava pozvati. Karadì} je i sam rekao da je taj spisak Milo{evi} javno iznio, kaè na{ izvor iz Tribunala. Me|utim, u djelima zbog kojih bi da krivi~no goni Carlu del Ponte, Meron je prije desetak godina i sam u~estvovao. Naime, prema depe{ama Wikileaksa Meron je tajno sara|ivao sa ameri~kom vladom po brojnim pitanjima, izme|u ostalog lobirao je da Del Ponteova bude smijenjena. Britanci su po Meronovim uputama traìli razdvajanje funkcije tuìtelja za ICTY i Sud za Ruandu u vrijeme kada je Carla Del Ponte bila tuìteljica i za Ha{ki tribunal i za Sud za Ruandu. Kada je Del Ponteova zapo~ela istrage za zlo~ine koje su po~inili pripadnici aktuelne vlade u Ruandi, ta ista vlada se obratila sa zahtjevom vladi SAD-a da se Del Ponteova smijeni sa mjesta glavnog tuìtelja za Ruandu. Meron je iskoristio tu priliku i od ameri~kih zvani~nika traìo smjenu Del Ponteove s mjesta tuìtelja ICTY-ja. Na sastanku sa ameri~kim ambasadorom u Holandiji, 2003., Meron se obru{io na Del Ponteova optuùju}i je da uti~e na zavr{etak rada Ha{kog tribunala. Tada je tvrdio da su mu se sudije àlile da Del Ponteovu za niske nivoe optu`bi izvodi po 90 svjedoka, da su joj optu`nice preglomazne, da sadrè puno ta~aka koje su te{ko dokazive, ~ime se gubi dragocjeno vrijeme za zatvaranje Tribunala. Prema depe{ama, Meron je pozivao vladu SAD-a da se suprotstavi obnovi mandata Carle del Ponte. U novembru 2003. Meron se àlio u ameri~koj ambasadi da ga je Del Ponteova internim dokumentom upozorila da se vlada SAD-a mije{a u rad Ha{kog tribunala i traìla od njega reakciju. Pored svih spletki u koje je bio umije{an, Meron je uspostavio i pravne presedane kako bi za{titio visoke vojne zvani~nike na su|enjima pred Tribunalom. Me|unarodni pravni krugovi u posljednje vrijeme ocjenjivali su da je Meronov kredibilitet u toj mjeri poljuljan da ne samo da ne bi trebao ostati na ~elu Ha{kog tribunala, nego da ne bi uop{te trebao biti u ovom me|unarodnom sudu. Me|utim, zahvaljuju}i podr{ci mo}nih politi~kih za{titnika, Meron }e i dalje vladati Ha{kim tribunalom.
27
Theodor Meron je godinama lobirao u vladama evropskih zemalja kako bi se odrao na elu Tribunala
Meron je godinama aktivno radio na tome da sebi produì mandat u Ha{kom tribunalu. Poznato je da je ameri~ki ambasador u Holandiji aktivno lobirao preko svih dràva koje glasaju u UN-u da se obezbijedi podr{ka za njegovo drugo imenovanje. Iz depe{e Wikileaksa iz oktobra 2004. vidljivo je da je vlada Holandije podràla izbor Merona, ali je zauzvrat traìla od Vlade SAD-a da podrè reizbor njihovog kandidata Alfonsa Orija, {to je nagla{eno u depe{i koja je oti{la u State Department. I Hrvatska je svojevremeno bila uklju~ena u podr{ku Meronu. U depe{i ameri~ke ambasade iz Zagreba je navedeno da je njihova ambasada obavije{tena da }e Hrvatska podràti Meronov reizbor na ICTY, uz komentar da Meron igra klju~nu ulogu u prenosu predmeta iz Haaga na hrvatsko pravosu|e zbog ~ega moè ra~unati na hrvatsku podr{ku. To im se, po svemu sude}i, i vratilo. Nakon uloène àlbe na prvostepenu osu|uju}u presudu generalima Gotovini i Marka~u u maju 2011., Meron je imenovan za ~lana @albenog vije}a. Sedam dana kasnije, sudija Meron sam sebe imenuje deùrnim sudijom za pripremu àlbenog postupka u predmetu Gotovina i Marka~. Istog dana kada Meron po drugi put preuzima funkciju predsjednika suda, on razrje{ava sutkinju Andresiu Vaz iz @albenog vije}a i zamjenjuje je Patrickom Robinsonom. @alba je trebala da bude razmatrana u toku 2013., ali je kona~na presuda izre~ena tokom 2012, odnosno godinu dana ranije. Sve ukazuje na klju~nu ulogu koju je sudija Theodor Meron imao u osloba|aju}oj presudi generalima Gotovini i Marka~u. Depe{e Wikileaksa }e nesumnjivo otkriti kako je teklo lobiranje za njegov posljednji reizbor.
Mugiraneza za Ruandu. Ukupno je poni{teno 129 godina zatvorske kazne za te{ka kr{enja me|unarodnog humanitarnog prava u biv{oj Jugoslaviji i Ruandi.
Hill i Richard Holbrooke, pi{e u depe{i koju citira Karadì}eva odbrana. Karadì} tvrdi da je Del Ponteova, time {to je ameri~kim diplomatama otkrila
MERON PROTIV CARLE DEL PONTE

Istog dana kada je reizabran za predsjednika Tribunala Theodor Meron je prihvatio zahtjev Radovana Karadì}a i imenovao specijalno vije}e koje }e ispitati ima li osnova za pokretanje istrage protiv biv{e glavne tuìteljice Carle del Ponte zbog nepo{tovanja suda. Karadì} je zatraìo od Merona da otvori istragu protiv Del Ponteove zato {to je ameri~kim diplomatama 2004. prenijela sadràj povjerljivog dokumenta sa su|enja Slobodanu Milo{evi}u. Karadì} je, u zahtjevu za otvaranje istrage, citirao diplomatsku depe{u koju je Ambasada SAD-a u Haagu u aprilu 2004. uputila State Departmentu. U depe{i pi{e da je Del Ponte diplomatama prenijela ko je na listi svjedoka Milo{evi}eve odbrane, koju je biv{i predsjednik Srbije podnio kao povjerljivi dokument. îtaju}i direktno sa liste izvu~ene iz podneska, ona je rekla da su podneskom obuhva}eni biv{i predsjednik Bill Clinton, dràvna sekretarka Madeleine Albright, ministar odbrane William Cohen, general Wesley Clark te ambasadori Christopher
DISKREDITACIJA DEL PONTEOVE

Carla Del Ponte godinama na meti Theodora Merona
EJUP GANI], GIPS, CHIPS, VIDEOCLIPS
Privatni Univerzitet porodice Gani, Sarajevo School of Science and Tenhnology (SSST), moda ispunjava sve smjernice i standarde akademsko-predavake zajednice, ali kada na red doe plaanje, SSST i sam predsjednik Gani ne ispunjavaju opeprihvaene poslovne standarde, nego se ponaaju kao kriminalna organizacija. O tome svjedoi Esma Pavica, direktorica firme Gipsal, koja e svoja potraivanja od SSST-a i predsjednika i rektora Ejupa Gania morati traiti sudskim putem
ESMA PAVICA, DIREKTORICA FIRME GIPSAL, OPTU@UJE:

Profesor Ejup Gani} mojoj firmi duàn je preko 80 hiljada KM, od ~ega je akademik htio platiti 30 hiljada KM, na {to sam mu ja rekla da se pona{a kao kriminalac
Pi{e: MIRSAD FAZLI] Foto: Mario ILIÎ]
rije skoro deset godina Sarajevo School of Science and Tenhnology (SSST) je potpisao sporazum o stalnoj saradnji sa britanskim University of Buckingham, a ta saradnja, izme|u ostalog, podrazumijeva da SSST ispuni ne samo bosanskohercegova~ke nego i akademske smjernice i predava~ke standarde University of Buckingham i Ujedinjenog Kraljevstva. Po svemu sude}i, privatni Univerzitet porodice Gani}, gdje je otac Ejup predsjednik i rektor, sin Emir izvr{ni direktor, a k}erka Emina menadèrica akademskih aktivnosti, ispunjava sve smjernice i standarde akademskopredava~ke zajednice, me|utim, kada se istupi iz akademsko-predava~kih okvira, odnosno kada do|e red na pla}anje, SSST i sam predsjednik Gani} ne samo da ne ispunjavaju poslovne standarde, nego se pona{aju upravo suprotno.
OBRAZOVNI HRAM
Kampu SSST-a sa radom je po~eo u oktobru pro{le godine
RADILO SE, GRADILO SE, PO NABAVNOJ...

Naime, SSST prije godinu dana preselio se u novoizgra|eni objekat na Ilidì. Divljenja vrijedno zdanje, gdje znanje sti~u dodiplomci po cijeni od 5.300 eura godi{inje, ipak nije niklo na
28
akademskim smjernicama i predava~kim standardima, nego na fizi~kom radu najamnika, KV i VK radnika i anga`manu malih poduzetnika koji su u posao u{li ubije|eni da ih SSST i akademski i moralno etablirani heroj, a ne zlo~inac Gani} ne}e prevariti. Me|utim, grdno su se prevarili. Najmanje dvije, od ukupno dvanaest firmi koliko ih je bilo angaòvano na izgradnji objekta SSST-a, podnijele su tu`bu protiv SSST-a i predsjednika Gani}a
radi naplate svojih potraìvanja. Esma Pavica, direktorica firme Gipsal d.o.o. Sarajevo, jedina je bila spremna javno govoriti o poslovnom angàmanu svoje firme na izgradnji zgrade SSST-a, koja }e svoja potraìvanja, po svemu sude}i, morati zatraìti sudskim putem. Naime, firma Gipsal koja ima desetogodi{nje iskustvo sa suhomonta`nom gradnjom u poslu sa SSST-om i predsjednikom Gani}em ostala je kratka za 80-ak hiljada
PROFESORE, ÛJEMOL SE
Inìnjer, akademik, politi~ar, Ejup Gani} danas je vlasnik Univerziteta Sarajevo School of Science and Tenhology
NOVÂNIK ZATVORENOG TIPA
MOBITEL FIRME
Hoe da naplate ono to im ne pripada

Na na{ upit da li su najmanje dvije firme tuìle SSST i predsjednika Ejuba Gani}a zbog neizmirenih potraìvanja, dobili smo odgovor od Lejle Abdurahmanovi}, pravnog savjetnika i koordinatora za uposlenike: U izvo|enju radova na na{em kampusu bilo je angaòvano preko dvadeset razli~itih kompanija, a od svih ovih kompanija, samo sa dvije kompanije nismo obostrano usaglasili okon~ane situacije, jer se sporimo oko kvaliteta izvedenih radova i naknada {tete zbog toga, kao i prekora~enja izvr{enja radova u ugovorenim rokovima, odnosno neopra vdanim ka{njenjima izvo|a~a , stoji, izme|u ostalog u odgovoru Lejle Abdurahmanovi} koja navodi da mnoge gra|evinske firme ugovore posao, a da pri tom nisu dorasle njegovom izvr{enju. Rije~ je o tzv. mobitel firmama koje upravo zbog navedenih razloga svoj posao preprodaju i ustupaju drugima. One u svojim
Lejla Abdurahmanovi}
zahtjevima gotovo redovno traè da naplate ono sto nisu uradile i koriste moderni reket obilaze}i raznorazne medije kako bi plasirale neta~ne informacije, a koje ùta {tampa, naàlost, prihvata kao apriori, odgovorila je Lejla Abdurahmanovi} dodav{i da ve}ina izvo|a~a na na{em trì{tu realno nije u stanju da ispo{tuje ugovoreni i o~ekivani kvalitet, kao i rok izvedenih radova. Stoga redovno krivca traè u investitorima i poku{avaju da fakturi{u i neopravdano pove}avaju koli~ine radova kako bi za sebe priskrbili ono {to im ne pripada, mi{ljenje je Lejle Abdurahmanovi}.
KM! Sa profesorom Gani}em ugovoreni su radovi za spu{tene plafone koji se prave od rigips plo~a na procijenjenih 8 hiljada kvadratnih metara. Me|utim, on sam mi je na po~etku rekao da }e kvadratura vjerovatno biti mnogo ve}a, kaè na po~etku na{eg razgovora Esma Pavica pokazuju}i nam ugovor potpisan sa SSSTom gdje doslovno stoji: Izvo|a~u }e biti ispla}eno za stvarno izvedene radove po koli~inama utvr|enim mjerenjem i obra~unavanjem u gra|evinskoj knjizi. Jedina~na cijena u iznosu od 20 KM po metru kvadratnom ne}e se mijenati u slu~aju manjka, ili vi{ka izvr{enih koli~ina u odnosu na ugovorene koli~ini iz ugovora. Me|utim, kada su radnici Gipsala u{li u objekat, utvr|eno je da ima dosta radova koji nisu obuhva}eni potpisanim ugovorom kao {to je izgradnja pregradnih zidova, oblaganje cijevi i instalacija, oblaganje impresivnog prilaza itd. Tada sam rekla profesoru Gani}u da }u mu ja napraviti predmjer, jer on nije htio angaòvati nekoga da mu napravi predmjer, odnosno predra~un radova. Mi smo snimili situaciju i napravili aneks ugovora koji je tako|er potpisan, obja{njava Esma Pavica.
PARA NEMA, KAD BUDE - BI]E

U februaru pro{le godine, prema navodima Esme Pavice, firma Gipsal izvr{ila je ugovorene radove, a prekora~ena je i vrijednost radova iz potpisanog aneksa osnovnog ugovora. Napravljena je privremena situacija i tada mi je profesor Gari} otvoreno rekao da nema para. Ali da }e on na}i novac i da }e mi to platiti parcijalno, odnosno na rate, kaè Esma Pavica navode}i da je SSST izvr{io ~etiri uplate. S tim novcem Gipsal se zaduìo
29
EJUP GANI], GIPS, CHIPS, VIDEOCLIPS

DA SI MU[KO...
Ministar sigurnosti Fahrudin Radoni fiziki se (ne) obraunava sa enama

Pored SSST-a i predsjednika Ejupa Gani}a, sli~an problem direktorica firme Gipsal imala je i sa medijskim tajkunom, ina~e visoko moralnim biznismenom, a danas predsjednikom Saveza za bolju budu}nost BiH i ministrom sigurnosti Fahrudinom Radon~i}em. Zbog lo{e ura|enih betonskih radova, neke zidove je trebalo obloìti rigipsom. Mi smo to uradili od 36 sprata do prizemlja, a ispostavili smo ra~un od 10.500 KM, kaè Esma Pavica koja je kasnije ~ula da je Radon~i} traìo da se skine ugra|eni regips. Njegov gra|evinski operativac general Vahid Karaveli} mi je rekao da skinem rigips i da sve zaboravim, na {ta sam mu odgovorila da to ne dolazi u
UDRI MU[KI
Fahrudin Radon~i} verbalno prijetio direktorici Gipsala Esmi Pavici
obzir jer taj rigips firma Gipsal nije postavila na svoju ruku. Otjerat }e te, rekao mi je Karaveli}, na {to sam mu ja odgovorila da }u ga tuìti, kaè Esma Pavica koja je napravila situaciju i predra~un, a
koje je Radon~i} kasnije iskriào. Vra}ena mi je i{arana dokumentacija i ja sam odgovorila pismeno, gdje sam navela da }e izvedeni radovi biti pla}eni, a ko }e ih platiti, Radon~i},
Avaz ili Zijad Imamovi} ~ija je firma za potrebe investitora nadzirala radove, nije me briga. Uslijedio je telefonski poziv Radon~i}a koji mi je rekao kako bi volio da sam mu{ko pa da se sa mnom fizi~ki obra~una, dodav{i da mi nikada ne}e platiti, kaè Esma Pavica. Ona se za pomo} obratila LRC Kreditnom birou. Radon~i} je napao i njih optuùju}i ih za zelena{tvo, utjerivanje dugova itd. pa su ljudi iz sudskog registra morali vaditi dokumentaciju da su registrovani i za naplatu potraìvanja. Kako nije bilo tre}eg rje{enja, preko advokata podigli smo tu`bu i tek kada smo to napravili, dobili smo faks poruku da }e nam sve biti pla}eno pod uslovom da povu~emo tu`bu, {to smo i uradili, kaè Esma Pavica.
kako bi mogao privesti radove kraju koji su izvo|eni po nalogu Ejupa Gani}a i po nalogu njegovih projektanata. Objekat nije bio pokriven dokumentacijom koja nam je bila potrebna za izvo|enje radova. Radilo se u hodu, kako je {ta dolazilo na red, radilo se sa projektantima. Objekat mi zavr{avamo po~etkom augusta pro{le godine i sve {to je traèno od nas zavr{eno je, obja{njava Pavica navode}i da je sa predstavnikom glavnog izvo|a~a radova, firmom Falkense koja je prema navodima Pavice, u vlasni{tvu sestre Ejupa Gani}a [efike Ljaji}, usaglasila koli~ine i potpisane su knjige radova i iz glavnog i iz aneksa ugovora. Me|utim, kada je na red
do{la naplata, stvari su se, blago re~eno, zakomplikovale. Kada je Esma Pavica pitala predsjednika i rektora SSST-a Ejupa Gani}a kada bi se moglo o~ekivati napla}ivanje
ura|enog posla, akademik joj je kazao: Ako o~ekuje{ od nas neke pare, mi ti ne moèmo dati nikakve pare brzo. Sada idemo na novi kredit, a mnogi na{i ugovori su pola odmah, a pola nakon 12 mjeseci, u SPU[TENI SPU[TENI PLAFON PLAFON
Gani} Gani} je je bio bio veoma veoma zahtjevna zahtjevna mu{terija mu{terija kad kad je je rije~ rije~ o o unutra{njem unutra{njem enterijeru enterijeru njegovog njegovog kampusa kampusa
SUDSKA NAPLATA DUGA: Najmanje dvije, od ukupno dvanaest firmi koliko ih je bilo angaovano na izgradnji objekta SSST-a, podnijele su tubu protiv SSST-a i predsjednika Gania radi naplate svojih potraivanja
30
NOVÂNIK ZATVORENOG TIPA

tu kategoriju spada{ i ti. Ganjamo i kredit i paralelno radimo da se izvu~emo iz ove situacije. Tek kad mi legne kredit, onda moète o~ekivati da vam platimo, a ja ne mogu za milion KM kredita dati ~itavu zgradu pod hipoteku. Gospo|i Esmi Pavici Gani} je kazao: Planiraj poslove kao da }e{ pare dobiti tek od 1. oktobra (pro{le godine, op.a.) pa za 12 mjeseci. I ne samo ti, nego i svi ostali izvo|a~i. Ja dugujem i drugim ljudima mnogo vi{e para. Nemoj da me priti{}e{, ganjaj ti druge poslove. Od naplate poraìvanje nije bilo ni{ta, a u me|uvremenu u Gipsal je u{la poreska inspekcija. Prema navodima Esme Pavice, obzirom da joj je inspektorica rekla kako Univerzitet Ejupa Gani}a nije u sistemu PDV-a, bar nije bio u martu 2013. godine, ona je morala obra~unati i platiti PDV. Prema njenim navodima, ni{ta bolje nije pro{la ni firma SM-EKOBAU koja je bila angaòvana na postavljaju fasade, a kojoj je navodno SSST ostao duàn preko 100 hiljada KM. Dakle, od naplate potraìvanja nije bilo ni{ta sve dok SSST nije dobio kredit od Razvojne banke Federacije BiH. Kako nezvani~no saznajemo, Univerzitet Ejupa Gani}a traìo je kredit u iznosu od 1,2 miliona KM, a odobreno mu je 750 hiljada KM i taj kredit se uredno servisira. Obzirom da odobrenim kreditom SSST nije mogao finansijski zadovoljiti potra` ivanja izvo|a~a radova na objektu, Gani} je aplicirao akademski na~in pla}anja po principu uzmi ili ostavi. Kad mu je odobren kredit, profesor Gani} po~eo je da proziva jednog po jednog izvo|a~a radova i da nudi 25 do 30 posto od kona~ne situacije, odnosno od potraìvanja. Meni je posljednji put rekao da niko nije dobio vi{e od 30 posto. Gipsalu je duàn preko 80 hiljada KM. Prvo je ponudio 19.500 KM, ne znam odakle mu ta cifra, a u augustu ove godine ponudio 30 hiljada KM, na {to sam mu ja odgovorila da se pona{a kao notorni kriminalac, kaè Esma Pavica koja }e, po svemu sude}i, naplatu potraìvanja Gipsala od Gani}evog Univerziteta zatraìti sudskim putem!
31
ISTINE I LA@I
INTERVIEW
Dr. Esad Bajtal
profesor bez stalnog zaposlenja
Prof. dr. ESAD BAJTAL upravo je objavio svoju devetu knjigu NEOFAIZAM U ETNO-FRAKU; u otvorenom i poleminom razgovoru za na magazin ovaj pedagog, psiholog, filozof i sociolog govori, izmeu ostalog, o 85 multimilionera ove gladne zemlje koji u svojim etno-patriotskim depovima dre devet milijaradi dolara koje su zaradili zduno radei na riskantnom poslu zatite vitalnog nacionalnog interesa
Biti ostali, zna~i - ne postojati, biti nula, i ja to jesam!

Razgovarao: DINO BAJRAMOVI] Foto: MARIO ILIÎ]
eofa{izam u etno-fraku autora prof. dr. Esada Bajtala njegova je tre}a knjiga objavljena u Sme|oj biblioteci Izdava~ke ku}e Rabic iz Sarajeva. Promovisana je 30. septembra u Velikoj sali Op}ine Stari Grad, a me|u brojnim prisutnim te ve~eri izdvoji}emo visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu Valentina Inzka i osniva~a Stranke za BiH Harisa Silajdì}a. U svojoj novoj knjizi Bajtal je kritikovao mnoge, od Milorada Dodika, koji je u sebi sabrao gotovo sve nusprodukte ovog dru{tva od 1990. naovamo, pa do Tetke Zilhe iz Narodne kuhinje Stari Grad u Sarajevu, Majke Tereze za gladne glavnog grada na{e dràve, koja siroma{nima pomaè iz budèta koji su napunili oni koji su najvi{e pokrali. Ako je Dodik lijevi a Tetka Zilha desna, {ta je izme|u? U zemlji isklju~ivosti i crnobijele, ili-ili, logike bivanja, sredina zapravo i ne postoji. Isklju~ivosti se uzajamno prizivaju i dodiruju. Zatvaraju krug nemoralnog licemjerja {to se uredno klati na retori~ko-politikantskoj ljulja{ci raspetoj izme|u politi~kih i narodnih kuhinja. Korov etno-ubleha{tva prekrio je javni bh. prostor. Tetka Zilha nije ni najmanje kriva za to. [tavi{e. Ona se, u svojoj nedu`nosti, obrela na tu`nom mjestu narodne kuhinje koja projektovano okajava lo{e savjesti neodgovornih koji su
34
svojim neradom i plja~kom gra|ane Ove Zemlje doveli do prosja~kog {tapa. [to se knjige ti~e, ona je nijemi dijalog pobunjene svijesti sa {arlatansko-politikantskim vremenom u kome su Istina i La` zamijenili svoja mjesta. Naravno, la` je - religija robova i gospodara, a istina Bog slobodna ~ovjeka, kojeg ovdje skoro da i nema, odgovara Esad Bajtal na na{e pitanje.
GLADNI, GOLI I BOSI

Je li Milorad Dodik najve}a opasnost po opstojnost na{e dràve? Nije on nikakva i ni~ija opasnost. On je bezna~ajni, neinteligentni nezasitnovlastoljubivi blefer kome i{~a{eni dejtonski kontekst ide na ruku, stvaraju}i tako privid
nekakve njegove va`nosti. Kako ga sprije~iti? Nikako! On ve} poodavno pada. Verbalni prostakluk, neobrazovanost, slijepa narcisoidnost, autisti~na samodovoljnost i materijalna nezasitnost je ono {to }e ga neodlo`no skloniti sa politi~ke i prebaciti na sanaderski adekvatnu scenu. Nije moje da prognoziram. Ali, logi~ki govore}i, gladni, nezaposleni, oplja~kani i izvarani, gra|ani manjeg entiteta mora}e na izborima birati ime|u njegove vlastodrà~ke oholosti i budu}nosti sopstvene djece. Bi}e zanimljiva borba izme|u njegove spremnosti na izbornu prevaru u svrhu odrànja status quoa, i ìvotne potrebe poniènih gra|ana da se odnosi politi~kih snaga kona~no promijene u njihovu korist. Sude}i po imenu i prezimenu, mada tko sam ja da sudim, Vi i ja pripadamo istom nacionalnom korpusu - bo{nja~kom. Ko nas to, takve kakvi smo, i gdje vodi? Mene ne vodi niko, a nadam se ni Vas, niti ja, s druge strane, imam bilo kakve potrebe i ambicije da vodim bilo koga. I nemam korpusa. Ni nacionalnog ni vjerskog. Kao gnostik izabrao sam da ìvim po uzusima vlastite savjesti. I pla}am punu egzistencijalnu cijenu tom izboru. Biti individua nije plodno, ali je ~asno. [to se imena ti~e, nisam ga birao. Dali su mi ga roditelji, a prezime preci. I jedni i drugi, ako idemo dovoljno daleko u povijest ~ovje~anstva, i ako je vjerovati svetim knjigama, Adam i Eva - Adem i Hawa - su zajedni~ki biolo{ki korijen svih nas, i svi ljudi su bra}a i sestre.
VIE OD NACIONALIZMA: Poricanje logora i sudski ovjerenog genocida, slavljenje i doekivanje zloinaca iz Haaga, postali su stvar stranakog i linog prestia. Parola No, ica, Srebrenica je ustaljeni navijako-stadionski inventar, ak kultni i kulturni slogan

ISTINE NA[EG VREMENA
Esad Bajtal, pisac i intelektualac, nema stalno zaposlenje, a poku{ava ìvjeti od pisanja
35
ISTINE I LA@I
Ne}emo o Sejdi}u i o Finciju, o njima su Oni ju~e razgovarali u Bruxellesu, ali ho}emo i o Hrvatima u BiH, pa da u ovom intervjuu jo{ na po~etku zadovoljimo sve konstitutivne. Kako se postaviti prema problemima Hrvata u BiH, tipa tre}i entitet, kanal na hrvatskom jeziku, Mostar kao stolni grad...? Budimo racionalni i ljudski trezveni. Bez navija~ke ostra{}enosti za i protiv. Govorimo jezikom ìvotnih ~injenica. Imamo li ve} jedan unitarni etno-entitet, sa ~istokrvnom etno-vla{}u na ~elu? Imamo. Te~e li tamo med i mlijeko? S druge strane, imamo hrvatske i bo{nja~ke etno-kantone i etno-vlasti. Kako u njima ljudi ìve? Nikako! Jad, i bijeda, {trajkovi... O~ito, predizborne bajke tipa u svojoj vjeri, na svojoj zemlji, i kad postanu stvarnost, ne rje{avaju egzistencijalne probleme ljudi. Ni
IZ VELIKE SALE
Promotor nove knjige Esada Bajtala prof. dr. Besim Spahi} (lijevo) i moderator @eljko Ivankovi} (u sredini) u dru{tvu autora
BIRALI STE, PA OPET BIRAJTE: Logiki govorei, gladni, nezaposleni, opljakani i izvarani, graani manjeg entiteta morae na izborima birati imeu Dodikove vlastodrake oholosti i budunosti sopstvene djece
jezik nije ono od ~ega se ìvi. Rje{enje je u dobro i po{teno ure|enom dru{tvenom sistemu u kome }e svi biti ravnopravni i imati {ansu da ìve od svog rada i svojih sposobnosti. knjizi ve} je i napisano, izgovoreno, snimljeno... Koje su to nepopunjene rupe bile do sada, a koje ste Vi nastojali popuniti Va{im promi{ljanjima, istraìvanjima, opservacijama? Knjiga poku{ava da premosti jezi~ki jaz eufemizma po kome su aktualni etnonacionalizmi slatkasto benigna stvar. A radi se o tome da ìvimo u sofisticirano fa{iziranoj stvarnosti na koju smo se navikli u tolikoj mjeri da nam sve to izgleda sasvim normalno. Naravno, niko danas nije spreman da se deklari{e kao fa{ista, niti da sam sebe vidi tako. Jo{ manje da nosi crnu uniformu sa kukastim krstom na nadlaktici. Na sceni je novi fa{izam, fa{izam u etnofraku. Izraz nacionalizam je ruì~asti eufemizam za najcrnji fa{izam u kome su samoubistva gladnih postala dio na{e svakodnevnice. Uzmite tekst Umberta Eca Fa{izam - zlo u deset ta~aka. Primijenite ga na na{u zbilju. Nema nijedne ta~ke za koju ne}ete na}i primjer u otu`noj bh. stvarnosti i najblièm okruènju. Kona~no, jedna manjeentitetska, toboè socijal-demokratska stranka, zbog svog ekstremizma, isklju~ena je jula 2011. iz socijalisti~ke internacionale, zbog njenog odustajanja od socijaldemokratskih vrijednosti, i prakti~nog pribliàvanja nacional-socijalizmu. To su istine na{eg vremena o kojim valja govoriti iz dana u dan. U kakvom je stanju, generalno, ovda{nje dru{tvo, odnosno, u kakvoj mi to, zapravo, dràvi ìvimo?
VI[E OD FA[IZMA
U knjizi Neofa{izam u etno-fraku bavite se etno-nacionalizmom, kleronacionalizmom flambiranim etno-primjesama, neofa{izmom ~ija je svrha razvijanje i nadopuna nacionalizma, verbalnim i fizi~kim {ovinizmom, bri`ljivo pripremanim paklom, etni~kim ~i{}enjem, logorima, genocidom. Motiva, povoda i ciljeva imali ste i previ{e, no {ta je cilj ove knjige, kome je ona prvenstveno namijenjena? Namijenjena je demokratskoj javnosti i svima onima koji tragaju za ne~im boljim od ovoga {to im sada visi o vratu. Uostalom, kome namijeniti knjigu u zemlji u kojoj 700.000 ljudi ìvi ispod granice siroma{tva; u zemlji u kojoj broj nepismenih rapidno raste, i u kojoj je broj prva~i}a svake godine sve manji, a nezaposlenost iznosi preko 45% radno aktivnih gra|ana. Kome je tu do knjige? Jo{ preciznije i direktnije - kome Vi pi{ete svoje tekstove? Odnosno, za koga izlazi ova tvrda, socijalno kriti~ki intonirana novina? I na kraju, kome je namijenjen ovaj intervju? Pi{em, izlazimo i namijenjen je demokratskoj javnosti! Dobro... Puno toga vezano za teme koje tretirate u Va{oj novoj
36
Poricanje logora i sudski ovjerenog genocida, slavljenje i do~ekivanje zlo~inaca iz Haaga, postali su stvar strana~kog i li~nog prestià. Parola No`, ìca, Srebrenica je ustaljeni navija~ko-stadionski inventar, ~ak kultni i kulturni slogan. Ono {to Nijemci sude i {ezdeset godina nakon rata, ovdje se, sa jo{ uzavrelo krvavog tla, uzdiè na pijedestal slave i ponosa. Najnoviji primjer toga dolazi nam iz Bratunca. Pred zgradom Op{tine kolektivno se pjevalo i pjeva u slavu po~injenih zlo~ina i genocida, najavljuju}i tako nova krvoproli}a: Oj Pazaru, novi Vukovaru, a Sjenice, nova Srebrenice. Isto se doga|a na svadbama {irom Srbije. To nema nigdje. Pa to je vi{e od fa{izma! âk ni okorjelim neonacistima iz Njema~ke ne pada napamet da pjevaju u slavu Auschwitza i holokausta. Da li je entitetska vlast reagovala na sve to? Nisam primijetio. A koja je uloga poricateljskog koda na ovim prostorima? Primarna uloga poricateljskog koda je izvrtanje slike jedne zlo~ina~ke stvarnosti. Tri su koraka poricateljskog koda: a) ni{ta nije bilo; b) ako je i bilo, bila je to samo nu`na samoodbrana; i c) a ukoliko je bilo i ne{to vi{e od samoodbrane, to je djelo nekontrolisanih grupica i pijanih ekstremista. Poricateljski kod, uvezen iz nacisti~ke propagandne kuhinje, `rtvu prikazuje zlo~incem, a njenog egzekutora `rtvom. Tako, logikom tog poricateljskog koda nije bilo genocida; Sarajevo nije bilo u okruènju, nego su muslimani granatirali i ubijali sami sebe, kako bi izazavali NATO intervenciju protiv vojske koja nije pucala ni na koga. Ko puca po Sarajevu, ~uveno je beogradsko pitanje s po~etka rata. Taj bljutavi cinizam nadma{uje i Goebbelsovu metodologiju permanentno ponavljane laì, koja na kraju postaje istina. U posljednjem poglavlju citirali ste i

BAJTAL BOSANAC knjigom poku{ao sam bar na trenutak okrenuti le|a sumornoj suicidalnoj stvarnosti, kako je Vi lakonski odre{ito i dijagnosti~ki precizno definirate. A danas sam, evo, ponovo sred nje. Predizborna utrka ve} je po~ela. Znamo da }e biti prljava, degutantna i bez ikakvih skrupula. A ko }e pobijediti? To ne znam. Ali znam ne{to drugo. Znam da sa onih devet oplja~kanih milijardi svaki izbori mogu biti dobijeni! Jesu li ~vrste bile Va{e veze sa Liberalno demokratskom strankom BiH, u vrijeme dok ju je vodio Rasim Kadi}? Bio sam samo profesionalni urednik njihovog glasila ~ijeg se ~ak ni imena vi{e ne sje}am. Svoj dolazak na ~elo redakcije uslovio sam svojim ne~lanstvom u stranci, {to je Rasim Kadi} odmah prihvatio. Izdao sam tada, 1997., knjigu - zbornik Za (i) protiv tolerancije, koja je za 28 dana doìvjela dva izdanja. Bilo je jo{ planova te vrste, ali sve je brzo propalo i ugasilo se zahvaljuju}i nekom Halki}u ili Sralki}u, kako se ve} zvao, njihov visoki funkcioner tih godina, koji je sve podredio svom nevjerovatnom egoizmu i pragmatski istan~anom srebroljublju. Tako se, zahvaljuju}i njemu, pored redakcije, ~ini mi se, ugasila i - sama stranka. Ako nije indiskretno, kontra granice pristojnosti, kako }ete se izjasniti tokom popisa stanovni{tva u Bosni i Hercegovini? Ne bi trebalo ni postavljati ni odgovarati na takva pitanja. Ali, evo, bi}u sasvim jasan: ja sam Bosanac! I tako }u se pisati. Znam dobro ko sam i {ta sam. Ne traìm da me bilo ko slijedi. Svako ima neporecivo ljudsko pravo na samoodre|enje te vrste. Dakle, gluh sam i ne odazivam se samozvanim etno-agitatorima, kockarima i propalim politi~arima, koji su u pred-popisnom agitiranju na{li novi na~in boga}enja. Ne stidim se ni Bosne ni njenog imena. Bili Bo{njak ili Eskim, Bosanac ili astronaut, do posla }ete te{ko. Pa, kako? I diplomirali ste, i magistrirali, i doktorirali, i radili kao univerzitetski profesor, i napisali i objavili hiljade stranica, i imate i ìvotno i profesionalno iskustvo... Ustvari, postojite li Vi, uop{te? Tako je to s ostalima u ovoj zemlji u kojoj obi~ni popis voljom etno-agitatora postaje Propis. Biti ostali, zna~i - ne postojati. Biti nula. I ja to jesam. Uostalom, i nepostojanje je demokratsko pravo koje mi je, u smi{ljenom neredu sveop{teg konformizma i sluganstva na{eg vremena, preostalo kao jedini na~in o~uvanja vlastitog ljudskog i gra|anskog digniteta.
37
Nesposoban da bude podoban

Kada smo Esada Bajtala u pripremi ovog razgovora zamolili da nam po{alje vlastitu biografiju rekao je: Nemam biografije. Ja ne postojim? Za one za koje, ipak, postoji evo kratkog CV-a: Esad Bajtal. Gra|anin Bosne i Hercegovine. Bosanac. Ro|en u Sutje{}ici, selu izme|u Visokog i Vare{a. Diplomirao, magistrirao i doktorirao na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Bavim se predava~kim, spisateljskim i ure|iva~kim poslovima. Autor sam desetak knjiga: Za (i) protiv tolerancije (1997, dva izdanja); Filozofski temelji psihologije (2006); Manje od ni{ta (2007); Al Tempo (2007); Duplo golo (2007); Dràva na ~ekanju (dva izdanja 2008 i 2009); Govor tame (2008); Sevdalinka, alhemija du{e (2012); Neofa{izam u etno-fraku (2013), te dva posebna, mini book izdanja:Metanaracija, poetizacija i psihijatrizacija Daytona (Ulcinj, CG, 2006) i Strah od kopanja (Sarajevo, 2007). U {tampi je moja obimna studija Psihologija buddhisti~ke filozofije, etike i religije. Nesposoban sam da budem podoban i ìvim od pisanja.
SKORO SAM PROTIV SVIH

Profesor Bajtal, predstavnik ostalih u smi{ljenom neredu sveop{teg konformizma
Kemala-pa{u Ataturka: Svaki vladar koji u svom radu traì pomo} vjere, obi~an je slabi}. A slabi} nije dostojan da bude na ~elu dràve. Koji su Vam to likovi sa ovih prostora bili ispred o~iju kada ste odlu~ili da citirate osniva~a moderne Turske? Imao sam na umu sve one politi~ki anemi~ne likove koji svoju populisti~ku vladavinu grade na otvorenoj ili skrivenoj podr{ci sluganski ispolitiziranih vjerskih zajednica, koje se umjesto Bogu bestidnom pokorno{}u klanjaju strana~kim prvacima, a ovi njima. U tom teokratsko-politikantskom krugu uzajamne pse}e poniznosti leì najve}i dio ratne i poratne nesre}e gra|ana Bosne i ex-YU regiona.
RENT A CAR INTELEKTUALCI

U posljednjih sedam godina objavili ste osam knjiga. Imate previ{e vremena ili previ{e ideja? Te knjige su samo izvla~ene iz ra~unara tih sedam godina, a nastajale su posljednjih petnaestak godina mu~anja, mu~enja i
razmi{ljanja nad onim {to nam se doga|a. Kaèm doga|a, a sve je, zapravo, bilo planirano i dogovarano i crtano na geografskim kartama ili obi~nim salvetama. êkao sam trenutak kad }e napisano mo}i da se autorski naplati kao i bilo gdje u svijetu. I nisam do~ekao. Od desetak objavljenih knjiga, dobio sam samo jedan mr{avi honorar (1.500 KM). U isto vrijeme svoje dèpove su izvrhom punili polupismeni parlamentarci (~ast i po{tovanje izuzecima), strana~ke gazde i njihovi idejni poslu{nici - rent a car intelektualci. Prema izvje{taju WELT-X, 85 multimilionera ove gladne zemlje drì u svojim etno-patriotskim dèpovima devet milijardi dolara, koje su zaradili zdu{no rade}i na riskantnom poslu za{tite vitalnog nacionalnog interesa. Me|u tim knjigama je i Sevdalinka, alhemija du{e. Kako pisati o besmrtnosti u ova, gotovo suicidalna vremena? Ne znam kako, ali eto, pi{em. Tom
CIA, SNAJKA
SB je prelistala (skoro) sve i donosimo najvanije dijelove tajnih izvjetaja CIA-e o kljunim dogaajima i linostima iz rata u Bosni i Hercegovini. U drugom nastavku: izvjetaj o obaranju amerikog pilota aviona F-16 u okolini Banje Luke, uloga JOVICE STANIIA u oslobaanju zatoenih pripadnika UN-a, izvjetaje o padu Srebrenice i uzrocima koji su prethodili tom zloinu, izvjetaje Holanana o padu Srebrenice
38
SB OPET IMA SVE (2)

Pi{e: ALMIR PANJETA
ovore}i o mogu}em priznanju BiH kao zajednice, Milo{evi} je kazao da ne moè priznati trenutno stanje, ve} samo budu}u zajednicu koja bi se dodatno definirala. Kazao je da je njegova volja da prizna budu}u zajednicu BiH jaka, ali je kazao da to {to je trenutno na terenu nije dràva. To je bojno polje!, kazao je. Insistirao je i da bi priznanje zajednice zaobi{lo Karadì}a i sav teret prebacilo na njega. U daljem razgovoru koji je poprimao i elemente sva|e, Milo{evi} je kazao predstavnicima Kontakt grupe kako sankcije ne mogu trajati vje~no: Ne moète odràvati ne{to {to ugroàva 150 miliona ljudi. Posebno je zanimljivo Milo{evi}evo vi|enje Karadì}a i ~lanova njegove vlade na Palama u svjetlu najavljenog dolaska biv{eg ameri~kog predsjednika Jima Cartera:
LUD I LU\I
Milo{evi} je Karadì}a smatrao lu|akom i Kontakt grupu upozoravao da }e biti prevareni
RE]I ]E, A LAGAT ]E

Karadì} }e ga primiti uz dobrodo{licu i laga}e mu. Ne}e odràti ni jedno obe}anje. Sve su to la`ljivci. Koljevi} je pijan svaki dan ve} u 10 ujutro, Karadì}, on vi{e nije psihijatar, on je pacijent!, kazao im je Milo{evi}. Dodao je kako smatra da bi Mladi} mogao raskinuti veze sa civilnom vla{}u, te je ~lanovima Kontakt grupe savjetovao da se po~inju oslanjati na srpske lidere iz Banje Luke, ali da prvo mora provjeriti neke stvari. U izvje{taju nekoliko dana nakon sastanka u Beogradu, 14. aprila, konstatuje se da Carter nije uspio ni{ta, te se predlaù daljnji koraci. Kaè se kako Izetbegovi}eva vlada osje}a najve}i pritisak te kako im najmanje odgovara status quo. Kaù kako postoji mogu}nost da Izetbegovi} krene u o~ajni~ki poku{aj deblokade Sarajeva, ili da zahtijeva potpuno povla~enje UNPROFOR-a. Kako bi se smirili pritisci za podizanje embarga na oru`je, spominje se ohrabrenje tada{njeg generala Ruperta Smitha da pokaè zube i tako UNPROFOR predstavi kao snagu spremnu da za{titi zone isklju~enja. Nakon njihovog uspje{nog izazova Francuzima na ilegalnoj kontrolnoj ta~ki
Sierra-4 i jo{ vi{e poniàvaju}eg tretmana Kontakt grupe na aerodromu, bosanski Srbi znaju da mogu nastaviti da vuku za nos UN i dobiju {ta èle, stoji u izvje{taju naslovljenom Diplomatska strategija za BiH. Sarajevski aerodrom. U izvje{taju se spominje i situacija kada je srpska vojska, uz Karadì}eve tvrdnje da je aerodrom srpska teritorija pod privremenom upravom UN-a, vratila jedan od UN aviona s vojskom i vojnom opremom UNPROFOR-a tvrde}i da u njemu ima civila i pod prijetnjom da }e ga oboriti. Karadì} je nakon toga kazao kako nikada ne}e dozvoliti stranim diplomatima da slete u Sarajevo, posebno ne onima iz neprijateljskih nacija kao {to su Iran i SAD, stoji u izvje{taju uz upozorenje da bi u slu~aju prekida aviotransporta Srbi mogli i}i i dalje. Posljednjih sedmica vidljivo je da Srbi pripremaju èstok napad na Sarajevo, kopaju tenkovske rovove a drvene zaklone i vre}e s pijeskom mijenjaju betonskim zaklonima. General Smith smatra kako Srbi planiraju zauzimati jednu po jednu enklavu, i na kraju do}i po glavnu nagraduSarajevo. U izvje{taju se tvrdi da u me|uvremenu i Armija BiH priprema akciju izbijanja
~epa iz Sarajeva kroz nekoliko mogu}ih koridora. Kao mogu}i daljnji koraci ozbiljno se spominju zra~ni udari kao podr{ka UN trupama na aerodromu a koje su posljednjih dana Srbi granatirali, zra~ni udari bazirani na ~injenici da se steè obru~ oko Sarajeva i zra~ni udari u slu~aju ozbiljnog ugroàvanja zona sigurnosti. Na sve to, trebalo je najprije ubijediti ostale ~lanice NATO-a.
POSLJEDNJI LET ZA BANJU LUKU

U Lakeovom izvje{taju od 29. maja 1995. godine tako|er se govori o potrebi zra~nih udara i mogu}nosti povla~enja snaga UN-a s obzirom da se o~ekuje pogor{anje situacije. Kaè kako se jo{ ne o~ekuje povla~enje Francuza iz isto~nih enklava, ali da ih ne bi iznenadilo povla~enje nekih drugih jedinica. Ponovo se isti~e spremnost SAD-a da po{alje trupe koje bi pomogle ne povla~enju, ve} pregrupiranju snaga UNPROFOR-a. A Clinton na ovakav zahtjev stavlja kva~icu u rubriku aproved (odobreno). U depe{i iz ambasade u Beogradu od 5. maja 1995. godine govori se o UN taocima koje su uzeli Srbi, priznanju BiH i oborenom pilotu ameri~kog aviona F-16. Interesantno je da su detalji ovog izvje{taja
-------------------------------------------------------Milo{evi}: Nikola Koljevi} se nije otrijeznio godinama, Karadì} je pacijent, a ne psihijatar!

39
CIA, SNAJKA
kori{teni i u akcijskom filmu Behind Enemy Lines snimljenom nakon rata. Nadle`ni komandant srpske vojske u Banjoj Luci potvrdio nam je kako bosanski Srbi vjeruju da je pilot ìv i da se skriva negdje unutar srpske teritorije. Srpski general kaè kako je prona|en upotrijebljeni padobran skupa s nekom li~nom opremom u blizini. Snage bosanskih Srba tragaju za pilotom i kaù da }e s njim pravilno postupati ukoliko ga na|u. General izraàva zabrinutost da bi srpski civili s njim mogli grubo postupiti ukoliko ga prvi na|u, kaè se u depe{i. Izvje{tavaju i o sastanku s Davidom Owenom koji je upravo do{ao s ve~ere s Milo{evi}em na kojem je bilo govora o pregovorima o osloba|anju zarobljenih pripadnika UN-a. Owen kaè kako je obavje{tajni {ef Stani{i} na Palama gdje poku{ava isposlovati osloba|anje druge grupe UN taoca. Milo{evi} je kazao da bi paljanski Srbi mogli odustati od 80 ili 90 talaca, a da on o~ekuje bar 100. Owen, vjerovatno pod uticajem Milo{evi}evih stavova, kaè kako }e stvari postati teè kad broj talaca spadne na oko 50, te da }e Karadì} dio njih poku{ati zadràti kao za{titu od zra~nih udara, stoji u depe{i uz dodatak kako Milo{evi} nije nimalo sretan zbog prisustva gr~kog ministra vanjskih poslova na Palama koji bi mogao pokupiti slavu zbog osloba|anja taoca. U depe{i stoji i kako je Owen kazao da je Milo{evi} doista zainteresiran za prihvatanje paketa priznanja, ali da }e to uraditi samo uz potpuno ukidanje sankcija. Li~no, Owen misli da je to jedini izlaz iz bosanske gu`ve. U dopisu {efa Operativne grupe za Balkan direktoru CIA-e iz 13. jula 1995. godine u pripremi za sastanak direktora 14. jula, spominje se situacija u Srebrenici. Stanje na terenu je promjenjivo. Prema posljednjim informacijama, Srbi su pokrenuli veliku evakuaciju muslimanskih izbjeglica iz Srebrenice. Vode se borbe oko @epe, ali nema jasnog dokaza namjere za preuzimanje enklave. O svemu detaljnije u prilogu o srpskim namjerama. Upozoravam vas da ne zaboravite na Hrvatsku. Zagreb bi mogao poku{ati iskoristiti situaciju kada je me|unarodna pa`nja usmjerena na Bosnu da pokrenu napad na Srbe iz Krajine. Obavje{tajni podaci govore da se Hrvati grupi{u oko Ju`nog sektora. Govori se i o telefonskom razgovoru francuskog predsjednika Chiraca i Clintona: Chirac je dao sljede}i prijedlog: ili da po{aljemo na{e trupe da se pridruè Britancima i Francuzima u ponovnom uspostavljanju srebreni~ke enklave i provo|enje robusnije odbrane misije UN-a, ili }e se Francuzi povu}i.
40
AMERIKA I FRANCUSKA
Jedni zagovarali vojno rje{enje, drugi je spre~avali iako su im Mladi}evi vojnici vezali vojnike
Bord direktora }e vjerovatno raspraviti i o mogu}nostima spasa Gora`da i Sarajeva nakon pada Srebrenice i @epe. U dijelu o Gora`du obja{njeno je kako je ta enklava branjivija od Srebrenice i @epe, uklju~uju}i detalje o balansu snaga. Neki od {efova, poput Walta Slocombea, raspravljali su o tome da bi gubitak enklava, poput Gora`da, dozvolio UNPROFOR-u da uspostavi branjivije i kredibilnije prisustvo u sredi{njem dijelu Bosne i mo`da olak{a pregovara~ku poziciju bez enklava kao konstantne teme. State Department s druge strane ne podràva odustajanje od enklava jer bi to potkopalo Kontakt grupu i dovelo do neizbje`nog pada Sarajeva. Na{e analize ~ak govore kako pad Gora`da ne bi zna~io i pad Sarajeva jer je Sarajevo lak{e za odbraniti nego Gora`de, stoji u izvje{taju koji potpisuje Norman Schindler. U pismu od 14. jula 1995. Lake predlaè Clintonu mogu}e poteze kao odgovor na pad Srebrenice: Ne moèmo re}i ne francuskim napadima da UN snage u~ini robusnijim posebno oko Gora`da, ali moramo na}i izvodiv vojni na~in koji ne podrazumijeva uklju~ivanje na{ih trupa kako ne bismo upali u zamku da nas optuè za propast UNPROFOR-a. Trebamo odmah poslati generala Shalija (John Salikaswili) u London na susret sa francuskim i britanskim kolegama kako bi razmotrili vojne opcije nakon pada Srebrenice, pi{e Lake. Govore}i o rje{enjima za odbranu Gora`da, predlaè slanje helikoptera za podr{ku snagama UNPROFOR-a, i poja~avanje UNPROFOR-a za odbranu enklave uz obaveznu podr{ku snaga bosanske vojske
koja bi preuzela primarnu odgovornost za odbranu enklave. Shali treba osigurati da, ukoliko se ovakvo uklju~ivanje dogovori, bude jasno da se radi o zasebnoj akciji i da to ne zna~i automatsko u~e{}e na{ih snaga u budu}im sli~nim akcijama. Treba osigurati i da ovo bude podr{ka francuskom pregrupisavanju a ne povla~enju. Saveznicima trebamo signalizirati da su za potpunu odbranu enklave potrebni zra~ni udari i da smo mi spremni u~estvovati, kaè Lake. Sloìli smo se da je, na koncu, za uspje{nu strategiju UNPROFOR-a Sarajevo bitnije od Gora`da. Lake navodi da su obavije{teni o ulozi novog medijatora Carla Bildta koji je blizu dogovora s Milo{evi}em oko obostranog priznavanja izme|u Bosne i Srbije.
KAKO JE PALA SREBRENICA

U analizi iz 18. jula govori se o ulozi Armije BiH u padu Srebrenice. Naslovljena s Bosanska armija u Srebrenici: [ta se desilo? u analizi stoji da je odbrana Srebrenice kolabirala zbog kombinacije materijalnih nedostataka, slabog sastava pje{adije, nedostatka efektne komande i oslanjanja na UNPROFOR i NATO od kojih su o~ekivali da sprije~e napade bosanskih Srba na enklavu. Snage bosanske vojske u enklavama nisu dobile ni{ta od priliva oru`ja u centralnu Bosnu nakon uspostave hrvatsko-muslimanske federacije pro{le godine, niti su te jedinice pobolj{ane u smislu organizacije, treninga i discipline koju je armijski komandant general Deli} u mogu}nosti uspostaviti u ostatku bosanske vojske,
SB OPET IMA SVE (2)

DEAR MISTER PRESIDENT... odbrambenim linijama u BiH. To je oslabilo mo} branitelja enklave da se suprotstave te{koj artiljeriji bosanskih Srba, stoji u analizi u kojoj se spominje i pad helikoptera: Bosanskoj vojsci je nedostajala i ~vrsta komanda jer je ~itav komanduju}i kadar 28. divizije poginuo u obaranju helikoptera u maju, vjerovatno uklju~uju}i i Nasera Ori}a, komandanta 28. divizije i vojnog lidera Srebrenice od 1992. Nedostatak Ori}evih uputa o~ito se odrazio na vladine poku{aje da uspostave koordiniranu odbranu. Mo`da najbitnije u svemu jeste i to {to su politi~ki lideri enklave ra~unali da }e UN ili NATO u~initi ne{to da zaustave Srbe u zauzimanju zone sigurnosti UN-a. Kada je postalo o~ito da ne}e biti nikakve intervencije izvana, nije bilo rezervnog plana i za branitelje je bilo prekasno da u~ine bilo {ta osim da poku{aju pobje}i, stoji u analizi. Na sastanku zamjenika direktora odrànom 18. avgusta 1995. godine u Bijeloj ku}i ve} se govori o razdvajanju entiteta u skladu sa mirovnim sporazumom, ja~anju odbrane FBiH od vojske RS i direktnoj podr{ci SAD-a. Na sastanku je govoreno o planiranim naporima i raspravljalo se o naoruàvanju i treningu federalnih snaga. Usvojena je radna pretpostavka da bi snage trebalo rasporediti na teritorij Federacije, sloìli smo se da bi mandat snaga za implementaciju mira pod vodstvom NATO-a trebao uklju~ivati nu`nu upotrebu sile za samoodbranu, kako kroz zra~nu podr{ku tako kroz druge vidove, stoji u izvje{taju sa sastanka na kojem se razgovaralo i u mogu}nostima direktne odbrane FBiH od srpskih napada, ali je zaklju~eno da }e se o tome jo{ razgovarati. Dogovoreno je da se snage za implementaciju mira (PIF) povuku ako FBiH prekr{i dogovor zapo~injanjem ofanzive protiv Srba. U slu~aju da Srbi prekr{e dogovor i poku{aju ste}i strate{ku prednost, PIF bi poduzele odre|ene akcije. Ove snage bi bile zaduène za razdvajanje snaga tamo gdje obje strane pristanu na to dobrovoljno, ali bi imale mandat da djeluju tamo gdje bi neka od strana odbijala povu}i se dobrovoljno. Me|u klju~nim pretpostavkama sa sastanka istaknuto je kako bi se opremila vojska FBiH i da bi jedan od ciljeva trebao biti izgradnja odbrambene jezgre Bosanske armije. Predvi|eno trajanje misije bilo je devet mjeseci. Na sastanku Nacionalnog vije}a sigurnosti tako|er se govori o mirovnom planu koji su prihvatile zara}ene strane i potvr|uje se provo|enje dva paralelna programa: Obezbje|ivanje opreme i treniranje snaga FBiH i NATO snage za implementaciju mirovnog plana. Kao jedan od
41
Karadi: Prihvatamo Dayton, ali sarajevski Srbi e od Sarajeva napraviti Bejrut!

Radovan Karadì} 2. decembra 1995. godine pi{e pismo Billu Clintonu u kojem ga obavje{tava da Republika Srpska prihvata Dayton i da }e pruìti punu podr{ku u njegovom provo|enju, ali traì da razmisli o posebnom statusu za Sarajevo i predlaè dvije opcije. Oko 150.000 Srba koji ìve u okolini Sarajeva suo~avaju se sa mogu}nosti da ìve pod muslimanskim reìmom. Ne moram ni re}i da taj proces ne o~ekuju staloèni. Za vrijeme rata preìvjeli su 34 muslimanske ofanzive, i ako budu morali oti}i, napusti}e grobove onih koji su poginuli za Srpsko Sarajevo. [titi}e svoje ku}e, Republika Srpska ne}e imati mogu}nost da ih zbrine ili zaposli. Strasti su uzburkane i RS ne}e mo}i kontrolisati pona{anje civila i vojnika, pa postoje dvije mogu}nosti: ili }e se povu}i uz ostavljanje potpunog haosa, ili }e ostati i suprotstaviti se muslimanskom reìmu, stoji u Karadì}evom pismu koji Clintonu predlaè opcije prema kojima se, tvrdi, sve to moè izbje}i: Zato predlaèm da se usvoji poseban dokument za Sarajevo s prelaznim periodom od pet godina tokom kojeg bi Srbi imali svoju policiju i lokalne vlasti a sve pod kontrolom IFOR-a a bez prisustva muslimanskih vlasti. Druga solucija bila bi da se taj period skrati na tri godine tokom kojih bi me|unarodna zajednica pomogla izgradnju novog grada za 150.000 sarajevskih Srba sa 45.000 do 50.000 stanova u koje bi se oni preselili na civiliziran na~in ostavljaju}i svoju imovinu Federaciji BiH, kaè Karadì} i tvrdi kako RS èli da sarajevski Srbi ostanu tamo gdje jesu, ali da je realnost druga~ija. Ako odu, ostavi}e iza sebe veliki haos, a ako ostanu od Sarajeva }e napraviti Bejrut uz dugotrajnu nestabilnost kao neizbje`nu posljedicu, upozorava Karadì} Clintona sugeri{u}i mu da se to pitanje rije{i prije sastanka u Parizu, na kojem }e se kasnije potvrditi Dejtonski sporazum, bez Karadì}evih prijedloga naravno.
stoji u analizi propasti odbrane Srebrenice uz zaklju~ak da snage Armije BiH nisu daleko odmakle od prvobitne organizacije iz 1992. godine te nisu bile spremne za organiziranu odbranu enklave, ve} su zadràli gerilski na~in ratovanja uz izvo|enje akcija prema obli`njim srpskim gradovima.
Kada su se suo~ili sa snagama Vojske bosanskih Srba koje su bile brojno i organizacijski superiornije, mnogi bosanski branitelji su se vjerovatno povukli u brda poku{avaju}i se domo}i prijateljskih poloàja u blizini. Snagama AR BiH oko Srebrenice nedostajalo je utvr|enih rovova, posebno ako ih poredimo sa drugim
CIA, SNAJKA
specifi~nih zadataka za provedbu plana spominje se uklju~ivanje NATO zra~nih snaga u podr{ci operacijama provo|enja mira. U dokumentu od 28. avgusta govori se o strategiji za ukidanje sankcija Srbiji uz napomenu da }e proces po~eti potpisivanjem mirovnog sporazuma. Govori se i o ukidanju sankcija Palama koje }e, pi{e se, po~eti s prvim koracima u implementaciji sporazuma. Dokument predvi|a i koliko dugo }e se Beograd smatrati odgovornim za akcije Pala. Lo{e pona{anje bosanskih Srba dovelo bi do ponovnog vra}anja sankcija Beogradu. U me|uvremenu, do{lo je do masakra na Markalama i vojnih udara na poloàje bosanskih Srba. A u memorandumu za pripremu sastanka borda direktora od 5. sepembra 1995. godine spominju se zra~ni udari koji }e se ponoviti na dan planiranog sastanka ako Srbi ne pristanu na povla~enje te{kog oru`ja oko Sarajeva, ali se spominje i zanimljiv prijedlog administracije: îni se da je Administracija odustala od inicijalnog plana da Bosanskoj vladi predloì odustajanje od Gora`da u zamjenu za teritorije oko Sarajeva. Odràvanje Gora`da i kopnenog koridora do enklave }e zahtijevati dodatno uklju~ivanje snaga za implementaciju mira. Govori se i o problemima u koje je u pregovorima upao Holbrooke. Dok u javnosti stvaramo privid uspjeha, u osnovi nema nikakvog napretka u bitnim pitanjima koje dijele suparnike. Ni jedna strana ne pokazuje volju za kompromis oko klju~nih pitanja. Holbrooke predlaè da se nastavi sa zra~nim udarima protiv Srba dok u potpunosti ne pristanu na UN ultimatum. Obavje{tajno izvje{}e od 19. septembra 1995. govori o rezultatima NATO udara u BiH za koje, uz osnovne podatke o povla~enju srpskih snaga oko Sarajeva i druge ustupke u pregovorima, tvrde da su korisni i u smislu {to bi prijetnja novim napadima Srbe natjerala da bar prividno implementiraju mirovni plan. Hrvatske snage uz potporu bosanske vlade zauzele su vi{e od 3.000 kvadratnih kilometara teritorije od Srba u Zapadnoj Bosni i ozbiljno su ugrozile glavni srpski grad Banju Luku, stoji u izvje{taju. U analizi od 1. oktobra 1995. godine predvi|aju se potencijalni izazovi za IFOR, navodi se kako }e poseban problem imati sa Srbima i Hrvatima ukoliko ovi pomisle da je njihova uloga podr{ka osnaìvanju centralizirane bosanske vlade. Upozorava se da }e bosanska vlada o~ekivati pomo} u naoruàvanju i opremanju i treningu od SAD-a, ali da ne}e odustati ni od podr{ke Irana i drugih islamskih zemalja. Navodi se
42
HOLANDSKA SRAMOTA
Holanani su u Srebrenici obrukali svoju dravu

Izvje{taj Holandskog bataljona UN-a o padu Srebrenice analiziran je 13. oktobra 1995. godine. Izvje{taj }e sadràvati i podatke o nedoli~nom pona{anju dijela holandskih trupa, uklju~uju}i prodaju naoruànja, simpatije prema desni~arima i lo{ tretman èna {to sveukupno ne}e doprinijeti ionako lo{oj slici, stoji u analizi uz napomenu da }e izvje{taj biti politi~ki {tetan za ministra odbrane Voorhoevea. Uz analizu doga|aja, navodi se kako }e posebno lo{e za ministarstvo odbrane Holandije biti kada se objavi dio izvje{taja u kojem se govori kako holandski vojnici nisu izvijestili o zlo~inima kojima su svjedo~ili sve dok nisu ispitani u Zagrebu 22. jula a sve kako ne bi antagonizorali Srbe i ugrozili sigurnost trupa i njihovo izvla~enje. Holandske trupe imale su velikih problema sa disciplinom, {to je uklju~ivalo i prodaju opreme, simpatije prema ekstremnim desni~arima i katastrofalan tretman prema ènama, posebno unutar vlastitih jedinica. Izvje{taj za koji je ispitano 490 od 499 holandskih vojnika ne}e imati samo negativne efekte, ve} da }e jedna od poruka biti da su vlade i me|unarodna zajednica izvukli pouke iz pada Srebrenice i da se takvo {to ne}e ponoviti, stoji u analizi.
SREBRENICA 1995.
Da li su svjetske vlade izvukle pouku?
da }e Milo{evi} nerado pristati da izru~i Karadì}a i Mladi}a Tribunalu u Haagu. Poloàj IFOR-a ocjenjuje se vrlo rizi~nim jer je, prema procjenama, oko 300.000 ljudi u BiH u tom momentu bilo naoruàno. U jednoj od poslijeratnih analiza mogu}eg scenarija za narednih 18 mjeseci iz maja 1996. konstatuje se da je IFOR uspje{no uspio obustaviti borbe u BiH i predvi|a se nastavak vojnog prisustva uz ve}u podr{ku Evrope. Navodi se da }e Iran nastaviti s utjecajem na bosansku vladu kojoj obezbje|uje finansijsku podr{ku. Teheran poku{ava oja~ati veze sa Sarajevom kako bi pro{irio me|unarodni uticaj i promovirao militantni islam. Ne o~ekujemo da Iran poduzme bitnije teroristi~ke napade na IFOR ali ne moèmo isklju~iti izolirane napade, stoji u analizi.
Me|u mogu}im uzrocima novih sukoba navodi se da je bosanska strana voljna da povrati teritorije u Zapadnoj i Isto~noj Bosni, dok smatraju kako Srbi imaju manje razloga za iniciranje konflikta, ali da bi bili spremni braniti kontrolu nad posavskim koridorom i Br~ko. Prema analizi, Hrvati imaju najmanje razloga za otpo~injanje borbi, ali bi bili spremni na borbe ukoliko bi osjetili da su im Bo{njaci ugrozili ciljeve. Navodi se da }e nacionalisti jo{ dugo biti na vlasti uz prognozu da }e politi~ari i birokrati biti skloniji izgradnji lokalnih centara mo}i a fokusirati se na centar samo ukoliko se radi o pitanjima koja se ti~u njihovih lokalnih interesa. I tako do dana dana{njeg... (Kraj)
I BI, PITKA, VODA
Voda je jedan od najveih potencijala Bosne i Hercegovine, a za este probleme vodosnabdijevanja moe se rei da su sarajevska svakodnevica; krajem prole sedmice u Bihau je odrana radionica mree AQUASAN, dosad neformalne grupe koja prerasta u ozbiljnu instituciju
Voda je ivot, ivot je san, ivi Aquasan

Pi{e: AHMED BURI]
SVE RIJEKE TEKU...

ima 70.000 stanovnika, a primjer je uspje{ne saradnje na nekoliko projekata u saradnji sa [vicarskom agencijom i Una
Consultingom. Prilike koje {vicarski partneri nude najbolje se, definitivno, koriste u Krajini:
ivot s rijekama i na vodi je za ljude iz Klju~a, Sanskog Mosta, Biha}a i Cazina sasvim obi~na i normalna stvar. Na~in na koji Kraji{nici paze svoje rijeke je duboko evropski - ~ak i bolji nego u nekim zemljama EU - a 3. radionica neformalne mreè Aquasan, mreè stru~njaka iz cijele BiH u sektoru voda i za{tite okoli{a, pokazala je da saradnja ljudi iz Federacije i Republike Srpske uvijek moè funkcionirati kad su su{tinske stvari u pitanju. A voda je, upravo, to.
JEFTINO ODR@AVANJE
Vi{e od sedamdeset stru~njaka iz Tuzle, Zenice, Prijedora, Dubice, Kostajnice, Banje Luke, Novog Grada, Sarajeva na{li su se u Biha}u, da rade i govore u okviru teme U~inkovito upravljanje znanjem za kvalitetnije usluge. Radionicu Aquasan mreè BiH zvani~no je otvorio Ambasador [vicarske u BiH, g. Andr Schaller. On je istakao va`nost povezivanja svih aktera u sektoru voda i za{tite okoli{a preko entitetskih granica, i podvukao sjajna iskustva kroz provo|enje projekta nazvanoh GOW - WADE, koji finansira [vicarska agencija za upravljanje vodama i okoli{em, jedna od najja~ih svjetskih firmi u toj oblasti: Ono {to je bitno je povezivanje ljudi preko entitetskih granica, te saradnja horizontalnih i vertikalnih struktura. Cazin je jedna od op}ina koja je u oblasti vodoprivrede i za{tite okoli{a u samom vrhu. Slijedom ratnih okolnosti i postratne negativne recepcije Cazin je bio zapostavljan. No, tamo su stvari, najvi{e zahvaljuju}i agilnom direktoru JKP-a Vodovod Ibrahimu Tatarevi}u, ve} dostigle evropsku razinu. Kako je na radionici Aquasan rekao na~elnik te op}ine Nermin Ogre{evi}: Aquasan mreà BiH je prilika za razmjenu ideja i pokretanje novih inicijativa. Malo ko zna da op}ina Cazin
44
BiH ME\U TOP DESTINACIJAMA

u~esnici radionice su posjetili decentraizovani kanalizacioni sistem i biljni ure|aj za pre~i{}avanje otpadnih voda u MZ Ljubijanki}i u op}ini Cazin, ura|en prema projektu UNA Consultinga koji je vodila Aida Jusufhodì}. Ovaj sistem pre~i{}avanja voda dosad je dao zna~ajne rezultate u Austriji, Italiji i Francuskoj, pa }e se i ova cazinska mjesna zajednica na}i u tom dru{tvu. Ono {to je zna~ajno u tom projektu jeste da je to bio-tehnologija, u kojoj se sve doga|a organskim putem, jer se voda ~isti kori{tenjem biljaka i mikroorganizama. Osim {to su ovakvi projekti ekolo{ki, njihovo odràvanje je vrlo jeftino, {to je u dana{njoj BiH itekako va`no.
ÛVAJTE SVOJE RIJEKE

Kadar sa tre}e Radionice neformalne mreè Aquasan
MENTALNI SKLOP
O temi upravljanja, znanju i za{titi okoli{a govorio je Sandi Zuli}, direktor UNA Consultinga, ku}e koja, izme|u ostalog, ~uva fascinantne rijeke kakve su Una i Sana i drì ih ~istima. Naravno, ne sama - u svijesti tamo{njih ljudi taj ~ip stoji stotinama godina - ali, za njihov rad i znanje se, zaista, moè re}i da je na svjetskom nivou: Treba raditi na tome da se izmijeni mentalni sklop kako ljudi koji odlu~uju o politici vodoprivrede, tako i onih koji koriste vodu, a znamo da je to cijela na{a populacija: mi smo u toj oblasti nekada isklju~ivo bili upu}eni na iskori{tavanje rijeka putem hidroelektrana, pravljenje vje{ta~kih jezera, itd. Danas je sve okrenuto ka njihovoj za{titi, ure|enju, pospje{ivanju prirodnih procesa. Tokom rada Konferencije Aquasana u Biha}u govorilo se o iskustvima i izazovima na provo|enju zakona, strategija, planova i projekata. Predstavnica federalnih institucija, g|a Hazima Hadòvi}, pomo}nica federalnog ministra za poljoprivredu, vodoprivredu i {umarstvo, upoznala je prisutne sa stanjem sektorskih propisa, razvojnih planova, EU integracija i teku}ih ili predstoje}ih projekta, dok je S anja Bosilj~i} - Pandur prezentirala rad i aktivnosti Fonda za za{titu okoli{a FBiH. Devedeset posto vode na svijetu je preslano, sedam posto otpada na trajno zaga|ene slatke vode, a dva na led. Dakle, samo jedan posto je pitko, a Bosna i Hercegovina je, prema nekim istraìvanjima, me|u prvih deset destinacija na svijetu u izvorima pitke vode. Znanje iz te oblasti i potencijal koji imamo u vodama mogu biti na{ put u Evropu: ne bi bilo zgoreg da to malo razmotre i ljudi iz Dràvne agencije, tim vi{e {to su nam rijeke - pogotovo Bosna zaga|ene toliko da skoro pa gore ne moè biti. Biha} i Cazin su neki od svijetlih primjera kako se u toj oblasti moè i treba raditi. Evropski, a na{e, reklo bi se.
45
HOROVI ZA MIR
Foto: KD LISINSKI
APLAUZ ZA SJAJNE MUZIÂRE

Horovi i solisti iz ~etiri zemlje biv{e Jugoslavije odu{evili su publiku u zagreba~kom Lisinskom
Pod ravnanjem maestra IVE LIPANOVIA u dvorani Lisinski u Zagrebu 28. septembra prvi put je zajedno nastupilo vie od 300 muziara iz Bosne i Hercegovine, Slovenije, Srbije i Hrvatske, koji su spektakularnom izvedbom jednog od najpoznatijih oratorija 20. stoljea sa pozornice digli glas protiv rata i nasilja
Zajednika poruka mira iz Slovenije, Hrvatske, BiH i Srbije

Pi{e: MAJA RADEVI]
RATNI REKVIJEM
ra, vi{e od tri stotine umjetnika sa scene Velike dvorane Lisinskog poslali su poziv za mir u regionu. Izvedba Ratnog rekvijema uprili~ena je dan nakon {to su glazbenici Zagreba~ke filharmonije otvaranje vlastite sezone prepustili Be~koj filharmoniji.
Z
46
agreba~ka koncertna dvorana Vatroslav Lisinski otvorila je svoju jubilarnu, 40. umjetni~ku sezonu zaista jedinstvenim muzi~kim doga|ajem: u subotu, 28. septembra, prvi put su na pozornici Lisinskog zajedno nastupili muzi~ari iz Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije. Spektakularnim izvo|enjem Ratnog rekvijema Benjamina Brittena, a povodom stogodi{njice ro|enja ovog britanskog kompozito-
MUZI^KA ANTIRATNA PRIÂ

Poziv da u~estvujemo u ovom doga|aju dobili smo od Draèna Siri{~evi}a, ravnatelja Lisinskog. Za po~etak njihove 40. sezone èljeli su da obiljeè 100 godina Brittenovog ro|enja, a izabrali su izvrsno djelo koje na najbolji umjetni~ki na~in govori o besmislenosti rata, kaè za
SB Samra Gulamovi}, koja je u Lisinskom odli~no vodila Komorni orkestar Sarajevske filharmonije. Ratni rekvijem Benjamina Brittena nastao je 1962. godine u povodu posvete katedrale u Coventryju, razru{ene u Drugom svjetskom ratu. Britten je èlio istaknuti va`nost mirenja nekada zara}enih strana, te su na premijeri trebali sudjelovati umjetnici iz Rusije, Velike Britanije i Njema~ke. Galina Vi{njevskaja zbog sovjetske birokracije nije 1962. stigla na praizvedbu u Coventry, ali jeste na snimanje plo~e u London. Bariton je bio Nijemac Fischer-Diskau, a tenor Englez
POVIJESNA IZVEDBA U LISINSKOM

Peter Pears. U istom su se duhu sada okupili solisti iz Beograda, Sarajeva i Zagreba, koji su Brittenovo remek-djelo tuma~ili s velikom pjeva~kom i umjetni~kom uvjerljivo{}u, ali i ljudskim uvjerenjem. Uznemiruju}i duh djela, o kojem je svojevremeno pisao novinar William Mann na premijeri, zapravo predstavlja fascinantan glazbeni poziv na mir, a tematika koncerta metafori~ki ukazuje na va`nost povezivanja zemalja regije. Zagreba~ka filharmonija, Komorni orkestar Sarajevske filharmonije te horovi Radiotelevizije Srbije, Opere Narodnog pozori{ta u Sarajevu i Slovenski komorni zbor, u pratnji Djevoja~kog zbora Zvjezdice i solista Anete Ili} (Srbija), Amira Sara~evi}a (BiH) i Ljubomira Pu{kari}a (Hrvatska), dupkom su ispunili pozornicu Velike dvorane Lisinskog. Da je rije~ o vrsnim muzi~arima, dokazali su nevjerovatnom koordinirano{}u izvedbe, {to je posebno va`no istaknuti, PODR[KA UMJETNICIMA
Ministar kulture i sporta KS Ivica [ari} u dru{tvu Ninoslava Verbera i ravnatelja Zagreba~ke filharmonije Miljenka Pulji}a
DJEVOJKE KAO POJAÂNJE

Zagreba~ki zbor Zvjezdice
MISA ZA MIR
Brittenov Ratni rekvijem 2014. trebala bi vidjeti i publika u Sarajevu
budu}i da su prvu priliku za zajedni~ku probu imali tek nekoliko dana prije koncerta. To je kompleksno djelo, koje zahtijeva minimum 300 izvo|a~a na pozornici. Svi horovi su zasebno pripremali svoje dionice, a tek u posljednje dvije-tri minute koncerta nastupamo svi zajedno. Zagreba~ka filharmonija je pratila horove, a Komorni orkestar Sarajevske filharmonije bio je zaduèn za pratnju baritona i tenora, obja{njava Samra Gulamovi}.
IZVRSNI SOLISTI
Muzi~ke snage u oratoriju su podijeljene i me|usobno se sve vrijeme prelamaju, izmjenjuju i proìmaju, da bi se tek u kona~nom crescendu posljednjeg, {estog stavka stopili u jedno. Sopran i hor u pratnji cijelog orkestra izgovaraju tekst latinske mise, a bariton i tenor koje prati komorni orkestar pjevaju {okantno realisti~nu ratnu poeziju Wilfreda Owena, britan3.10.2013. I SLOBODNA BOSNA
skog pjesnika koji je izgubio ìvot kao vojnik u Prvom svjetskom ratu. Srbijanska sopranistica Aneta Ili} zaslu`na je za mnoge potresne trenutke izvedbe, poput Lacrimose, a tenor Amir Sara~evi} i bariton Ljubomir Pu{kari} bili su uìvljeni tuma~i pjesni~kih opomena i razgovora mrtvih vojnika u stihovima Wilfreda Owena. Posebno treba istaknuti izvrsnog bosanskohercegova~kog tenora Sara~evi}a, koji je svojim nastupom u Zagrebu jo{ jednom dokazao da se radi o jednom od na{ih najtalentiranijih umjetnika. Izvedbu horova i orkestara iz ~etiri zemlje biv{e Jugoslavije zagreba~ka publika je nagradila sna`nim aplauzom. Publiku je pozdravio ravnatelj Draèn Siri{~evi}, koji je muzi~arima zahvalio {to su se ujedinili na pozornici ku}e koja ve} 40 godina gradi mostove i slavi ljubav. Oni su se ve~eras, po prvi put na ovoj pozornici, okupili kako bi svi zajedno digli glas protiv nasilja i rata,
u misi za mir, kazao je Siri{~evi}. Koncert su podràli i Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo kao i federalno Ministarstvo kulture i sporta, a ministri Ivica [ari} i Salmir Kaplan prisustvovali su doga|aju, zajedno sa brojnim drugim gostima iz javnog i kulturnog ìvota Hrvatske. Velika je ~ast da ve~er poslije Be~ke filharmonije na sceni Lisinskog nastupe umjetnici iz Sarajeva. Brittenovo djelo je zaista grandiozno, a i sama izvedba je bila takva. Ispred dvorane, koja ima kapacitet od oko 2.000 mjesta, traìla se karta vi{e. To je prizor kakav se rijetko vi|a, a nadam se da }e do}i vrijeme kad }e i kod nas biti tako, kaè kantonalni ministar Ivica [ari}. A s obzirom da se bliì i obiljeàvanje stogodi{njice Sarajevskog atentata, kako saznajemo, plan je da idu}e godine Brittenov Ratni rekvijem bude izveden i u Sarajevu.
47
NOVE NADE, NOVE SNAGE
Ve na prvom javnom nastupu band Franjevake teologije publiku je pozitivno okirao neobinim spojem METALLICE I HALIDA BELIA, kao i izvedbom pjesme Poso, kua, birtija koja poinje stihovima Nikad nisam bio neki velki vjernik. lanovi banda radnog naziva Fabrika teologa Sarajevo marljivo se pripremaju za neki od sljedeih nastupa, a posjetili smo ih u podrumu na Franjevakoj teologiji u Nedariima iz kojeg svakodnevno dopiru zvuci rock i metalskih riffova
POSO, KUA, MANTIJA

Pi{e: ALMIR PANJETA Foto: MARIO ILIÎ]
SARAJEVSKA POP-ROCK KOLA
ada su na Student Festu u sarajevskom klubu Underground najavili nastup rock banda Franjeva~ke teologije u Sarajevu, publika je bila zbunjena. Nakon {to su mladi}i sa Teologije iza{li na binu, publiku su jo{ vi{e zbunili prvi taktovi pjesme Poso ku}a birtija: Garant su izmijenili prve stihove..., pomislili su neki, a onda je pjeva~ banda, budu}i fratar Ivan Pili} krenuo s prvim versima: Nikad nisam bio neki velki vjernik, nisam ~ito {tampu, nisam gledo dnevnik... U publici euforija. Nisu znali {ta ih ~eka. Kada smo po~eli prve taktove Enter Sandman od Metallice, svi su ~ekali te rije~i, a onda smo uletili sa rije~ima Halidove U meni jesen je, odli~no se uklopilo, publika je poludjela!, pri~a nam Silvio Zlatarevi}, student Franjeva~ke teologije iz Ora{ja, o prvom javnom nastupu banda koji se desio u maju ove godine. Svirali smo i Lutku s naslovne strane kombiniranu sa Turskim mar{em, a najzanimljivije je da smo aktivno kao band po~eli svirati mjesec dana prije tog nastupa i zavr{ili smo me|u prvoplasirana tri banda! Kako ve}ina bandova na po~etku
svira covere, gledali smo da bar s tim kombinacijama budemo originalni, poja{njava Silvio i prisje}a se prvog javnog nastupa banda: Kad smo do{li na nastup, djevojka koju smo tu upoznali nas je pogledala i kazala: Otkud vi?! Poslije su uslijedili ispiti, pa su oti{li na ljetnji odmor, a s jeseni je fakultetski podrum ponovno prepun riffova i èstokih rock ritmova. Band ~iji je radni naziv FTS Fabrika teologa Sarajevo, sprema se za naredne nastupe.
FRATRI U CIVILU
Ne znamo gdje }emo sljede}e svirati, vjerojatno na Wembleyu, govori u {ali saksofonist banda Matija Mileti} iz Bugojna. Uz Silvija i vokala Ivana on je tre}i ~lan banda s -fra- ispred imena koji }e nakon zavr{enog fakulteta biti sve}enici. Bubnjar Nicolae Golea iz Kraljeve Sutjeske i solo gitara Goran [afradin iz Busova~e {koluju se za teologe. Oni su civili u bandu. Ivan, Matija i Silvio nose franjeva~ke mantije, ali se ispod njih naziru starke... To je jo{ jedan kuriozitet banda, da u njemu sviraju civili i fratri zajedno, i time dodatno pokazujemo svoju otvorenost. Na{ fakultet je ovdje u Nedàri}ima, i nama nije neobi~no da ìvimo uz ljude razli~itih svjetonazora, otvoreni smo prema svima, i kroz ovaj band èlimo razbiti sve stereotipe
FABRIKA TEOLOGA SARAJEVO
Silvio Silvio Zlatarevi}, Zlatarevi}, Ivan Ivan Pili}, Pili}, Matija Matija Mileti}, Mileti}, Nicolae Nicolae Golea Golea ii Goran Goran [afradin [afradin
vezane za na{ fakultet, pribliìti se drugim studentima i u tome ve} uspijevamo, kaè pjeva~ banda Ivan. Na opasku da je krajnje neobi~no da fratri pjevaju pjesmu sa stihovima Nikad nisam bio neki velki vjernik kaù kako je to samo pjesma, da je izvedba {aljiva i da to ne moè poljuljati njihovu vjeru. Naprotiv. Pitamo ih {ta su im nastavnici rekli kada su ih pred nastup obavijestili da sviraju u rock klubu. Kaù, imaju punu podr{ku. Rekli su nam kratko: Imate blagoslov!, kaè Silvio, pa u {ali zaklju~ujemo da su jedini rock band s blagoslovom u BiH. Najstariji ~lan banda je dvadesetpetogodi{nji pjeva~, fra Ivan, uskoro |akon i sve}enik. Na {estoj
48
FABRIKA TEOLOGA SARAJEVO
Profesori nisu imali ni{ta protiv da nastupamo u rock klubu, rekli su nam kratko: Imate blagoslov!
je godini, i za dva mjeseca zavr{ava s fakultetom, zare|uje se i dobija ùpu. Goran je na petoj, Nicolae ~etvrtoj, Matija na tre}oj i Silvio na drugoj godini.
PEACE, LOVE, AND ROCK AND ROLL

Mi smo spoj mladosti i iskustva!, kaè kroz smijeh bubnjar Nicolae. Ljudi imaju predrasude da smo mi konzervativni, zatvoreni, {to je potpuno pogre{no, kaè Nicolae.
Mi jesmo i fratri, ali i mladi}i od svojih 21 do 25 godina, netko tko druga~ije moè gledati na svijet oko sebe, ali se iz njega ne èli izdvajati. Na koncu, da se èlimo izdvajati, ne bi nam fakultet bio u Nedàri}ima, sjemeni{te u Visokom. Na{a je priroda da ìvimo u zajednici sa svima, zato franjevci i jesu tu 700 godina i jedini koji toliko dugo nisu gubili kontinuitet u djelovanju. Sveti Franjo je tako|er ìvio u svijetu, a duhovno nije bio dio svijeta,
govori nam Ivan. Vra}amo se na muziku. Kaù da najvi{e slu{aju rock i metal, ali zalutaju i u druge ànrove. Ne slu{amo turbo-folk, od toga bjeìmo!, potcrtava Silvio. Nicolae nosi majicu AC/DC, i kaù da su generalno najnaklonjeniji te{kom soundu, ali poslu{aju i Dubiozu, TBF, SARS... Dodaj i Atomsko skloni{te, govori Nicolae.
49
NOVE NADE, NOVE SNAGE

Kaù da sviraju sve i nemaju tabua. Mo`da Co to ma{ i Veseljko..., govori kroz smijeh saksofonista Matija. Kaù da standardnu rock krilaticu sex, drugs and rock and roll mijenjaju za peace, love and rock and roll. Kako uskoro planiraju nove nastupe, pitamo ih kako planiraju da se nose s oboàvateljicama. Smijeh. Lako, ène nisu problem!, govori saksofonist Matija. Nemamo mi ni{ta protiv èna!, ubacuje se gitarista Goran, a pjeva~ Ivan rje{ava misteriju: Zato imamo dva civila u bandu koji nisu sve}enici, njihovo je da rije{e to oko èna, kaè Ivan i prisje}a se detalja s nastupa u Undergroundu: Poslije nastupa, kad sam oti{ao do {anka po pi}e, kaè meni konobar: \e si jarane, dobro ste ono odsvirali, mislim da ste jedini koji su svirali Halida u Underu. Ma, nismo mi i{li na to da pobijedimo, ina~e bi svirali Gunse ili ne{to sli~no, ali rekli smo si hajdemo napraviti fe{tu, i mislimo da nam je uspjelo. Na kraju nismo o~ekivali da }emo biti me|u prva tri banda, a Matija je dobio posebnu nagradu za izvedbu na saksofonu, prisje}a se Goran. Poja{njavaju da, iako su kao band svirali prili~no kratko, to {to su se brzo sna{li nije slu~ajno. Franjeva~ka teologija ima band VIS Juki} koji postoji generacijama, i manje-vi{e svi su pro{li kroz taj band ili su svirali skupa jo{ u sjemeni{tu, u srednjoj {koli u Visokom gdje egzistira VIS Narcis. Razlika je {to pomenuti bandovi sviraju duhovnu glazbu i kri{}anski rock, dok FTS svira sve ostalo. Na pitanje kako je uop{te do{lo do formiranja banda, skoro pa uglas, {aljivo imitiraju}i ~lanove mnogih razvikanih bandova, kaù: Spontano! Budu}i da su skoro svi svirali i u
FRANJEVCI U STARKAMA
U bandu sviraju civili i fratri zajedno, i time dodatno pokazujemo svoju otvorenost
Juki}u, te od fakulteta imaju svu podr{ku, dobili su na kori{tenje instrumente, i odmah po~eli sa sviranjem i vje`banjem. Uz Teologiju, samostan i internat, mnogo vremena provode skupa, tako da su naj~e{}e u podrumu iz kojeg nerijetko dopiru riffovi i te{ke rock i metal melodije. Imamo razne sekcije, tu je gluma, zborovi, a ~este su priredbe. Nakon priredbi ~esto mi kao band priredimo after, zasviramo, bude i studenata sa drugih fakulteta, druìmo se i pjevamo skupa, uglavnom bude veselo, kaù. U VIS Juki} se sastavi mijenjaju ~esto, ali }e se i sastav FTS-a neminovno promijeniti. Ivan zavr{ava za dva mjeseca i ide na ùpu, mi ostajemo tu, ali }emo jedan za drugim zavr{avati i i}i poslom dalje. Ne sumnjamo da }e band opstati i u izmijenjenom sastavu, jer ovdje 90 odsto studenata zna svirati bar jedan instrument, tu je i tambura{ka sekcija, a veliki dio njih svira vi{e od jednog instrumenta. Prakti~no je
nemogu}e zavr{iti srednju {kolu a da ne zna{ svirati bar klavir ili tamburicu. Uglavnom, pod ovim krovom je vi{e instrumenata nego studenata, poja{njava nam Silvio koji namjerava sa svirakom nastaviti i nakon {to se zaredi.
PJEVAMO PJESNIKE
Ne èlim da to stane, gdje god da odem svirat }u i poku{ati okupiti band, govori nam Silvio. A, tko zna, i kad nas rasporede, mo`da se uspijemo tu i tamo okupiti i zasvirati u izvornom sastavu, dodaje Ivan. Ipak, ~lanovi FTS-a ne razmi{ljaju mnogo o tome, ve} pripremaju i vlastite kompozicije za neki od narednih nastupa za koje o~ekuju da }e uslijediti. Tekstovi i teme o kojima }e pjevati jo{ su na doradi, a u njihovoj pripremi u~estvuju svi. Goran kaè da }e u svakom slu~aju razbijati - predrasude. Imamo ideju da uglazbimo stihove Kranj~evi}a, A.G. Mato{a, A.B. [imi}a..., najavljuju i dodaju da im to ipak ne}e biti preokupacija ve} da }e poku{ati insistirati na svojim tekstovima: Bi}e to tekstovi koji }e govoriti o filozofiji ìvota najvjerojatnije, kaè Goran, i dodaje kako ve} spremaju i prvi demo CD. U ovoj ku}i je VIS Juki} snimio pet CD-ova, snimili su CD pjesama koje izvode s nekim od najpopularnijih hrvatskih glazbenika a {to su organizirali u suradnji s Marijom Husar, mi imamo na raspolaganju dio te opreme, i ja sam opremio svoj mali studio sa potrebnim elementima, i moèmo po~eti, kaè Goran. Mladi}i iz FTS-a su spremni za nastupe, kaù da im ~injenica da dolaze iz duhovne sfere samo predstavlja izazov i da su spremni suo~iti se sa svim pozornicama, razli~itim publikama, ali kako su nam pojasnili i groupie djevojkama s kojima }e se morati izboriti dva ~lana banda koji su civili i ne nose mantije franjevaca. Neka su blagoslovljeni!
PRIPREME PRIPREME ZA ZA NOVE NOVE NASTUPE NASTUPE

Imamo Imamo dva dva civila civila u u bandu bandu koji koji }e }e se se morati morati izboriti izboriti sa sa groupi groupi djevojkama djevojkama 50
JASNA, JEDNA I JEDINA
INTERVIEW
Jasna Ornela Bery
glumica
Odigrala je stotinjak uloga u pozoritu, na televiziji i filmu; starije generacije pamte je kao jednog od glumakih seks-simbola bive Jugoslavije, a posljednjih godina pokazala je i da je izvrsna karakterna glumica ulogama u filmovima poput Grbavice JASMILE BANI i U zemlji krvi i meda ANGELINE JOLIE; za SB JASNA ORNELA BERY otvoreno govori o svom ivotu, karijeri, glumakim usponima i padovima...
Nisam èljela da budem podobna, nego slobodna

Razgovarala: MAJA RADEVI] Foto: Privatni arhiv Jasne Ornele Bery, arhiv SB
Odrasla sam u porodici sa puno ljubavi i topline. Moji roditelji su bili skromni, dobri i vrijedni ljudi i te su osobine prenijeli i na nas djecu i odgajali nas u skladu s tim. Oboje su bili i muzi~ki nadareni, pjevali su u amaterskom horu i izvrsno plesali, prisje}a se na po~etku na{eg razgovora Jasna Ornela Bery. Jedna od najpoznatijih glumica sa na{ih prostora do sada je na filmu, televiziji i u teatru odigrala oko stotinu uloga, a kako sama kaè, u tom osebujnom gluma~kom svijetu mogla je biti sve: od fatalne ène do priproste seljanke... Prve gluma~ke korake napravila sam u Pionirskom pozori{tu u Zenici. Prvo sam po~ela da vje`bam balet kod jedne Francuskinje, a potom sam dobila ulogu u predstavi Uspavana ljepotica. Gotovo cijelu predstavu sam prespavala! Pred sam kraj probudila sam se i rekla nekoliko re~enica... îni mi se da jo{ u nosnicama osje}am miris {minke, mastiksa i onih te{kih pli{anih pra{njavih zavjesa, miris teatra. S rado{}u sam odlazila na probe, to je za mene bio ~udesan svijet, moj svijet, osje}ala sam se nekako posebno i bila sam presre}na. U zeni~ko Pozori{te su tada dolazili reìrati renomirani reditelji iz cijele biv{e Jugoslavije, pa su ~esto znali pogledati i dje~ije predstave. Jedan od njih,
52
koji je ujedno bio i profesor na Akademiji u Beogradu, predloìo mi je da me spremi za prijemni ispit. Ali odlazak na prijemni osujetila je maj~ina bolest i u tim novonastalim okolnostima nije bilo govora da odem na Akademiju u Beograd. Tako sam zavr{ila u Sarajevu.
ZENIÂNKA U SARAJEVU
Odrasli ste u porodici sa tri sestre. Va{a majka je svojevremeno zavr{ila i na Golom otoku? Da, imam dvije sestre koje su ne{to starije od mene i jednu mla|u. A majku su nam poslali na Goli otok samo zato {to se nije htjela odre}i svoje ljubavi. Njen prvi suprug bio je vrhovni sudija i u to vrijeme bilo je uobi~ajeno da ljudi na takvim pozicijama zavr{avaju preko no}i na Golom otoku. Uglavnom su im predbaciv-
ali da su navodne prista{e Rezolucije Informbiroa. Majka je, kao i drugi zatvorenici, na Golom otoku pro{la pravi pakao. Tamo je provela ~etrnaest mjeseci i pustili su je tek kad su uvidjeli da nije politi~ki zatvorenik. Prije odlaska zaprijetili su im da se, ukoliko ne budu pazili {ta govore, vrlo brzo mogu vratiti nazad i da su pod stalnom prismotrom. Ve} ste rekli kako ste se za glumu zainteresirali jo{ kao djevoj~ica. Je li na to mo`da utjecala i Va{a starija sestra, koja je tako|er glumica? êsto se znam na{aliti da sam karijeru zapo~ela s pet godina u koko{injcu, {to nije daleko od istine. Kao mala ma{tala sam da }u postati akrobata u cirkusu. Bila sam veoma savitljiva, izvodila sam svakojake vragolije i bila atrakcija u jednoj lutkarskoj predstavi koju smo mi djeca igrali po kom{iluku, a koju je napravila moja sestra Irena. Sestra je ve} igrala u Pionirskom pozori{tu i na neki na~in prenijela tu ljubav i na mene. Nakon zavr{etka studija u Sarajevu, postali ste stalna ~lanica ansambla Kamernog teatra 55. Sje}ate li se prve profesionalne uloge? Zapravo sam prvu godinu anga`mana morala odraditi u Pozori{tu mladih jer sam bila njihov stipendista, a odmah nakon toga sam postala ~lanica ansambla Kamernog teatra 55. Mi smo ve} na tre}oj godini
FILMOVI O RATU: Ne znam kako se moe biti politiki korektan kad su se daleko stranije stvari dogaale od onih koje su u filmovima prikazane. ivimo u vremenu u kojem je sve ispolitizirano
NEKONVENCIONALNA I SVOJA
ATRAKTIVAN IZGLED I GLUMA^KI TALENAT

Mnogi nisu u stanju prepoznati da ste vi, mo`da, pored privla~nog izgleda i talentovana glumica, te da jedno ne mora da isklju~uje drugo... Generalno, nikada nisam dijelila uloge na slobodnije i one koje to nisu
53
JASNA, JEDNA I JEDINA
Sa Mirjanom Karanovi} u filmu Grbavica
Sa Angelinom Jolie na snimanju filma U zemlji krvi i meda
Akademije igrali u predstavi koja je bila dio repertoara Kamernog. To su bile jedno~inke êstitam i Ljubavno pismo Koste Trifkovi}a. Igrali smo bez honorara, a kao nagradu su nas vodili na ekskurziju. Bili smo u Moskvi i Lenjingradu, Rimu, Napulju, Peskari. Moja prva uloga je bila u predstavi U~ene ène koju je reìrao doajen jugoslovenskog glumi{ta Mata Milo{evi}. Na filmu, televiziji i u pozori{tu odigrali ste stotinjak uloga. Za razliku od teatra, filmski redatelji nerijetko su Vam dodjeljivali uloge zavodnica, fatalnih èna... Je li Vas to kao mladu glumicu na neki na~in sputavalo, ili Vam je laskalo? Ja sam osoba koja nikad nije robovala konvencijama i kli{eima, kako privatno, tako i kad je moja profesija u pitanju. Uvijek
sam se borila za sebe, svoju slobodu i profesionalni integritet. Moram priznati, u mojoj karijeri izgled mi je vi{e odmagao nego {to mi je i{ao u prilog. Mnogi nisu u stanju prepoznati da ste vi, mo`da, pored privla~nog izgleda i talentovana glumica, te da jedno ne mora da isklju~uje drugo... Generalno, nikada nisam dijelila uloge na slobodnije i one koje to nisu. Ne razmi{ljam u tim kategorijama. Za mene postoje dobre ili lo{e uloge i svakoj ulozi pristupam studiozno. I kao mlada glumica, imala sam veliko samopouzdanje i hrabro se hvatala uko{tac sa svakom ponu|enom ulogom. Va{a prva uloga na filmu bila je u Mirisu dunja Mirze Idrizovi}a, 1982. Pored Idrizovi}a, sara|ivali ste i sa mnogim drugim velikim redateljskim imenima sa
TURBOLILIHIP, PRVI EROTSKI KVIZ NA OVIM PROSTORIMA
prostora biv{e Jugoslavije. Postoje li neke uloge koje su Vas posebno obiljeìle ne samo profesionalno, nego i u privatnom smislu? U teatru sam imala sre}u raditi sa velikim rediteljima, od kojih sam dosta nau~ila. Prije svega, tu je poljski reditelj Tadeu{ Minc, koji me je na neki na~in formirao kao glumicu i sa kojim sam radila dvije velike predstave Vjen~anje i Bijeli brak, za koje sam i nagra|ivana, zatim Slobodan Unkovski, Egon Savin,Vito Taufer, Branko Brezovac, Pezonti, u novije vrijeme Dino Mustafi} i drugi. Kad je rije~ o filmu, prekretnicu u karijeri sam napravila kad vi{e ni na kastingu nisam htjela da glumim uloge koje su mi u ve}ini slu~ajeva nudili. Mislim da sam dobro uradila, jer sam poslije toga zaigrala u filmu Jasmile @bani} Grbavica koji je, kao {to znate, u Berlinu dobio Zlatnog medvjeda. Slijedila je predivna uloga u filmu Aide Begi} Snijeg i Grand prix kritike u Cannesu, a izvrsnu saradnju imala sam i sa Danisom Tanovi}em, Angelinom Jolie, Ines Tanovi}, Jasminom Durakovi}em, Nikolom Ljucom, Elmirom Juki}em, Namikom Kabilom, Kristijanom Mili}em... Kada govorimo o filmu, tek su Vas posljednjih godina, zahvaljuju}i ulogama u Grbavici Jasmile @bani}, Snijegu Aide Begi}, U zemlji krvi i meda Angeline Jolie, i kriti~ari i publika prepoznali kao izvrsnu karakternu glumicu. îni se da su ène - reditelji/ce bolje pogodile Va{ gluma~ki senzibilitet od mu{karaca? Da, to je ta~no.Ve}ina mu{kih reditelja nije u stanju prepoznati da sam ja glumica sa velikom mo}i transformacije i da mogu da igram razli~ite uloge, od fatalne ène do seljanke. Obi~no su to prepoznavale rediteljice. Vi ste jedna od glumica koja je, moglo bi se re}i, izabrala teì i sporiji put do
Sa Rambom sam sjajno saraivala, beskrajno je duhovit i inteligentan

Posljednjih mjeseci publika u regionu prepoznaje Vas najvi{e po ulogama u TV serijama Dva smo svijeta razli~ita i Ne daj se Nina. Mo} televizije u pore|enju sa drugim medijima je neupitna, a one malo starije generacije i danas se ìvo sje}aju legendarnog Turbolilihipa, prvog erotskog kviza na ovim prostorima, koji ste vodili sa Rambom Amadeusom na Televiziji SA3... Kako je izgledala ta Va{a saradnja, ispred i iza kamera? Rambo Amadeus je zaista ~udesan ~ovjek. Veoma inteligentan, beskrajno duhovit, nekonvencionalan i kad mislite da nema dalje, on vas nanovo iznenadi. Nalazili bismo se svaki dan u Holiday Innu, gdje smo imali kancelariju i pisali scenarije za emisiju. Ponekad bi poslije samo pola sata naglo ustao i rekao: Vozi, idemo na ru~ak, iako smo bili u uàsnoj stisci sa vremenom. Poslije ru~ka bi samo po~elo da sipa iz njega... Izuzetno dobro smo se nadopunjavali, razmi{ljali smo na istoj talasnoj duìni. Rado se sje}am tih stvarala~kih trenutaka.
54
NEKONVENCIONALNA I SVOJA
INTEGRITET PRIJE SVEGA
Nikada nisam pripadala nikakvoj skupini, niti sam dobijala uloge preko prijateljstava, rodbinskih veza...
uspjeha. Uprkos epitetu seks-simbola koji Vas je pratio, niste se ba{ voljeli pretjerano medijski eksponirati, dràli ste se podalje od raznih klanova i politike... Koliko Vas je to ko{talo u karijeri? Naravno da sam zbog toga pla}ala veliku cijenu, ali sam se izborila za svoj profesionalni identitet i ono {to je elementarno, a bez ~ega nijedan pravi umjetnik ne moè da funkcionira, a to je sloboda. Nikada nisam pripadala nikakvoj skupini, niti sam dobijala uloge preko prijateljstava, rodbinskih veza, zajedni~kih interesa ili zato {to sam bila podobna. I na to sam veoma ponosna. Va{ sin Vuk je tako|er krenuo gluma~kim vodama. Podràvate li ga u tome ili bi Vam bilo draè da je izabrao drugu profesiju? Ne znam da li bi mi bilo draè da je izabrao neku drugu profesiju. Upozorila sam ga, jer su danas druga vremena. To je posao od kojeg po~etnici i manje afirmisani
glumci jedva mogu da zadovolje egzistencijalne potrebe. U na{oj dràvi malo ko se zanima za kulturu, nikome nije stalo, ili bar ne na pravi na~in. Imamo malo pozori{ta, a zbog financijske situacije ne radi se dovoljno. Ve}ina mladih glumaca se ne moè zaposliti ili predugo ~ekaju posao, i to onda kad bi trebali da najvi{e rade i razvijaju se. Svi ti mladi ljudi imaju talenta, neko manje, neko vi{e... Ali mora im se pruìti prilika da izbruse taj svoj talenat.
poslom, ali moram priznati da uz sve upu}ene komplimente od Angeline i Brada, nisam o~ekivala da }e tako mala uloga skrenuti toliku pozornost i dobiti tako dobre kritike. Angelina i Brad su predivni mladi ljudi i kad god bi dolazili u Sarajevo, druìli su se sa svojim glumcima. Ali oni su velike zvijezde, veoma su zauzeti i nemaju ba{ previ{e vremena da sa nama }askaju. Dobro, razumijem neke kolege {to taj odnos vama novinarima èle predstaviti kao mnogo prisniji nego {to zapravo jeste. Kako komentirate sve te politi~ke konotacije koje su pratile film Jolieve, kao i Grbavicu Jasmile @bani} i ve}inu drugih filmova koji se bave ratom u BiH i njegovim posljedicama - je li uop}e mogu}e snimati film o silovanim ènama i pri tome biti politi~ki korektan, i koliko je umjetnost danas generalno na ovim prostorima isprepletena s razli~itim politi~kim interesima? Ne znam kako se moè biti politi~ki korektan kad su se daleko stra{nije stvari doga|ale od onih koje su u tim filmovima prikazane. @ivimo u vremenu u kojem su sve vrijednosti poreme}ene, u kojem je sve ispolitizirano. @ivimo u vremenu gdje vladaju nepotizam i korupcija koja se reflektuje na sve segmente na{ega dru{tva i gdje je sve zasnovano na interesima. To je, naàlost, na{a stvarnost. Pro~itala sam negdje da ste izjavili kako jo{ uvijek ~ekate na svoju ulogu ìvota. Postoji li mo`da neka konkretna uloga koju ste èljeli, a niste imali priliku odigrati? Znam samo da nisam dala svoj maksimum i da imam da pruìm jo{ jako mnogo. I zato mislim da jo{ nisam odigrala, kako vi to kaète, svoju ulogu ìvota.
55
ULOGA @IVOTA
Nezaobilazno je pitanje o saradnji sa Angelinom Jolie na filmu U zemlji krvi i meda. Znam da ste se sa njom i Brad Pittom veoma zbliìli tokom snimanja, jeste li i dalje u kontaktu? Moje iskustvo rada na tom filmu je bilo predivno i bila sam zadovoljna ura|enim
SENZACIJE @UTE [TAMPE
Zdravko oli bio je moja prva i bezuvjetna ljubav

Novinari su Vas ~esto dovodili u vezu sa poznatim li~nostima sa ovih prostora, poput Zdravka ôli}a i Gorana Bregovi}a... Moète li nam nakon svih ovih godina kona~no otkriti: jesu li bili u pitanju samo tra~evi, ili? Oduvijek sam ljubomorno ~uvala svoj privatni ìvot daleko od o~iju javnosti i karijeru sam gradila isklju~ivo na osnovu svog posla. Trideset godina ni u jednom intervjuu nisam spomenula moj i Zdravkov odnos, jer smatram da je to na{a osobna stvar. Tek poslije tri decenije dali smo zajedni~ki intervju zagreba~kom Nacionalu u kojem smo ispri~ali na{u pri~u. Zdravko je bio moja prva i bezuvjetna ljubav. Vezala nas je emocionalna, ali i prijateljska linija, koja je najva`nija u ìvotu. A {to se ti~e Gorana, novinari, uvijek èljni senzacije, naro~ito ùta {tampa, nerijetko su Bregu vezali za sve uspje{ne i zanimljive ène u to vrijeme. S Bregom sam poslovno sura|ivala, pisao je muziku za predstavu i film, i za njega me veè dugogodi{nje prijateljstvo.
KNJIGA MJESECA
Time {to upire prstom u be{~a{}a pjesnik spa{ava barem ostatke ljudskosti
Ljubav i intima, jedino utoite

Pi{e: ADISA BA[I]
eke su stvari bile jako ~udne, da se zapanji{:/ kada je srpski reìm progonio Albance, srpske/ su ku}e obeleène krsti}ima, da se zaobi|u;/ a kada je na Albance do{ao red da progone Srbe,/ ti krsti}i su pokazivali gde treba da ih traè. Ovim stihovima u pjesmi Me|u ubijenima bila je i usamljena starica kosovski pjesnik Arben Idrizi iskazuje ironi~nu prevrtljivost u }udi historije: na Albance je do{ao red kao da je smjena tla~itelja i tla~enog tek godi{njeg doba koje se neumitno mijenja. ôvjek je kod Idrizija tragikomi~an jer je uklije{ten u apsurdnoj situaciji: kada se odupire inerciji i snazi mase ili `rvnju politike, on je satrven, a kada ne poku{ava da digne glas protiv nepravde, gluposti i zla, njegovo postojanje je potpuno obesmi{ljeno. Pjesni~ki glas je alternativa apsurdu i bezna|u, pjesnik je u prakti~nom smislu nemo}an, ali time {to nabraja i spominje zlodjela, time {to upire prstom u be{~a{}a, on spa{ava barem ostatke ljudskosti. Arben Idrizi je ove jeseni prvi put bio u Bosni i Hercegovini i prvi je pisac koji je uspio da sa kosovskim paso{em doputuje u na{u zemlju, ali kad ~itamo njegovu poeziju osjetimo kao da je on hroni~ar ovda{nje svakodnevice. Isti su to psi rata, isti tajkuni, beskrupulozni iznuritelji sirotinje, isti mladi}i koji od zvijezde do zvijezde rade za sitni nov~i} i iste starice koje neko ubija bez savjesti i bez ustezanja (Pitali su je za muà,
Zbirka pjesama Arbena Idrizija Zveri vole otadbinu (KPZ Beton, Beograd, 2013.) u prevodu keljzena Maliija
kojega nikad nije imala./ Rekli su joj da je ubijao i masakrirao Albance./ Pitali su je za sinove, koje nikada nije imala./ Rekli su joj da su ubijali i masakrirali Albance.) (Post)ratno dru{tvo oslikano Idrizijevim stihovima nam je blisko, a autorovo plediranje za povratak ljudske solidarnosti i za smanjenje svekolike nezaja`ljivosti je univerzalno i toliko nu`no. Idrizijev lirski subjekt obojen je tamnim tonovima deprimiranosti: ~edo rata koje je svijet upoznalo u ogoljenom brutalnom obliku nema vi{e iluzije potrebne za prijatan i podno{ljiv ìvot. Ono ima samo porez na glad koji se pla}a povra}anjem. Ovaj gorki nepravedni porez je dio op{teg medijskog i politi~kog jezika tranzicije koji je u Idrizijevim pjesmama suptilno parodiran tako da je zadràna forma, a sadràj prilago|en stvarnosti. U tom jeziku postoje tobo`nja demokratija, svetost, ~ast, razvoj, ljubav prema otad`bini,
ali po{to okolnim svijetom vladaju, kako ih pjesnik naziva, nerasti demokratije, u tom svijetu su obrnuti i logika i etika. Jeste li ~uli predsednikov govor kada je rekao da je na{a
O AUTORU Arben Idrizi (1974.) je kosovski pjesnik i novinar. Objavio je dvije zbirke pjesama, Napa}eni i Knjiga bi}a. Prevodi sa italijanskog. @ivi u Pri{tini. Septembar je proveo u Sarajevu kao gost rezidencijalnog programa za pisce mreè TRADUKI i PEN Centra u Bosni i Hercegovini.
zemlja/ bezbedna, da se razvija i da nas ~eka svetla budu}nost - ovim pitanjem pjesnik ispraznu dnevnopoliti~ku frazu koristi kao {lagvort za jedno bijesno bitni~ki zagrcnuto nabrajanje bijede i nepravde koja se ìvi u toj istoj zemlji (tu obitavaju udovice, siro~ad, ljekari kasapi, bu|avi intelektualci, samozvani umjetnici do grla ogrezli u svojim govnima, pokoreni buntovnici, glavna ulica koja je sto puta menjala ime kako se kome prohtelo, zlo koje {tite dobri zakoni demokratije, prevejani prevaranti koji se prodaju kao dobro~initelji...). U vremenu kolektiviteta, Idrizi progovara uvijek u ime individue: ona se moè na}i s bilo koje strane, ne pretenduju}i da i{ta izjedna~ava ili opravdava, imenuju}i pojave eksplicitno (masakr, plja~ka, albanski civili, srpska milicija, egzekutori, umobolnik...). Idrizijevo lirsko ja, iako rezignirano, nije bole}ivo niti samosaàljivo. Zlo postoji zahvaljuju}i na{oj trpeljivosti upozori}e pjesnik pozivaju}i autoironi~no na otpor (zlo~inci ne odustaju ni u ~emu, uvek su oko tebe, na klju~nim poloàjima; ako nam iskopaju o~i, molimo ih da nam prodaju {tap za slepca, mada smo praznih dèpova). Nasuprot jedva izdrìvom javnom svijetu i ìvotu brutalnosti, pjesnik opjevava intimni ljubavni i erotski svijet izme|u dvije individue kao jedinu stvarnu alternativu i uto~i{te, kao jedini svemir gde zaista nema boga. Ovaj drugi Idrizi je i po jeziku i po motivima druga~iji od ovog javnog ljutitog, on je kontemplativniji, hermeti~niji, ali tek zajedno ova dva razli~ita dijela njegove poetike ~ine zaokruèno i zrelo vi|enje ljudskog ìvota na historijski turbulentnom prostoru.
56
VRIJEME KNJIGE
IVAN ORLI]
IZ KNJI@EVNOG SVIJETA
NEVOLJE ZA PISCA KNJIGA O VELIKOJ FILMSKOJ ROMANSI
Mediteran i Bosna i Hercegovina

Biv{i bh. ambasador u ê{koj Ivan Orli} u svojoj novoj knjizi Mediteran i Bosna i Hercegovina (Synopsis, Sarajevo/ Zagreb, 2013.) podsje}a na ~injenicu da na{a zemlja pripada Mediteranu i to ne samo na podru~ju neumskih plaà i ne samo u ljetnoj sezoni. Knjiga govori o diplomatskim, ekonomskim i kulturnohistorijskim osobenostima mediteranske regije, te o Mediteranu kao politi~koj a ne samo geografskoj odrednici. Cijena je 35 KM.
Kad ti Hollywood uniti knjigu

[ta radi{ kad Hollywood snimi grozan film po tvom romanu? Pokunji{ se, pravi{ se da te nije briga, smije{ se kad se na|e{ na svadbi gdje sviraju pjesmu iz filma, ~eka{ da sve pro|e. Kad se to kona~no desi i kad tvoja knjiga nadìvi film, ~uje{ kako se neko sjetio da nakon 30 godina napravi jo{ gori remake, napisao je ameri~ki knjièvnik Scott Spencer povodom najave filma Beskrajna ljubav koji }e premijeru imati za Valentinovo 2014. NOVI PYNCHONOV ROMAN
Romy i Alain
Alain je za nju bio pretjerani ljepotan, Romy za njega plava guska. Nakon toga su se Francuz i Austrijanka zaljubili i bili najpoznatiji filmski par poslijeratne Evrope. Duge zaruke prekidaju zavr{iv{i u brakovima sa drugim osobama, da bi se ljubav ponovo rasplamsala i ostala ovjekovje~ena na filmu Swimmingpool iz 1969. U kontaktu ostaju do kraja ìvota. O ljubavi Romy Schneider i Alaina Delona je povodom 75. ro|endana prerano preminule glumice vrlo zanimljivu knjigu napisao be~ki histori~ar filma Gnter Krenn.
PETAR LUKOVI]
Jutro u banci i druge pri~e

Humorom protiv zla (pravosudnog, politi~kog, birokratskog...) slogan je koji ukratko opisuje knjigu od tri stotine stranica: izbor iz rasko{no sva|ala~kih i zafrkantskih kolumni Petra Lukovi}a objavljivanih na portalu e-novine. Knjiga Jutro u banci i druge pri~e (Levo krilo d.o.o., Beograd, 2012.) po~inje urnebesno, kolumnom po kojoj je nazvana: Lukovi} podu~ava ~itaoca kako se nositi sa {alterskim kerberima i podsje}a za{to ne treba (olako) pristajati na glupost. Cijena je 24 KM.
O 11. septembru, zavjerama, spletkama

Thomas Pynchon se priklju~io nekolicini vode}ih ameri~kih knjièvnika koji su u svojim djelima obradili temu jedanaestog septembra (John Updike, Philip Roth, Jonathan Safran Foer). Prije petnaestak dana objavljen je Pynchonov roman Bleeding Edge: radnja se de{ava septembra 2001., a glavna junakinja je Maxine Tarnow, majka dvojice dje~aka i nekonvencionalna istraìteljica u lovu na finansijske prevarante ~iji se ìvot zakomplikuje kada odlu~i pre~e{ljati poslovanje mo}ne kompjuterske firme.
ROLF DOBELLI
Umije}e jasnog mi{ljenja

[vicarski romanopisac, publicista i saradnik brojnih uglednih svjetskih medija Rolf Dobelli veliku popularnost stekao je knjigom Umije}e jasnog mi{ljenja (Elitech, Zagreb, 2013.) u kojoj otkriva naj~e{}e zamke u mi{ljenju i sugeri{e kako da ih izbjegnemo. Ovu knjigu i Dobellija je donedavno hvalio njegov prijatelj i kolega Nassim Nicholas Taleb, autor Crnog labuda, ali je prije nekoliko sedmica Taleb pre{ao u napad na Dobellija i optuìo ga da mu je zapravo pokrao ideje! Cijena je 32 KM.
PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA U SVIJETU

(Amazon)
PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA U BiH

(Knjiara V.B.Z., Sarajevo)
1. Martin Dugard: Killing Jesus 2. Rick Riordan: The House of Hades 3. Brandon Stanton: Humans of New York 4. Stephen King: Doctor Sleep 5. Malcolm Gladwell: David and Goliath
1. Bekim Sejranovi}: Sandale 2. Dario Dàmonja: Ako ti jave da sam pao 3. Kenan Crnki}: 7 tajni uspjeha 4. Fikret Hodì}: I ja sam iz Srebrenice 5. S. J. Watson: Prije nego {to zaspim
57
KULT MARKET
RAINBOW
MUZIKA Stingov album The Last Ship
Black Masquerade
S povijesnog gledi{ta Richie Blackmoore je jedan od najzna~ajnijih rock gitarista. Nakon razlaza s Deep Purpleom osnovao je grupu Rainbow, kroz koju su pro{li neki od najpoznatijih rock glazbenika dana{njice kao {to su Ronnie James Dio, Cozy Powell, Roger Glover, i drugi. Rainbow je nedavno objavio kompilaciju Black Masquerade.
Potraga za izgubljenim brodom
DUGO OÊKIVANO
MINISTRY
From Beer to Eternity

Najdugovje~niji ameri~ki industrial metal band Ministry, obiljeìt }e 32 godina djelovanja novim studijskim albumom pod nazivom From Beer To Eternity. Iako im je pro{le godine iznenada preminuo dugogodi{nji gitarist Mike Sccacia, ameri~ki metalci odlu~ili su objaviti album za koji smatraju da je najbolje {to su snimili u dosada{njoj karijeri.
Svoj novi album Sting je snimio u dru{tvu poznatih imena iz svijeta muzike
CARLA BRUNI
Little French Songs

Iako je u nekoliko posljednjih godina javnosti poznatija kao supruga biv{eg predsjednika Francuske Nicolasa Sarkozyja, Carla Bruni iza sebe ima zapaènu glazbenu i gluma~ku karijeru, s posebnim osvrtom na film Pono} u Parizu velikog reìsera Woodyja Allena. Carla je objavila svoj ~etvrti studijski album pod nazivom Little French Songs.
Deset punih godina glazbena javnost ~ekala je na nove Stingove autorske pjesme. Upravo ovih dana o~ekuje se i slu`bena promocija njegovog albuma The Last Ship, koji je zapravo glazbena pratnja za istoimenu kazali{nu predstavu koja }e svoju premijeru doìvjeti idu}e godine na ~uvenom Broadwayju. Gordon Matthew Thomas Sumner, ili samo Sting, rodio se prije 62 godine u Wallsendu u sjeveroisto~noj Engleskoj. Lak{e je nabrojati instrumente koje ne zna svirati nego one koje svira, pa nije pogre{no re}i da svira gotovo sva ì~ana, veliki broj puha~kih i udara~kih glazbala. Vlasnik je {esnaest Grammyja, Zlatnog globusa, nagrade Emmy dok je Brit Award osvajao tri puta. U{ao je u RocknRoll ku}u slavnih, ali i u Songwriters Hall of Fame. Bio je ~lan jedne od najve}ih glazbenih trojki svih vremena, grupe The Police, s kojom je stekao svjetsku slavu snimiv{i pet albuma u nakladi od preko pedeset milijuna primjeraka. No, vratimo se dugo o~ekivanom albumu The Last Ship. Zanimljivo je kako je Sting za potrebe novoga albuma okupio poznata glazbena imena. Tu su engleski pjeva~ i glumac Jimmy Nail, britanska gusla~ica i gajda{ica Kathryn Tickell, band The Wilson Brothers, a kao najve}e iznena|enje je gostovanje Stingovog prijatelja iz djetinjstva Briana Johnsona, pjeva~a legendarne australske grupe AC/DC. Album The Last Ship sadrì dvanaest pjesama, a otvara ga istoimena melankoli~na pjesma povijesne tematike. Sting je na novi album uvrstio zanimljive kombinacije i stilove. Ima tu recitatorsko-pjesni~kih izleta poput onog u pjesmi
Dead Mens Boots, ili jazz tepiha s molskim harmonijama kao u pjesmi And Jet. Jedna od najsna`nijih kompozicija na ovom albumu svakako je Practical Arrangement. Jednostavan klavirski molski uvod, uz Stingov jedinstveni glas i puha~e, izrasta u izvrnu pjesmu. Tu su i engleske tradicionalne melodije protkane u Balad of The Great Eastern i What Have We Got, ali i izvrsna balada I Love Her But She Loves Someone Else. Album zatvara uvodna pjesma s izmijenjenim aran`manom, The Last Ship. Uzmemo li u obzir kako se radi o glazbi koja prati kazali{nu predstavu, ali i tematiku iz pro{losti kojom je Sting zaraèn jo{ od suradnje s jednim od najboljih lutnjista dana{njice Edinom Karamazovim, ovaj album ispunio je o~ekivanja. (M.Ili~i})
TOP LISTA (iz Top 40 BH radija 1)
Klangkarussel: Sonnentanz Dub Mafia: Sending Love (ft. Buggsy) Mayer Hawthorne: Her favourite song Erlend Oye: La prima estate Seeed ft. Fefe: Blink Blink Ayah Marar: Lethal Dose Liam Bailey: When will they learn Professor Green ft. Miles Kane: Are you getting enough 9. Asian Dub Foundation: Radio Bubblegum 10. Arctic Monkeys: Whyd you only call me when youre high
SLOBODNA BOSNA I3.10.2013.
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8.
58
KULT MARKET
KINO KRITIKA Film Marley (SAD, Velika Britanija, Jamajka), reditelja Kevina Macdonalda
KRALJ BUDALA
Boris Quercia
Kralj budala je igrani film Borisa Quercije produciran u îleu 2006. godine. Boris Quercia uz reìju potpisuje i scenario ovog filma. Dobri, naivni taksist Anselmo, kojem su svi drugi bitniji od njega samoga, simpatizira djevojku svog prijatelja, te {uti. U taksiju netko izgubi torbu punu novca, koju on naravno vrati, te dobije nadimak kralj budala... Ocjena: 4
Suosjeajni Marley
GLOBALNO SLAVAN
Bob Marley, znak identiteta marginalnih
NAPU[TENI
Tih osam godina kondenzirani su ekstrakt jedne velike muzi~ke i ìvotne pri~e. Ali, {to je bilo prije toga? Tko je Bob Marley? Film je prikazan na Berlinskom festivalu izvan konkurencije. Toliko toga o ìvotu velikog, dobrog Boba se moè re}i. Najbolje da pogledate film. Za kraj teksta stihovi drugog velikana glazbe i pravednosti, koji veli: Hey, Bobby Marley Sing/Something good to me/This world go crazy/Its an emergency... Neobja{njivo je kako mnogi ne razumiju ovaj zadnji dio stihova. Its emergency! Mijenjajmo se. Ne folirajmo. Volimo. Iskreno volimo. Ne ubijajmo! AMERI^KI BOX OFFICE
1. 2. 3. 4. Prisoners (Denis Villeneuve) Podmuklo: 2. Poglavlje (James Wan) Malavita (Luc Besson) No se Aceptan Devoluciones (Eugenio Derbez) 5. Battle of the Year (Benson Lee)
U ranoj fazi, uz ideju za ovaj film bio je vezan Martin Scorsese, da bi potom na mjesto reìsera do{ao Jonathan Demme, autor ostvarenja Kad jaganjci utihnu, koji je snimanje napustio nakon neslaganja s producentima. U ovaj dokumentarni projekt tada je u{ao 44-godi{nji [kot Macdonald, koji se, po vlastitim rije~ima, za fenomen Marley zainteresirao nakon {to je u Ugandi snimao politi~ku dramu Posljednji {kotski kralj. On je u predgra|ima Kampale prvi put shvatio kultni status i parareligijsko oboàvanje koje prema Marleyju gaji subsaharska, crna Afrika. Film, u kojem po prvi puta do sada moèmo vidjeti i video materijale iz njegove obiteljske arhive, realiziran je na Jamajci, u Gani, Japanu, Velikoj Britaniji. Ovo je prvi slu`beno odobreni biografski film o ìvotu i djelu jednog od najve}ih i najutjecajnijih glazbenika na svijetu, tekstopisca, aktiviste... Iako je Marleyjev ìvot, naàlost, bio prekratak, zaista je puno toga uspio stvoriti. O glazbenom pravcu reggae i njegovom uticaju na taj pravac mislim da ne treba govoriti. Snimio je album Exodus, koji }e dugo poslije njegove smrti biti odabran za najbolji u 20. stolje}u. Bio je politi~ki guru, religijski propovjednik, dekolonizirao je popularnu glazbu i prvi unutar muzi~ke industrije razbio monopol anglosaksonskog sjevera, otvoriv{i vrata za world music. Njegov je lik znak identiteta marginalnih, ne samo ljudi... Taj suosje}ajni mag nije jeo meso ìvotinja! Sve to Bob Marley u~inio je u osam intenzivnih godina, izme|u 1973., kad prvi put snima album za britansku firmu i postaje globalno slavan, i 1981. kad }e u bolnici Mount Sion u Miamiju umrijeti od metastaze na mozgu.
Arpad Sopsits
Napu{teni je madàrski film iz 2001., za koji je scenario napisao, te ga reìrao Arpad Sopsits. Aron je dje~ak koji se u siroti{tu na{ao nakon {to mu se majka razboljela. Djeca i nastavnici se lo{e odnose prema njemu. To ga sve oja~ava, no i dovodi u neèljene nevolje. Ocjena: 4
PANDORINA KUTIJA
Georg Wilhelm Pabst

Pandorina kutija je stari, crno - bijeli, nijemi film iz 1929. godine. Scenarij za film prema dramama Franka Wedekinda napisali su Joseph Fleisler, Georg Wilhelm Pabst i Ladislauds Vajda. Ovo ostvarenje prikazuje tragi~nu pri~u o Lulu, prostitutki i plesa~ici koja ubija bogatog ljubavnika. Bjeì u Pariz... Ocjena: 4
TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA

1. Divna stvorenja (Richard LaGravenese, Warner Bros. Pictures, Blitz film i video) 2. Mafija{i starog kova (Fisher Stevens, Lionsgate, Blitz film i video) 3. Iron Man 3 (Shane Black, Marvel Studios, Paramount Pictures, Continental film) 4. Smrt ~oveka na Balkanu (Miroslav Mom~ilovi}, Living Pictures, Blitz film i video) 5. Metak u glavu (Walter Hill, Warner Bros. Pictures, Blitz film i video)
59
U ÊTIRI OKA
BH. INFO
Novinari, antijetseteri su film gledali u Meeting Pointu, a elita, uklju~uju}i i onu novinarsku, u multipleksu Cinema City. Sve u Sarajevu. I film sarajevske rediteljice Jasmile @bani} Za one koji ne mogu da govore, koji je premijerno prikazan na Filmskom festivalu u San Sebastijanu. Ostali po kadrove ovog filma mogu od 3. oktobra, u Cinema City. Od 2. do 5. oktobra, svakim danom od 9 do 19 sati, u Galeriji Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu bi}e postavljena izlo`ba Zanati na kvadrat, u sklopu projekta Valorizacija tradicionalnog zanatstva. Predstavljeni radovi rezultat su saradnje tri bosanskohercegova~ke akademije - ALU-a u Sarajevu, [irokom Brijegu i u Trebinju. Tako|e od 2. oktobra, ali u ovom slu~aju do 17. novembra, traja}e manifestacija Dani kulture Bosne i Hercegovine u Be~u, u organizaciji Ambasade BiH u glavnom gradu Austrije. Za nas izuzetno vaàn kulturni doga|aj u srijedu je otvorila ambasadorica BiH u Austriji Tanja Mila{inovi}Martinovi}. I jo{ ne{to je otvoreno 2. oktobra... Povodom Dana oslobo|enja Tuzle, u Galeriji Bosanskog kulturnog centra, predstavljena je izlo`ba Slobodna Tuzla. Izlo`ba se odràva u organizaciji Javne ustanove Muzej isto~ne Bosne Tuzla, a autor postavke je Nata{a Peri}. Slobodnu Tuzlu otvorio je na~elnik Op{tine Tuzla Jasmin Imamovi}. U Sve~anom salonu Bosanskog kulturnog centra u Sarajevu u ~etvrtak, 3. oktobra u 14 sati bi}e promovisana knjiga Ratna komunikologija prof. dr. [emse Tucakovi}a. Promotori su prof. dr. Ismet Dizdarevi}, prof. dr. Besim Spahi} i mr. sc. Marijo Peji}. Autor je redovni profesor na Fakultetu politi~kih nauka u Sarajevu. Pod generalnim pokroviteljstvom Fabrike duhana Sarajevo, u Olimpijskoj dvorani Zetra u Sarajevu }e 26. oktobra, sa po~etkom u 21 sat, biti odràn koncert u sklopu opro{tajne turneje grupe Vaya Con Dios, obavje{tavaju nas iz sarajevske Agencije Linden. Girls dont cry for Louie/Louie wouldnt cry for you...
Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]
KRISTIJAN JALOVII, muziar iz Sarajeva
Neke se ljubavi jednostavno ne dese

adresi Croatia Recordsa. No... Vrtlog je dosegnuo svoj maksimum mnogo prije po~etka moje solisti~ke karijere. Onog trenutka kada sam shvatio da umjesto stopostotnog poklanjanja pa`nje publici moram pola svoje snage utro{iti na podizanje elana ~lanova, znao sam da je vrijeme za vlastiti muzi~ki put. êkao sam samo povoljan trenutak. Nema tu mnogo pameti, veli Jalovi~i}. Ba{ kad smo zavr{avali ovaj broj promovisao je svoj prvi samostalni singl: Da te imam je moja ljubavna poruka jednoj èni. Neke se ljubavi jednostavno ne dese. Kada jako èli{ da osvoji{ nekoga, a nemogu}e je iz bilo kojeg razloga, èlje se pretvaraju u ~e`nju i postaje{ `rtva sopstvene kreacije. Tada jednostavno mora{ sru{iti sve da bi i{ao dalje. A album ne planiram raditi u skorijoj budu}nosti. Za takvo {to nema potrebe. Planiram svakih tri, ~etiri mjeseca raditi singlove i spotove. Imam svoj studio, odli~ne kolege muzi~are i mnogo energije.
Foto: S. Hadìmusi}
Jo{ pro{le godine Kristijan Jalovi~i} bio je vo|a benda Vrtlog, ~iji je prvi album objavljen i u na{oj dràvi, u Hayat Productionu, ali i u Hrvatskoj, na
DALIDA KARI-HADIAHMETOVI, grafika dizajnerica
DALIDA KARI]-HAD@IAHMETOVI]
Svoje radove sam predstavila i ljetos, na izlo`bi Challenges of Modern Living postavljenoj u podrumima Dioklecijanove palate u Splitu
60
SEJO SEXON, ef Zabranjenog puenja
Ho}emo pare, staru slavu i uspjeh!

Zabranjeno pu{enje }e deseti studijski album Radovi na cesti objaviti 10.10. u 10 sati. [ta sad ho}ete? Ho}emo pare! Ho}emo da se vratimo na stare staze slave i uspjeha. Ho}emo da nas prepoznaju kao brend i kao nacionalno blago Bosne i Hercegovine...
Kona~no? Jest, kona~no. Ho}emo da u|emo ~itanke i u dje~iju literaturu. A, koji su vam aduti? Pa, eto, ve~eras (2. oktobar, op.a.) je premijera na{eg drugog spota, a samim tim i singla sa na{eg novog albuma, Ti voli{ sapunice. Spot je reìrao @are Batinovi}, koji je i autor spota za na{ najavni singl sa albuma Radovi na cesti, pjesmu Bo{ko i Admira. U istom trenutku, u 21 sat, spot }e biti emitiran na portalima Klix.ba (BiH), Net.hr (Hrvatska), Telegraf.rs (Srbija), Cdm.me (Crna Gora), Siol.net (Slovenija) i Idividi.com.mk (Makedonija). Kako bi izgledalo to taksativno nabrajanje vezano za Radove na cesti: broj pjesama, autori pjesama, studio, producenti, mastering... Po{to album izlazi 10.10. u 10 sati pjesama }e biti - jedanaest. Ista je ekipa kao i na Muzeju revolucije. Uz mene i gitaristu Tonija Lovi}a tu je i Tomo Andri}, na{ pridruèni ~lan, koji je du{om uz nas i pomaè nam oko tekstova, iako je iz @ivinica preselio u daleku Australiju. Radove na cesti snimali smo u zagreba~kom studiju Plavi film, producenti smo Toni i ja, izvr{ni producent je Dario Vitez, Ideologija radi omot, a za mastering je bio zaduèn John Davis iz Londona, dobar majstor.
Foto: Mario Ili~i}
Vi, zapravo, u posljednjih ko zna koliko godina uop{te niste pravili koncertnu pauzu. Non-stop traje regionalna, evropska, pa i svjetska turneja. Naprimjer, uskoro ste u Skandinaviji... [ta jo{ najaviti? Na{ veliki koncert u Skenderiji, sa gostima, 28. decembra, kada }emo proslaviti trideset godina albuma Das ist Walter. Prije koncerta bi}e otvorena izlo`ba Novi primitivizam za po~etnike, koju sam inicirao pro{le godine, kada sam po~eo prikupljati materijal. Od tridesetak eksponata na prvoj izlo`bi u Beogradu, preko Novog Sada, Ljubljane i Banje Luke, do{li smo do stotinjak, koliko }e ih i biti predstavljeno u Sarajevu, ali jo{ ne znam u kojem prostoru.
@ena, porodica i dru{tvo

Nakon {to je za svoj rad-plakat Woman is Not An Object dobila nagradu Poster for Tomorrow 2012 u Parizu te nagradu Udruènja likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti i dizajna BiH (ULUPUBiH) ove godine, grafi~ka dizajnerica i docentica na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu na Odsjeku grafi~kog dizajna Dalida Kari}Hadìahmetovi} osvojila je i nagrade u New Yorku i u Torontu. U New Yorku sam dobila nagrade Graphis Gold za Design Annual 2014 te Graphis Gold za Poster Annual 2014. Graphis. A International Journal for Visual Communication svake godine dodjeljuje nagrade i u svojim godi{njacima objavljuje najzna~ajnije i najutjecajnije radove iz cijelog svijeta iz oblasti dizajna, fotografije i ilustracije, obja{njava Dalida Kari}-Hadìahmetovi}. U Torontu je, pak, Dalidin rad nagra|en sa RGD So(cial) Good Design Awardom 2013 i bi}e
DesignThinkers predstavljen na konferenciji u Torontu u novembru ove godine. Ovo vi{estruko nagra|ivano umjetni~ko djelo, podsje}amo, problematizira pitanje uloge ène u porodici i dru{tvu i jedan je u nizu angaòvanih plakata koje na{a sagovornica dizajnira ve} mnogo godina i za koje je dobila brojna doma}a i internacionalna priznanja - zlatnu medalju na IX Internacionalnom bijenalu plakata u Meksiku 2006., po~asno priznanje III Internacionalnog bijenala socio-politi~kog plakata u Auschwitzu, nagradu ULUPUBiH-a za 2002., 2004. i 2011. godinu itd. Nakon izlo`bi u Zagrebu, Rijeci i u Zaboku, svoje radove sam predstavila i ljetos, na izlo`bi Challenges of Modern Living postavljenoj u podrumima Dioklecijanove palate u Splitu. Kadar iz Dioklecijanove palate moète vidjeti na stranici desno...
61
by DINO BAJRAMOVIC
ditelj: o v V T , E IK K I G A D B A MIRSAD poput Ne bih dozvolio ljudima tavku aju os Damira Marjanovia da d
14. Da imate 15 minuta vlasti, {ta ne biste u~inili? Ne bih dozvolio ljudima poput Damira Marjanovi}a da daju ostavku. 15. Opi{ite Branka Kockicu u tri rije~i? Rata-ta-tira. 16. S kim biste voljeli otplesati tango? Za taj ples potrebno je da je dama otresita, pa neka bude sa Du{ankom Majki}. 17. Osoba koja Vam ide na ganglije? Sveznaju}a i svemogu}a... 18. Mala Duba ili Veliki Drvenik? Ipak, Mali Drvenik. 19. Tange ili badi}? Boratov monokini. 20. Begova ili {kembe ~orba? Begova, {kembe ve} imam.
Foto: Mario Ili~i}
1. Da li su djeca vojska najja~a? Apsolutno.
2. Kako }e se zin giri-pingiri izjasn iti tokom popisa stan ovni{tva? Onako kako se osje }am.
Sarajevu? 3. A kako se osje}ate u anjih dimenzija. Kao riba u akvarijumu m
4. [ta ne morate imati u friìderu? Obrano mlijeko, light colu, light margarin, light majonezu i sve light... 5. Koga biste poveli na pusto ostrvo? Ta }e mi to?! 6. [ta obavezno nosite na plaù? Durbin i priglavke. 7. Da niste to {to jeste, {ta biste bili? Kuhar ili stolar.
8. [ta ste bili u pro{lom ìvotu? U Op{tinskom vije}u No vo Sarajevo smatraju da sam bio Konfu~ije.
9. Jeste li meteoropata? To je sad in, pa razmi{ljam da postanem.
21. Poruka ~itaocima na{eg magazina? Samo vedro i veselo...
10. Koliko ima istine u izreci: Ko je sretan ni u hali nije gladan? Zavisi od snabdjevenosti hale. 11. Da li je {utnja zlato? U to sam se uvjerio vi{e puta, ali nisam nau~io! 12. [ta obla~ite kada èlite izgledati moderno? Jelek i opanke. 13. Da li je bolje biti lijep i pametan ili ruàn i glup? Lijep i pametan, po{to znam kako je biti ruàn i glup.
62
KLIN ÔRBA
DUNAVOM BRODOVI PLOVE

Pi{e: FADILA NURA HAVER
Ono to me je posebno ganulo, ali mi je u krajnjem bilo i neprijatno, jeste da je hotelski meni za oko 60 uesnika knjievnog festivala Balcanica prilagoen jednoj jedinoj meni koja sam ko biva muslimanka, tako da niti jedan obrok nije sadravao svinjetinu. Ne znam hoe li se ikada vie desiti u Sarajevu da se nekome ugodi u suprotnom pravcu. isto sumnjam...
mala sam dosad mnogo susreta s Dunavom; uvijek u njegovom gornjem i srednjem toku. Neke od tih dunavskih pri~a uvrstila sam prije nekoliko godina u roman Kijamet via Vranduk, ne slute}i da }e mi gotovo slu~ajno spominjanje Dunavske komisije za osiguranje slobodne plovidbe Dunavom od Ulma do Braile, shodno versajskom sistemu mirovnih ugovora od 1919. i Konvenciji o definitivnom statusu Dunava od 1921. godine, u budu}nosti prizvati poziv rumunjskih pjesnika na Internacionalni pjesni~ki festival Balcanica u Braili. No, o~ito, sve je sa svim u nekoj tajnoj i trajnoj vezi, {to se pokatkad pokaè kao slu~ajnost. Bilo kako bilo, pro{log sam tjedna boravila u Braili s kolegama Stevanom Tonti}em i Milom Stoji}em, koji su se ovom prilikom okitili i festivalskim nagradama. Ono ~ime smo svih troje nagra|eni jeste rumunjska antologija u kojoj su objavljeni ciklusi na{e poezije u prijevodu Ljubice Rajki}, i, prije svega, nesvakida{nja toplina i srda~nost s kojom su nas obasule rumunjske kolege, kao i izuzetno laskave kritike vode}ih rumunjskih knjièvnih kriti~ara. Ovo je jedna od onih situacija u kojima osjeti{ ponos na svu specifi~nost bosanskog identiteta; vidi{ koliko si, unato~ svim tugaljivim komplikacijama na{ih ìvota, negdje u svijetu ispao dobitnik, vrijedan po{tovanja i divljenja. ila je ovo i lijepa prilika da upoznamo isto~nu Rumuniju, grad Brailu i Dunav u njegovom zavr{nom toku. Samo trosatno putovanje autom od aerodroma u Bukure{tu do Braile omogu}ilo nam je jedan fini melanholi~ni uvod u predjele nepreglednih ìtnih polja, prije nego {to prispijemo u jednu od najzna~ajnijih ìtnih luka u Evropi. A u Braili je sve u tom znaku. @ito i teretni brodovi, kvartovi s lijepim ku}ama nekada{njih gr~kih moreplovaca i mo}ni Dunav koji je ovdje dubok preko ~etrdeset metara. Sredi{nji dio Braile obnovljen je u periodu austrougarske vladavine te uvelike podsje}a na sarajevski centar. Od centralnog Trajanovog trga (gdje smo bili smje{teni u hotelu Trajan) grad se lepezasto {iri, tako da sve ulice vode ka Dunavu. Nemalo je bilo na{e ~u|enje {to na dunavskom molu ne postoji niti jedna kafana. I ina~e, moète {etati gradom i po pola sata a da ne nai|ete
na ugostiteljske objekte. Ovo je miran ravni~arski grad radni~ke klase, poljoprivrednika i mornara, sa oko 230.000 stanovnika. Kafana je malo, ali je zato muzeja preko stotinu. I svi rade, za razliku od potpuno obrnute situacije u Sarajevu. Doma}ini su nas s neskrivenim ponosom odveli i u Pozori{te Braile, veleljepno zdanje, rasko{no ure|eno jo{ u doba âu{eskua.
ad smo ve} kod zlo}udnog diktatora koji je od njihovih ìvota napravio pakao, jo{ u njima tinja bijes. Drè da je smrt, koliko god brutalna, bila nedovoljna kazna zlikovcu zbog kojeg su ~etrdeset godina ìvjeli u bijedi svake vrste. Nismo razgovarali o Vladu Tepe{u, ~uvenom grofu Drakuli, ali da jesmo, vjerujem da bi na{i doma}ini bili daleko naklonjeniji njemu. Uostalom, Vlad Tepe{ osnovao je i rumunjsku metropolu Bukure{t, danas moderan evropski grad sa preko dva miliona stanovnika. Rumunji se sporo oporavljaju od stega zlosretnog komunizma. Vidi se to na svakom koraku. Premda su ~lanica Evropske unije, ìvot je ovdje daleko od evropskih standarda. Tvrde da im je prosje~na pla}a oko 250 eura. Cijene pi}a i hrane u ugostiteljskim objektima su pribli`ne sarajevskim. Recimo: veliko doma}e pivo Silva ko{ta pet leja, bolji viski oko 10 leja. Odnos doma}e valute i eura je 4,20:1. Pu{enje na javnim mjestima jo{ uvijek je dozvoljeno. Uz hotelske objede sluè se velike koli~ine kruha, a na jelovniku dominiraju jela od ìtarica: pala~inke, knedle, krofne, pura, {trudla, kola~i. Ono {to me je posebno ganulo, ali mi je u krajnjem bilo i neprijatno, jeste da je hotelski meni za oko 60 u~esnika knjièvnog festivala Balcanica prilago|en jednoj jedinoj meni koja sam ko biva muslimanka, tako da niti jedan obrok nije sadràvao svinjetinu. Ne znam ho}e li se ikada vi{e desiti u Sarajevu da se nekome ugodi u suprotnom pravcu. îsto sumnjam. Istina je da mi u prosjeku ìvimo malo bolje nego {to je to slu~aj u Rumuniji, ali je pitanje koliko smo se udaljili od dobrih starih obi~aja da se o drugom i druga~ijem vodi vi{e ra~una nego o samom sebi. [to se toga ti~e, na{i rumunjski doma}ini zasluùju ~istu peticu za gostoprimstvo. Ove divne ljude itekako vrijedi upoznati. Kao i njihov komad Dunava, koji se tek malo niè ra~va u drugu po veli~ini deltu u Evropi, uvr{tenu na UNESCO-vu listu svjetske ba{tine.
63
PETA BRZINA
Pi{e: MARIO ILIÎ]
Opel Monza Concept: Tehnologije budu}nosti!

pel je automobilski div, svi|alo se to nekome ili ne. Kada neka tvrtka postoji vi{e od 150 godina, i pri tome uz razne neda}e ostvaruje velike rezultate. U dokumentarcu o kompaniji Opel koje je nedavno emitiran na najboljem europskom tv kanalu posve}enom auto-industriji, AutoMotor und Sport, prikazane su gotovo sve vrline i mane, dobri i lo{i trenutci od osnutka Opela. Iza tvrtke je 150 godina postojanja prepunih inovacija, a tvrtka je upravo na nedavno odrànom frankfurt{kom auto-salonu predstavila svoj posljednji novitet, revolucionarni konceptni model Opel Monza. Monza najavljuje ono {to Opelove kupce o~ekuje u budu}nosti. Fokusira se na dvije teme koje }e biti glavni prioriteti za vi{e od 6.000 inènjera, tehni~ara i dizajnera u Rsselsheimu, a to su u~inkovitost i povezivost. Konceptnu Monzu krasi aerodinami~nost i revolucionarna pogonska rje{enja. Dizajnerski futuristi~kih crta, Concept Monzu odlikuju glatke linije te jasno definirani poklopac motora i dojmljiva ku}i{ta prednjih svjetala. Dodatno razvijene prepoznatljive Opelove dizajnerske teme
utkane su u cjelokupan izgled poput prepoznatljivog nabora na poklopcu motora koji se sada ~ini jo{ vi{e trodimenzionalnim, dok je kromirana pre~ka re{etke na kojoj se nalazi Opelov logotip podignuta prema gore s krilcima na krajevima. Dvije karakteristi~ne o{trice ispod prednjih svjetala poja~avaju sportski dojam. Sportska privla~nost Opelovih modela oduvijek je povezana s funkcionalno{}u pa je tako i konceptna Monza hommage utjecajnom kupeu Opel Monza koji se proizvodio izme|u 1978. i 1986. godine. I tada je Opel kombinirao elegantan i dinami~an stil s pametnim i funkcionalnim rje{enjima za voza~a i putnike. Sli~nosti izme|u dva automobila vidljive su u elementima dizajna, poput velikih ostakljenih povr{ina i niske sredi{nje linije. Izvorna je Monza bila prvi automobil na trì{tu koji je na upravlja~koj plo~i imao digitalni zaslon, a Concept Monza nastavlja s tom inovativnom temom. Monza predstavlja revolucionarne tehnologije za budu}e informacijsko-multimedijske sustave i povezivost, pokazuju}i kako }e nova
generacija Opelovih automobila rije{iti potrebe blisko povezanog dru{tva u kojemu se dijele sadràji. Concept Monza samo je posljednja u nizu Opelovih vizionarskih studija koje su zapo~ete 1965., modelom Experimental GT. U to je vrijeme Opel bio prvi proizvo|a~ automobila koji je u Europi napravio konceptnu studiju i predstavio je na sajmu automobila. Experimental GT predstavljao je po~etak budu}ih konceptnih automobila koji }e inovativnim idejama razvijati tu automobilsku kategoriju. Opelove studije iz {ezdesetih bile su tako uspje{ne da su svi europski konkurenti nakon toga po~eli razvijati i predstavljati vlastite koncepte.
64
REAGIRANJA
Otvoreno pismo premijeru FBiH Nerminu Nik{i}u
Bojite se autentine komisije!

Kao {to sigurno ne znate, ili se ne sje}ate, mi smo Vam se ve} direktno obra}ali kao Udruènje dioni~ara Dividenda, s na{im sugestijama i prijedlozima {ta bi trebalo u~initi u cilju sre|ivanja stanja na trì{tu vrijednosnih papira u FBiH. To pismo je sigurno jo{ i sada kod jednog od Va{ih savjetnika. Jedina reakcija na to pismo je prekid svake komunikacije izme|u Va{ih savjetnika i ovog udruènja. Naravno, nije to zbog pisma nego zbog ~injenice da smo se malo poslije na{li na suprotnim stranama. Mi smo Vam trebali samo dok smo Vam koristili u Va{oj operaciji RAM iliti Haden SA. Jer sva ta Va{a kobajagi borba za spas Bosnalijeka, na koju ste se zaklinjali po medijima, bila je zapravo borba za njegovu okupaciju. A svi se danas moraju sloìti s ~injenicom da je Bosnalijek zapravo okupiran. Molim Vas da Vam Va{i pravnici na|u neki autenti~niji izraz za opis stanja u Bosnalijeku. Dru{tvom u ovom trenutku zapravo ve} nekoliko mjeseci upravljaju ljudi koji nisu ~ak ni u radnom odnosu. A jedino {to Vi radite sve to vrijeme je konstantna zloupotreba funkcije u cilju legalizacije te okupacije. A po~eli ste jo{ prije vi{e od godinu dana. Ovo podsje}anje je nu`no, ne zato {to ste Vi to zaboravili, nego zbog toga da shvatite da postoje ljudi koji ne pristaju na to da ih neko pravi budalama, pa makar to bio i premijer. Dakle, na pismeni zahtjev potpisnika ovog pisma da Komisija za vrijednosne papire Skup{tinu Bosnalijeka od 07.07.2012. godine proglasi nelegalnom, prva reakcija iz KOMVP je bila izjava jednog od tri ~lana podnosiocu zahtjeva u prisustvu nekoliko ljudi: Va{a predstavka nam je dragocjena i ovog puta }emo napraviti presedan, donijet }emo rje{enje a ne mi{ljenje. Na pitanje podnosioca da li to zna~i da punomo} onog Libijca nije valjana, jer je to bio razlog podno{enja zahtjeva, odgovor je bio Ne mogu vam ni{ta vi{e re}i, bit }ete zadovoljni. Isti ishod svih prigovora na legalnost te skup{tine na kojoj je Arslanagi} izabrao NO sa prof. Trivunom na ~elu, taj ~lan je ponovio i Va{em savjetniku. A nakon toga je obavio razgovor s Vama. I naravno odgovor na prestavku je bio negativan! Gospodin ]elam me uputio na Sud i jo{ mi uz odgovor priloìo kopiju te punomo}i iz koje se iz aviona vidjelo da je falsifikat,
ra|en u Bosnalijeku! Znali su da }e podnosilac i}i na sud pa neka mu se na|u pri ruci i dokazi. Tuìla{tvo nije reagiralo na tu prijavu. Sud nije prihvatio nikakav zahtjev Vlade za privremenom mjerom jer se zapravo niko ozbiljno nije time ni bavio, pa se kona~no oglasio i predsjednik KOMVP gospodin Hasan ]elam. Tri mjeseca nakon podnesenog zahtjeva objavljeno je prvo mi{ljenje a zatim i rje{enje kojim se skup{tina od 7.7. progla{ava nelegalnom i odbija upis NO koji je izabran na toj skup{tini. Mi smo ranije ve} shvatili o ~emu se radi pa smo objavili pismo pod naslovom: Najve}i udar na imovinu malih dioni~ara Komisije za vrijednosne papire pod vodstvom Hasana ]elama. Jer svo to otezanje bilo je u tu svrhu. U me|uvremenu je vi{e od 15% dionica Bosnalijeka promijenilo vlasnika skoro po fiksnoj cijeni, izme|u 12 i 14 KM po dionici. A to je zapravo bio cilj te operacije, stvaranje atmosfere Arslanagi}eve svemo}i i nesigurnosti ulaganja u Bosnalijek, {to je trebalo da navede dioni~are da svoje dionice prodaju po{to mogu. Naravno, Vi ste sve to podgrijavali svojim tvrdanjama po medijima o kriminalu u Bosnalijeku. Nastavili ste sve to do momenta kada je Haden do{ao do blizu 30% i ne poku{avaju}i da se izjasnite o validnosti anonimnog investitora kao partnera Vladi u upravljanju Bosnalijekom. Na na{e zahtjeve da Komisija insistira na objavljivanju vlasnika Hadena radi kontrole eventualne veze sa drugim dioni~arima, iz KOMVP su nas pozivali na saslu{anje! A kada je Haden pokazao za{to je zapravo kupio tih 30%, kada je zakazao vanrednu skup{tinu Bosnalijeka, Vi jednostavno niste poslali predstavnika Vlade na tu skup{tinu. Za ponovljenu skup{tinu odbili ste predloìti kandidate za NO u ime Vlade, jednostavno ste htjeli da Haden izabere svih pet ~lanova NO. Ovdje Vas moram podsjetiti da su u tom momentu mali dioni~ari sa Vladom i predstavnikom Libije imali zajedno vi{e glasova od Hadena, koji nije birao sredstva do do|e do njih. Ali nismo imali za koga glasati! Vi niste dali da Vlada predloì svoje kandidate a prijedlog malih dioni~ara jednostavno je odba~en! Naravno, Va{a i njihova KOMVP je konstatovala da je tav skup{tina regularna, ali ne nakon tri
mjeseca kao u naprijed spominjanom slu~aju, nego nakon petnaest dana! I onda su onaj glavni finansijer operacije berzanski me{etar iz Osijeka sa hercegova~kim korijenima, notar iz Beograda i Rus iz Imperije, u{li u Bosnalijek. Naravno, uvijek je tu i neki Avdi}, Galija{evi} i sl. Eto zato me sve to podsje}a na onu famoznu operaciju Ram iz devedesetih. A kada se pojavila ona presuda Vrhovnog suda, Vi ste nastavili da odra|ujete svoj dio obaveze. Trebalo je sve to legalizovati. Posegnuli ste za autenti~nim tuma~enjem. Jer u Zakonu o Komisiji za vrijednosne papire stoji da ~lanovi Komisije ne mogu odgovarati za {tetu koju nanesu rade}i u okviru ovla{tenja. A ako su bez ovla{tenja od 2009. godine, kako je to ustvrdio Vrhovni sud, onda mo`da jednog dana i odgovaraju za sav kriminal u kome su sudjelovali na SASE. Uklju~uju}i naravno i trgovinu dionicama Bosnalijeka po fiksnoj cijeni u skoro tri mjeseca trgovanja i trgovinu dionicama Bonusa radi podizanja cijene, a sve radi plja~ke FDS-a. I jo{ ko zna koliko slu~ajeva. Naravno, nisu jo{ legalizirali ni okupaciju Bosnalijeka. Neka druga komisija mo`da i ne bi smatrala legitimnom Skup{tinu dru{tva koja se zakazuje kada dru{tvo nema NO i nije usvojilo Finansijski izvje{taj a da pri tome na dnevnom redu nije usvajanje tog izvje{taja a smjenjuje se NO koji ne postoji! Zapravo, siguran sam da je ovo zadnje najja~i Va{ razlog da se toliko borite za ovo autenti~no. Bojite se autenti~ne Komisije! I na kraju: Molimo Vas da odgovorite kako se to Vi zalaète da Vlada upravlja svojom imovinom u Bosnalijeku ako ste ODBILI da predloìte kandidate za NO? I na koji }ete na~in, kako ste izjavili, obezbijediti da po~inioci krivi~nih djela odgovaraju ako im naknadno dajete ovla{tenja koja ih {tite? I kako uop{te mislite prodati Vladine dionice Bosnalijeka po iole pristojnoj cijeni kada ste omogu}ili vlasniku sa manje od 30% dionica da upravlja i udjelom Vlade? Jednog dana }ete sigurno morati odgovoriti na ta pitanja!
U ime UG Dividenda Halil êngi}

65
portal slobodne bosne
dnevnih vijesti u bIh

www.slobodna bosna.ba
najveca tvornica

Slobodna Bosna 882

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like

Slobodna Bosna 882

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Slobodna Bosna 882

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

DARKO ELEZ: IZVORNO SVJEDO^ANSTVO UBICE IZ LUKAVICE

ODLU^NA BITKA ZA @IVOT

24 AMERI^KO-IZRAELSKI DIPLOMATA MERON

16 [OKANTNA ISPOVIJEST DARKA ELEZA

28 EJUP GANI], GIPS, CHIPS, VIDEOCLIPS

BH. LIDERI PALI NA POPRAVNI

Glavni operativac SIPA-e Sla|an ^erkez nagra|en upo{ljavanjem sina i k}erke

Stranaki lideri u Briselu nisu tragali za rjeenjem nego za problemom

Zlatni odbojkai na kafi u Kantonu

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

DVIJE SU SE VO\E ZAVADILE

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

ove nedjelje dok su im ukidali gradski prijevoz,

SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI ^ETVRTAK, 26. SEPTEMBAR

NEDJELJA, 29. SEPTEMBAR

PETAK, 27. SEPTEMBAR

SUBOTA, 28. SEPTEMBAR

PONEDJELJAK, 30. SEPTEMBAR

Kako je Zlatan Ibrahimovi saznao za posljednju elju malog Hajrudina

Dodik zamolio Vasia da odlazak iz SNSD-a odgodi za bolja vremena

VLADIN NEDODIRLJIVI SEKTOR

Vjerujete li da e sedmorka do 10. oktobra rijeiti problem presude Sejdi-Finci?

Federalni premijer Nermin Nik{i} zaustavio kontrolu nevladinog sektora

SEDMIcNI POGLED U KRIVO OGLEDALO

3.10.2013. I SLOBODNA BOSNA

ZDRAVSTVENI KARTON LIDERA SDA

TIHI] OTPUTOVAO NA HITNU OPERACIJU U HEIDELBERG!

POVJERENJE U NJEMA^KE DOKTORE

U PET GODINA 12 OPERACIJA

Tihi} se opredijelio za Heidelberg University Hospital zbog ~udotvornog sajber no`a

TIHI]U DIJAGNOSTICIRANE TRI METASTAZE NA MOZGU

HISTORIJA BOLESTI SULEJMANA TIHI]A

ZDRAVSTVENI KARTON LIDERA SDA

Izetbegovi privremeno na elu SDA

DOMETI SAJBER NO@A

NAJMODERNIJA MEDICINSKA OPREMA

Tihi prvi pacijent pregledan na PET/CT-u

Stranaki prvaci u Hercegovini konano postigli kompromis

DR@AVNA SLU@BA ZA SNAHE, ZETOVE, SVASTIKE

Pi{e: SUZANA MIJATOVI] Foto: MARIO ILI^I]

3.10.2013. I SLOBODNA BOSNA

[OKANTNA ISPOVIJEST DARKA ELEZA

GLEDAO SAM U CVIJANA KAO U BOGA

KAKO SMO UBIJALI, KRALI, OTIMALI

OD VO\E ZLO^INA^KE ORGANIZACIJE DO SVJEDOKA POKAJNIKA

PLA]ENE UBOJICE IZ SRBIJE

[OKANTNA ISPOVIJEST DARKA ELEZA

TAJNI POSLOVI U SRBIJI

SLOBODNA BOSNA I 3.10.2013.

KAKO SMO UBIJALI, KRALI, OTIMALI

PLAN ZA LIKVIDACIJU RADOMIRA KOJI]A, JOVANA I MIROSLAVA [KOBE

OBRA^UN S KOLEGAMA POLICAJCIMA

3.10.2013. I SLOBODNA BOSNA

NOVI] NELEGALNO KUPIO 600.000 PASO[A PA NAPAO REVIZORA [EGU

BOLJE DA PRETEKNE, NEGO DA NE DOTEKNE

dr`avi u{tedio nekoliko miliona maraka.

NOVI]EVA PRAVILA IZNAD ZAKONA

U[TEDA SREDOJA NOVI]A

U[TEDIO SAM MILIONE, A VI MENI TAKO