IMPRESSUM UVODNIK

m<ruvenica
IZIAVIC:
-. ............ ....
IIMIII ... III:
lllbiMI
U .. ltnl:
.wb ..
lllbiMI
AlttiMtbl.
"llllllnit
... s..s
... Je.Jih
.......
IUflla IIUIRAI.E:
.......
DIM:
,.lillctiMIIr", ....
IIIUM:
......
AIIIU:
,.. .. 14 .... 1.
'lllktGe,..atztaa..,
TIL/ l'a.: IISIS(I)!t742a
..... : .............
.....
... ......... lllllla:
.. u
+
DrogiVicatijete,
For, osim ea feto sv. Stipona kako Zll.ffltnika, feto njegov don i
kako Dan Grada. A to je provo prilika za u uvodnik grintot o bo
svemu i svacemu. Bome, puno tega ni kako tuko, a mi smo, itili- ne
iti li, grintov svit .Ma kad me da pocnen grintot uviksesitin da
su Izraelci, ono kad su hodili pustinji jedino
dobijali po kinima kad bi grintolL Pok umisto da grinton obo
grintonju, reUu Von casvemoretetitu ovuKruvenicu.
Govorili smo sa novin potetoton i sa knjievnikon M Gavranon.
Zupnik be.sidi obo a hodi je i po putima sv. Dominihl.
Zorka se pito ea te sa sestrimima, a Milan da je ko sluo novega
Popu.Izmisijihsmo dobili zahvalno pismo.Moretesaznat co god o
sv. Tomi Akvinshmu, dvo frotra relikvijarima sv.
Stipona, ceriferajima comih konfratih, tandarcu i Rusima ea su
napadoliFor. jor Ttn je bi viitatprijateja, a rossulja pado
po hostelu Cal!fomija. Mirjam je nito zapisala ovo lito. ie se jol
ni izvuka iz gustirne. Kako skuhot govedinu za sv. Klementa, te
Von Marinko i usput Von recitirat kojiforiku. Stanko te Vos naucit
zoe je vana skorula. Barba Jure te Von pokozat kako pridvidit
vrime i pijat je imo vanzemaljcih. Europa je otkrila altin, a
Marko Polo- Perota?! T epa je parito n pri i a barba Ivo svoj
kantun od slikih. T ote su i novi libri, a i par reagiranjih. Ovo lito
smo izgubili puno drogih judih, pok imomo malo ,in
memorijamih Kronihi dentjeresupo uonci na kraju.
Pomalo gremo u nau lipu zimu, doni gredu a due..
Da hi prikrotite, neka Von pomorei ova obilataKruvenica.
U ime cilegaurednitva, a bome i usvoje,elin neka
Na dobro von dojde sv. Stipon!
Joko
UPNIKOVA BESIDA
pie: upnik don
N
edavno sam se na Facebooku osvrnuo na fetu sv.
Roka u Starom Gradu, uz primjedbu da neki detalji
slavlja na "vaar". Naravno, uvijek ima
lokal-patriota koje takve primjedbe povrijede i izazovu pa
mije, zauzvrat, servirana,jezikovajuha", uznijekanjemoje
tvrdnje da u feti sv. Roka ima "vaarskih" elemenata i uz
podui ekspoze o vanosti potivanju ili tradicije.
Osobno se, kada je o ili tradiciji, kao
dobro, staro, "Buridanovo magare". Zdrav
razum mi kae da se ne bih trebao tako Jer tradiciji
ne treba prilaziti ni sa strane "plasta" radikalnog nijekanja,
niti sa strane "plasta" odobravanja. Godine koje
sam proivio trebale su me da ivotne stvarnosti nisu
"crno-bijeli svijet". Potekao sam iz tradicionalne
obitelji, a opet je bilo u toj obitelji
netradicionalnih inovacija koje su me podsvjesno obiljeile.
To sam shvatio vrlo kasno. Dolazim iz, prema generalnom
miljenju ultra-konzervativnog mjesta a
upravo sam u doivio i konzervativni
tradicionalizam i vrlo napredne ideje i postupke pojedinih
mjetana. I tako sam rastao u sukoba simpatije i
antipatije prema tradicionalnom. A sad sam u godinama
kada bih trebao biti sa vlastitim stavom, evo,
konkretno, prema tradiciji. to me potaklo na ovo
razmiljanje? Nekoliko ovoljetnih provokativnih
"doivljaja".
Blagdan je sv. Petra i Pavla u Hvaru. U mom djetinjstvu
taj je blagdan bio na popisu (u to vrijeme l O) zapovijedanih
blagdana. Zato mi je ostalo u svijesti da je blagdan svetih
P&P apostola vaan, da svaki "normalan" mora
svetkovati taj blagdan sudjelovanjem u blagdanskoj svetoj
misi. Na misi u l Oh zanemarivo malo ljudi. Na
(toboe i kad se radi o blagdanima kroz tjedan,
glavnoj, upnoj) sv. misi neto malo starijih ljudi. Gotovo ni
jednog djeteta, nikoga od ovogodinjih krizmanika, a
kamoli kojeg drugog srednjokolca ili osobe. Pitam
neke od srednjokolaca/krizmanika kako to da ih nije bilo na
misi? Oni me u gledaju, kao "Tko su taj Petar i Pavao
da bi zbog njihovog blagdana trebalo biti na misi?"
se u Hvaru dogodilo i na Gospu Karmelsku.
lekciju sa sv. Petrom i Pavlom, nisam nikoga nita ni pitao.
Uostalom, liturgijskog slavljenja blagdana sv.
Petra i Pavla bih jo nekako mogao i opravdati, a ne
znam to bih odgovorio da me netko pita za blagdan Gospe
UPNIKOVA BESIDA
-
Karmelske. No, na Gospu Karmelsku sam bio ujutro u
na glavnoj, upnoj misi. su, u mom
djetinjstvu, jako drali do Gospe Karmelske. Kako je za koji
dan nastupalo slavlje sv. Marije Magdalene (upna feta 22.
7.), kao da su se trudili istaknuti razliku ta
dva slavlja. Gospa Karmelska je bila primarno duhovno
slavlje, dok se je blagdan sv. Marije Magdalene fetao. Za
Gospu Karmelsku se obavezno ispovijedalo, brojni su
mukarci pristupali uz misno slavlje molili su se
pusti Ako se ne varam, bilo je i iz
drugih mjesta i vjerojatno su ih
ugostili, ali nije bio naglasak na na jelu ili
nego na ovom duhovnom. Naravno, glavna misa se slavila
uz prisutstvo mjetana koji su se drali crkve. N e
na Gospu na misu bila bi mjesna sramota.
Drugo to pamtim, dodue ne samo uz blagdan Gospe
Karmelske, nego i uz svaku nedj eljnu misu, jest decentnost u
odijevanju odraslih mukaraca. Poznata je
zafrkancija na da su po eir odlazili u
Zagreb. Valjda u tome ima istine kad je to toliko oglaeno
kao karakteristika (iza toga se krila kritika na
tobonju sviraku umiljenost, oholost). Mogu samo da
nitko iz moje obitelji nije iao u Zagreb po eir, a kako je
bilo s drugima ne znam. Dakle, u decentnost mukog
odijevanja ubrajam: obaveznu (bijelu) koulju,
kravatu i jaketu (?!). Naravno, i u to je vrijeme bilo
Mukarci su dolazili k crkvi i po sat pri j e mise (pamtim to j er
me je, kao dijete, crkva volio sam se
vrtjeti ili u njenoj blizini ili po njoj) sa jaketom (?) preko
ruke, s ovratnikom koulje i oputenom
kravatom. Ali, kratko prije mise, bi generalno
se koulja, stezale kravate,
jakete te se u crkvu ulazilo barem sa vanjskim potovanjem.
A sada? Crkva poluprazna. Ne zna koga vie nedostaje:
muke ili enske populacije. O mladima da i ne govorimo,
i o djeci. N a osim ena i to malo prisutne djece te
nekoliko starijih mukaraca koji jo pamte stare
nema mnogo ljudi. No, ono to mi je posebno udarilo u
bilo je negdje desetak-petnaest minuta nakon to je
misa na mala vrata ulazi u crkvu mladi mladi
tata (otprilike 40-godinjak) i vodi za ruku Tata u
majici kratkih rukava, u arenim bermudama, sa
kao da je sa sinom izaao na sladoled na jelaku
rivu. Nemam pojma zato, ali doivio sam tu sliku kao
snaan udarac akom u pleksus. Pred mi zaiskrie
generacije onih starijih ljudi iz mog djetinjstva koji su
tako dostojanstveno odjeveni ulazili u crkvu; prisjetih se i
moje posebne "za u crikvu" na koju se
ljubomorno pazilo i da se ne oteti profanom
uporabom.
Hvar, spomendan sv. Joakima i Ane. Dan prije smo slavili
blagdan sv. Jakova. Moda upljana ove dvije
ne nita, ali onima koji malo bolje poznaju vjeronauk
zasigurno je poznato da se slavljenje svetaca odvija na tri
kao spomendan, kao blagdan ili kao svetkovina. To
su tri stupnja slavljenja koja imaju svoja liturgijska pravila.
"Svetkovina" je slavlje najviega ranga, a "spomendan"
najniega ranga. Oba ova dana naa upa
tradicionalno slavi u crkvi ,,Zvijezde mora". Ovdje se
"tradicionalno" odnosi i na prostor slavljenja i na odjek
fnedu ove upe. Tradicionalno je na tim misama
broj ljudi nego radniin danom. Zanimljivo,
tradicionalno se slavi spomendan sv. Joakima i Ane,
nege blagdan sv. apostola Jakova. Tradicionalno se na tim
misama i poneka osoba.
Da je neku od prisutnih osoba zapitati: "Zato si
danas na misi, a na sv. Petra i Pavla te nije bilo?" smijem se
kladiti da ne bih dobio odgovor, osim ako je odgovor:
,,Danas sam zalutao/la na misu!"
Jesam li podlijegati neizbjenom ljudskom oboljenju
zvanom starenje? li me, zapravo, nostalgija za prolim
vremenima? Ti, cijenjeni sam procjeni. Meni se
da je dobro u ovu temu krenuti od konkretnog. Tim
vie to su me upravo ove konkretne situacije natjerale na
usmjerenije razmiljanje o stvarnosti tradicije.
Tradicionalno! Relativno se ta J edni j e brane
kao vrijednost, drugijenapadajui s njom se sprdaju.
Vjerno dranje zavjeta
Na to mislimo kad kaemo da neto jest ili nije
tradicionalno? U mojoj glavi, pretpostavljam da je to tako
kod "tradicionalno" je neto uhodano, gotovo stalno;
neto to se generacijama na isti
No, da ipak vidimo kako se taj fenomen "malo
opisuje. Wikipedija donosi pod natuknicom
"tradicija" "Tradicija je prije svega usmena
predaja znanja, vjetina, ponaanja i
unutar jedne kulture ili skupine ljudi. " No, koritenje te
nije uvijek ostalog, pod
tradicijom se podrazumijeva
-usmena predaja kao takva,
-prenoenje znanja o
konvencije, starodavni narodni
Tradicija je u tom smislu kulturno koje se prenosi s
generacije na generaciju. Tu spadaju i znanje, i
zanati kao i rituali, moralna pravila i hranidbeni

U nastojanju da pokuam sam sebi pojasniti o se tu
radi, ovaj drugi dio definicije mi se vrlo upotrebljivim:
tradicija je kulturno koje se prenosi s generacije
na generaciju.
UPNIKOVA BESIDA
Evo jo jednog malog proirenja teme. Crkva nam, ba na
spomendan sv. Joakima i Ane, nudi za prvo ulomak iz
Knjige Sirahove (Sir 44, l. 10-15) iz kojega izdvajam: u
potomcima njihovim ostade bogata batina to je oni
namrijee (r. ll). Djeca im se vjerno dre zavjeta, i
potomstvo njihovo, zbog njih (r. 12).
mi se da je ovaj tekst zgodna nadopuna citirane
wikipedijske defincije tradicije, a i pomae nam neke stvari
bolje shvatiti. Dakle, Sirah tvrdi:
- da su oci (tj. prethodne generacije) razvijali ili stvarali
konvencije, starodavne narodne znanja, vjetine,
ponaanja, rituale i moralna pravila.
-to to su stvorili zapravo je kultura, a kultura se defmira
kao "cjelokupno drutveno neke grupe ljudi, to jest
obrasci miljenja, i djelovanja neke grupe,
zajednice ili drutva, kao i izrazi tih obrazaca u materijalnim
objektima."
- vjekovima stvarana kultura predstavlja "bogatu batinu".
Naime, iako su stari stvarali kulturu radi sebe, radi svojih
potreba ipak su spontano drali da je stvorena kultura neto
to su namrli za za generacije koje dolaze.
- stvaratelji tog blaga morali su metode njegovog
pri j en osa na generacije. Cini se da je naj koritenija
metoda postala usmena predaja
- naime, ostvareno "bogato kulturno blago" postaje
,,kulturna batina" ili ,,kulturno ako se
preda odnosno ako generacije prime
to blago. Izostane li taj dvokomponentni proces
predaje/prijema, kulturno blago ostaje kulturno blago, ali ne
i kulturna batina, jer pojam "batina" podrazumijeva da
postoje nasljednici/batinici koji blagom
raspolagati. Ako je netko stekao imetak, a nema ga kome
ostaviti, onda taj imetak nije "batina". Moda biti
raz grab lj en ili ili naprosto propasti.
- Sirah tvrdi da je tradicija (primopredaja)
uspjela, jer u potomcima njihovim ostade bogata batina
to je oni namrijee i to tako da se potomci vjerno dre
zavjeta, tj. tradicije.
Ona druga Sirahova ima u sebi jedan zanimljivi
dodatni element vrijedan panje. On, naime, tvrdi da je
proces primopredaje tradicije uspio iz jednog
razloga/motiva. Potomci su prihvatili i vjerno se dre
predane tradicije "zbog njih", tj. zbog onih koji su im to
predali. Kako ovo shvatiti? to li mu "zbog njih"?
Moda - da tradicije zbog autoriteta starih
ili zato da ih ne po vrij ede ili iz ljubavi prema starima.
Dakle, motiv za i vjerno dranje
tradicije mlade generacije ne pronalaze u vrijednosti
predanoga, nego u autoritetu predavatelja, odnosno u svom
odnosu prema predavateljima. Prihvatimo li
ovakvo razmiljanje, moemo daje tradicija neto vrlo
pozitivno, neto to zdravog razuma mora podrati i
zaloiti se da tradicija i dalje ivi.
Ako sam dosljedno razmiljao i izvukao pravilne
mi se daje sada potrebno postaviti pitanje: a gdje smo
sad, danas? to, od gore vrijedi za ovo
vrijeme?
Tradicija kao starudija
Mislim da i za ovo vrijeme vrijedi i ova naa
generacija, svjesno ili nesvjesno, namjerno i planski, ili pak
spontano razvija ili stvara konvencije, znanja,
vjetine, ponaanja, rituale i moralna pravila. Svjesni
smo da ni jedna generacija u tome nije posve originalna.
Uvijek je to nastavak od prije (kakve-takve
tradicije). Dakle, moglo bi se da svaka generacija u
svom vremenu "kuje" tek jednu novu kariku istog lanca
predaje ili tradicije.
UPNIKOVA BESIDA
Pa ipak, ovo se ba i nije dokazalo kao plauzibilno
Neto sa tom tradicijom ne tima. Kao da je
zamiljeni "lanac" tradicije puknuo, kao da se raspao na
dijelove. Kultura ovog vremena kao da nije nova karika u
lancu primopredaje bogate kulturne batine
nego kao da se eli dokazati kao posve nova, nezavisna,
samosvojna. Za to se koristi izraz avangarda. Nova
kultura se genocidno odnosi prema prethodnoj bogatoj
kulturnoj batini: ismijava je, izruguje, etiketira,
diskreditira, omalovaava. Stvara se jedna nova ,,kulturna"
matrica koja vrijednost daje trenutku i situaciji. Umjesto
tradicionalne kulture sve se govori o
multikulturalnosti. U tom je suvino govoriti o
bogatoj batini koju treba posredovati, predati, a pogotovo
vjerno Tradicija se promatra kao zadanost koja
blokira, kao neto to unitava slobodu, spontanost.
Tradicija nije vrijednost nego smetnja ljudskom razvoju. To
je u kojem je nastala "kultura
relativizma". Dogma ovog vremena je "Stalna na tom
svijetu samo mijena jest!"
Kako smo doli do ovoga? Kako smo se zatekli u ovome?
Kad se ili kako se dogodio odron koji je rijeku tradicije
bitno poremetio u protoku, ako ne i posve
njezin tijek? Bojim se da me ova pitanja da
nemam nikakav suvisli
Primijetim samo da se
internetu pronalazim dal i e \nltoii'
djelovanju drugih i kultura,
vrijednosnih sustava. Tu je i upotreba novih tehnologija i s
njima povezane socioloke promjene koje djeluju
smrtonosno na temeljnu metodu prijenosa tradicija -
"usmenu predaju". Usmenu predaju zamijenili su
dokumentarni filmovi i specijalizirani znanstveni radovi s
kulturne batine. I sad imamo zanimljiv
fenomen: iako je pristup informacijama otvoreniji nego ikad
u prolosti, informacijama se manipulira u
ljudskim umovima stavove o poeljnim ili nepoeljnim
(informacijama) i na taj se ljude vodi k autocenzuri u
pristupu tradiciji, odnosno, strogo se usmjerava ljudski
"slobodni" izbor informacija u eljenom pravcu. U drutvu
se sistematski stvara duh nepovjerenja prema svemu to je
od to je staro. Staro se automatski negativno etiketira
(nazadno, konzervativno). Staro/tradicionalno nije ni
"bogata batina", ni ,,kulturno nego "starudija"
kojoj je mjesto na smetlitu. Raspada se obitelj koja
je bila mjesto povlatenog djelovanja tradicije. Dolazi do
tradicije time to vie ne ive u
istoj obitelji roditelji i djeca te unuci. Roditelji ostaju na selu,
a djeca odlaze u gradove ili pak djeca stare roditelje strpaju u
domove. Ako je Sirah u pravu kad tvrdi da se mladi
vjerno dre predanog zbog onih koji su im tradiciju
posredovali, ova situacija to uvelike Stariji su
izgubili svaki autoritet. Emotivne veze s njima su
raskinute zbog spomenutih uvjeta ivota, a potovanje je
svedeno na minimum ili dokinuto. Uspjelo se stvoriti stanje
u kojem nemaju prilike u kontakt s tradicijom,
odnosno, uspjelo se stvoriti (potpuno je nevjerojatno
da je do svega ovoga dolo spontano) u kojem su
apriori nepovjerljivi prema starijima i bilo kakvom pokuaju
da im se posreduje tradicija. Pojam "vjernosti" tradiciji je
temeljito poljuljan sveprisutnim relativizmom,
situacionizmom.
Vjerujem da bi se dalo jo mnogo napisati o ovoj temi.
Posebno bih se elio sa potpitanjem: je li sve to
spada u tradiciju vrijedno da bude predano? Kao
posebno me zanima jesu li tradicionalni rituali i moralna
pravila koja su dio tradicije ili prilika za nae
za nau evangelizaciju. broj Kruvenice
izlazi za a je, usprkos nepovoljnih okolnosti,
jo uvijek garniran tradicijama, pa to biti
prilika za ovog razmiljanja.
uurbanijem svijetu u tolikbtfri;:__..l
hrzznnm da ih'i ne
Ki
atka, ali intenzivna i estoka
kampanja je na lokalnim
zborima lipnja
iznjedrila novog hvarskog
- Rinota Povodom
Dana Grada i blagdana sv. Stjepana,
zatitnika Hvara, smo ga
"privesti" pred diktafon i porazgovarati s
njim o gradskim projektima i ciljevima,
ali i problematici s kojom se
na lokalnoj razini. Kako
vidi rjeenje pojedinih gradskih problema
i na koji misli voditi grad,
u razgovoru.
Kruvenica: U lipnju ste izabrani za novog
Hvara. Koji su Vai konkretni planovi i
ciljevi u godine?
Konkretne ciljeve i planove smo izrekli i
prezentirati u samom programu tijekom kampanje, a i mi u
SDP-u pokuavamo rijeiti pitanja kroz inicijative
i kroz jo od ranijih vremena. to se konkretnih
ciljeva, to je svakako efikasnija gradska uprava u slubi
razvoj grada u smislu obrtne zone i poticajne
stanogradnje, to smatramo vrlo bitnim pitanjem za
dovretak svih gradskih projekata
u prijanjem razdoblju, kao to su obnova
Arsenala s kazalitem, zavretak vatrogasnog doma i
uz stalno ulaganje u komunalnu infrastrukturu.
Kruvenica: se moglo daje Hvar jedna od
najbogatijih gradova u zemlji. Od se stvara
gradski koliko iznosi i kako se namjerava
rasporediti u Vaem mandatu?
Dvije je zadano. Govorimo o
namjenskim prihodima, kao to su komunalni doprinosi i sl.
Izvorni grada Hvara je prijanjih godina bio oko
21, 22 milijuna kuna i iz tog aspekta nikako ne moemo
govoriti o najbogatijem gradu. prihodi su
znatno manji nego to bi mogli biti. to se
novca, radi se o odgovornosti troenja tog iznosa.
Pokazatelji, koje u skoro vrijeme objaviti, za sada su
vie nego dobri. Kad do nekog kapitalnog projekta,
prihodi se kao kada se prije nekoliko godina
obnavljao Arsenal i iznos se popeo na 34 milijuna kuna.
Zavretkom projekta iznos je pao i nakon toga imamo
konstantan pad prihoda. Ove godine pokazalo
se da prihod raste, pogotovo otkad je uveden red na
dravnom nivou - govorimo o fiskalizaciji. Ono to uistinu
elim je smanjenje rashoda i odgovornije troenje
sredstava.
Kruvenica: Ovog ljeta su se bunili na
nedostatak komunalnih redara, nered, prljavtinu i buku u
gradu. Gclje je nastala zodiva i kako je narriferavate
promijeniti za sezonu?
Mislim da nije o zodivi. O svemu tome
biti na tematskoj sjednici o turizmu u listopadu. Neki
pomaci su napravljeni i, to je najvanije, poslana je jasna
poruka i gradskim obrtnicima i svima koji su u
djelatnost, a to je da se u ovom gradu potovati
gradske odluke, pogotovo odluka o javnom redu i miru i
odluka o komunalnom redu, kao dvije najbitnije. Obavljeni
su vani sastanci sa Dravnim inspektoratom i sanitarnom
inspekcijom. Ovo ljeto htjeli smo odaslati poruku uz
dnevno-operativno djelovanje, ali nikako nismo htjeli
tijekom ove sezone prelomiti stvar preko koljena, jer mislim
da bismo imali negativni efekt u tom dijelu
ponude. to se odvoza i percepcije prljavog
grada, oduvijek tvrdimo da je pranje grada jedno od
najbitnijih komunalnih djelatnosti. Odvoz
godinama dobro funkcionira, a ono to moramo napraviti je
spoj obrtnika i komunalnog uz djelovanje
komunalnih redara prema nediscipliniranima, a radi se o
orariju odvoza - da se ne dogodi da npr. vozilo
komunalnog u grad u 4h, a obrtnik ili ugostitelj izbaci
u 4.15. Mislim da moramo svijest svih
i svih poslovnih subjekata.
Kruvenica: se da ovlasti komunalnih redara nisu
bile jasno definirane. to oni rade?
Dj e latnost komunalnog redara j est definirana, ali
je bio da smo imali redare prvog i drugog reda. Ove
zime planiramo to urediti. Broj komunalnih redara je
dovoljan. Imali smo kad smo preuzimali vlast,
zbog njihovog bolovanja, koritenja godinjih odmora, a s
druge strane bili su redari drugog reda koji zapravo nisu
imali prave ovlasti redara. Komunalni redari od ove zime
raditi posao svoje sistematizacije radnog mjesta.
Kruvenica: Svjesni smo daje turizam glavna i, slobodno
moemo zapravo jedina grana od koje ivimo u
Hvaru. Vidite li poticarlja nekih drugih
djelatnosti koje bi donosile profit, ali i promociju Hvara?
U Hvaru se posljednjih ljudi
bave turizmom. Kod nas je sve vezano uz turizam, ali
naravno da postoje stavljanja poljoprivrednih
proizvoda i ostalih obrta u funkciju turizma. Ti drugi poslovi
ne smiju ugroavati turizam kao osnovnu gospodarsku
granu i moraju biti temeljeni na standardima koji se
propagiraju u 21
Kruvenica: Kako produiti turistic1cu sezonu?
To je pitanje: kako ranije ili kako
produiti sezonu. Hvar jest jedna od perjanica hrvatskog
turizma, ali pitanje produenja sezone svakako ovisi o
nekim drugim elementima: prvenstveno mislim na kulturu,
zdravstvo, sport... To su segmenti gdje mi kao Grad, u
suradnji sa poslovnim subjektom u gradu, a to je
Hvar, zajedno sa svim drugim zainteresiranim
moramo urediti infrastrukturu. Vana je i
strategija razvoja, znati to i u tom smislu prostorno
planirati.
Kruvenica: U predizbornoj kampanji spomirijali ste
zonu. Gdje se ona planira i to bi tamo bilo
smjeteno?
zona je prema prostornom planu
smjetena Brusja i Hvara. Pojedini privredni
subjekti su tijekom ovog ljeta pokazali znatan interes.
Ona doprinosi gradu,
i sve se nalazi na istom mjestu. Samim
tim imamo organiziranu nabavu. Tamo bi bili smjeteni
obrti, stolarski obrti, kao i skladini prostori, to
je nedostatak ovog grada. Tamo moe biti
smjeteno sve za to se pokae interes, s tim da ne naruava
osnovnu djelatnost grada.
Kruv enica: to je sa domom?
Za sada postoje zainteresirani privatni
investitori. Postojalo je nekoliko lokacija u dosadanjim
prostornim planovima, uz to jedna sa zdravstvenim centrom.
Prije sezone bile su izmjene i dopune u prostornom planu i
jedna se lokacija iskristalizirala. U ovom je trenutku teko
bilo to konkretnije jer to se uvijek moe izjaloviti,
da se radi o investiciji.
Kruvenica: Krljinica?
Na stav, onaj SDP-a, smo nekoliko puta
javno iznosili. Knjinicu i prostor za kulturne udruge vidimo
u prostoru sadanjeg Konzuma i mislimo da bi to zadovoljilo
sve zahtjeve knjinice 21.
Kruvenica: Slijedi pitanje - gdje onda smjestiti
Konzum?
Kad smo na iznijeli pitanje Konzuma o
tome da se ugovor produiti, Konzum je reagirao
izvanredno i krenuli su pregovori. Odrano je dva sastanka u
mandatu prolog i tad su pregovori stali. Mi
smo ovog ljeta obnovili pregovore. Konzum je svakako
zainteresiran za izmjetanje iz sadanjeg prostora. Tijekom
ove zime nastaviti pregovore i, nadam se,
Kruvenica: Moemo li pobolj arije
katamaranskih linija i povratak broda u Hvar? smo i
prijedlog pojedinih o ponovnom osposobljavanju
luke Vire. Moemo li se tome nadati?
Ne znam koliko bi danas luka Vira bila s
obzirom na gabarite trajekata. Svi se da je jedino
"Gradac" mogao uploviti bez problema, a "Erota" se
potezalo na cime da bi mogao pristati. No, produenje mola
u Vrri sa pristajanja katamarana svakako da.
Mislim da postoji takav projekt u centru. to se
katamaranskih i brodskih linija, nikad ih nije bilo toliko
kao ovo ljeto. Za razliku od prije, troak grada bio je nula
kuna, jer smo poslali jasnu poruku prijevoznicima neka
ovdje svoj interes i tako je sezona.
gosti i prijevoznik mogu biti vie nego zadovoljni. Naravno,
ono za alim je povezivanje katamarana Hvar-Vis. Prvi
put se dogodilo da je bilo mnogo zainteresiranih, ali
presudile su odluke Visa i Komie. Konkretan prijedlog o
povratku broda u Hvar je iznesen Agenciji za obalni i linijski
promet. Onaj tko se javi na trebao bi pristati u luku
Hvar, uvesti liniju... o svemu tome jo se
razgovarati. To su nai minimalni zahtjevi.
Kruvenica: to je sa pumpnom stanicom u Krino j luci?
Planira li se njezino izmjetanje, da ta lokacija
stvara velike prometne
INA pumpnu stanicu u Krinoj luci tretira kao
nerentabilnu. U momentu kada je INA iznajmljivala
nerentabilne pumpne stanice, hvarska je bila jedna od njih.
Neko vrijeme je bio zainteresiran i Tifon, no vie nije
o. Pumpa ima premale rezervoare za sezonu. Lokacije za
i detanje pumpne stanice mijenjale su se: jedna je bila na
ulazu u grad, se da se razgovaralo o predjelu koje
gravitira Viri, a svakako bi ovaj dio prema moru morao biti
zadovoljen. Predstoje nam razgovori i brojna otvorena
pitanja o saniranju koji se stvori u Krino j luci.
Kruvenica: I na Dolcu se stvara ogroman prometni
zbog uskog grla oko autobusne stanice. Planira li se to
po tome pitanju?
Preformulirao bih pitanje o prometnoj regulaciji
na cijelog grada, jer Dolac nije jedini. Puno toga se
propustilo u planovima i u samoj gradnji. Tu je i
nedostatak parkirnih mjesta koji uvjetuje te uske i
stvaraju hitnim slubama, pa i samom parkiranju.
Nekoliko kvartovskih parkinga bi donekle ublailo
problem. U se trebati razmiljati o takvim
investicijama, ma kakvog kapaciteta bili. to se
autobusne stanice, u razgovorima s Konzumom naglasili
smo dva kata podzemnih garaa. Spominjali smo i
izmjdtanje autobusnog stajalita. Gdje je promet
bi trebalo regulirati jednosmjernim prometovanjem i time
bismo donekle olakali protok vozila kroz grada.
, .. .,,v .. nia Pred nama je zima. li biti pusta i
ili moemo razne projekte,
projekti su gotovi i predstoji nam
se da i u kulturnom i
bude to ivlja. Pokuat
projekte.
li kakvu poruku
REPORTAA
Nagradno putovanje za pobjednike dravnog natjecanja iz vjeronauka
PUTEVIMA SVETOG DOMINIKA
piu: don Mili i MAK
P
objednici dravnog natjecanja iz
vjeronauka 2013. godine u
organizacij i Hrvatske biskupske
konferencije i Hrvatske dominikanske
provincije sudjelovali su na nagradnom
putovanju "Putevima svetog Dominika".
Po tri najbolje osnovnokolske i srednjokolske ekipe
krenule su, od 15. do 20. lipnja 2013. godine, sa svojim
mentorima, dravnog povjerenstva i Malim
koncilom u posjet dominikanskim prisutnostima vezanim uz
ivot i djelovanje svetog Dominika u Francuskoj i Italiji.
njima je naravno bila i naa
srednjokolska ekipa - Matea Marina
Marija i Marinela O povijesti, ljepoti i
aktualnim zbivanjima mjesta koja su posjetili, sudionike su
upoznali dobro pripremljeni na vrlo kreativan i
zanimljiv
Proli smo Genovu. More tunela iznad obale, kao da smo u
srcu planinskog lanca. Uletjeli u maglu i kii cu. 16 stupnjeva
C. Prema Ventimiglia. U Monacu nakon kupnje karte za
silazak u grad spustili se do podzemne garae ispod, sa
stran:e pomorskog muzeja. Lift stepenicama na kat, a ontla
pjeke pokraj muzeja, krqz bedeme u stari grad. Prolazak
pored katedfale i odlazak.do Drugom stranom nazad
na parkihg. Odlazak autobusom do ispod dijela grada u
kojem su kasina. Podzemna garaa u razini mora. Izlazak na
povrinu, odlazak 1!. nekoliKo kazina izvana.
Zanimljivi detalji, kugly-zrcala. Imali smo prigodu vidjeti
'kneevu fe proetati ulieama na kojima
s/ tradicionalno ofuavaju utrke
lj" . ' .
.., , ".
Nastavili smo put do Nice, grada na Azurnoj obali.
Usputno odredite bio je i Eze koji je zbog smjetaja
na litici iznad Sredozemnog mora nazvan i "Orlovo
gnijezdo". Poznat je po svojoj dugoj povijesti jer se smatra
da je naseljen 2000 godina prije Krista, kao i po izradi
parfema, u to smo se uvjerili i sami, posjetom parfumeriji
Galimard, u kojoj smo saznali sve o vrstama i
izrade parfema. Izradba mirisa j e zanimljiva za nas koji
se bavimo proizvodnjom lavandina ulja. I ovdje je lavanda
vana. Kae da im treba 220 kg cvijeta za litru ulja.
Slue se i jednom mirisnom ruom, jasminom
te ekstraktima. Moe se izradba vlastitog
parfema za 200, a proces vodi za to obrazovana osoba.
Iz Ezea smo se spustili u Nicu. Vidici su prekrasni, obala
Nica je, gledana odozgo, aka u oko u tom
ambijentu. Taj grad je, ono malo to smo
aglomeracija sa dugom dosadnom plaom. 'Prvi
dan putovanja zavrio je u marijanskom svetitu Notre
Dame de Laghet koje je, wput mnogih marijanskili
nastalo zbog vjere u Marijinu po se
mjestU dogodila mnoga 0
___ ""'' -.----.- na zidovima O
sa pruta, a za glavno jelo riu s nekim utim
(vjerojatno afran ili kurkuma) i s malo te
piletinu u saftu, ali unutra su bile i koljke, meso od kampa,
lignje. Poslije je bio zanimljivi izdueni
biskvit punjen kremom od kave, preliven karamelom. Za
po komad pizze i salata od raznih manistra, polovina
od boba. Za instant kakao, mlijeko, kava, lijepi
i radost".
Kolijevka Reda
propovjednika
Ponedjeljak, nakon ukrcali smo se u autobus i
krenuli prema Avignonu, tzv. papinskom gradu, koji je u 13.
sluio kao papinsko sredite. Sabina nas je
u autobusu upoznala sa grada. U Avignonu smo
najprije uz Rhonu, blizu "Pont d'Avignon", a zatim
smo uli u grad kroz vrata i otili odmah u
obilazak papinske jednog od najvanijih i
najimpozantnijih spomenika u Francuskoj. Tu smo
proveli skoro 2 sata uz elektronske Ovdje nam se
pridruio dominikanac, otac Tomislav
duobrinik hrvatske misije u Parizu, koji nas j e podsjetio da
je u Avignonu od 1318. do 1321. godine boravio blaeni
Augustin i ovdje napisao neke svoje teoloke spise.
Nakon obilaska ili smo u kratki obilazak katedrale
Notre Dame des Doms, potom na breuljak s parkom,
umjetnu pilju na vidilici iznad rijeke i mosta. Spustili se do
autobusa i prema Fanjeauxu. U Fanjeauxu je sveti Dominik
boravio kao upnik. U samostanu smo slavili misu
u 22.20h. Nakon smjetaja u samostanu u kojemu borave
dvije sestre dorninikanke Svete Obitelji, posjetili smo u
kojoj je boravio sveti Dominik i u kojoj, pored
starog ognjita i jedne drvene grede stoji kip sveca s
relikvijom. Zaustavili smo se i pred plakatima koji slikovito
prikazuju vane vezane uz utemeljenje
dominikanaca, propovijedanje i dominikansku prisutnost.
Sveti je Dominik puno radio na dua, aj edan je od
njegovih velikih pothvata bio skupine djevojaka
albigenke sljedbe. Nakon to ih je preobratio, Dominik je za
njih u Prouihilesu osnovao samostan koji je postao prvi
samostan dominikanskog reda Bilo je to oko 1207.
godine. Samostan je nazvan i "kolijevkom Reda
propovjednika". U njemu je smjetena
zajednica dorninikanskih monahinja s kojima smo u ranim
jutarnjim satima molili jutarnju molitvu na francuskom.
.... .
Odlazak u Prouihiles, prvi enski samostan. Sve je to bilo
izgorjelo. Kasnije je obnovljeno i stavljeno pod kraljevsku
kontrolu te uzdignuto na visoku No, kralj je dobio
pravo postavljati opatice. Tako je koristio samostanske
prihode. Francuska revolucija je to zaustavila pa je o.
Lacordaire u 19. st. obnovu. Karkasonski biskup je
izgradio ovu crkvu-baziliku sa eljom da postane
mjesto. Sad se obnavlja, ali radovi zapinju.
Sestre su iz raznih zemara svijeta. Ima ih 29. ive dijelom
Na grobu velikog sveca
Naalost, zbog izlijevanja rijeke Gave pristup pilji bio je
zatvoren, pa se uspjelo u gornju baziliku i ondje se
pomoliti Gospi. Zbog obilne kie i poplave pristup svetitu
iz sigurnosnih razloga bio je Bilo je jo samo
posjetiti u kojima j e ivjela sveta Bernardica sa
svojom obitelji. lako pokisli i promrzli, bili smo zadovoljni i
svoje molitvene nakane nastavili smo u slavlju svete mise u
samostanskoj crkvi u Fanjeauxu. Nakon zahvale i oprotaja
sa sestrama slijedio je posjet gradu Carcassoneu,
u kojemu su od saznali sve o stilovima
gradnje ovih utvrda, kao i njihovoj svrsi. Posljednje
odredite putovanja bilaj e Bologna koja je, osim to je grad
arkada, i akademske tradicije, bila i
vrhunac putovanja. U srcu bazilike svetog Dominika nalazi
se grob ovog velikog sveca koji je remek-djelo,
povijesni dokument i mjesto molitve. Dominikov je grob
poput "kamena koji govori" o ivotu i djelovanju.
Na ulazu u kapelu nalazi se glava od kamena,
prema pravom licu svetog Dominika. U toj smo
kapelici slavili posljednju misu na ovom putovanju. Bilo je
to zadnje odredite i vrhunac putovanja okrunjen susretom
sa svetim Dominikom. Na povratku iz Bologne za Zagreb
imali smo peh: na autobusu je puklo crijevo koje vodi naftu
iz pumpe u motor. Spasila nas je solidarnost jednog
kamiona, pa smo se sretno vratili u Hvar. U
zajednitva koje se osjetilo od samog putovanja,
u bogatstvu druenja kroz pjesmu i radost, vratili smo se
osnaeni novim saznanjima i prijateljstvima, zahvalni
onima koji su ovo predivno iskustvo. Svojim
sudjelovanjem dali smo primjer kako se isplati ulagati i
truditi u stjecanju znanja, posebno kada se ono pretvara u
..... ,uuuJ iskustvo koje se umnaa i bogatstvo kada se
s drugima .
. od onoga to proizvedu. Proi ode ga i
prodaju Uzgajaju i gr. ali ga daju u p eradu
drugima. Ljeti zaposle i mlade na ranju Ba e se i
d ovnim radom, (>pjemom savjetovanjem.
1
akon
u vrlo s prosljeduj o put
L l
1
Skolastika ih navodi kao Jedno (unum)
Istinito (verum), Dobro (bonum) i Lijepo
(pulchrum ). Cilj ovog uvoda je povezati
nabrojene transcendentalije s ivotima
vjernika. Ukratko pokazati kako se pojedni
transcedental odrazio u ivotu konkretnog
vjernika.
Pisati o TomiAkvinskomje teko. je daje zaduio
teologiju i utjecao na filozofiju. Bio je vjernik,
molitve i istinski teolog. Bio je raznovrsnih talenata,
njegov duh ostavio je utjecaj na mnogim I
dananji vjernik se s njim u liturgiji, preko
himna "Klanjam ti se smjerno".
oko 1225. u dvorcu Roccasecca u feuduAquino, u
okolici Napulja u junoj Italiji kao sin Landulfa grofa
Akvinskog i majke Teodore iz obitelji normanskih grofova
od Teate. Rano je poslan u benediktinski red. No ipak,
protivno eljama, pristupiti novoosnovanom
dominikanskom redu. Potom putuje po Europi i koluje se
kod umova onoga doba. Umire godine 1274. Toma
ipak ostaje prisutan, iv, i danas.
Tomajebio
nazivali ,,nijemi anski lutnji.
Kasnije ih je sve nadmaio. Toma se proslavio
Jedan kolega mu je ponudio objdnjenje logike. Toma je
mirno prihvatio. Neimenovani kolega muje samo
da bi ubrzo stigao do zida- bio se strano spetljao. I to Toma
Ruga li mu se? Ne posve u svom stilu, daje rjeenje
problema, i ostatak repeticija pretvara se iz u
Kolega to razglaava i Tomin put k slavi j e irom
otvoren. Ovaj primjer nam pokazuje dvije osobine ovog
sveca. Veliko znanje i jo poniznost. Moemo
poniznost je bila njegovo znanje. Za pretpostaviti da se
Toma i sam na predavanjma mogao istaknuti. Ipak to nije
Znao je da istina nije samo njegova. Istinu je objavio
Krist, a vjerno ju je prenijela njegova Crkva. On je samo
slubenik te Crkve. je da je posebno zahvaljivao
Bogu to muje udijelio posebnu milost. Naime, razumio je
svaku stranicu koju je Fascinantan je jer ne odvaja
ivot i znanje. To nisu dvije odvojene stvari. Jer sve to je
i nije bilo samo razumski. Njegov ivot je to
odraavao. I vie od znanja teio je mudrosti. Mudar
je onaj koji ne samo da zna, nego ono to zna i U tom
smislu on nije samo nego i onaj koji Njegova
potraga za istinom nije bila samo hobi koji bi mu oduzeo koji
sat dnevno. Ne, on je bio istinski studiozan. je
lekcije, ne samo iz knjiga, nego iz svakog susreta, svakog
svakog retka Svetog pisma. Doivio je
iskustvo. Nije ga opisivao, samo je rekao da nakon ovog
iskustva sve ono to je napisao izgleda poput slame. Mislim
da ovo moe uokviriti njegov ivot. Jer nije zbog
nego radi znanja mudrosti koju kasnije
primjenjuje na svoj ivot. Traio je istinu, naao Krista, i uz
njega ostao svog ivota.
Toma nam moe biti putokaz kako ivjeti u jednostavnosti
srca. Ako je on koji je toliko na raznim
duha smatrao da nije velikan, koliko bi smo mi koji su
par knjiga trebali biti ponizniji? Premda je bio
pripadnik skolastike, u takozvanom srednjem
vijeku, ipak je imao sluha. Znao je sluati; ne samo slubenu
Crkvu nego i ideoloke protivnike. Jedan je od prvih koji je
poznavao nauk strujanja. Moe potaknuti i nas
da u razgovoru s ljudima miljenje ne dijelimo aktivno
sudjelujemo- sluanjem. Spremnost da se neto vodi do
istine.
I na kraju pokazuje nam da je istina jedna i cijela. Nije neka
teorem, formula. Istina je ivot, Osoba, a
te istine nije samo nizanje nego ivotni hod
mudrosti.
l
l
l
Pie: Milan aric
O
tkako je 13. oujka ove godine
izabran za papu, Franjo ne prestaje
panju. Mnogi ga hvale,
dive se. Za mnoge onje papa iz
naroda Ger ovi prije njega su bili
marsovci), skroman, ponizan. Cini se da
mnogi toliko ele naglasiti koliko je on
od svih njegovih prethodnika (ili
barem od Benedikta XVI.).
I doista je, ali zamije svatko od nas u usporedbi s
drugima. Svatko od nas ima sebi svojstven
pristupanja stvarima, odnosa prema drugima i sl. I
dok mi traimo to je to kod Franje toliko posebno, dok se
divimo i skoro svemu to i govori, mi
se da ne vidimo ono bitno. Papa je prije svega
gorljivi koji samo ono na to je pozvan, a to
je navjetaj Isusa Krista- raspetog i uskrslog.
Zapravo ono na to smo svi pozvani. A pozvani smo,
kako kae Papa, iz samih sebe, iz svojih zatvorenih
utvrda u kojima se sakrivamo od svijeta i od samoga
Boga. Svi mi elimo nekakvu revoluciju u Crkvi, svi elimo
promjene, ali na alost se mi sami nismo spremni mijenjati.
A jedina prava i istinska promjena, reforma u Crkvi dolazi
samo od Boga, a ne od ljudi, jer Crkva je Njegova, kako je pri
kraju svog pontifikata istaknuo papa Benedikt. Ako doista
elimo da se neto promijeni, mijenjati sami sebe.
Zapravo dopustimo Bogu da nas promijeni, dopustimo mu
da u naa srca i da u njima zapali oganj svoj e ljubavi.
Prilikom jedne od molitava Angelusa na trgu Sv. Petra u
Rimu okupljeni su vjernici po pljeskali i skandirali
"Franjo! Franjo!", na to im je Papa odgovorio da bi mu bilo
drae da "Isus! Isus!". I to je ono u to bismo se trebali
ugledati, ono to papa Franjo stalno naglaava, a to su i
njegovi prethodnici u centru svega je Isus Krist.
Samo mi se da nas je preveliko pljeskanje zagluilo, pa
i ne to Papa zapravo govori. Zato pozivam i
sebe i vas da na trenutak prestanemo pljeskati i posluajmo
to nam Papa eli Vjera nije neto to slui za ukras,
ukrasni predmet; vjerovati ne ukrasiti malo ivot
religijom, kao da je to torta pa se ukraava kremom. Ne,
vjera nije to! Vjera podrazumijeva izabrati Boga za temeljni
kriterij ivota, a Bog nije prazan, nije neutralan, Bog je
uvijek pozitivan, Bogje ljubav, a ljubav je pozitivna!
ejlrime jmo .


Ilo
,
cemo t
U
bavulu u crkvi Duha Svetoga, hrpom
arhivskih dokumenata, se i dva preklopljena
lista papira. Datum je svibanj 1893. Nepoznat netko
predlae udovicu Perinu za sestrimu sv. Nikole. Perina je
bila nepismena, pa je netko umjesto nje napisao molbu,
pritom ne razloge zbog eli pristupiti
sestrimama. Samorazumljivo, u to su vrijeme ene
pristupale bratovtinama nakon mueve ili
smrti, kako bi bile sigurne da se netko pobrinuti za njih u
materijalnom i duhovnom smislu. Ulaskom u bratovtinu
bile su sigurne da im netko oko ili polja,
osigurati im dostojan sprovod, obitelj ... a
one su mogle biti tihe, neprimjetne pratnje, sjene
bratima.
Iz poutjelog papira i nakrivljenih rukopisa
saznajemo da je Perinina molba odobrena i pridruuje se
broju sestrima kojih je tada bilo oko dvadeset. Kako su
odmicala i povijesna i duhovna previranja
svoje, sestrima je bilo sve manje, dok se sredinom
sedamdesetih nisu svele na prste jedne ruke. Godine 2004.
umrlajeposljednja sestrima, MarijaNovakDaretova.
Kada danas vrtim film i traim razloge zbog sam prije
godine postati sestrima sv. Nikole, ne nalazim
nikakav konkretan i odgovor. Otac je od
djetinjstva bratim sv. Nikole, svojevrsni buntovnik u svojoj
obitelji, gdje su s didetove i nonine strane od
pamtivijeka bili Bratovtine sv. Kria. No, u njemu
lim?
pie: Zorka
je prevladalo ono nomen est omen (ime je znak) i
to je prve korake napravio u Grodu, odakle su, po nepisanoj
tradiciji, bili bratimi. Je li on glavni krivac to sam od malih
nogu voljela s njim za ruku u precesjun, to bi mi svaki
Veli petak u ruke tutnuo pjesmaricu sa Zdrav si, Isuse, to bi
me uvijek do sri pogodio moj ... da od tih
ne bjeim, onda je moj temeljni razlog pristupanja
sestrimama bila- tradicija.
No, sestrime ne mogu nositi ceriferaje ni baldahin, nemaju
snana grla za moj, ne nose nikakvu toniku ni vidljivi
znak pripadnosti bratovtini, njihova uloga nije jasno
definirana. U Statutu ne postoji nita konkretno vezano uz
taj dio. to sam onda mogla se nadati? Za
prvu odabrala sam plavi al sa ternom - likom sv.
Nikole, ila u procesije na samom skrivala se po
koru i nadala se da se jo netko Nisam znala to
mogu ni kako mogu doprinijeti. Ipak, stvorila se
sretna okolnost: preuzela sam organizaciju izlobe
povodom 150. obljetnice nae bratovtine, pa mi je to
ostavilo prostor za daljnje istraivanje i ispitivanje
est mjeseci bratovtinskog arhiva
otkrilo mi je dvije vane stvari: o sestrimama ne postoje
gotovo nikakvi zapisi; iskonske, ljudske vrijednosti
bratovtine briga, solidarnost, za drugoga)
ne gd j e su se netragom izgubile.
Izloba je prola i godina otvorila je vrata novim
bratovtine: pristupile su i sestrime: Anna
RAZMIlJANJA
Iva Novak, Marita i Petra Kustura.
Najednom je postalo lake stajati u koru, u precesjun,
nositi al (usput, bilo je govora o no zasada
dogovorno ostajemo pri alovima). ovaj tekst,
pitala sam sve koji su im bili razlozi za sestrinstvo. Ni
one nisu imale konkretan razlog, no istaknule su da su htjele
doprinijeti upi, pomagati i tradiciju.
Teko je razloge ulaska u bratovtinu nekad i
sad. Dananji razlozi su obiteljsko i
mjesna tradicija. Prvotna uloga vie nije potrebna:
uglavnom smo svi materijalno situirani, za i polja
brinemo se sami. U jednom povijesnom trenutku i mi ene
smo ostvarile pravo na rad i neovisnije smo i samostalnije
nego u vrijeme udovice Perine. Ipak, pripadnost bratovtini
u svojoj je biti daleko vie od i tradicije. Ona je
prvenstveno ivo vjere, promoviranje ivotnih
vrijednosti i ideala i snaan brige i solidarnosti za
drugoga. Ove tri stvari izgubljene su ili zanemarene u
mnogim aspektima ljudskog djelovanja, te nije da su
jednako tako nestale iz bratovtine i ustupile mjesto praznoj,
ali ljuturi tradicije. U tom smislu vidim
nas sestrima. Ne zanemarivati tradiciju i njezine
dobre strane, poticati i stvarati solidarnost, brinuti se za
druge, konkretno pomagati, dobro. U naoj, enskoj
nutrini za drugog je vrlo izraen. Jo vanije, takvim
naim nastojanjima je potrebno ponovno sjetiti i nae
bratime na plemenitost, konkretan angaman za drugoga i
njegove potrebe. Vidim u djelovanju kroz nae
struke. Na moemo ljudima oko
sebe: organizacijom raznih humanitarnih i akcija,
edukacijom, konkretnoj onako kako su bratimi
u nekim drugim vremenima: nekome
u polju, posjetiti bolesne i potrebite ... Puno toga je
Novo vrijeme i nove potrebe nuno
donijeti i promjene odredbe Statuta, na se neko
vrijeme radi, te se s vremenom definirati uloge nas
sestrima. Moda te promjene potaknu i bratime na
angaman i povratak na temeljne vrijednosti i odlike
bratovtine. Voljela bih da bude tako. Takoder bi mi bilo
drago da ovaj tekst potakne diskusiju i dijalog o tome kako
moemo poboljati nau bratovtinu i stvoriti bolje u
naem gradu.
PRUATEIJI MISUA
Z
a koji dan kolska
godina u Kongu. Djeca iz
Konga piu i zahvaljuju svojim
kumama i kumovima za njihovu brigu i
dobrotu. Vesele se da i oni, iako su
siromani, neki i bez oca i majke, mogu
nastaviti kolu. Isto tako zahvaljuje i
misionar fra Ilija, a i ja. Ako kolujemo
jedno dijete, to je kao da ga cijeli ivot
hranimo- vele nai misionari. Naime,
tada mogu posao i zaposliti se. To
je zbilja veliko djelo pa neka
dragi Bog to svima obilato uzvrati.
Djeca svaki dan mole za svoje kume i
kumove. A molitve su
pred dragi Bogom.
Dok je bila iva Majka Terezija iz Kalkute, Isus
joj se dva puta ukazao i molio je da ide
siromahe i da ga tamo nosi. Nije se bilo lako
na takav korak. Ali kad se po drugi put
Isus ukazao, M. Terezija u svom pismu, koje je
pisala svom ispovjedniku kae, da je bila
prisutna i Gospa i mnotvo siromaha. Tada joj je
Isus rekao: "Ja te molim, moli te moja majka,
mole te oni ... Ne boj se, bit s tobom." Zato je
M. Terezija imala snagu. Molila je
ispovjednika da ta njezina pisma uniti, ali na
on ih je sve do danas. Da ih je
unitio, ne bismo to nikada doznali. Tako i svi
nai misionari i misionarke nose Isusa ba
njegove siromahe.
Bogu hvala, javljaju se novi kumovi i kume, to
mi je drago. Veseli da jo uvijek irna dobrih i
plemenitih ljudi, pa molimo Boga da ih bude jo
vie. Jo jednom zahvaljujem svima na dobroti i
brizi za siromanu djecu, neka Gospodin svima
to uzvrati svojim blagoslovom. A sad slijedi
pismo djece:
DR. KONGO- SJEVERNI KIVU
BISKUPUABUTEMBO- BENI
UPA SV. JOSIPA- KIMBULU
19.07.2013.
Zahvalno pismo i
i siromanih
Dragi nai
mi osnovne i srednje
kole koji smo bez roditelja ili
siromani, na upe sv.
Josipa - Kimbulu; na kraju ove
kolske godine 2012-2013, s
posebnom i dubokom u
srcu vam ovo kratko
pismo s nakanom da vam izrazimo
nau najiskreniju ZAHVALNOST
za vau veliku kojom nas je
vaa roditeljska ljubav obdarila kroz
ovu godinu.
Zaista,mi ne nalazimo dovoljno
prikladnih kako bismo
izrekli nau duboku i iskrenu
ZAHVALNOST za vau utjehu
nama i siromanima.
Djelo vae velikodune ljubavi daje
nam odvanosti i snage, radosti i
nade, da i mi, iako bez
roditelja i siromani, ipak
u koli kao i drugi nai vrnjaci.
Uistinu, mi moemo i ustvrditi:
"Bog nikada ne zaboravlja svoje
djece!"
Zaista, DRAGI
VI STE NAI RODITELJI A MI
VAA DJECA PO BOJOJ VOLTI.
Mi molimo Boga da blagoslovi vae
i obitelji, vau djecu i posao.
Molimo Boga da vam dade snage i
djelotvorne ljubavi, da se nikad ne
umorite dobro. Mi u vama vidimo nae roditelje koji ne prestaju
brinuti se za nau
Mi se zaista povezani i ujedinjeni sa vaom djecom koja su
postala naa i sestre u Kristu Isusu koji je Utjelovljena Ljubav i koji
je postao siromah iz ljubavi prema siromanima.
Dragi nai mi vas molimo da primite nae ZAHVALE,
nau dj etinj sku odanost i iskrenu ljubav. U z pozdrave, vaa dj eca-
iz upe sv. Josipa/ Kimbulu i upe sv. Klare/ Ngengere,
biskupija Butembo-Beni, DR. Kongo. U ime svih, potpisani:
Patuku Munongo, Mumbere Kombi, Kavugho Kihundu, Katungu Kivava
*Uz ovo pismo fra Dija je poslao i popis s njihovim ocjenama.
zvuk
sumrak gdje i snagu
Neba koje zvijezde. Bio je to jedan
moj smiraj dana u Pokonjem dolu u kasno
kad vie ne bje nikoga ... kava
kod Maje, zagledanost u ljepotu sumraka i
stapanje s prirodom, uranjanje u more.
Oduvijek mi je bila zanimljiva etimologija Pokonji dol.
Svatko bi pomislio da je to dijalektalna
Pokojni, a ne Posljednji ... posljednji nastanjenog
kopna, alo kojim dalje sike i otok i grad mijenja svoju
ljepotu. Taj je suton bio pokuaj odmaka od hvarske
ljetne, sezone, Babilona koji ima obiljeje
dekadencije i nemira, to je apsolutno u neskladu s
renesansnom ljepotom i naega jedinstvenog
grada, koji nam je Bog dareljivo poklonio i koji iziskuje
zahvalnost i strahopotovanje! struktura koja
dolazi sa svih strana svijeta uglavnom je mlada, sa ciljem
alkoholiziranja i partijanja. Uistinu je otuno
gledati te vrlo mlade ljude kako ranom zorom pijano
obeznanjeni tumaraju mjestom, ga
te prizore, ne moe a da se ne priupita kuda
to plovi ovaj svijet? Sasvim sigurno, domicilno stanovnitvo
koje je ljetno egzistencijalno uvjetovano poeljelo bi neki
kulturniji turizam!
Moj bi vlastiti odmak bio jutarnji posjet Prvostolnici, gdje
bih odahnula u miru i ljepoti glazbenih akorda u tom
uzvienom prostoru te misa u u katedrali ili u
Frotrih, kad se boje razliju po crkvi na izmaku dana,
a uarena kugla na horizontu uroni u more. Dani su pomalo
i zlatnoute boje najavljuju ranu jesen. Konstanta bilo
kojeg kretanja je duhovnost. Kad ljetno ludilo utihne, dolazi
blagdan Svetog Stjepana zatitnika grada. Sveti
Stipane nas i pomozi nam! Neka bi
Vam bio blagoslovljen blagdan!
o c
O J ! W
Hrvatski knjievnik Miro Gavran
ttttttttttttttttttttttttttttn
RAZGOVOR S POVODOM
djetinjstva, mama i stariji brat su puno a starija sestra
je i puno i studirala knjievnost. Prve sam ispisao
sa esnaest godina i od tada do danas nisam prestao s tim
najljepim poslom na svijetu.
Kruvenica: Pored drama i komedija, piete i romane.
Nakon suvremenih romana u kojima ste opisali svoju
rodnu Slavoniju, u godini ivota ste potraili
inspiraciju u Bibliji?
Miro Gavran: Sa godina sam objavio
roman JUDITA inspiriran starozavjetnom koja je
bila poticaj i ocu hrvatske knjievnosti Marku za
poznati spjev. Ja sam u svojoj JUDITI malo vie naglasio
poziciju ene u patrijarhalnom okruenju, te uz
ratna vremena ispisao i toplu ljubavnu Potom sam
objavio romane KRSTITELJ i PONCIJE PILAT, situirane u
novozavjetno doba, u kojima sam progovorio o
o ljudima koji su u
vremenima morali odgovore na najvanija ivotna i
duhovna pitanja pred kojima se moe Pet
godina sam ispisivao ta tri romana, koja sada neki nazivaju
"biblijskom trilogijom" i mogu daje to bio divan period
u mome ivotu. Bio sam istinski ispunjen zadovoljstvom i
kao pisac i kao Kada su romani bili objavljeni, novu
radost mi je pruila to su dosegnuli brojna izdanja
u Hrvatskoj, a objavljeni su i u prijevodima.
Kruvenica: Roman Judita predstavljen je od akademika
Tonko prije desetak godina i ovdje na Hvaru, u
Starome Gradu ispred upne crkve?
Miro Gavran: Da, se. Lijepe su to uspomene. Za to
posebna zahvala ondanjem upniku Staroga Grada don
ZABORAVLJENI SlN:
J.t.. Ar.JJw lJZ

Miliju Jo se njegovih propovijedi za
nedjeljnih misa u vrijeme naeg boravka u Starome Gradu.
Kad kaem naeg mislim na suprugu Mladenu i sina Jakova.
Kruvenica: I vae drame i komedije biljee brojne
premijere na svjetskim scenama?
Miro Gavran: Imam tu da proteklih godina imam po
desetak premijera godinje diljem Europe, ali i u Sjevernoj i
Junoj Americi, igraju me puno i u Indiji. Velika je radost za
pisca kada njegove drame i komedije osvoje publiku u
kulturama, to je znak da njegovi tekstovi nose
univerzalnu poruku. Proljetos je u Pragu Kazalite STUDIO
DVA izvelo tristotu reprizu moje drame SVE O
MUKARCIMA, koju je vidjelo preko stotinu
gledatelja u a Teatar LUDOWY je u Krakovu
_eremaio brojku od stotine repriza predstave SVE O
ZEN AMA.
Kruvenica: U Krakovu vam je u liprifu odran i PETI
GAVRANFEST festival, na kome se igraju samo vae
drame i komedije, a koji se do tada odravao u Trnavi u
Vi ste vjerojatno jedini u
Europi koji ima svoj festival izvan zemlje u kojoj ivi.
Kako je dolo do njega i zato se preselio iz u
Poljsku?
Miro Gavran: Prije deset godina u 2003. Michal
Babiak, redatelj i profesor iz Bratislave te Emil
Nedielka, ravnatelj Teatra JANA PALARIKA u gradu
Trnava su pozvali est kazalita koja su me u tome
trenutku izvodila u da u Trnavi prikau te izvedbe.
Kako je to bilo dobro od publike i kulturne
javnosti, godine su napravili drugi
Hrvatski knjievnik Miro Gavran
ntttttttttttttttttttttttttttt
RAZGOVOR S POVODOM
GAVRANFEST koji od toga trenutka postaje
festivalom pa su na njemu, pored
kazalita, nastupila i kazalita iz Francuske, Austrije,
Slovenije, Hrvatske i Poljske. A upravo Teatar LUDOWY iz
Poljske s puno uspjeha je nastupio na dva GA VRANFESTA
u i to se njima svidjelo, pa kada Slovaci
vie nisu mogli nastaviti s festivalom zbog nedostatka
financija, festival se preselio u Krakov. U Poljskoj sam do
sada imao 19 kazalinih premijera, objavili su mi i dvije
knjige, tako da sam i ondje kao pisac", sam Teatar
LUDOWY na repertoaru ima godinama moje
predstave, koje su premaile brojku od repriza, tako
da je njihova kazalina publika prihvatila ovaj
festival. U est dana je bilo prikazano est predstava i sve je
bilo na visokoj razini.
Kruvenica: Va zadnji roman je KAFKIN PRIJATELJ.
Objavljenje 2011. godine. Za njega ste dobili i Nagradu
HAZU?
Miro Gavran: Obradovala me ta nagrada vane hrvatske
institucije, jer mi je KAFKIN PRIJATELJ vie nego drag
roman. U njemu govorim o prijateljstvu velikog pisca
Franza Kafke i Maxa Broda, te o enama koje su odredile
njihovu sudbinu. je o junacima kojima je knjievnost
bila vana koliko i sam ivot. .. radnja se odvija ponajvie u
Pragu dvadesetog i radujem se to do
kraja godine roman izlazi na u Pragu, te na dutch
jeziku u Nizozemskoj. Vjerujem da taj kratki roman moe
pruiti istinsko zadovoljstvo ljubiteljima knjievnosti, a i
onima kojima je biografija Franza Kafke
poznata.
Kruvenica: to je zadatak knjievnika u Hrvatskoj i
Europi danas?
Miro Gavran: Isto to i do sada: donijeti istinu i ljepotu
ljudskih karaktera i svih odnosa.
uvjerljivo o naem svijeta ponuditi
emociju ili humor ... ponuditi im svojevrsnu spoznaju
bogatstva ivota i svojevrsnu katarzu za kojom svi udimo.
Kruvenica: to trenutno radite?
Miro Gavran: Piem libreto za mjuzikl BYRON, za koji
Darko sklada glazbu, a u Kazalitu KOMEDIJA
u Zagrebu bi taj mjuzikl trebao reirati Vlado Uz
to povremeno gostu jem s Teatrom GAVRAN po Hrvatskoj i
Europi.
Kruvenica: Hvala Vam na ugodnom razgovoru?
Miro Gavran: Hvala i Vama! I na koncu moram priznati da
mije bilo zadovoljstvo razgovarati s Vama za upni list koji
izlazi na Hvaru. Vi ste me osobno pozvali prije 15 godina na
Hvar i na suradnju s Kazalitem "Petra i
tome pozivu smo ja i moja obitelj proveli u
Starom Gradu na Hvaru nekoliko nezaboravnih ljeta,
upoznali neke predivne ljude i zavoljeli Va otok. Eto, iako
smo nas dvojica privatno na "Ti", ovaj "javni" posao za
upni list smo odradili na "Vi", pa na kraju svega dopustite
mi da odustanem od toga "Vi" te kaem i jednu privatnu
Hvala Ti, Damire za proteklih petnaest godina
ugodnoga druenja i za sve to si da otok Hvar bude
prepoznat i kao prostor otvoren prema umjetnicima iz cijele
Hrvatske i Europe.
pie: Tin Kolumbie
P
ohodio sam dobrog prijatelja u njegovu
domu na brdu ponad Hvara u "Marinac
dolcu", te u razgovoru ugodnom s njim
otkrio i spoznao da ivot u svakom prostoru na
naem otoku, na prvi pogled negostoljubivom,
moe radom ljudskih ruku, uma i srca postati
gostoljubiv, ugodan i plodonosan. Susret i
boravak u prostoru koji je bio pust i
negostoljubiv, a koji je zaslugom izvornoga
kipara Franka uvele postao gostoljubiv, ugodan
i plodonosan, ispunio mi je i srce obiljem
slika i to elim podijeliti s drugima, i
to s ljudima dobre volje. Premda muje s
obzirom na obilje raznovrsnog i slojevitog
sadraja teko odrediti ime, od sada ga zvati
"dom-galerija-vrt".
Dok se svega to sam vidio i doivio u uvelinom
prostoru koji se nalazi u "Marinac dolcu" ponad grada Hvara,
em kako mi pjesnikA. B. "Pjesni ci su
u svijetu", a jamu "Prijatelju, ima pravo". Naime,
dok sam hodao po dvoritu, vrtovima i domu F. uvele i
razgovarao s osjetio sam da nisam drugo do
I sada nakon vremena dok
dojmove, da nisam niti mogao na drugi
gledati i doivljavati sve to mi se nudilo oku nego se, i
to s divljenjem. Osim toga ako prema savjetu A. de Saint-
Exuperyja stvari oko sebe gledamo srcem, jer se srcem
najbolje vidi, sve to bit govor srca. Stoga neka
ne osvrt na uveline skulpture od
drva i kamena, kojih ima u obilju u domu i u prostoru na
otvorenom oko doma, ne samo zato to ne elim biti likovni
nego i stoga to u ovom elim bit samo
dobre volj e koji traga za ljepotom i dobrotom.
Sretan sam to nakon svega to sam vidio i doivio u ovoj
"galeriji", koja se sastoji od doma, dvorita i vrtova, mogu
govoriti o estetici kao o ivotnoj ljudskoj vrijednosti, jer su
kod uvele estetika i etika istovjetne vrijednosti, odnosno
proimaju kulturu ivljenja na otoku. Krajolik
"divlje i puste" prirode, F. uvela je oplemenio "dodirom"
svojih uljevitih ruku i u jednakoj mjeri srca
pritom upotrijebivi darove, to ih je Stvoritelj darovao
kad ga je izgnao iz zemaljskog raja zbog njegova
neposluha, nezahvalnosti i oholosti. Izgon iz raja nije za
prokletstvo, jer Bog je ljubav, a ljubav ne zna
za kletvu. Naime, ostavio mu je jedan od darova,
NAI UMJETNICI
odnosno stvaranja i i
oplemenjivanja svega stvorenog, zapravo da
se" nastavlja njegovo boansko djelo. Taj Boji dar stvaranja
"u igri" zovemo bez koje bi ivot na
Zemlji bio pust, tuan i gotovo besmislen. F. uvela je od
Stvoritelja dobio "pet talenata", a on ih nije potroio na uitke
ovoga svijeta, niti ih je zakopao u zemlju, ih je
zemlju, i kamen i drvo u znoju svoga lica
oplodio i te na malom prostoru
ljepotu i radost ivota. Plod toga je Zuvelin
prostor koji sam nazvao "dom-galerija-vrt", a koji je zapravo
znakoviti spomenik batini i kulturi ivljenja na otoku.
Ovaj podui uvod bio je potreban kako bi koji do sada
nisu imali prigode upoznati Franka uvelu, "teaka,
radnika, majstora-zidara, klesara i umjetnika, odnosno
izvornog kipara" (ne znam da li sam ispustio neko njegovo
te njegovo raznoliko, slojevito i izvorno djelo,
mogli spoznati da s nama i nama ive tzv.
ljudi koje zbog nae povrnosti, nebrige za druge, a naalost
ponekad i zbog naeg jala ne vidimo i ne doivljavamo u
pravom svjetlu. Bila bi teta, vie za nas nego za njega, kad bi
se i u vezi s F. uvelom obistinila poznata biblijska misao da
"nitko nije prorok u svome Smatram
upozoriti na sve ono to sam vidio i spoznao u uvelinom
"domu-vrtu-galeriji" kako bi i drugi to vidjeli i spoznali, i to
ne zbog slave i koristi, radi istine i ljepote, to
svakom dobre volje moe ivot boljim i
ljepim, a upravo je to svrha i smisao umjetnosti. Posebno bi
me radovalo kad bi netko, osobito od nae djece i mladei,
pohodio ovaj "spomenik batini" i u njemu naao poticaj za
svoj ivotni put.
No recimo ako je to u je tajna i
vrijednost jednog ivotnog i djela to ga je jedan
osmislio i ostvario u relativno malom prostoru, koji
smislom i sadrajem postaje velik, zapravo nemjerljiv naim
i gledanjem. Navikli smo, naime,
svoje prostore svojim i
granicama, a prostor o kojemu govorim jednako je otvoren
srcima i pogledima ljudi dobre volje, kao i beskrajnom
prostranstvu neba. Dakle ovdje je u prostoru koji nadam
se, za pokoljenja ostati putokaz i o
naoj hrvatskoj kako ju je s ljubavlju nazivao na
Hvaranin Petar Franko uvela podigao znakoviti
"spomenik batini i kulturi ivljenja na otoku". Naalost,
ivimo u vremenu kada dragocjena moe postati
,,rasuta ako dozvolimo raznim i
,,razvratnim sinovima" da rasprodaju nacionalno blago koje
se poput slobode, kako su govorili stari "ne smije
prodati ni za sve blago svijeta".
Kada govorimo o batini u uvelinom primjeru, ne mislimo
samo na materijalne i prirodne vrijednosti nego na
cjelokupnost ivota, na i kulturu ivljenja,
naravno i na umjetnost. od o prastaroj
,,kulturi kamena" na otoku, to je ostalo "zapisano" u
gomilama i suhozidima, se gradnje
prenosilo s koljena na koljeno sve do naeg
vremenu, u kojemu ove izvorne kulturne spomenike trebamo
da ih ne unite suvremeni "barbari". Franko uvela je
tradiciju ,,kulture kamena" vrtove
oko svoga doma ogradio suhozidima. suhozidi nisu
sami sebi svrhom, su "u slubi" onoga to
suhozidima raste u vrtovima i donosi obilne plodove, a ovdje

NAI UMJETNICI
na tzv. "krtoj" zemlji raste sve to je raslo,
donosilo plodove i prehranjivalo narataje: loza, maslina,
smokva, bademi, itd. Neshvatljiva je da gotovo sve
te plodove mi danas uvozimo. Znakovito je da ovaj prostor u
kojemu nema vode obiluje vodom, koja ne dolazi iz gradskog
vodovoda nego izravno s neba. Naime, po
uzoru na nae stare izgradio je bunare, odnosno "gustirne"
koje kia s neba puni "bez naknade". Dakle i kultura
ivljenja ovdje dolazi do izraaja i kad je u pitanju
navodnjavanje, koje uvela kao dobar
poljoprivrednik provodi u kraju u kojemu nema vode. Radi
usporedbe napomenimo da u mnogim krajevima u Hrvatskoj
koji obiluju vodom navodnjavanje se ne provodi. Treba li
istaknuti da niti struja ovdje ne stie iz
mree, izravno od sunca kao "solarna
blagodat"? U osmiljavanju ivota koji se temelji na
vrijednostima tradicije, batine predaka i viestoljetne kulture
ivljenja na otoku Franko uvela nije zaboravio sagraditi i
starinsku krunu Miris kruha iz ove nas na
"kruh svagdanji" iz koji je kao najdraa molitva
utkan u radosti i muke ivota na otoku. Kruh koji su nae ene,
majke i none pekle u krunim hranio je tijelo, a "kruh"
iz hranio j e duu.
IMA JEDNA DRAGA GOSPA
Prostor koji je Franko uvela osmislio i udahnuo mu duu
stvorivi svojim umom, srcem i rukama sve bitne vrijednosti
tradicije, batine i kulture ivljenja na otoku, oplemenio je i
uresio i svojim izvornim kiparskim djelima. Naime, uvela je
i izvorni kipar, odnosno kipar-naivac, se "naiva" sastoji u
i iskonskoj vezi s prirodom, na poseban s
kamenom i drvom, materijalima u kojima umjetnik
intuicijom otkriva boansku iskru, koju je
Stvoritelj podario svemu stvorenom. Stoga su njegove
skulpture od kamena i drva doista ive, naem pogledu bliske
i prisne, tople i prijateljske. Iz obilja izloenih skulptura
navest samo neke: Moreka, Hrvatska, Kvadar, Forka s
verdiconna glovi, Ljubavnici . .
njima se na poseban ,.Forka s verdicon na
glovi", jedna od najboljih njegovih skulptura koju je --.....
kipar u ovom prostoru ",ive baltine"
postavio u aediJe, na uzvileDo koje ova
Hrvatskoj
Hodam zemljom.
Sluam kucaj e
njezinog srca
i govor ljubavi.
Sjedim na obali mora.
Sluam pjesmu
njegove due
i govor
modre ljubavi
U zvjezdanoj
sluam tihi pjev
dobrih
Iz njihove pjesme
rosi na mene
blaga svjetlost ljubavi.
Ponekad u snu
zatrepere slike
davnog djetinjstva.
blagi glas
ljubavi
koja me doziva:
Sunce moje!
/usred
kao jabuka od zlata

Pohodim grobove
ndih IUI}dral.ih
koji su fivotefmovtlli
Zli alobodul.tvih,
Zlll'.ielni ",;, lllmih
pie: Joko Rosso
-----... -, DOJltato u nije
potrebno puno raditi da bi ostvario
sve to eli. I ja sam kao tamo
negdje 70-tih, ponesen tom
famom o bezbrojnim i lovom
koja lei na svakom uglu, matao o
odlasku u taj dio Amerike.
Crv sumnje u zemlju uvalili su mi nai gastarbajteri
i neki poznanici iz tog dijela svijeta koji su nakon odmora u
Hvaru te upoznavanja naeg ivota i rada, uporno
tvrdili istu stvar: "Prestanite nerealno sanjati o Kaliforniji jer
tamo se teko i dugotrajno kopa do zlata, a Hvar je prava
Kalifornija iz vaih snova." I zaista, 70-tih je dovrena
hotelska ekspanzija, procvao je i privatni smjetaj, pojavili
su se prvi moderni caffe-barovi i disco-clubovi, H varom su
etale svjetski poznate face, a ono kalifornijsko zlato koje se
mukotrpno vadilo iz utrobe zemlje, nama je iz utrobe
turizma iskakati gotovo samo od sebe.
Hvar je, osim svjetskog po ljepoti, i klimi i kulturi,
postajao i sinonim za dobru, ali tad jo civiliziranu ljetnu
zabavu. Upravo tom periodu i Hvaru kakav je tada bio
moemo zahvaliti da danas u naem gradu
restorane, suvenirnice, kulturne te mirnija izletita
pune turisti srednje i starije dobi koji su se upravo u doba
svoje mladosti zaljubili u ovo okruenje ili im je informacija
prenesena od nekoga tko to nekada j est.
"Panta rhei" - kazao je Heraklit, a izrazio kao:
"Stalna na tom svijetu samo mijena j est."
Jest, ovo je neko novo doba turizma, doba neke nove
mladosti i nekih novih navika koje ponekad teko
razumijemo mi koji smo zagazili u petu deceniju ivotnog
vijeka. Slaem se kako se stvari stalno mijenjaju, no teko
se pomiriti s tim daje svaka promjena dobra sama sebe radi,
ako ni j e rezultat promiljanja i ako nema poveznica
sa onim to, barem deklarativno, dri kao vlastite
ivotne i civilizacijske vrijednosti.
Ono to nam se danas u sezoni doivljavam kao
distorziju svemirskog reda i balansa,
urotu kojoj je za cilj po brisati povijest i definirati nultu
na tek nekih par godina unazad.
Privatni smjetaj i hoteli imaju trend promjene u hostele, a
smo mi se i ivotnu filozofiju
onim kategorijama mladih koji od
iskustva imaju neto kolskog ili studentskog ivota, no
nemjerljivo su iskusniji od nas u partijanju i pomicanju
granica zabave. Ili dobrog ukusa, kako god
"U osamnaestoj je godini i vrag lijep" - kae japanska
narodna poslovica kako je neiskustvo, naivnost
i nepromiljenost mladih siguran put u nevolju.
Jo je sigurniji ukoliko ne postoje nikakve ograde
ili mehanizmi koji bi ovakvo, za njihove godine sasvim
razumljivo ponaanje stavili u drutveno i civilizacijski jo
uvijek standarde.
Vjetrovi mladosti, isto kao i oni stvarni, imaju
Neki pune jedra naprijed, bez onih to
oprauju ne bi bilo ploda, no neki su vrlo tetni i
imaju razoran na kultivirane usjeve i etvu,
dakle Upravo zato bi se valjalo prisjetiti
uloge, funkcije i dunosti starijih koji bi temeljem svojih
saznanja sa ivotnog puta trebali osigurati balans i postupne
promjene u pomicanju granica vrijednosti suvremenog
ivljenja, pa tako i definiranje turizma naeg
svagdanjeg. Jesu li dnevne etnje polugole mladosti naim
drevnim gradom na autohtoni kulturoloki i

Jesu li opijanja do besvijesti i darivanja svojih
tjelesnih naem kamenu vrhunac intimne i
po eljne interakcije nas i pristiglih nam stranaca?
Naalost, mi se da to sve vie jest istina, a na to me
navode sve izjave i koje su
od prije nekoliko godina evoluirale od dubokog
zgraanja do sadanjih izjava tipa: "Pa nije tako strano,
neka se mladost zabavlja."
Klasika koju u pojedinim vezujem sa
krizom srednjih godina. Uho se akomodiralo na decibele,
oko na gola tijela u javnim prostorima, a
mozak je postao spreman sliku hvarskog salia
od totalnog pijanstva ili drogiranosti staviti u isti rang
sablazni sa naraslom cijenom kupusa na pazaru. I sve to u
ime zveckave valute sa djelovanjem na onaj
dio pameti vezan za kulturu, moral i etiku. Ono to mi
osobno predstavlja veliku eni grnu jest pitanje: kako
je objasniti da na divlje partyje, Ultra Europe i
pojave blagonaklono gledaju neki ljudi koji se deklariraju
kao pravi vjernici? Zanima me ispovijedaju li svoje
opravdavanjepartijanjakao grijeh i kolika bi bila primjerena
pokora za dranje irom zatvorenih nad da
novac sve vie od zabave mladih koji
alkoholom i drogom kao da ele zatrti vlastiti ivot u samom
Zar svoje svjetonazore naglo proglasiti
zastarjelim se tvrdoj ekonomiji i "cost - benefit"
sustavu civilizacijskih vrijednosti? Hmm...
pomalo konzervativno, zar ne?
Ako i jest tako, u ovom posebnom nemam namjeru
bjeati od konzervativizma i eventualno prikrivati ga jer za
to postoji, barem po meni, sasvim valjan razlog.
ROSSUIJA
Teorija urote
Posljednjih godina po svjetskim medijima Hvar se uporno
opisu j e kao party destinacija da bi ove godine naa pozivnica
svjetskoj doivjela svoje luksuzno izdanje u obliku
Ultra festivala glazbe.
"Nita - kau oni neki - "Zabava kao zabava, samo
malo suvremeni j e g tipa i za ovu novu mladost."
Sasvim da tako i jest ako gledajmo onako povrno,
no zagrebemo li malo po sastavnicama takve zabave, ona
zaista postaje stvar za razmatranje koja bi se mogla uklopiti
u nekakvu teoriju urote na svjetskoj razini.
lako moram priznati da mi se pojedini radovi
glazbe me svojim ritmom, strukturom i visokom razinom
decibela neodoljivo na audio okruenje
hale za proizvodnju teke mehanizacije. Prema teoriji urote,
svjetski magovi su shvatili da se sve vie mladosti
prema poslovima provenijencije pa
nedostaje radne snage u osnovnoj i prljavoj industriji.
Tehnika podsvjesnih "flash" reklama i navikavanje od malih
nogu na zvukove koji na dobar party, mogao bi
postati faktor za odluku o ovakvih
poslova.
Fascinantna je, i tekoj industriji vrlo potrebna, nevjerojatna
izdrljivost partijanera koji su sposobni danima skakati,
tresti se i ispijati ogromne alkohola
granice izdrljivosti svojih organizama do nezamislivih
visina. Ako ste radi toga i radi lijepo oblikovanih tijela
pomislili da se radi o treniranim sportaima- varate se.
Tijela su rezultat mladosti i teretane koja je u zimskom
periodu trebala oblikovati tzv. "tijela za plau", a izdrljivost
dolazi iz drugih izvora. Naime, sportski tvrde da
vrhunski trenirani sportai nisu sposobni izdrati vie od par
sati ovakvog tjelesnog i alkoholnog napora bez snanog
dopinga, a doping je na "pravim" partyjima i potreban i
nuan da bi se dosegao ciljani vrhunac - osjetiti stanje
zombija, to savreno odgovara potrebama rada na
industrijskoj pokretnoj traci, jer jedina alternativa je robot
koji je skup.
,,Pokretna traka" ili uniformnost partijanera-zombija u
mnogim segmentima nevjerojatno kineskom
modelu. Ako malo bolje analiziram,
da sluaju navlas istu glazbu, navlas isto
pleu, isto govore, isto piju, isto a im ide do te
mjere da i zvukovi nemaju nikakve razlike.
Toliko o individualizmu u kojeg priseu na dnevnoj bazi. U
teoriju urote mogla bi se uklopiti i ideja smanjivanja
globalne populacije bez skupih ratova koji izazivaju velike
kritike javnosti. Trajno partijanerskog
mentaliteta kao jedinog dobrog ivota i zabave
mogao bi smanjiti interes za formiranje obitelji i naporno
odgajanje vlastitog potomstva.
,,Manje ih disati moj zrak" - zadovoljno ustvrditi
svjetski urotnik, ljubitelj Machiavellijeve filozofije.
Maj anski kalendar
Svjetski partijanerski pokret po svojim sastavnicama
nevjerojatno je nalik na pojedine drevne religije i kulture.
Ima svoju osnovnu filozofiju koja je definirana kao
"povremeni odmak od naporne realnosti" koja ima trend
prerastanja u trajno stanje duha i stila ivota. Ali, naalost, i
trenda u "selu naem malom". Ima svoje
u DJ-eva, oltare u obliku njihovih pultova,
mantre umjesto molitvi i privremena svetita
kojih je u Dalmaciji sa svakim ljetom sve vie. Najvii
doivljaj i pribliavanje vlastitoj biti se u stanju
gotovo bestjelesne ekstaze, isto kao i u svim religijama koje
za dosezanje viih razina svijesti koriste narkotike
kombinirane sa naprezanjima do krajnje granice tjelesne
izdrljivosti. Ovo su bile privilegije vrhovnih
ili amana, no demokratizacija je svoje,
sada to radi i raja iz redova sljedbe. Kao i sve religije,
i ovaj pokret ima svoje aspekte rtvovanja oblika s
kojima, naravno uz malo mate, moemo paralelu sa
onima iz majanskih obreda, je elita bila opsjednuta
krvlju, pa je bilo izraz njihove
vrhunske religioznosti.
S ovim se daju usporediti okrvavljeni noni prsti, koljena,
laktovi i ostali dijelovi odrvenjelih i neosjetljivih udova
goludravih partijanera, to je redovita pojava nakon malo
partyja.
Via razina rtve je trenutno nepoznati utjecaj na
zdravlje koji imati neumjerena konzumacija alkohola uz
potporu opijata koja na naprezanja
organizama koji to izdravaju svoje mladosti radi.
U jo viu razinu rtvovanja spadaju frakture lubanja i
predoziranja su protagonisti iskusili dio puta do
partyja". O onima koji su podnijeli najviu krvnu
rtvu i postali dio te ultimativne zabave jo uvijek nema
ukupnih statistika na svjetskom nivou, ali poznato je da ih
ima.
No neto valja imati na umu.
I Maje su imale ultimativne krvne rtve pa ih vie nema.
Preivjeli smo navodna majanska to se kraja
svijeta no mi se da bismo mi u svom mikrosvemiru
mogli ispuniti varijaciju majanskog kalendara. Za nas bi
2013. mogla biti presudna za kraj svijeta kakvog
smo poznavali ukoliko se u onih par jesenskih i zimskih
mjeseci neto ne promijeni.
Trinaest lubanja
Legenda modernog doba kae da irom svijeta postoji 13
kristalnih lubanja drevnog porijekla koje su nevjerojatno
savrene i posjeduju Legenda kae i to da
okupljene zajedno imaju toliku snagu i da mogu
promijeniti poznato nam okruenje, to je u ovo
doba globalne dekadencije te sustavnih i inih kriza, vie
nego poeljna i
Ovaj broj lubanja nevjerojatno dobro koincidira sa brojem
glava u naem Gradskom a i paralela sa
krizom funkcioniranja grada i porastom dekadencije dri
svjeinu i se sasvim opravdana. Onih kristalnih je
navodno do sada samo pet i nisu na okupu da bi
udruenim popravite svijet, no naih 13 jest na hrpi i
na svijet je daleko manji.
li ga pokuati promijeniti ili ostajemo na istoj
nedefiniranoj trasi ka nepoznatom kraju?
Nepoznata mi je i eli li ovakvo
stanje i ovakav trendi pita li ih itko za miljenje?
Ukoliko se slae, onda sam sasvim promaio ovaj
tekst, no to ako nisam?
Ako se previe sa poduzimanjem potrebnih radnji za
vlaka u normalan kolosijek, je da vrlo brzo
dospijemo do sa koje nema povratka, iako bi to moda
u nekom kasnijem trenutku poeljeli.
"Eaglesi" u pjesmi "Hotel California" zlokobno
onima koji su u postali njegovi gosti: "You can check out any
time you like- but you can never leave".
Ili u slobodnom prijevodu: "Odjaviti se moete kada god
- ali ne moete nikad."
HVARSKA KATEDRALA
DRVENI
sv. Stjepana I
Pet drvenih i posrebrenih
relikvijara, tri u obliku poprsja i dva
u obliku ruke, iz riznice hvarske
katedrale poslana su jo 1987. g. na
restauraciju u Split. Konzervatorsko-
restauratorske radove obavljali su i
vodili Stanko Alajbeg,
konzervator -restaurator
savjetnik i Branko Pavazza,
voditelj radionice HRZ-a
u Splitu, u suradnji s
Ivanom Ninom
su 2008.
u Katedralu te su
privremeno smjeteni u niu u
sakristiji za kip Gospe
od Ruarija, koja je sada stalno na
oltaru sv. Jerolima i Gajetana). Svim
relikvijarima su i kosa ..
i, koa posrebrena (sv. Stjepanu i dio
te tijare ), postamenti su plave
boje, a otvori za relikvije crveni.
relikvijar poprsje je hvarskog patrona
sv. Stjepana 1., pape i Relikvijar ima poprsje
od tri komada drva, papinsku tijaru od jednog
komada i postament, na kojem nije cjelovit natpis,
samo dva slova: S i P. Glava je izrezbarena od jednog
komada. Vrat mu je lagano istaknut prema van, ima izraene
vratne ile i Adamovu Otraga mu je vidljiva
kosa (opis ovog i ostalih relikvijara je prema
2011.). Pri dnu poprsja je otvor za pohranu
relikvija. Relikvijar je datiran u 17. Vjerojatno se
vie nije koristio u procesijama otkad je hvarski biskup Ivan
Toma Rovetta (1693.-1704.) nabavio srebrno poprsje-
relikvijar, koje je i danas u upotrebi.
Sv. Stjepan zatitnik je Hvarske biskupije od njena osnutka,
a tako i njenog sjedita. Bio je rodom Rimljanin
podrijetla, a23. papa postaoje254. g. naslijediviLucija_I. y
teolokimprijeporima3. st. braniojetezudamoepostoJati
RELIKVIJARI
i
pie: Joko Braeanovic
samo jedno krtenje koje djeluje doivotno,
te da su za otpadnike od vj ere, koji bi se
eljeli vratiti, dovoljni ispovijed i pokora.
Odredio je da se liturgijska smije nositi
samo za odravanje obreda. Po legendi,
muje glava dok je slavio misu u katakombama G o
je u 18. st. navodno postojao njegov tron . .
poprskan krvlju). Bio je pokopan u Kahstovim
katakombama u tzv. kripti papa. Papa
Pavao l. je u 8. st. dao iskopati njegovo
tijelo i prenijeti ga u
rimsku crkvu San Silvestro in
Capite. Godine 1601. ponovno su
ekshumirani njegovi posmrtni
ostaci te postavljeni- zajedno s
onima papa Dionizija l. i
Silvestra I. - pod glavni oltar
iste crkve. Moda su tada i
Hvarani dobili relikvije svog
zatitnika. Od 1682. g. tijelo mu se
u crkvi S. Stefano dei Cavalieri u
Pisi, sjeditu vitekog Reda sv. Stjepana
pape i glavu je
Hvaranima poklonio 1899. g.
patrijarh Giuseppe Sarto (kasniji papa sv. Pio
X.).Druga dva poprsja prije restauracije imala
su na postamentu isti natpis -
S. IVSTINI. MAR, no taj je bio napisan
preko originalnih natpisa - S. GREGOR!.
MAR i S. SERG. MAR. Kako su relikvije sv. Justina
zamijenile one svetih Grgura i Sergija, nije poznato.
Relikvijari su od po tri komada drva, a sastoje se od
postamenta i poprsja. Lica su dobro te
solidno Imaju dobro Istaknute ocne Jabucice bez
zjenica, poluotvorena usta te rupicu na bradi i
podbradak. Svetom je Sergiju kosa lijepo s_dva
valovita pramena. Sv. Grgur ima kosu skuplJenu
na vrhu glave. Ostaci na glavama ukazuju da su
relikvijari imali aureole. sv. Grgura u
sreditu ovratnika ima modeliran cvijet s latice i
piramidalnim sreditem. U otvoru za relikvije ima vie
komada kostiju- ostali su relikvijari prazni.
Vie svetaca nosi ime Grgur, najpoznatiji su sv. Grgur Veliki
papa i crkveni sv. Grgur Nisenski, ?o
jedino bio sv. Grgur iz talijanskog B10 Je
kojemu je nakon dugih muka DiokleciJan dao odrubiti
HVARSKA KATEDRALA
glavu. Bilo je to 24. prosinca 304. g., a bilo je
da se njegovim tijelom nahrane divlje zvijeri iz arene. No
otkupila ga je bogata i propisno ga sahranila.
Svetorimski car Oton I. prenio je njegove relikvije u Koln, a
dio je poklon jen katedrali u Trieru.
I ime Sergije nosi vie svetaca, najpoznatiji su rimski vojnik
sv. Sergije (?.listopada) koji se slavi zajedno sa sv. Bakhom
(oboje su i ubijeni u Resafi u Siriji u vrijeme cara
Galerija- 4. st.) i sveti papa Sergije I. iz 7. st. (8.
rujna; nije bio No ovdje se vjerojatno radi o
kapadocijskom monahu Sergiju koji je - kao i sv. Grgur -
nastradao u Dioklecijanovu progonu 304. godine.
Spomendan mu je 24.
Kako je relikvijari sv. Grgura i Sergija kasnije su
prenamijenjeni u relikvijare sv. Justina Sv. Justin
u samarijskoj obitelji latinskih korijena kao
poganin, djelovao je kao filozof u Ateni. S se
upoznao vjerojatno u Efezu oko 130. g., a oko 140. osniva
svoju filozofsku kolu u Rimu. Najpoznatija su
mu djela Prva apologija i Druga apologija kojima je branio
misao pred poganima. Optuen zbog
ispovijedanja vjere sa svojih est drugova umro je
oko 164. godine. Spomendan mu je l.
lipnja. No ne moemo biti sigurni daje ba to hvarski Justin
jer su jo 3 sveca istog imena bili ujedno i Justin
Ispovjednik ( 4. kolovoza) bio je rimski i u
vrijeme cara Klaudija II. ili Valerijana (sredina 3. st.); sv.
Justin zatitnik talijanskog Chietija (1. u Chietiju
ll. svibnja) 3., 4. ili 6. (?)st.; a sv. Justin iz Siponta
(25. srpnja), se zajedno sa svoja dva brata i
koji su i ubijeni oko 31 O. godine.
Relikvijari sv. Euzebija i sv. Klarija su u obliku
ispruene ruke na postamentu. Natpisi na postamentima
glase: S.EVSEB.MAR i S.CLARI.MAR. Prvome nije
aka. Po sredini im je otvor za relikvije. Sv.
Euzebije mogao bi biti sv. Euzebije papa koji je tu slubu
obavljao samo 4 mjeseca. Car Maksencije prognao ga je
309. (ili 310. g.) na Siciliju gdje je i umro, vjerojatno
Slavi se 26. rujna. Sv. Klarije u
literaturi je krivo identificiran kao sv. Klara (ll. kolovoza;
utemeljiteljica drugog reda- klarisa u 13. st.)
premda je jasno da je u natpisu ime na latinskom u genitivu
mukog roda (Clari od Clarus) i da se radi o
Spominju se dva sveca s ovim imenom, oba vezana uz
Francusku- sv. Klarije (10. listopada) prvi biskup Nantesa
po predaji sv. Petra apostola, vjerojatnije misionar u
Armorici (Bretanja) u 3. st.; i sv. Klarije (4. studenog),
rodom Englez, u Vexinu, ubijen od dvojice
razbojnika po nalogu bezbone plemkinje 894. godine.
HVARSKA KATEDRALA
U "Velopiesni" (Bogatstvo i ubotvo) Jerolima Kavanjina
(1641.-1714.) u 16. pjevanju opjevane su hvarske relikvije
i relikvijari pa se medu ostalim spominju i ovdje opisani:
51. Ostrognoga grada Hvara/ sidna boga i velika/
Stipana ima gospodara/ zaedno pape i svetieh
kostieh, a Prospera! cilo tie/o kih zamiera./1 52.1 Kusca
lupaj i Grgura i Seria,l i od gnataa nekoliko/
Eusebia i K/aria,/ Kan turi ensa prst Tomaa,/ ko Viska,
Justin, Staa.
I ostale ovdje opjevane relikvije jo se u hvarskoj
stotnici. Kanturiens Toma je Toma Becket, nadbiskup
engleskog Canterburyja i iz vremena kralja
Henrika II., ubijen 29. prosinca 1170. godine. Njegov se
prst jo uvijek u relikvijaru (36x11,5 cm) iz 16. st. od
stakla i bakra. Visko, Justin, Sta nalaze se
zajedno u relikvijaru malo dimenzija
(42,5x13,5cm) takoder iz 16. st. s natpisom: SS. MAR.
IACOBI. ANSTASII. VINCENTII. &. IVSTINI (sveti
Jakov, Anastazije, Vinko i Justin). O kojem se sv.
Jakovu radi teko je pretpostaviti, moda o jednom od
dvojice apostola s tim imenom. Anastazije je splitski
suzatitnik, sv. Sta, utopljen s
vezanim mlinskim kamenom o vratu 304. g. u Saloni
(Solinu). Jerolim Machiedo u 19. st. zabiljeio je
tradiciju da su relikvije sv. Dujma i sv. Staa
u Hvaru od 308. do oko 390. g., a od tada samo
glava sv. Anastazija. Onaj e oko 1210.
g. kada je nadbiskup Bernard dao sagraditi njegov oltar u
katedrali sv. Duje. Prema Machiedu navodno je u Hvaru
postojala crkva na mjestu
kasnijeg sv. Roka. Vtnko je najvjerojatnije jo jedna rtva
Dioklecijanovih progona, sv. Vtnko iz Zaragoze. Bio je
a na gradelama, pa se u ikonografiji
mijea sa sv. Lovrom. se 22. a zatitnik je
vinogradara. O sv. Justinu vidi gore.
Hvarska katedrala uz ove i one najpoznatije- sv. Propera i
sv. ima i brojne manje relikvije i relikvijare koje bi
trebalo i bolje prezentirati.
Literatura: .. "Velopiesna" Jerolima Kavanjina ... , Stari pisci
hrvatski XXII., 1913., 311; Cvito Popisi umjetnina stoloe crkve u
Hvaru 17. i 18. PPUD 34/1994, 308-309; Joko Zapisi o
crkvama u Hvaru, Hvar, 1982.; Ivana Nina Problemi prezentacije
drveoih relikvijara iz katedrale Sv. Stjepana pape u Hvaru, Portal-
Godinjak HRZ 2/2011, 159-170; http://www.newworldencyclopedia.org/
entry/Pop e_Stephen_I: h t tp: l /en. wikipedia. org/wiki:
Santo_ Stefano_ dei_ Cavalieri _(Pisa); Saint_Justin; Gregory_ of_ Spoleto;
Sergius_ of_ Cappadocia; Pope_ Eusebius; Vincent_ of _S aragos sa;
Thomas_ Becket; Anastasius_ the _Fuller; saints.sqpn.corn/ saint-clarus-of-
nantes/; Alban Butler, The Lives of the Saints, 1866., Volume XI: November,
St. Clarus, Martyr- http://www.bartleby.com/21 0/11!044.html.
ll
BATINA
Restaurirani ceriferaji
bratovtine Sv. Kria
U
srpnju su u Biskupski muzej
restaurirana velika
ceriferaja - od rezbarenog,
polikromiranog i drva iz 18.
Ceriferaji su vlasnitvo Bratovtine
sv. Kria koja je sudjelovala u obnovi sa 54%
trokova iz vlastite blagajne, dok je ostatak
fmanciralo Ministarstvo kulture RH.
istovjetna bogato rezbarena su
od punog drva s drvenim tapovima- sa
donje strane, dok u vrhu imaju metalna krunita s trnom za
Nodusi ukraeni su florealnim i
figuralnim motivima- manji nodusi ureeni su akantusovim
listovima i voluticama, veliki nodusi biblijskim motivima.
Veliki nodusi imaju po tri istovjetna prikaza - u gornjem je
poprsje Boga Oca, u sredinjem motiv smrti sv. Josipa kao
zatitnika Dobre (sretne) smrti- desno od je Krist, a
lijevo Gospa, dok je u donjem prizor dua u Cistilitu. Veliki
drveni krunita ureeni su trakasto izvijenom
hrskavicom, akantusa i lubanjama. Figuralni prizori
na su polikromirani, dok je ostatak ureen
crnom bojom i pozlatom. Metalne krune obojane su crno.
(opis prema Prijedlog, 2009 ., 2).
pie: Joko
su bili
aktivnom
zbog noenja
u procesijama imali su
brojna
i jako habanje polikromije i
pozlate na mjestima gdje su
hvatani rukama, a bojani sloj
bio je potamnio od i
Jedan je bio
prilikom pada 1988. g.
kada muje zamijenjen tap, a
puknuti dijelovi su polijepljeni.
Metalne krune bile su
i korodirane. Na
je prvo provedena dezinsekcija,
potom je povrinski
polikromija i pozlata te
konsolidiran nosilac.
Provedeni su stolarski
radovi i rekonstrukcija
dijelova te
i obnova metalnih
krunita. pozlate i
polikromije su retuirana pa
je nanesen zavrni i zatitni
sloj. (prema 2013., 1-13).
Smatra se da su ovi
krajem 18. st., u
razdoblju kada je Bratovtina
sv. Kria nosila ime Bratovtina
Dobre smrti (od 1772. do
1807.; od 1807. do
1811. Bratovtina opet nosi ime
sv. Kria). U razdoblju
protureformacije nastoji se to
vie promovirati dogma o
nasuprot protestantskoj doktrini.

BATINA
Tako se iri pobonost prema Karmelskoj Gospi- kojoj se
kapulari za koje se vjerovalo da izbaviti
nosioca iz i prema sv. Josipu, uzoru Dobre smrti.
Naime, kako se vjeruje, prilikom smrti sv. Josipa bili su
prisutni Isus i Marija- njihova prisutnost pri smrti
bi trenutno izbavljenje od muka i odlazak
u raj. Ceriferaji su upravo ispunjeni simbolikom dobre smrti
- glave pod krunom, prizor smrti Josipove na
sredinjem nodusu te prizor dua u na donjem.
Bratimi su i oltar uz sjeverni zid bili posvetili Gospi
Karmelskoj - na pali je uz nju bio prikazan i sv. Antonij
Padovanski (danas je tu oltar sv. Kria; slika je uklonjena
kada je ispod nje kvalitetnija pala Gospe od Ruarija
Tripe Kokolje - danas u Biskupskom muzeju). Kult prema
Gospi Karmelskoj Bratovtina je nastavila i nakon obnove
60-ih godina 19. st. - Statut iz 1864. je o njezinom
blagdanu obavezno primanje sakramenata 23),
sudjelovanje na misi i u procesiji u tonici i sa upaljenom
(25) te dobivanje kapulara (26). Ne
zna se kada je to tovanje nestalo, vjerojatno u razdoblju od
Drugog svjetskog rata do pisanja novog Pravilnika
Bratovtine 1968. g. (stari je bio zagubljen) - u tom je
razdoblju ukinuta i procesija o blagdanu Gospe Karmelske.
Na sastanku Bratovtine 14. 1969. g. je da
se ceriferaja posude biskupu Celestinu
za Biskupski muzej uz
napomenu da su i dalje vlasnitvo Bratovtine.
Od tada su izloeni u muzeju, a bratimi ih
iznose samo u procesiji Velikog petka.
Ovarestauracijanastavakjeuspjenesuradnje
Bratovtine sAtelierom Kostov iz Zadra- Anna
Kostov je ranije restaurirala barokni drveni
oltar sada sv. Kriu i dva drvena
a ove godine u tijeku je restauracija drvenog
kria iz 1724. g. s korpusom koji je izradio
Franko 1580. godine.
Literatura: Anna Kostov, Prijedlog restauratorsko-konzervatorskog
zahvata s trokovnikom- velika xvm.st.,
2009.; Ista, o izvrenim restauratorsko-konzervatorskim
radovima- velika XVIII. st., 2013.; Statutu
P el retto andamento della Confratemita s otto il tito1o della
Santa Croce ... , 1864.,kopija; Kut. I, IX.aZapisnici 1968.-1994.
- sve dosad nabroj an o u Arhivu Bratovtine sv. Kria; Joko
Iz hvarske kulturne batine, Hvar, 1987 ., 217.
pie: Joko
\
V
alja odbaciti predaju (bolje:
da je tandarac u Hvaru
sluio u prolosti kao i
gubilite: Statut iz 1331. g. spominje,
dodue, teke tjelesne kazne za ozbiljnije
prijestupe- tako igosanje,
odsijecanje nosa, uiju, usnica
i ruku, te napokon smrtnu katnu vjeanjem i
spaljivanjem, "na mjestima u
Gradu" (per Ioca consueta civitatis - Statuta,
199), ali tada tandarca jo nije bilo.
I glasnici-"placari" oglaavaju razne odluke "na
mjestima u gradu Hvaru !Pharae/ - Statuta,
223. Na Pjaci je o. 1516. bio obezglavljen i
Martin, zet Bartula na podignutoj
tribini (G. NOVAK J972, 97), a 16'71. bude na istu
kaznu neki na mjestu na Pjaci : J.
20J2, J86 - no to se ne moe povezivati sa
tandarcem. Godine 1391. spominje se "stup srama" ili
berlina za izlagan j e Statuta, 2J9; 1449. spominje
se isti, i to na "sadanjem mjestu": ubj nunc est berlina - to
bi daje ranije bio drugdje- kada tu dobiva
"graciju" za /16 za 12 lakata/ "placar" Stipan iz
Neretve, a u ist. vrt ser Katarina (de mixa ),
zap. i sjev. ulice, jug vl.: LG 6,f 42; usp. C.
J966, JOJ, bilj. 39J -ali danas se taj poloaj ne moe ni
priblino odrediti. Zna se za "mjesto kanjavanja" ispod
Leroja, alije ono u 18. st. dodijeljenougracijuoblinjoj
Raffaelli (gdje je danas kavana "Pjaca") te i sada pripada toj
(o drugom zgodom- ako je bude).
tandarac se - nejasno da li kao ili tek
naumljeni - spominje tek lipnja 1446., u smijenu traenju
hvarske vlastele, koja su, se na velike trokove oko
gradskih zidina, traila od vlade da im-
ona pokloni b!!f.iak Sv. Marka pro nostro standarda!; Vlada
im, dakako, odgovori da ga nabave sami, kao i druge
Mlecima podlone Statuta, 412-413. se da je
dananji Standarac - naime njegovi kameni dijelovi - bio
postavljen 1487. g., kad se za iskrcaj i
postavljanje tih piere del standarda i njihovih eljeznih
spojnica (J. 1997, 88): glavica stupa tandarca
ima profilaciju od naizmjence utorenih i
polukrugova, dok grb (u reduciranu krunom
obliku, tzv. in mo/eca) s lavom sv. Marka uokviruje
renesansni lisni vijenac, to slogovno odgovara kasnom 15.
st., kao i slova pod grbom ulijepo klesanoj kapitali:
A
V. G
= auctoritas Veneti gubernii? ("vlast vlade"); no
valja priznati da takva kratica nije poznata, dok je iznad grba
uklesana godina ukurzivu:
i735
paje N. (u pribiljeci uz: G. Machiedo 1872, 54,
primjerak u MHB) smatrao da je gornje godine tandarac
dao podignuti(?) tadanji hvarski knez Vincenzo
Gritti. Medutim, valja opaziti da se uklesena godina ne moe
slogovno povezati ni sa tandarcem u cjelini, niti s
navedenom kraticom. Osim toga, u knjizi
Odbora za trokove ( Col/eggietto delle Spes e -
FOH) iz toga vremena tandarac se ne spominje, pa
je njegovo podizanje, pouzdano, znatno ranije.
O tome i stare isprave: sa tandarca (ad
stendardum l standardum) oglaavahu se ovrhe, ali u takve
sate i na takav da dunici, redovito siromani, nisu za
to ni znali, pa Knez odredi 1529. da ih valja osobno
obavijestiti: Statuta, 256-257. God. 1540. proglauje sa
stuba tandarca - "ad gradus stendardi" glasnik
(tubicen - to doslovno v. dalje - FRB, 2); oko
1545. proglasi al stendardo mjesna vlast, da ne
smiju jedni druge prekidati u izlaganju: Statuta, 280; god.
1547. biljenik Griun sastavlja neki spis "u Hvaru na Pjaci
kod tandarca": phari in platea communis penes
stendardum - FRB, 6, 30; 26. n. 1549. sa stuba tandarca
izvikuje glasnik (praeco) sudski poziv metru imunu
FRB, 6, 46; 3. n. 1556. oglauje se odredba o
makarama takoder "sa stuba tandarca, na zvuk trube,
svima na znanje": Statuta, 289; god. 1589. neki proglas o
ribarstvu se "u Hvaru, sa stuba Barjaka, uza zvuk
trube, po l= glasniku, v. g./ Nikoli, da svi
prisutni jasno razumiju", a ga je
kancelarije Julije de Filippi: G. NOVAK 1952, 39; i u
nedjelju 29. VIT. 1590.: FK, svez. 21.- Razlog zbog kojega
su jedni trubili, a drugi bit u tome, to su mnogi od
tih glasnika bili - nepismeni. Tako su se
proglaavale i ostavinske rasprave, npr. 1578.: FBB, V., 98.
Ovoga glasnika prozvae u 17. st. "Trombetta": C.
1978/Glazba/, 47i 64, bilj. 59); u 18. st. vrio je
tu dunost barem jedan grane hvarskog roda Novak
(FBB, VI., 41), koju stoga prozvae "Trumbita".
Zbog nerijetko neugodnoga sadraja proglasa s ovoga
mjesta - ovrhe, sudski sporovi i sl. - osta ovdje do danas
"dospit na tandarac"= "osramotiti se, propasti" i
nalik. Korijenje germanski (usp. engl. standard), alije
ona rano dospjela i u po zn u latintinu, i u romanske jezike.
U Hvaru u prvoj polovici 17. st. djeluje ,,Drutvo
tandarca", koje je vodilo ceremonije dizanja i sputanja
zastave, a imalo je i pravo pomilovanja kako su
se pri tome javljale i zloporabe, odredi vlada 21. I.
1634. da mogu godinje pomilovati samo dvojicu,
na Sv. Stipana 2. VITI. a na
se s predumiljajem, oni "sramotni i
nasilni s posebno zabranjenim orujem" (arkebuze i sl.) te
sve osude: F. 1968, 201.
Pripadnici su ovoga Compagnia del Stendardo bili ugledniji
tzv. pa su ih napadali i
tako 1649. g.: J. 1960, 322-333; v. o
tome i FBB, X, 21, gdje je i potresan iz o. 1779., kad
Mate Giudicelli moli vlasti, da oproste ubojici njegovog sina
Ivana Krste, nekome Paolu Fantonu iz Brescie, mornaru na
galiji viteza Marina, kao to mu je i njegov sin
oprostio, i zagrlio ubojicu! Proglas o javnim biljenicima
1655. g. bude objavljen,,nazvukbubnja"naPjaci:FBB,XI,
46.
Na Pjaci je bio i spomen-kip providuru i junaku
iz protu-turskog rata sredine 17. st. Leonardu Foscolu, a taj
su spomep.ik 1662. nepoznati nagrdili: C.
fiSKOVIC 2008, 280-281 i 298, bilj. 24. Da je bio kod
Standarca, se iz proglasa kneza Pizzamana od 2.
I. 1685., kojim zabranjuje razna a posebno
paljenje ognja, od strane vojnika i drugih, u te d' inforno
il Stendardo e la Statua di F. M Foscolo: AH, kut. 12,
Ducali e Proclami...Pizzamano. Spomen-kip bijae
vlade iz 691.,
pokrajini; nakon
toga budu _ brojni natpisi i grbovi, tako u Hvaru-na
Fortici, gradsk!gl zidinama, katedrali, arsenalu ... to je
velika povijesna teta. Moda je ostatak Foscolovog
spomen-kipa onaj nedavno u dvoritu
nasljednika N na Pjaci.
, God. 1771. srui se jarbol tandarca zbog pa u
kolovozu postavi novi, uz troak od 865 libara:
FOH, Quaderno Comunita' ... Soranzo,i 29.
Promjene zastava
Kad je pod naletom francuske revolucije propala
republika, Dalmacija po prvi put (1797.-1806.) pod
Austriju, kao nasljednicu starih ugarsko-hrvatskih kraljeva.
U pismu Alvia Dojmija svome urjaku (,,kunjadu", bratu
Dojmijeve ene Vice) Jakovu FBB, X, 8- stoji da
su se 15. srpnja 1797. popodne vratili hvarski izaslanici:
kanonik Marko i prokurator Josip Devecchi
(usp. J. KOVACIC 2012, 59), veoma zadovoljni susretom s
generalom Rukavinom, austrijskim zapremateljem
Dalmacije: Rukavina poljubi u ruku, a
Devecchija u Istoga dana u procesiji
koju su vodili biskup, Kaptol i a u njoj
knez, vlastela i puk - najprije skinue sa
Standarca zastavu (Bandiera di S. Marco),
odnesoe je u Stolnu crkvu na glavni oltar sv. Stjepana, i
ondje blagoslovivi novi barjak "Njegovoga Carskog
tj. austrijsku zastavu, opet je u ophodu
podignue al Stendardo; je bilo -
razumljivo, jer su Mleci vladali H varom i Dalmacijom blizu
1420.-1797.; barjak
bio sahranjen pod veli oltar grozniem suzami: P. BUTORAC
1919, 23-24. Postojala je, predaja da je i ovdanji
barjak bio pokopan (u nekom grobu u Katedrali?),
kad Belizar pie svibnja 1882. prof. don Jakovu
(unuku onog iz 1797. i 1814.!) u Zadar da to, po
nekom rukopisu ranije u don Ante (prvoga?
dravnog u Hvaru) - nije zastava je bila
noena u srebrenoj krinji u ophodu, poloena na oltar i
kasnije dugo u sakristijskom ormaru- FBB, XXXIV.,
l. Davno joj nema traga.
Francuzi zauzee Hvar oujka 1806. g., no o zastavi nema
podataka. Kad su kolovoza 1809. pro-austrijski ustanici
privremeno zauzeli Hvar, bila je sa tandarca skinuta
austrijska zastava koju prethodno podignue sami Hvarani, i
pova, austrijska, ali J.
KOVACIC 2012, 131-132; vidjet jo "cirkusa" na ovu
temu.
Poto su Britanci u ime Austrije studenoga 1813. zauzeli
Hvar od Francuza, britanski zapovjednik bojnik Slessor

BATINA
posudi od paruna Vicka Guglielmija austrijsku zastavu
vrijednu oko 9 fiorina; Guglielmi je bar do 1818. g. uzalud
traio povrat, bilo zastave ili novca!: FOH, L., 622/1818.-
Cijele 1814. g. trai via vlast, da Hvarani sami nabave
il glorioso Ves silio dell' Augustissimo nostro Sovrano ... , koji
vojska! podizati allo Stendardo di questa piazza, kako
i druge zastavu napokon darova
J. (v. ranije: FOH, XXXIX., 45/1814-
ovdje se ponavlja iz 1446.: usp. gore).
Zbog je drveni jarbol tandarca bio uklonjen
1839., a obnovljen tek 1856.?: FOH, XCVII., 4111839; 594 i
95011855; 2211856) -po se da je grad Hvar bio
dosta godina lien "oboavane i slavne" austrijske zastave.
Nov jarbol postavi 1883. g. metar Vicko
Martinov za 44:73 fiorina: FBF, XXVII.; navodno je bio
od jarbola britanskoga brika "Paulina",
poto:rzlj enog oko te godine kod Pelegrina; kad j e ovaj drveni
dio Standarca bio zamijenjen 1950. g., upisane su na
preostalom dijelu (u zbirci Sv. Marka) godine 1883. i 1950.,
uz neka neraznatljiva slova (Zorka
"Kruvenica"25/2013, 24-25; usp. SD, 2. VIII. 1955., 2, gdje
se da se na tandarcu od "pamtivijeka"(?)
"brukit", naime drijebanje ribarskih poloaja - "pota",
posebno kovanica iz kape- "berite").
U 19. se st. javni proglasi i drabe obmanjuju uza zvuk
bubnja, ali zvukom trube- no tandarac se vie ne
spominje; zbog pismenosti sve se vie objavljuju i
pisani, odn. tiskani proglasi, za koje 1863. tesar Josip
novu "vijolu" ( Cassetta serviente per la publicazione
degli avisi e proe/ami ecc. - FOH: 999/1844; 1863, Esito;
12/1864; 1219 i 1232/1877. Ranije su proglase (puni
su ih upni arhivi!) upnici narodu poslije mise,
koje su stoga trajale satima.
Na 171. sjednici hvarskog 22. XII. 1905.
predloi Lauro Machiedo (otac dr. Jerka, kojega se
svi stariji Hvarani) da se na Leroju(?) postavi
hrvatski natpis /sadraj nenaveden!/, a pred Loom, prama
stiegu nek se podigne novi za hrvatsku
trobojnicu! - jednoglasno usvojeno, no nikad ostvareno
(FOH, Zapisnici sjednica Uostalom se
hrvatska zastava vijala na terasi" (Belvederu
iznad Fontika, sjeverno uz Arsenal, gdje je na katu bilo
sjedite) j o od 19. st.
Kad se raspa/dalla Austrija, u nedjelju 3. studenog 1918.
Hvar oduevljeno proslavi pir slobode. Sav grad bio je u
moru troboja l= hrvatskih trobojnica/. U 14 h dolaze Bruani
i Grabljani, pozdravi ih predsjednik mjesnog odbora
/Narodnog Drave Slovenaca, Hrvata i Srba/ Kajo
a odgovori Petar Tudor. Bruki i hvarski zbor
zajedno otpjevae "Slovenac i Hrvat", pa povorka s
zastavama na krenu put Sv. Marka, gdje don
Stipe vatrenim i pietetnim govorom pozdravi

BATINA
STJEPAN
zvani Vuk
,,revolucionarne" pretke, od Zatim se
povorka vrati pred gdje na tandarcu, na kom su
visile zastave, znakovi ropstva,
l Ante- "Fili pin"? l uz prigodan govor,
podignu milu nau trobojnicu, uz pjevanje "Lijepe nae";
hvarski zbor zapjeva "Slavija se digla", uz burne poklike
trobojnici, Jugoslaviji,
Korocu ... Zatim /prof./ Mario pozdravi zanosno
zastavu, simbol ujedinjenog, slonog i junog
Slavenstva- uz poklike predsjedniku/ Wilsonu i
saveznicima. Bruki upnik don Jure u govoru
naglasi tri stupa na kojima treba da se osniva trojedna
Jugoslavija: Bog, me4iusobna ljubav, svestran ozbiljan rad.
Sokolski statjeina Jakov pozdravi uskrsnu/og
"Sokola"; zatim mnotvo sav grad, uz neprekidno
pjevanje davorija i oduevljeno klicanje Hrvatskoj, Srbiji,
Jugoslaviji, slobodi, naim prvacima, Wilsonu,
Zelenom kaderu !fl itd; zatim opet pred gdje don ime
razdraga i oduevi narod po letnim govorom, punim
krasnih misli i o slobode, trobojnice, o
zakopanom prodrljivom dvoglavom orlu /austrijskom/, uz
buru odobravanja i poklika. Na koncu uslijedi prisega
Narodnom narod je s tri podignuta prsta ponavljao
zakletve, koju je zapovjednik Narodne garde,
Benito ,,Novo Doba", Split, 16. Xl. 1918., 5.
Crknuta
Ovo se slavlje, pokazalo preuranjenim, jer
svega desetak dana kasnije i Hvar, i dobar dio Dalmacije
zauzeti talijanska vojska, toboe u ime
pobjednika, a stvarno u cilju ovih naih krajeva
Italiji; ta pa i krvava okupacija potrajati do travnja
1921. godine. Evo kako je njen zavretak opisao odvjetnik
dr. Boidar (1883.- 1972.), hvarski zet i nasljednik
grane na jednog od tadanjih plakata
/donosi se neizmijenjeno/:
U pone4ieljak 18. aprila 1921. u 4 sata po podne otile su sa
Hvara talijanske vojne oblasti, a nastupile u dunost
jugoslavenske, koje su prispjele istog sata sa posebnim
brodom(,, Veljko") iz Splita. =(Dan prvo, na 17/4. 1921.-
bila je izrtijena civilnih oblasti). jugoslavenskih
vojnih oblasti bio je nada sve - Skupa sa
jugoslavenskim vojnim oblastima (andarmarija pod
vodstvom jednog i financija /!/) doao je
posebni brod "Epidaura" - koji je dovezao hvarske
izbjeglice. - Potorifi su organizovali glazbu. -
U srijedu 20. aprila 1921. bila je u stolnoj crkvi
BATINA
sluba boija, koju je odsluio sam biskup g. Papafava, te
pjevarife zahvalnice, a nakon toga sjajna povorka naroda
krozgrad-
U petak 22. aprila 1921. u 8 sati izjutra doli su posebnim
parobrodom podpredsjednik zem. vlade za Dalmaciju D='
Desnica i general sa suprugama, te vie vlade
i oficira, svega 12 osoba. su velikim slavljem od
naroda Hvara, Brusja, Velikog i Malog Grab/ja i 1!1.
- Nakon govora su u crkvu g4ie ih je
biskup sa kaptolom. General zagrlio se je sa biskupom.
Nakon kratkog obreda, poli su sa povorkom u logju, koja je
bila najukusnije ukraena, i tu je posluen dojutrak. Pred
logjom pozdravio ih je jedan Bruanin, i uz pjevanje himne
podignuta zastava na standardu. -Nakon zajutkra /!/pola
je povorka u manastir, te na novu obalu, a u ll.
sati otili su gosti put Komie i Visa
Sve ove dane narodnog slavlja, kojeg nije zapamtio Hvar,
redale su se povorke, plesovi, sviranja, pjevanja. -
Veselje i oduevljenje bilo je ogromno. - FBB, XI., 54.
Tada podignutu jugoslavensku zastavu zamislio je
dr. Josip Smodlaka potkraj 1918., a nadahnute su ga boje na-
dimnjaku jelanskoga parobroda "NAD" vl.
"Nadalin", kojim je tada plovio: plavo-bijelo-crvena, tj.
naopako okrenuta hrvatska zastava! (N PI
22/1970; usp. Smodlaka, "Novo Doba", Split, 25. XII.
1934., 34).
Ta ista zastava, uz toliko oduevljenja - najvie
zbog protivljenja talijanskoj okupaciji - postala je doskora
ornrznuta, i u Hvaru i na drugim hrvatskim prostorima -
zbog velikosrpske diktature, prikrivene ili
otvorene; Hvarani se, kao i drugi Hrvati, sve vie priklanjaju
Hrvatskoj stranci, koja na
izborima 1935. i 1938. g. su l. XII. 1938., na tzv.
"Dan Ujedinjenja" (= stvaranje prve Jugoslavije)
HSS-ovca: Nikola Roko
"Luvij", Prosper-"Pupi" Gilve /1911.- 1991./ i Dinko
Antin /1918. - San Pedro, SAD, 1994./
tandarac, da se na njemu ne bi podignula
jugoslavenska zastava! Dinkovoga brata Zorka).
Ta se zastava vie dizati do iza 2. svj. rata, naime do
nastupa2. Jugoslavije.
Par sati pred dolazak talijanskih okupatora, 24. (po drugima,
na Sv. Jurja, 23.) travnja 1941., tada 13-godinji
Stipe (1928.- 2003.) konope na tandarcu,
tako da Talijani ne mogu podignuti zastavu, na to ga

BATINA
nagovonse Boo i Toni
,,Ribica" (kako mi je sam u ljeto 1998.).
Talijana da podignu svoju zastavu, njeno podizanje
na Fontiku (talijanska iznad hrvatske!) itd. opisuju J.
KIRIGIN 1975, 13-16, 20-21, 23-24, 53, 56, 76, a najbolje
Ivan Novak-"ole" na hvarskom PI 163/1999, 3 7-
38.
U pred "Dan Armije", 22. XI. 1984., skupina hvarskih
srednjokolaca skine sa tandarca jugoslavensku zastavu,
rastrga je i umjesto nje "izvjesi"- crknutu je
bio zatakan, a i nije imao pobuda, tek
nestaluk, te neke osobne razmirice; ipak je
raspad Jugoslavije 6-7 godina kasnije.
Pred dolazak kandidata za hrvatskog predsjednika Franje
15. IV.1990.)dadehvarski
HDZ improviziranu hrvatsku zastavu (sa
"ahovnicom" na srednjem, bijelom polju; trailo se da prvo
polje "ahovnice" bude crveno, da se izbjegne povezivanje s
"ustakom" zastavom). Izradile su je hvarske benediktinke,
pa je bila izloena na ogradi Belvedera l Fontika, odakle je
drao govor dana. Kad su HDZ-ovci
pobijedili na izborima, njihovi se
snimaju pred s istom zastavom 25.
svibnja 1990. (snimio: Mladen I 30. V. 1990., na
prvi /"nulti" Dan dravnosti, kad se sastao prvi demokratski
izabran hrvatski sabor, i bio proglaen
predsjednikom, ova je zastava bila izvjeena na konopcu
:ereko Pjace (v. fotografije). Ista je zastava bila podignuta na
Standarcu u 26. srpnja 1990., u 13.18h, zbog "ure"
gotovo bez bili su prisutni predsjednik SO Hvar
Kruno Peronja, predsjednik odbora HDZ
Stjepan pravnik Rino a potpisani-
tada predsjednik Gradskog odbora HDZ - je
prizoru s Belvedera, kod "ate" za zastavu na SZ (uklonjenoj
za obnove sklopa Arsenala), tada na dunosti kustosa
Kazalita i galerije ,,Arsenal"; zastavu podignu
slubenik Jakov-Nikola p. Prospera. Njemu
dugujem podatak, da je zadnja izmjena jarbola bila 1974.,
nabavkom novoga prepariranog stupa iz Staroga
Grada.
Spomenutu povijesnu zastavu trebalo bi svakako i
spremiti u muzejsku zbirku, najbolje onu hvarskih
benediktinki, koje su zastavu i potpisani je to
predlagao pred dosta godina, no ni onda se nije znalo gdje je
ona!?, pa je moda doivjela sudbinu spomenute iz
1797. g. U vezi s gornjom (hrvatskom iz 1990.) mala
anegdota: potpisani je ljeta te god. prolazio od Banketa
prema tandarcu, na kome je visjela ta zastava; preda mnom
je iao mlad Srbijanac sa Gedni od vrlo rijetkih
gostiju iz tih krajeva te sezone, jer je bio proglasio
zabranu putovanja u "ustaku" Hrvatsku). je upitao
oca: "Tata, koja je ono zastava?", a on mu - nije nita
odgovorio.
Zastava Europske unije podie se u Hvaru na dan primanja
Republike Hrvatske u tu zajednicu, u ponedjeljak l. srpnja
2013. g. u 10.30 sati, "Buke od i
"Recinte", tj. na istome mjestu, gdje su je Marinko i
drugi samonicijativno bili podignuli jo l. V. 1987.:
Kruvenica 19/2011, 27.
Izvori i literatura: AH= Arhiv Hvara u Dravnom arhivu Zadar; Pavao Butomc:
studija o prenosu slike Gospe od krpjela kod Pemsta. List
biskupije ... kotorske i hvarske 34/XIX., 1919; FBB =Fond u
MHB; FBF = Fond "F" u MHB; Cvito Lastovski spomenici.
PPUD 16/1966; isti: Glazba, kazaline i ostale zabavne priredbe u Hvaru ... , Dani
Hvarskog kazalita V /1978; isti: studije i eseji. 2008; FK =
Fond u MHB; FOH = Fond Hvar u MHB; FRB = Fond
Remigija u MHB; Josip Kirigin: U praskozorje. Split 1975; Joko
Uz prolost hvarske Pjace. GPPD 13/1997; isti: Razvoj grada i luke
Hvara ... , GPPD 25/2012; LG 6 = Libro Grazie Numero sei, FOH; Girolama
Machiedo: Memoria ... di san Prospero ... Spalato 1872; Frano Dva
procesa u hvarskoj komuni. Radovi Instituta JAZU u Zadru 15/1968; MHB =
Muzej hvarske batine u Hvaru; Grga Novak: Dokumenti za povijest ribarstva na
obali Jadranskoga mom. Zagreb 1952; isti: Hvar kroz Zagreb
1972; PI = izvjetaj Centra za zatitu kulturne batine Hvar; SD =
"Slobodna Dalmacija", Split; Statuta ... civitatis ... Lesinae. MHJSM, 1., III.,
Zagrabiae 1882-3; Jakov Jedna burna skuptina na Hvaru 1649.
godine. Zbornik Historijskog instituta JAZU 3/1960.
IZ PROLOSTI
Krontadtski spomenik Rusima
poginulim u Hvaru 1806. g.
I
ng. Prosper suradnik nae
"Kruvenice", ustupio mije fotografiju
koju je dobio od sina Davora, a ovaj od
prijatelja, hrvatskog novinara Olega
Matruka (sina Ivice, prvoga naeg
veleposlanika pri Vatikanu); prikazuje
pripadnicima ruske ratne
mornarice, poginulima u pokuaju desanta
na Hvar, za vrijeme njihove opsade ovoga
grada u 1806. godine. se
nalazi u Pomorskoj crkvi sv. Nikole u
Krontadtu kraj Petrograda u Rusiji.
Nekoliko o tom gradu i toj crkvi. Na otoku Kotlinu
Finskom zaljevu, koji je uzeo od vedske 1703. g. (iste
godine kad je utemeljen Petrograd, 30akkm ruski
car Petar l. Veliki (Pjotr Romanov, 1672.-1725.,
suvladar od 1682., samov/adar od 1696.) osnova Krontadt
1704. kao sredite ruske ratne mornarice, koju je tada
stvarati, Rusiju pomorskom silom i otvoriti je
prema svijetu; radove na prvim utvrdama nadzirao je vojni
(o. 1696.-1781.), eritrejski
crnac, usvojenik, miljenik i Petra Velikoga, "prvi crni
intelektualac" i- pradjed slavnoga pisca Pukina (koji je od
pie: Joko Kovacic
njega imao znatne crte lica); bio je rob na
carigradskom dvoru, odakle ga je dao otkupiti velika Pjotr
Tolstoj - pradjed drugoga slavnog ruskog pisca,
Lava u 19. st., krontadtske su
utvrde obranile tadanju rusku prijestolnicu (1713.-1728. i
1732.-1918.) u ratovima sa vedima u 18. st., za revolucije i
rata 1917.-1920., te za strane opsade
1941.-1944. g. (kad je od gladi pomrlo milijun ljudi).
Krontadtski su mornari bili jedni od stupova
prevrata, da bi se oujka 1921. pobunili protiv
tiranije; pobunu su krvavo uguili Crvena
armija na s Trockim i tajna sluba ime
ove luke na svijetu" dolazi od opsjednutosti
Petra Velikoga Zapadom i njegovim vrijednostima- onje i
novoj prijestolnici nadjenuo germansko ime: Sankt
Peterburg, kako se zvala do 1914., kad je ime zbog rata s
bilo poslavenjeno u Petrograd; od 1924. do
1991. naziva se Lenjingrad, a nakon toga voljom svojih
stanovnika opet prvotnim imenom - Sankt Peterburg.
na standardnom je hrvatskom ona bila od 19.
st.: Petrograd, pa se tako ov dj e i pie.
"Pomorska saborna crkva" (ruski: Morskoj sobor - to nije
"katedrala", kako se krivo prevodi; u moskovskome
Kremlju nekoliko je takvih "sabora" jedan do drugoga!,
u Rusiji svaku crkvu u gradovima) u
Krontadtu bila je podignuta 1903.-1913. pod carskim
patronatom, kao spomen-crkva ruskoj ratnoj mornarici:
arhitekt Vasilij Kosjakov, 83 za 64, visina 70
metara, novobizantski slog po uzoru na carigradsku Sv.
Sofiju; zapala je blizu dva milijuna rubalja, a imala je i -
centralno grijanje. Bolj evi ci su je zatvorili 1929. i pretvorili
u- kino su komunisti, po usmenoj predaji, prijetili
da u isto pretvoriti i hvarsku katedralu!), zatim u
dom i napokon u pomorski muzej; zadnjih se desetak godina
obnavlja.
Na jednoj od brojnih u poginulim
pripadnicima ruske ratne mornarice (prije su bile daleko
brojnije, ali su mnoge stradale u staljinskim
ponutrice ove crkve) pie zlatnim slovima u emom mramoru
(prepisano latinicom po sadanjem ruskom prav opisu):

IZ PROLOSTI
1806
20-21
APR.
V DALMATINSKIH HE
RAH PRI VYSADKE DESANTA
NA OSTROV LEZINO POGIB
TURMANSKIJ 14
KLASSA VASILIJ ARKADEV,
UB ITO 11, RANE NO 33
= "20.- 21. travnja 1806.: na dalmatinskim koljima, pri
iskrcavanju desanta na otok Hvar, poginu pomorski
14. razreda Vasilij Arkadjev; ubijeno ll, ranjena
33
Rusko bombardiranje Hvara i neuspjeli desant na ovaj grad
nedavno su podrobnije opisani, ne samo po nepouzdanoj
literaturi, nego i po mjesnim, dosad neobjavljenim izvorima,
a ovdje samo saetak: Francuzi uzimaju Hvaru oujku 1806.
oko 29. travnja dolazi ruska flotila od jednoga
ratnog broda - ,,Azija" - i pet manjih, zauzima
/Galenik te estoko bombardiranje grada s brodova
i spomenutoga kolja. Tek u podne 2. svibnja 1806. Rusi su
pokuali zauzeti Hvar na juri, iskrcavi se negdje blizu Sv.
Venerande (izvori ne preciziraju da li na alu ispred sadanje
,,Amfore"- to bi bilo povoljnije; ili pak na poloaj dananje
vile - to bi bilo blie). No branitelji su ih
spremno u Sv. Venerandi te iza stijena Kamen-kria,
odbili i potjerati na njihove ratne lade. Odatle je
(navodno sedamdeset!) ruskih topova nastavilo
bombardirati grad, sve dok obrana nije preko Vire dovukla
par tekih topova blizu Fortice te pucati po
neprijateljskim brodovima, na to su Rusi oko 10. V. 1806.
- pobjegli. Poginuli su Rusi bili dijelom pokopani
kod poslije poruene crkve sv. Katarine (kosti
1969.),adijelomkodSv. Venerande.
Krontadtska spominje svega 12 poginulih
Rusa u ovoj operaciji, iako ih je, prema izvorima, moralo biti
znatno vie: od tridesetak pa sve do tri stotine! Zacijelo je i
poraena, kao i strana, pretjerivala u broju
poginulih - samo u obratnu smjeru. Svakako su - osim
jedinog - svi drugi ostali bezimeni; tuna
sudbina tolikih ratnika, koji su po nalogu osvajali
zemlje.
Ova je vana iz jo jednog razloga: dokazuje
da je ruski napad bio 1806. (a ne 1807., kako krivo
navodi literatura), daje bio samo jedan napad (neki navode
vie njih) te daje (makar je na datum donesen pomalo
neuspjeli ruski iskrcaj bio 2. svibnja, koliko se
dobije kad dodamo razliku julijanskog i
gregorijanskog kalendara (potonji usvojen u Rusiji tek
19. st. iznosila 12-akdana.
TISkani i internetski izvori: D. Wames: Chronicle of the Russian Tsars.
Tharnes and Hudson /2009/; J. Razvoj grada i luke Hvara kao
vojnog i pomorskog sredita. GPPD 25/2012, 186-198; lwikipedia:/
kronstadt; abram petrovich gannibal; sankt peterburg; nava/ cathedra/ in
kronstadt; julian calendar. - Na hvala kolegicama
Mirjani Mariji i nadasve N iri

Dominikanci fra Josip (Sibe) i fra Stjepan Vatroslav
DVA FRATRA
O
ve godine navrava se 114 god. od
i 63 godine od smrti dr. fra
Josipa (Sibeta) te 80 godina od
i 19 od smrti fra Stjepana Vatroslava
uglednih intelektualaca i
potomaka najstarijega grabaljskog roda.
Fra Sibe spada nae najpoznatije crkvene ljude koji su
u crkvi i ire propovijedali Boje Bio je i vrlo
zanimljiva i osebujna osoba koja je uvijek i na svakom
mjestu svojom pojavom kao i dominikanac i
ljudske vrednote. Dobro se jo kao kada su
nam nai stariji govorili : "Ove nedije dari misu frotar
Lukin, u crikvu stojte atento, i dobro njegovu prediku".
Fra Stjepanu Vatroslavu nije bio doputen povratak u
domovinu iz Engleske 1947., gdje je zavrio kolovanje za
pa je bio prisiljen ivot nastaviti u egzilu i to u
SAD-u. Ni kriv ni duan, fra Stjepan je morao ostati u
Pie: Kuzma
Fr. Stephen Vatroslav Budrovich, O.P.
Born: October 13, 1923
Grablje, Hvar, Croatia
Professcd: October l , 1944
Dubrovnik, CroaHa
Ordained: September 6, 1949
O . Dr. SIBE
Oakland, California
d ominikanac
( 26. V II, 18 U9. - .30. Xli. H I .'>O .
Died: September 25, 1994
Chicago, Illinois
Americi do stvaranja hrvatske drave, kada je nesmetano
mogao posjetiti svoje rodno Velo Grablje, su mjetani
tijekom 20. st. raselili diljem svijeta. U potpunom
Bogu i fra Stjepan Vatroslav sluio je
kao misionar od 1952. u Hrvatskoj crkvi Svetog
Trojstva u Chicagu, gdje se snano zalagao za prosperitet
imigranata u velikom industrijskom sreditu Amerike.


Porodica
Velo Grablje na otoku Hvaru spominje se 1458., kada ga i
prvi naseljavati obitelji roda Ivan
pok. Stjepana i Kuzmane eperica imali su
14-tero, odnosno 11-tero ive djece, 5 sinova i 6 Barba
Ivan otac dr. fra Sibeta i djed fra Stjepana
Vatroslava bio je uvaeni mjetanin, vjetak u mjestu,
posrednik (sensir) za trgovanje vinom za firmu
iz Jelse, a za za firmu Filice. Na prvoj godinjoj
skuptini seoske blagajne u Grablju 21. travnja 1901. g.
biran je za nadzornog odbora. Poznat je bio po tome to
bi vrlo uspjeno ispravljao slomljene ili uganute ruke, noge i
dr. Bavio se poljoprivredom paje 1910. g. prodao 80 hl vina.
Proizvodio je i prodavao l 000 do 1500 kg
U tekim vremenima nakon Prvoga svjetskog rata i filoksere
trebalo je traiti neka druga rjeenja za ivot. Tako se ova
velika obitelj osipati. Zbog tekih ivotnih uvjeta
iselio je sin Stipe 1906. u Argentinu. Luka, kako mu je
napisao otac u svom Libru Ivana "partije pud
Amerike 19. studenog. 1922. god', isto u Argentinu, Ivan u
SAD 1922., Sibe u Dubrovnik 1917.,aPera 1924. uZagreb.
Nikola Ivana, otac fra Stjepana Vatroslava i brat
fra Sibeta ivio je u Velom Grablju i bavio se
poljoprivredom. Isto je morao kao Iselio je dva
puta, prvi putu SAD 1910. i vratio se 1912. Da bi prehranio
svoju obitelj, morao je ostaviti suprugu i troje djece i drugi
put privremeno iseliti u SAD 1928. g., vratio se 1932. g.
Iz Libra
Barba Ivan je zbog poslova koje je obavljao, dolazio u
kontakte s raznim ljudima. To mu je procjenu
ispravnosti svoga stava nelagode, to
smo vjekovna pod okupacijom", Mletcima,
Austrijom, Francuskom, Italijom i dr. Vidio je da ima sve
vie ljudi koji isto tako misle. Tako je mislio da smo se
oslobodili sa novonastalom dravom Srba, Hrvata i
Slovenaca, stvorenom 1918. godine. Ali tako nije bilo, jer
smo ostali pod okupacijom Italije do 18. travnja 1921. god.,
kada su Talijani defmitivno napustili Hvar i Vis. U svoj Libar
dan poslije odlaska Talijana Ivan je napisao: "19.
travnja 1921. god kada smo se oslobodili od neprijatelja i
sastavili u Jugoslaviju". Ali i u tu novu dravu se vrlo brzo
te je i dalje vladao u njemu stav
nelagode".
Dr. fra J osip (Sibe)

Ivanov sin, 14-ti po redu postao je redovnik,
dominikanac dr. fra Josip (Sibe) u Velom
Grablju 26. srpnja 1899., a umro u Zagrebu 30. prosinca
1950.0snovnukoluzavriojeurodnommjestu.Gimnaziju
je u Bolu na otoku i zavrio u Starom Gradu na
Hvaru. U Dubrovniku ulazi u dominikanski red, gdje je u
rujnu 1917. primio odijelo Reda i poloio jednostavne
zavjete. je 1918. g. studirati filozofsko-teoloke
studije u Dubrovniku. Nastavio je studije u Rimu, gdje je i
zavrio 1920. godine. Za je 1924. godine.
Odmah je nastavio postdiplomske studije iz teologije i
doktorirao je 1927. g. u Rimu. Usporedo je u Rimu
diplomirao i diplomatiku povijesna znanost o
starim ispravama).
Po dolasku u domovinu je raditi u novoosnovanom
dominikanskom samostanu. Odravao je vrlo
uspjele korizme, duhovne vjebe. Vrlo aktivan je s
mladima, ali nije zapostavljao i druge kojima je trebalo
poslanje, koje je obilato Ostao je poznat i po tome
to je, kao misionar, obilazio sve nae biskupije. Zbog svih
tih uspjenih aktivnosti dobio je 1946. priznanje od Generala
dominikanskog reda "praedicator genera/is"
propovjednik).
Na Euharistijskom kongresu 23-25
kolovoza 1935. u propovijedali su veoma poznati
bl. Alojzije Stepinac, dr. Stjepan nekoliko


franjevaca, kanonika i dr. Sibe kao jedini
dominikanac. U dominikanskom je redu obnaao vie
upravnih i odgojnih dunosti: prior i bolskog
samostana, upravitelj i profesor sjemenita u Bolu i novaka i
klerika u Dubrovniku; imenovan ravnateljem i bio profesor
novoosnovane Dominikanske gimnazije (1941.) i
konvikta u Zagrebu. Istaknuti je pripadnik
"Hrvatskog s enio rata". Zbog odrane
propovijedi u Klanjcu je i
zatvoren 1946.
Bio je obdaren osobinom velikog govornika. Nikada nije
pripremao propovijedi. Poznata je njegova propovijed koju
je odrao na Mariji Bistrici po povratku u
katedralu u Zagrebu. Bio je za propovijed drugi
koji je iznenada i umjesto njega
fra Sibe. Kao to je odjekivala katedrala dok je fra Sibe
propovijedao, jo je gromki ji aplauz bio od na
kraju propovijedi. Prof. dr. Stjepan koji se smatrao
propovjednikom bez premca, rekao je: ,,Dok ja iz principa
ne obvezu propovijedanja ako za to nisam
zamoljen barem tri mjeseca ranije, dotle padre Sibe bez
ikakve pripreme znade odrati propovijed'.
Istakao se i na drugim djelatnosti. Dao je veliki
doprinos radu naklade ,/stina", revije ,,Duhovni ivot" i
glasnika "Gospina krunica". Pisao je bio urednik,
recenzent i prevoditelj s latinskog, talijanskog i francuskog
jezika. ,,Padre Sibu, dakle, s pravom moemo smatrati
pravim publicistom". Kako je bio jednostavan,
govori fra Drago za svoga ,,Kad me
doao posjetiti u Sisak, gdje sam poslije Bleiburga i logora
bio na odsluenje vojnog roka, deurni mi je javio s
vrata vojarne: 'Na kapiji te neki trgovac
Poznato je bilo da se - kada nema habita na sebi - ne zna
odjenuti.
Zbog svoje nadasve vedre i vesele naravi bio je poeljan i
rado jer je znao napraviti ugodu u bilo kojem
drutvu. Tako na svetkovinu sv. TomeAkvinskog 1938., na
imendanu direktora gimnazije i profesora hrvatskog jezika,
dok su jo jeli juhu, on ustade sa u ruci napunjenom s
malo vina i ,,Ne se koje mi je moralne savjete
dao moj otac kada sam kao
odlazio ba u ovaj samostan, ali se vrlo dobro savjeta
kojega se redovno drim. 'Sinko: rekao mi je, 'pos li juhe dvo
pars ta l Podigne i nazdravi i cijelom
drutvu, dane iznevjeri savjete svoga oca.
Jo iz studentskih dana, iz Rima, bio je veliki prijatelj sa sada
pokojnim, blaenim Alojzij em Stepincem. Kada je Alojzije
Stepinac postao nadbiskup, pozivao je svoga prijatelja
padre Sibu, pogotovo kada su bili strani gosti, da je
ugodan za drutvo. Blaeni Alojzije Stepinac je bio u
lepoglavskoj kaznionici na izdravanju kazne, kada je 30.
prosinca 1950. god. u Zagrebu umro dr. fra. Josip (Sibe)

Tada su za njega kazali: ,,Bio je pravi dominikanac, uvijek
i revan, sve svoje
sposobnosti dobru Reda i Provincije", a u Provincijalnom
nekrologu su napisali: ,,Bio je apostolskog ara, pravi
misionar, Boju slobodno, posvuda i
Najljepe zahvale svome rekao je fra Drago
"... - a za njega se ne molim... njemu se
molim!"
Fra Stjepan Vatroslav
Bu
Stjepan je u Velome Grablju, 13. listopada 1923., a
umro je 25. rujna 1994. god. u Chicagu, SAD gdje je dugo
boravio. Otac Nikola (1887.-1954.) i majka Mandica
(1890.-1967.) imali su Kuzmanu i
sinove Ivana, Stjepana i Dankota. Osnovnu kolu Stjepan je
polaziti za vrijeme Petrone
iz Staroga Grada i zavrio s Antom
iz Blata na u rodnom Grablju. Volio je
matematiku, hrvatski, povijest i druge predmete. Lako je
tjeavao zadatke iz matematike, kao: ,,Aeroplan putuje 4
puta bre od teretnog voza. Pita se koliko aeroplan prevali
put za koji teretni voz treba 5 sati 35 min. 28 sek?" Pisao je i
je o kralju Aleksandru, kralju Petru,
Balkanskim ratovima, Prvom svjetskom ratu, i o 3. listopadu
1929. g., kada je postala Kraljevina Jugoslavija. Poslije
osnovne kole ide u Dominikanski novicijat Dubrovnik,
gdje 1943. god. dobije ime Vatroslav. je studirati na
Bogoslovnom fakultetu u Zagrebu 1944. god., nastavio u
Olomoucu zatim u Nijmegenu
(Nizozemska), Saulchoiru (Francuska), da bi zavrio na
Oxford u Engleskoj.


Nije se vratio u Jugoslaviju, jer mu tadanja vlast nije
dozvolila. Otiao je u dominikanski red u Oakland
(Kalifornija). Nastavlja na Dominikanskom studiju u
Oaklandu i od brata postaje otac Vatroslav 1949. godine. Na
ovu ceremoniju, 6. rujna 1949. g. kada je za
u dominikanskom redu, dolo je mnogo naih
Grabljana, njegovih prijatelja i drugih iseljenika u
SAD, kako bi svojim prisutstvom veliko slavlje.
Iste godine ide u River Forest Illinois, gdje kompletira
zavretak postdiplomske studije i postaje magistar teologije
i umjetnosti. U upi Sv. Vincenta bavi se starijima ljudima i
crkvenom Poslije toga, 1952. dolazi u Hrvatsku
crkvu Svetog Trojstva u Chicagu, (Holy Trinity
Croatian Church in Chicago), a 1959. dobiva
dravljanstvo. Zatim 1966. postaje dravni kapelan udruge
ratnih veterana drave Illinois. Jako se fra Stjepan
Vatroslav zalagao i pomagao naim i drugim ljudima u
gradovima i kako u vjerskim tako i drugim
potrebama. Za blagdane je u upi svoje
upljane i Hrvate u gradu i blagoslivljao njihove domove.
Ako nikoga nije bilo on bi blagoslovio i obavijestio
ceduljom na vratima.
Bio je vatreni bejzbola, tako je i zbog ovoga od
mladih uvijek rado bio Kada bi dolazio u
Kaliforniju, gdje je imao vie svojih iseljenika, iao
bi na utakmice. Radio je s i djevojkama u raznim
njihovim klubovima, i s ratnim veteranima
Illinoisa.
U crkvenim biltenima i gdje je sudjelovao kao
urednik i dopisnik, uviiek je bilo obilje humora. Volio je brzo
voziti, oko Cikakog jezera. Neki put ga zaustavi
policija u malo broj vonji. Rekao bi: ,,.Ja sam
i time je uspijevao kaznu. Jednom na
autoputu zaustavlja ga policija, a fra Stjepan onu staru ,..fa
sam Policajac pozdravi i odgovori:
,,Drago mi je, ali vozili ste bre od dozvoljenog" izvadi tiket i
veli: ,,Izvolite ine Amerike".
Otac mu je 1954. g. umro u Velom Grablju, a fra Stjepan
Vatroslav nije smio na sprovod - bio je to ga je
jo vie nesretnim. Kako bi ublaila njegove boli,
majka je posjetila sina 1960. godine. Nije joj bilo lako, dola
je sinu, koga nije vidjela preko 15 godina, ali nije bila tuna.
Pored sina u Kaliforniji je imala svoju Antuna, Marka i
-yiska. Iz Amerike posjetila je Kuzmanu s obitelji u
Cileu. Kada se vratila, sinu je napisala: ,,Ispunio mi se san i
elja, da vidim i tvoju misu, te sada mogu spokojno
umrijeti".
Godine 1966. postaje upnik Hrvatske crkve
Svetog Trojstva u Chicagu, gdje ostaje do kraja ivota. Otac
Stjepan Vatroslav je bio ugledan upnik. Pokrenuo
j e vie aktivnosti kroz razne kulturne klubove, crkveni bilten
i dr.
Na velike crkvene blagdane, Veliku Gospu i dr., odravao je
obrede po iz domovine. Sveta misa uz tamburice,
narodne nonje, procesiju ulicama s kipom i barjacima,.
Poslije podne: slavlje, glazba, zabava, janjci, i
sl.
Nazivali su ga jer je putovao iz
Chicaga u Kaliforniju na poziv naih iseljenih Grab ljana, da
obavi najdrae poslove krtenja, a i najtee -
odlaske s ovoga svijeta. Za ove pozive, koje je rado
govorio je "da je time jako Ova
krtenja i bila su u i generaciji naih


iseljenika, to ga je posebno veselilo. Za njega su rekli: "On
gradi mostove ljudima, ljudi i crkve, i
ljudii Boga".
N a oprotaju s padre Stjepanom Grab lj ani i prijatelji su rekli:
,,S malo izabranih izrazio bi mnogo i
razumijevanja, uijehe i smirenja na
pogrebu, ili bi nas nasmijao i time doprinio veselju i radosti
prigodom i krtenja."
Stariji brat Ivanje poginuo 10. svibnja 1944. god. na otoku
olti, kao pripadnik Narodnog pokreta
(NAP), u Narodno vojsci (NOV), u Drugom
svjetskom ratu. Sestra Kuzmana je iselila u Santiago, Chile
1938. god. Tamo se udala za naega Josipa (Sibeta)
sina Andrije, koji je iselio 1935. god. u
Chile. Imaju i 4 sina. brat Danko oenio je nau
Margaritu Kofinu. Iselili su zajedno sa svojom
djecom 1967. god. iz Veloga Grablja u Hvar, gdje ive.
Imaju petero djece: sina Niku i Magdu, Dinku,
i Gordanu. je iselila 1955. g. u Opatiju, udana za
Robina imaju 2 Lauru i Ivanu. Gordana je
iselila 1999. g. u SAD, udana za Stipu imaju 2
sina Antu i Matu i 2 Magdu i Lenu.
Na susret
Kada smo se fra Vatroslav i ja sreli u ljeto 1992. u Hvaru, bili
smo obostrano sretni. Dugo se, dugo nismo vidjeli, paje to
zaista bio razgovor koji jedva ima u ivotu, pogotovo
kada vam je sugovornik intelektualac ,.par exellance", s
smislom za ugodan razgovor. Vie sam ga sluao
nego pitao. Poklonio mi je tada jedan privjesak iz njegove
upe iz Chicaga, kojega kao dragu uspomenu i
izlaem samo na boru.
Odmah sam ga pitao: ,.,Kako to, Stipe, da nisi doao ocu na
sprovod?"
,,Pa zar ne zna da je meni bilo zabranjeno da dolazim u
Jugoslaviju?"
,.,Zato?"
,,E, to nija nikada nisam saznao. Jednom mije netko rekao,
ali ne slubeno, da mi se zamjera to nisam otiao u
partizane, nego nastavio kolovanje za fratra."
smo na dugo i iroko. Govorio mije mnogo o svom
ivotu, o narodima i njihovim kulturama koje je,
kako on kae, imao upoznati. Govorio je o
pretpostavkama koje su bile neminovne da se realiziraju,
raspad Jugoslavije i stvaranje drave Republike Hrvatske.
U taj kontekst doveo je iz osnovne kole koje su bile
pune onoga to nije bilo nae, hrvatsko. Skrenuo mi je
panju na detalje, se vie o srpskoj nego o hrvatskoj
povijesti: ,,Pogledaj zadatke iz matematike, i tamo
nisu hrvatske. Na vizi moga oca 1928. g. za
Ameriku pie nacionalnost Jugoslaven." Govorio je kako ga
je to boljelo, toliko zamara/o, kako se polako na nae
brie sve nae hrvatsko. Podsjetio je i na djedov ,,Libar Ivana
koji govori o kolonijalnom odnosu nas
Hrvata, koji je mislio da se ulaskom u Jugoslaviju to
promijeniti, a ono je postalo jo gore. Nita se nije
promijenilo ni u novoj, drugoj Jugoslaviji, a to najbolje
pokazuje fra Vatroslavovprimjer.
Kada sam napisati o fra Sibetu i fra Stjepanu
Vatroslavu pregledao obiteljsku dokumentaciju,
zapise iz osnovne kole, dokumentaciju za Ameriku i
djedov ,,Libar Ivana onda sam se sjetio toga
naega ugodnog razgovara. Mogu samo zamisliti koliko ga
je boljelo i zamara/o postupno gubljenje hrvatskog
identiteta.
Njegov brat Danko posudio mi je fra Stipine rukopise iz
Osnovne kole, vizu iz 1928. god. i djedov Libar Ivana
koje kao obiteljsko srebro, na mu
zahvaljujem.
Koriteni podaci: Libar Ivana rukopis; Drago
Svoj lik je urezao u moj ivot, Povodom pedesete obljetnice smrti
Josipa-Sibe Vjesnik Hrvatske dominikanske provincije, Posebm
prilog, god. XXXVII. prosinac 2000. br. 86.

.... lt1.-<:L71

je potoke
na otoku. Uputismo
se zato u Dol, Vrbanj i
Petakje, 12. travnja,
vozi Zippy, a tu su Zorka, Belai
i potpisani, standardna ekipa.
Povratak na Pumpurele - o njima
pisao u Kruvenici br. 23 - da vidimo
li voda. Naalost, zakasnili smo-
potok je presuio. Primijetili smo da
je okoli prve pumpurele od
raslinja to je za svaku pohvalu.
Nastavili smo starom cestom za Vrbanj. Na predjelu Vir
nailazimo na potok i gustirnu. Potok je i dalje
prema poljima u smjeru Vrboske. Sama gustirna je okrugla,
od cigle i obukana sa kamenom krunom punom
utora od vode konopom. Kruna je visoka 90cm,
promjera 180cm. Zatvorena je eljeznim poklopcem. Tada
je bila puna vode.
U nas Ivana sa djecom. Najprije smo ili
nakamenimostudaljen l km od crkve sv. Marije Magdalene,
na krianju gdje cesta iz Jelse vodi za i Vrbanj. I ovdje
smo zakasnili, potok je presuio- na don Milije ranije
to slikao i pokazao nam slike. svoje ime duguje vodi
koja za obilnih padalina izvire iz brda Sv. Nikole i Gozda.
Kroz samo mjesto ide veliki iroki kamenom potok
koji dalje vijuga poljima i u more u Jelsi kod vinarije.
Po vodi koja svire je, dakle, mjesto dobilo ime, a ne po
pastirima koji su svirali frule dok su ovce, kako su
neki
Otili smo na lokalitet Buhota- polje, vinograd, cesta i potok
pun vode, ima i male slapove. Djeca se igraju, vesele, mi
fotografiramo. Ovaj je potok pri tok onog ranije opisanog. Tu
smo g. Juru Viskovi (kunjod-urjak
potpisanog), koji nas vodi prema brdu Gozd, u predio zvan
DOL- PUMPURELE
Dragovoda. Dio puta kroz polja je dobar, a zatim ulazimo u
skoro neprohodnu umu. smo ubor vode -
potokom voda u lokvu od klesanog kamena.
Zid je debljine 70cm i visine 90cm, lokva je duga 7,70m, a
iroka 5,40m. je kao pojilo za stoku (ivo) - sa
sjeverne strane su stepenice za zagrabiti vodu. Vode je
puno, a u lokvi ive i slatkovodne ribice. Voda od lokve
daljepremaBuhoti. Na Jure biojepopok. majci
jedan od batinika ovog konfina, alije podjelom
konfin pripao njegovoj pok. tetki Pavici udanoj
Gustirne - dio dvanaesti
VRBANJ- VIR
Tako su sadanji vlasnici Dragovode Bruani, njeni sinovi -
Pero i Antun Polako smo se spustili natrag - put je
sklizak zbog borovih iglica i vode koja svire. U
dvorima smo se okrijepili i razgledali renesansno oruje o
kojem je Joko pisao u prolom broju. Fotografirali smo i
tamonje dvije gustirne. No, nismo ih tom prilikom
izmjerili, pa sam iskoristio mjesnu fetu sv. Marije
Magdalene kojoj i po dunosti, kao sviraki zet, moram
prisustvovati.
Toga dana, 22. srpnja, na gustirnama je opet Zorka, potpisani
i na dananji ofer g. Juraj
(prije dvori su zidom je jedan dio
naalost uniten. U sklopu je i crkvica sv. Josipa iz
1671. g.- koja se upravo popravlja, bravo U dvoru
sve obitelji nose prezime - to je na naem
otoku. U Hvaru su svi i bili u Burgu, svi
u Grodi ... A u Velom Grablju su tako grupirane
obitelji ... No vratimo se u
i dvorite u kojem su dvije gustirne batinila je obitelj
no vodom su se koristile sve obitelji, premda
su neke imale i svoje manje gustirne. U gustirni i danas
VRBANJ -VIR
je vrlo pitka voda. Kruna gustirne ima dimenzije
l 06x 118cm, visine 73cm, otvor je 43x55cm. je od
kamena - i donji dio graden je od kamena, samo je jedna
strana obukana. Duboka je 3,80 m, a vode je bilo l ,30 m.
Poklopac je eljezni. Voda se ulijeva olukom sa krova. I ova
kruna ima vie utora, neki i do l Ocm duboki.
od velike nalazi se manja gustirna s krunom od
jednog kamena 80x80cm, visine 75cm, s okruglim otvorom.
Duboka je 4,20 m. Voda je muljevita i slui za zalijevanje -
odavno nije Iznutra je po starinsku,
kamenom i crljenicom. Do nje je kameni stup za
dranje suda (vjedra). I ova irna brojne utore. Kruna ima dva
otvora kroz koje voda s koso postavljenog pjovera.
Poklopac je eljezni i treba obnovu. Hvala obitelji
- teti Mandi nevjesti Leni i
sinovima Antunu i Borisu - na i razgovoru, a
posebno to su nam pokazali staro oruje. Hvala i mojim
na vremenu, i dobrom vinu koje je pitkije sa
kinicom iz gustirne. Obili smo jo i Poljun, dominikanski
samostan u Starom Gradu i koj, ali o svemu tome i
vie u nastavcima.
Gustirne- dio dvanaesti
++++++++++++++++++++++++
BUHOTA
DVORI: CRKVA SV. JOSIPA (GORE) I GUSTIRNA IZ 1550. (DO UE)
o: Zoran Tepa ...........
....01!111" 1927. -ilw; 2013.
ttttttttttttttttttttttttttn
POSEBNOSTI I BLAGODATI PLODOVA MEDITERANA
Oskorua (Sorbus domestica)
DRVO KOJE STV,
glazbu 41f09U
O
u berbu ponegdje
opaziti vrlo dekorativno
drvo, puno prekrasnih uto -
crvenkastih lijepih plodova, za koje se
mnogi zapitati: koja je to biljka? To je
oskorua!
Ova je vrsta vrlo malo rairena kod nas i relativno
nepoznata. Uglavnom je nalazimo kao stabla u
vrtovima, poljima, pokraj vinograda. U Hrvatskoj je vie
rasprostranjena u mediteranskom dijelu, nego u
kontinentalnom. Vrlo je lijepa i dekorativna Zbog
skromnosti kvalitete njenog relativno sitnijeg ploda, a
velikoj drvnoj masi stabla kvalitete, oskorua je
kao umska nego kao kultura. Zbog
polaganog rasta, drvo oskorue daje sitno-vlaknasto, vrlo
tvrdo i drvo, koje je vrlo cijenjeno u tokarstvu i
kiparstvu, iz kojeg se najbolji drveni instrumenti i
glazbala. Davno prije nai su je preci koristili za izradu
i za vodene mlinove.
pie: mtsc.Stanislav tambuk
Oskorua je jako otporna na suu i niske zimske
temperature. Najbolje uspijeva na dubokim i suhim
karbonatnim poloajima. Postoje intenzivni nasadi oskorue
i to najvie u Armenije, Gruzije, Irana,
Afganistana.
Ova vrsta razvija snano i visoko stablo i do 15 m
visine (rijetko 20 m). Deblo je pokriveno
ispucanom korom. Listovi su nepamo
perasti, dugi oko 16 -18 cm i sastavljeni od na
jednoj lisnoj drki. Prekrasni bijeli cvjetovi rastu u svibnju,
(nekad i u lipnju) u skupinama, tzv. gronjama. Oskorua je
samooplodna i ne treba joj
Plodovi su mesnati, krukolikog oblika, sa 5 - 6
sjemenki, s jedne strane uti, a s druge strane crvenkasti., a
kad sazriju za jelo moraju biti boje,da posve
omekaju, kao da su sagnjili. Plodovi se na stablu
najvie nalaze u grozdovima. Plodovi se beru dok su jo
(dakle, u vrijeme berbe - rujan-
listopada), treba ih pospremiti u kartonske ili
drvene kutije i pustiti ih da skroz dozriju, odnosno, dok ne
potamne.
Njeni plodovi vrlo su ukusni i imaju veliku branjivu
vrijednost. Sadre oko 14% i to u vrlo odmjerenom
obliku (oko 10% fruktoze, od 3-5% glukoze i l% saharoze.)
Vrlo je bogata C-vitaminom, je sadraj jednak kao i kod
crnog ribiza. ima vitamina Ai B2.
stabla mogu dati prinos i preko 800 kg, a u
plantanoj proizvodnji postiu se prinosi i do 18.000 kg/ha.
Od sorti oskorue, malo ih je poznato, uglavnom su to sorte
likernaja, burkaigranatajna.
Oskorua se koristi kao svjee u zrelom stanju, zatim
kao suena i u sokove i marmelade. Pravi se i
rakija od nje. Od oskorue se radi i ljekoviti napitak.
Pomijea se 0,5 kg soka oskorue sa 0,5 kg meda i taj se
napitak koristi za osvjeenje i za organizma. U
Francuskoj se proizvodi "Sorbette", vrlo cijen j eni liker.
Sok od oskorue se prije dodavao motu
i krukovom) i to l% mota od oskorue za
poboljanje trajnosti, okusa izgleda i bistrenja.
Samonikla i uzgojena iz sjemena oskorua sporije raste,
je (ima stabala i preko 400 godina starih) i
prorodi tek u 13.-15. godini. Kad se uzgoji cijepljenjem,
onda se bre razvija i dolazi u puni rod u 7. godini.
Kao dekorativno stablo koje stvara hladovinu i k
tome dobar urod, ona je prava vrsta, koju treba od
zaborava!
Lipa Di nikoga slu!ola
odlucivotkako i di napreda.
Oni fureti su barenko c"F.- ";s_, __ di a bar hi i ni bilo
vele briga kad jerbo su bili na odmor. Ma vodit daravu
ni odmor nego teki lavur za one koji ga znaju i cini t.
Vi da daravu i njezine posle vodidu judi u Sabor,
preident, premijer i njegovi ministri, a ne mi. Bome da je
otako, mako je njih izabro na ta mista i zoe? Jesmo oto svi mi
i je oto radi tega jerbo su nos uvirili da propja oni bit
boji od pasonih, da bit nami svima na korist, a ne somo
certima? Da ucinit da non gre na boje sad, a da bude jo
i boje onima ea iza nos, je tako? Na ovo znomo,
ufon se, odgovorit svi. A i svi znomo dobro da od svih tih
slotkih ricih pri izborih- posli bude malo, do bota i nita.
Kako se ovo nami stalno i sve to gore, je to
da mi oto i meritorno? Pari da je tako. I pari da non jo ni
toliko a:rjavo da bi se rastanfali i poceli kapit okle sunce istice
i di zapado. Niki don son vidi jednu sjajnu karikaturu, bila je
taljonska, ma vridi za cili svit: na kantun puntiela povar
provalije stoji VLADA a na drugi kroj puntiela na tvordo
kontrapiz dari NAROD; na drugu sliku dil NARODA gre
iz svojega dila puntiela; na jo dil NARODA
gre ..... Pametnemu dosta. Otvoreno se po fojima pie,
dopokon se i na televiziju uspije cut, kako je ova Vlada ea je
imomo sad noj gora u ovih 22 ea smo kako liberi. Je
oto da ona iza bit j o i gora? (Da niki drugi
koji isto pensat da su glavni uzrok slabega stonja
kase od darave obrtnici koji krodedu, a ne arjava ekonomija
koju on ni kapoc pokrenit, da vajo proizvodit spizu, a ne
uvozit i da ovi bi dni turizam ne more napunit rapu u
koja je sve to pok on svaku malo gre vonka i die
kredite na cega smo sve i duni ... A ispado
da on bidanjedini cagodera i lavuro, nekaj e i oto kako gosit
ogonj sa benzinom, ma ovi svi drugi su propja na odmor.
Kako i oni fureti barba
01 se u nos ne rojaju judi kapoci za poteni lavur od
kvalitodi? Ne vi:rjen da nos je Bog toliko katigo! Pri bi reka
da cin takovi dignedu glovu povar korupa od mutei, odma
budedu fundoni jerbo su perikuloi za one kojima ovako
nito odgovoro. E, sad, koji su to ea daridu manicu od
taramuta?
Kad oto uspijemo kapit, bit na provi put za friku
a:rju. Do Bog da kogodera od nos to i doivi! I da non
komanda od darave sa koj on svi bit kuntenti postane
uonca.
SP IZA
Dokle ni bilo traktorih, autih a i dobrih putih,jematvaje bila
drugacija. Otargono groje odma bi se u poje u kocu meckon
ucinilo u mast, punilo u mihe i gonilo na betije doma u
konobu. Takova je bila uoncajerbo se ni moglo drugacije.
Dije poje bilo daje, ne b i bi na don uspi doni t nego tri betije
mihih. Altroke sad, u ovo novo vrime, targo se drito u kaete
od plastike, karco u kamione o li prikolice i ne paso nego dvi-
tri ure, a mast je u bacve od inoxa. I ne izvrije kako
pri, noglo u nikoliko don, nego pomalo i kontrolono, pok sad
i naa vina imaju one lipe vonje koji bidu pri bili u priu
izvampili. Drugo vrime, druge uonce. Za nike prilike od
fetih uonca je paticodu, to se zno. A nisi
moga pasat sve skupa od pocetka ispod 5 o li 6 urih za dofinit
j e ako si iti ucini t sve po zanotu i od prove govedine, je tako?
U ovo doba sa n ovon tehnikon se more bar i upol pok
i oto malo po malo postat uonca. Ma, ne bi sad o bo temu
nego o bo mesu koje je sazrila. U ove nae kraje malo svita
zn o za to, a u nike druge, kako ea je Argentina, malo ko da ne
zno. Ni nika bravura, govedina se dari nikih 20 don na
otprilike 4 groda povar nule. Za to vrime se nito ocidi,
pokuri i postane mekje. Oto su i u nos pri cinili niki
restorani specijalizirani za bifteke i stvori, ritki su bili
koji drugi, a u zadnjih par se pocelo ciniti na veliko i
more se u vele butige. von pjegat firmu doklegod
ne uploti cagodera na "Kruvenice", nego somi
ako vos je voja. Menije lako, kadmij e potribajo dobavin u
mojega prijateja i zensota koji irno lokal pok tega uvik irno.
Zodnji put son vaze nose misec don, a onda bome i
Govedina za
svetega Klementa
Jo son vaze jednu lipu, velu "trucu" zrilega ramsteka bez
kosti, ocisti je od koicih i lipo obrizo da bude esna i kako j e
propja bila vela ucini son u dvo bokuna. (Koice je dobro
stavit kuhot sa jednon kapulon, liston selena i par zarnih
papra, uvik digodera dobro Kad je vrimena, dobro je
ove bokune pri pecenja namazot, neka se upijedu guti. Jo
son irno vrimena i voje, pok son u jednu ismeci
fregulu kumina (koji ni isto ea i kim!), unto krupne soli,
maslinovega uja, grezega senja, papara izdrobjenega, malo
uga od limuna, a ako je na ruku more i koja lica onega ea
mu pie worchester, makor ga Englezi izgovorodu vuster.
SP IZA
(Ovode morete stavit ea je vami po gutu, ne morete nikako
stavit ono ea nimote, a morete sve i priskocit, svit zato
propast, Bogu fola!)
Sad vajo ove bokune stavit u rotijeru povar nikoliko
grancicih duice oliti timijana a uokolo sloit
desetak pigih luka U vrilu se pece na
no gl o da po fregulu koricu, na svaku bondu otprilike po l O
do 15 minutih. (Unutra vajo ostat carveno. Za provu ubadot
do sridine, vajo rumeni ug. Nojsigurije je ako imote
provin za pecenje, neka bude 45 grodih, ne od 50).
Onda sve dobro zamotat folijon i molat neka ostine dokle
von ni potriba za daje, ma nojmanje uru vrimena. Kad dojde
vrime za dofinivat, meso na fete od parsta, parsta i po
debjine, oni lipi ug ea je meso molalo ocidit i izgratat
rotijeru, grancice ea ni je ispalo butat, a luk trukat iz
koice, ismecit perunon i umiat u ug.
jist meso somo: na uje maslinovo i maslo ufigojte
kapu/u usitno neka samre. untojte suhe vrganje (koje ste pri
pol ure mocili u onu juhu od koicih, trukali i isikli), pok
isicene frike ampinjone i kad se sve oto iugo, zalijte sa
mulon vina koje i posli pit. (Ovode se vaj on pofolit sa
Luvijetovin Opolon ea mi ga je darovo. von nita
govorit, dobavte koju bocu dokle gaje, barzo parije.) Kad je
vino iskuholo, zacinit (sol, friki papor, petrusimul, izgratat
fregulu maravinac ).
Prilog: na maslinovo uje malo vrimena ufigat poriluk na
fetice, pok dodat balancane sa svon koron, isicene na mole
Kad porumenidu, untat sol i papor, malo
ufrana ako ga je, pol kacjole one juhe, a onda na bokune
patate (ea smo hi pri iskuholi u koru i molali ostinit), pok
vartit da se sve lipo obloi i zacini . Pri nego ea se donese na
stol posut sa frikinpetrusimulon.
Na kudnju u oni ug od pecenja sloit fete mesa da buto
lagani glogoj, povar oni ug od gljivih da se istepli. Kad se
spoji ulit malo vrhnja za kuhanje (onega manje masnega,
somo da povee) i jedon bokun izmarvjenega dobrega
Roqueforta koji zaokruit cili gut kad se rastopi. (Atento
sa soli pri jerbo je i on lipo slon, makor se ne pari).
A meni se pari mi se da son istrati prilicno slovili do sad, pok
mencovot ni ea smo j ili kako parvo, a nanka pridloit
nito drugo ea bi bilo adato pri ove Govedine svetega
Klementa koju smo u njegovu a za na gut blagovali na
njegov b loj don na koj. Ma, bilaj e pri i misa, blagoslov poja
i mora i neka se zno. Do Bog da se nojdemo i
jerbo ovu vorst uoncih vajo darat u svako
vrime. Posli bar i dvojstipet doa mije epeta u ruke
libar Jelo iza samostanskih zidina autora Normana Fostera i
sa guton son ga proti. Drogo mi je da su frotri i vore uza
vas svoj lavur i molitve i post znali i guta t kad je bila prilika.
Autor je alavija protudjo libre obo spizi iz dosta
samostanskih arhivih po Europi, opiso tega doba, od
13. do otprilike 19. vika i pribro ea je penso da bit
interesantno. Jo son izabro jednu ricetu odotamo i to za se
zaslodit. Ovako su klarise iz kruventa Brixen u Austriju
ciniti:
Bijeli nabujak
od badema
...

Vaj o 5 dekih MASLA, pok pomalo untovat i izmiat 4
UMONCA, 3 lice CUKARA, malo izgratone korice od
LIMUNA, lO dek samlivenih OMENDULIH (bez kore) i 5
dekih GALETINIH od masla namocenih u otavin ( dec i
kvarat) MLIKA. Posolit 4 BILONCA i u tvordi snig,
pok sa pomnj on umia t u ono gore tisto. Olit u kalup i stavit u
step ljenu na 190 grodihjedno 40 minutih.
U kruvente su imali i specijalna vina za se kripit u potribu,
ma jo son sigur da je na dobri stori proek nego adata
kumpanija za ovo slatko. I neka somo po imenu taljonski
prosecco umejo na na proek, moga bi i on uz ovo dobro
hodit ako je lipo studen.
Zdravi i veseli bili, lipo j ili i pametno pili!
f l ) J T H O d V Z

AD ASTRA
Nastavljamo s izrekama o vremena prema Stogodinjem opata
Mauritiusa Knauera iz 17. st. koje je s preveo i priredio Jure
-Kii li na sv. Dionizija (9. 10.), sigurno kiiti
cijelu zimu.
-Listopadsko zvjezdano nebo rado treba tople
-Mnogo magle u listopadu, zimi puno snijega.
-Ako na sv. imuna i Tadeja (28. 10). ne pada kia,
donijet je tek sv. Cecilija (22.11.).
- Puno kie u listopadu i studenom, bit vjetrovito
u prosincu.
- N akon Svih Svetih dolazi zima, ako ne, ostane
lijepo do sv. Martina(ll. 11.).
-Za Duni dan (2. 11.) padne makar nekoliko kapi
kie.
-Pokae li se u studenom jutarnje rumenilo,
se kia.
-Kakvo je vrijeme na sv. Katarinu (25. ll.), takvo
biti u
- Sv. Andrija (30. 11.) svijetao i vedar donosi dobru
godinu.
-Ako je u prvoj sedmici lijepo vrijeme,
ostat takvo do
-Mraz bez snijega u vremenu donosi
mnogo ozimog ita.
-Ako kii na sv. Bibijanu (2. 12.), kiit 40 dana i
jo jednu sedmicu.
-Ako na sv. Barbaru (4. 12.) ne bude sunca, bit ga
na sv. Luciju (13. 12.).
-Ako je sv. Nikola (6. 12.) kiovit, bit jaka zima.
-Ako za sv. Nikolu joJ sok te& u kori drveta, zima
biti otra.
-Ako ostane do studenog, bit duga zima.
-Ako kii na prvi utorak u mjesecu, ldJlt svaki
utorak tog mjeseca.
-Nedjeljom kia, ponedjeljkom B,Jepo vrijeme.
- Tmuran ponedjeljak, vedar tjedan.
-Ako pada grad, sljedeB tjedan bit
hladan.
- Kakvo vrijeme u petak, takvo vrijeme u
nedjelju.
- Penje li se dim uspravno, ostat dule lijepo
vrijeme.
-Ako se oblaci protivno vjetru, drugi du
kia.
-Ako pas jede travu i dim se sporo iz dimnjaka dile,
dolazi kia.
-Ako se jutrom magla die, bit fe Idle.
-Ako dva sata nakon izlaska ........ illa a
padati cijeli dan.
-Ako /oblacU nebom plove, dolazi
-Bit kie, ako je zrak i vidlJivost
dobra.
-Ako pue hladan vjetar sa
dolazi, bit j oi IdJe.
-Ako se rano zatvore, ...... _.
REPORTAA
v
OLKLORNO DR STVO
a smotra
godiile o 4 7. put
od 16. do 21. srpnja.
n.fttt>'1"1t't'\t> d" ekcije Zagreb, sm<)tta
pokroviteljstvom Hrvatskog sabora.
godine bila ulasku Hrvatske u
Europsku uniju te obiljeavanju desete
obljetnice UNESCO-ve konvencije o
nematerijalne kulturne batine. je
smotra jedna od i najmasovnijih
susreta folklornih amatera, na kojoj sudjeluje
veliki broj europskih zemalja. Svrha je, u eri
globalizacije, prikazati i razlike
tradicijske kulture unutar nae zemlje, kao i u
europskim okvirima. Upravo je
kulturnih pa tako i onih plesnih- jedna
od vrijednosti u
sudjeluju brojna folklorna drutva koja
su predstavljala svoje nonje, plesove i napjeve.
Entuzijazam Vida Bagura
U osmiljavanju smotre sudjelovali su tijekom godina
mnogi etnolozi i folkloristi, a zadnjih dvadesetak
godina smotru vode direktorica dr. Zorica Vitez,
producentica eljka Jane Beneti, a sve uz veliku i
organizacijsku podlogu prof. Vidoslava Bagura. Nuno je
izdvojiti osobu kakva je Vido Bagur. Taj folkloristi koreolog
strastveni je plesne batine naeg naroda, koji je
svojim autom, prekrcanim raznom opremom za snimanje i
slikanje, obiao gotovo svaki kutak nae zemlje. Obiao je
on i sve zemlje i drutva u inozemstvu koji u Hrvatsku
dolaze na ovu ili druge smotre folklora. Poznaje svakog
voditelja, svaki napjev, zaplesat sa svakim bilo
koje folklorne druine. Izuzetno usko s Hrvatskom
televizijom, te svoja istraivanja, i zapaanja,
zajedno s Aleksej om Pavlovskim, dokumentira kroz brojne
TV emisije. Uz sve to, je, organizator i voditelje
smotre folklora u koja godine obiljeava
VATSKA U EUROPI
-A U HRVATSKOJ
47.
SMOTRA FOLKLORA
ZAGREB HRVATSKA
l 6. 21 . 7. 20 l 3.
svoju 30.-tu obljetnicu. Smotra u je, pored
najpopularnija smotra folklora u Hrvatskoj.
Vido Bagur na poseban je vezan za folklomo drutvo
altin, njegove voditelje i Naime, kada smo tek
istraivati i Forske tonce, jedne
u Odani, na vratima nam se pojavio jedan stranac i
rekao, "Ovo je super, morate mi u na smotru".
Ovaj je posjet rezultirao naim prvim nastupom na smotri i
prijateljstvom s Vidom i folklorom koje traje i danas.
Ovogodinja smotra folklora u Zagrebu odrala se pod
nazivom Hrvatska u Europi - Europa u
Hrvatskoj. U znak ulaska hrvatske u Europsku uniju., 19.
srpnja na Gradecu odrana je priredba otvorenja
Smotre kojoj su bili prisutni: Zagreba,
izaslanici Hrvatskog sabora, Ministarstva kulture, te brojni
i kulturni djelatnice, kao i mnotvo publike. Priredbu
j e uivo prenosila Hrvatska televizija.
REPORTAA
Po ideji voditelja Vida Bagura, tema smotre je bila
upravo europska hrvatska- odnosno predstavljanje hrvatske
kulture odijevanja, i pjesme, koja je ve?ma
mnogim drugim europskim kulturama 1
je priredba zamiljena tako da 12 drutava 1z
Europe i Hrvatske predstavi nekoliko plesova koji se
raznim oblicima, isto ili pleu u HrvatskoJ
kao i u "ostatku Europe". To su plesovi: fur/ana, versovjen l
paavjen, kvadrilje, koti/juni, manfrine, promenade,
mazurke, kvatropasi i kontradance, kao i po/ke i
valceri. Na ovoj su priredbi iz Europe sudjelovalj: Austrija,
Italija, Poljska, Slovenija, i Spanjolska.
Od hrvatskih drutava sudjelovali su: Split, Hvar, Jelenje,
Poega, Osijek, Kupljenovo i upa
Jedinstvenost
hvarskih plesova
Vrijeme oko sredine 19. st. u Eu:opi su
kojih su neki (country dances) 1z naroda ush u plem1cke 1
salone, tu se presloili u koti/june i
te se ponovno vratili narod kao fur/one, 1
drugi plesovi, uglavnom oni koji se pleu u _Drugi su
plesovi u Hrvatskoj u preporodnom
preplitanja sa onnn seoskim, _sto Je
rezultiralo tzv. salonskim kolima, koja nerijetko u seb1 nose
elemente nekoliko spomenutih plesova. Ovi se plesovi
nazivaju Salonsko kolo, Hrvatsko salonsko kolo ili
samo Hrvatsko kolo odnosno Dvoransko kolo. Ovo ,,kolo"
izvodilo se jo u prvoj polovici 20. st. i u Hvaru, to
nekih ljudi koji ga
nekoliko notnih zapisa u notno] ostavstlm
hvarskog maestra tovie, u
arhivi dananjeg Muzeja hvarske batine pronala sam
knjiicu J. Stjepuina iz 1875. godine. U njoj je zapis "Kako
se plee i ravna franceska kvadrilja" _i
kolo". Naalost, nisam do sada uspJela "pospOJltl zap1s
koraka sa zapisom glazbe, jer nisam pronala nekoga tko bi
se sjetio plesanja. u Osijeku,
Poegi i drugim gradovima sjeverne Hrvatske se kolo
rekonstruiralo i sve se vie izvodi kao prezentaciJa hrvatske
v v
Folklomo drutvo "Saltin" sudjelovalo Je na ovogodtsnJOJ
smotri na poziv organizatora, upravo stoga to smo mi
gradsko drutvo, koje nosi varijantu
tradicijske jadranske etnografske zone, i plee neke
od ovih "europskih plesova" u samo ovdje
obliku. Tako se npr. nigdje u Hrvatskoj, osim u Galianama u
Istri ne plee furlana. U Hvaru imamo dvije
Jednu je zapisao Mo.
od kojeg sam notni zapis, kao i za kanu,
REPORTAA
kvatropai, siciljonu i paavjen. Druga se plesala na sredini
otoka u Pitvama, Jelsi i Vrboskoj. Paavjen kao jedna od
ljepih varavljanke (versovjen, verso) i kana, u
Hrvatskoj se plee samo u Hvaru. Stoga smo na
priredbi imali nastupati dvaput, prvo sa forlonama,
potom sa paavjenom, zajedno sa drutvima iz Italije,
Slovenije, Austrije i Istre, koje su plesale svoje varijante
ovih plesova.
Sutradan je na Gradecu bila plesu koji je
izvorno i poznat je po nazivu siebenshritt- sedam
koraka. Ova se plesna nazvala Sedam plesnih koraka i
sva su Hrvatska i europska drutva otplesala svoju varijantu
ovog plesa, bilo da se zove: dva paa, paa, sete pasi ili
siebenshritt. je bila izuzetno interesantna jer je
pokazala kako Europa plee na isti obrazac plesa, te
na isti ili motiv. F.D. "altin" izvelo je Dva
paa na melodiju "Sadna livu" uz koju su i zapjevali.
Sad na livu, sad na krivu
Sad na desnu sad na esnu
Ako si mi rojena otvori mi vrata
Kupit ti od suhoga zlata
U Hvaru se pleu i paa i to na nekoliko
melodija. Tako u gradu Hvaru pleemo kvatropai na
melodiju uz iskrivljenog talijanskogjezika:
Uno dove uno dove tre
Uno dove, uno dove tre
Uno do
Dove tre
Kvatro pai e te vuol bale ...
U Vrboskoj se paa pleu uz pjesmu:
Kad san bila ja divojka
J ubila san do tri momka
U zoru, ma prid zoru
Cvala mi roza na prozoru ...

Sve navedene plesove, kao i od prije poznatu koreografiju
Stori forski tonci, altin je izveo u koreografiji Mitjane
je pratio mandolinski sastav pod
vodstvom Tomija Toma
Pero Toni Toni Tudor i Aleksa

Sa velikim aljenjem moram dodati daje na dragi i nikad
prealjeni prijatelj i maestro Tomislav
mjesec dana nakon ovog nastupa preminuo. Ovaj mu je
nastup bio i posljednji. Nae je drutvo ponosno
to smo od nje,ga i s njim dugi niz godina uspjeno
Ovom prilikom, posmrtno, veliku
zahva1nost njemu i njegovoj obitelji uz aa biti
zaboravljen.
Plesni parovi: Veronika Mlinac i Boidar Matea
i Ivan tradiot, Marija i Branko
Mladina, Katja Hure i Stipe Marija Mlinac i Matko
Novak, te Alma H ure i
Iste plesove sva su drutva snimili na Prisavlju za Hrvatsku
televiziju. Imali smo rijetku priliku snilffati u
televizijskom studiju Vangel Kostadinov O ovog
REPORTAA
izuzetno zanimljivu emiSIJU, koja osim
irokoj publici, biti jako zanimljiva etnolozima,
etnokoreolozima i folkloraima.
Hvar i Folklomo drutvo "altin" imaju jo jedan razlog za
istaknuti svoje sudjelovanje na ovogodinjoj smotri folklora
u Zagrebu. Naime, hvarska katedrala sa dvije
"altina", Nilom Mladina i Almom Hure bili su
jedini motiv jumbo plakata, plakata i naslovnice kataloga 4 7.
smotre u Zagrebu. Sav marketinki pogon, svi
plakati, doslovno cijeli Zagreb je usred sezone bio
obiljeen hvarskim motivom. altin je svojim
sudjelovanjem na smotri napravio veliki propagandni bum i
najbolju reklamu Hvaru i Hrvatskoj, jer cijela vojska
folkloraa (oko 400 sudionika) ponijeti ove materijale
diljem Hrvatske i Europe.
VAMO-TAMO
P
rovjereni trojac- tekstopisac i sk!adatelj
Mihovil araner Zarko
i Pero i
ove su godine spremili festivalsku pjesmu. No,
festival "Melodije hrvatskoga juga", na kojem je
Pero uspjeno nastupao prole dvije godine, ove
je godine slavio 20. obljetnicu, pa su se
organizatori umjesto za natjecateljski festival
za retrospektivu uspjenica s
dosadanjih festivala. U moru ljetnih festivala
mudro smo izabrali "Festival pisme i vina-
Marco Polo fest, 2013". Lipo ime. U
studiju smo snimili pjesmu "Samo tvoja ljubav
zove me", koja se na prvo sluanje svidjela
mnogima.
I tako, 14. srpnja jedanaestorica vjernih pratitelja uputila se
katamaranom u Pero je sa suprugom stigao dan
ranije. Na rivi su nas glavni organizator
Petar egedin i direktor Nenad Gosp.
Neno je Hvaranima poznat godinama, pa mladi misle
da je on Hvaranin. On nas je proveo gradom i pokazao nam
znamenitosti - katedralu, trg, rodnu Marka Pola, svoju
rodnu ... Proetasmo rivom Na sjevernoj strani puno je
ugostiteljskih objekata, sve punti" .. Divimo se pogledu na
poluotok Peljeac, njegov najvii vrh . Ilija i na od
udaljen oko 3 milje. Pronali smo lokal koji ima vino
grk- boca od 0,7 l kota 180kn, a sadri 14,4 % alkohola.
Krasno vino koje odavno nismo pili. No, trebalo je uriti - u
2lh festival. Odrava se u centru grada okruenom
zidinama, u ljetnom kinu i pozornici. Publike je puno.
Program vode Denis i Mima Berend. 26
pjesama Pero nastupa osmi. Neki komentiraju: "Pisme su boje
nego na Splitski festival!" Proglaenje pobjednika iza
i onda ... radosna vijest! Druga nagrada
irija pripala je pjesmi "Samo tvoja ljubav zove me"
u Pere Oduevljenje! i
skandiramo: "Pero, Pero!" Na kraju programa, kao najbrojnija
skupina pozvani smo na druenje i s
Upoznavanje, nekoliko poipa ...
Zanimljivo, kada smo oko 1.15h proetati sve je
bilo tiho, nema uura i ludila kao u naem Hvaru. Zaputili
smo se na "Maha" kod rnova. movski
makaruni s mesom, peka, poip ... ma imali smo se
radovati. Zadrali smo se do 5h, pa natrag u i
katamaranom za Hvar.
Zahvaljujemo Petru egedinu i Neni koji su nas
pozvali da i dogodine nastupimo u U ime Mihovila,
Pere i jfe zahvaljujemo svim sponzorima koji su
ovaj proJJkt. Idemo u nove uspjehe.
NOVI LIBRI
. Rarpa i M.
UeRovito bi Ue otoRa
lA i pripravcirna VIOVla
I
skustva naih starih prikupila je, popisala i uredila
eljana karpa r. te uz savjetnice i
suradnice Marice r. objavila kao
knjigu Ljekovito bilje otoka Hvara u kuhirifi i pripravcima
naih nona. Knjiga je objavljena u lipnju 2013. u nakladi
Grada Starog Grada i tamonjeg Doma za starije i
osobe uz sponzorstvo Ministarstva socijalne politike i
mladih RH. Dio je europskog projekta "Divlje
Europe", a promovirana je na Festivalu divljeg u
Starom Gradu (24.-30. 6. 2013.) pod pokroviteljstvo
Europske komisije. Izvrsno ju je opremio na
urednik Ivo U prvom dijelu knjige je o
poznatim ljekovitim biljkama otoka Hvara - nakon
nabrajanja samoniklih i kultiviranih biljaka te opisa odnosa
Hvarana i ljekovitog bilja, opisane su biljke
koje su obiljeile ivote Hvarana - vinova loza, maslina,
lavanda, smokva i rumarin. Donesena su i kazivanja naih
starih o njima. Drugi dio, "Kuhinja naih nonih", donosi
brojne recepte za jela, deserte i napitke te opise biljaka koje
se u tim receptima koriste. je poglavlje
starim ljekovitim pripravcima, a nazvano je "Kako su nai
didi i none sebe, svoju dicu i svoje suside", dok se
naslovljeno "Da bi lipji i bili, su nai
stori" bavi higijenom. Zapisi su pjesmama i
pjesnikinje Marice B
Treba pozdraviti objavljivanje ove knjige, koja nastoji
otrgnuti zaboravu staro znanje naeg otoka. Jer, kako i
naslov predgovora sugerira, zapisano ostaje trajno.
l
JB
DIVlje
Cvljece
8urope
8uropsJ-11 proJei-1T
Slarl Grad-OleH Hvar
2'-i.-30. lipnJa 2013.
NOVI LIBRI
MilaVJ
KIAzma (moVJografUa)
P
rostor negdanje crkve sv. Marka ugostio je u subotu,
17. kolovoza, promociju knjige Milana
"Kuzma Knjiga je tiskana u travnju ove
godine u nakladi AGM-a, biblioteka "Monografije", uz
potporu Grada Hvara, Gradskog za
kulturu i port Grada Zagreba 1 Sphtsko-dalmatmske
upanije. v' " l" .
Prvo poglavlje "0 kiparstvu Kuzme Kovac1ca ana
kipareva prva djela, a zatim teme, kontekst. 1
tvorbeni postupak kiparstva. Posebno se panJa
na izvorita Kuzmine umjetnosti - prostor i
duhovnost, a potom se djelo postavlja u
suvremeni kontekst. Zavrni dio poglavlja je
tvorivu i tvorbenom postupku. Drugo poglavlje donosi
katalog kiparevih djela s velikim fotografijama - redom:
kipovi; javni kipovi; skice, makete i studije; medalje, plakete
i kovani novac te crtei. Tu je i popis svih djela.
poglavlje, "ivotopis", je
iz svih razdoblja ivota hvarskog umJetnika, a posljednJa
dva poglavlja donose popise svih izlobi, nagrada i
priznanja te bibliografiju i drugu dokumentaciju. Knjiga je
pisana -na hrvatskom i engleskom (u prijevodu
Janet Tuskan).
Knjigu je u Hvaru promovirao, uz autora i samog Kuzmu
akademik Radoslav Pozdravne govore
izrekli su Nives u ime organizatora,
Muzeja hvarske batine, i Rino
Najavljena je i velike retrospektivne izlobe u
Arsenalu. Nadamo se skoroj realizaciji. Do tada moemo
uivati u izvrsnim reprodukcijama djela i zanimljivom
tekstu o opusu velikog hvarskog kipara.
TiVI
More, modra molitva
I
skrena ljubav i uvijek ponovno oduevljenje otokom,
morem, batinom i ivotnim vrijednostima i idealima
okosnica j e pjesnitva naeg suradnika Tina
U svojoj najnovijoj zbirci pjesama "More modra molitva",
tiskanoj u vlastitoj nakladi, pjesnik progovara i razgovara s
morem, svojom prvom ljubavi, kako pie u uvodniku. Zbirka
je podijeljena u dijela. Prvi dio, Pred modrim oltarom,
predstavlja more kao
personifikaciju ljepote ivota kojemu se pJesnik moh 1 koJe
je molitva sama. U drugom dijelu, U mrei,
brodovi, svjetionici, koji, mjesec i ljudi postaju bajkoviti,
snoviti kadrovi. U srcu neba cvijet, dio zbirke, prepun
je kolorita i
slika koje stvaraJU 1
Posljednji dio, More u naem domu, 1sprephce obiteljske 1
svakodnevne poznate slike sa motivom mora. Za
Tina more je refleks svih pozitivnih vrijednosti i
ideala, ljubav sama. Zbog toga je ova nevelika, ali lijepa
zbirka ugodan pratite lj za duge i hladne zimske
ZB
BOIDAR NOVAK- KUTERIN
(18.5.1925.-25.6.2013J
Boidar Novak umro je 25. lipnja poslijepodne u bolnici u
Zagrebu, u 89. godini ivota.
u Hvaru 18. svibnja 1925. Gimnaziju je zavrio u
Splitu i Zagrebu. Viu kolu (novinarsko-
diplomatski smjer) zavrio je u Beogradu. Studirao je pravo
na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Novinarstvo je
studirao u Salzburgu (seminar studija) i
usavravao se na putovanjima u Engleskoj, SAD-
u, Austriji, Italiji, SSSR-u i Japanu.
Novinarsku karijeru je u svibnju 1945. u
"Slobodnoj Dalmaciji" u Splitu. Pisao je vijesti,
komentare, izvjetaje i putopise. Bio je
glavni i odgovorni urednik "Slobodne Dalmacije" (svibanj
1945.-lipanj 1949.), urednik Novinske
agencije Jugopress i "Vjesnika" te od 1955. do 1963. glavni
urednik "Vjesnika", a od 1963. do kraja 1971. direktor
Vjesnik.
U dva je mandata bio predsjednik Drutva novinara
Hrvatske i Saveza novinara Jugoslavije te saborski
zastupnik od 1966. do 1969. Kao jednoj od
Hrvatskog zabran j en mu je svaki novinarski i javni
rad, to je potrajalo sve do 1990. Od tada je aktivan uHND-
u, je udruga za zatitu i promicanje ljudskih prava
i medijskih sloboda inicijative za slobodu javne
HHO-a i dr.). Od 1990. javlja se u "Danasu",
"Slobodnoj Dalmaciji", "Novom listu", "Vjesniku",
listu", "Feral Tribuneu", "Dalmatinskim
novinama" i ,)utarnjem listu". u ,,Novinaru",
,,Medijskim istraivanjima", ,,Hrvatskoj reviji". Stalni je
suradnik u izdanjima Leksikografskog zavoda Miroslava
Krlee, sudjeluje u radu centra za izobrazbu
novinara, predaje na Masterclass studiju novinarstva na
Fakultetu znanosti. Dobitnik je HND-ovih
novinarskih priznanja, nagrada i nagrade za ivotno djelo
Otokar Kedovani.
Objavio je djela: Suvremeno novinarstvo (u:rednik,
Ratni Vjesnik L i II. (suautor Stopar,
1771.-1995. ", Doprinos medija Hrvatskom
Hrvatsko novinarstvo u 20. Napisao je i objavio
pedesetak radova iz povijesti novinarstva i o problematici
novinarstva, zatiti i promicanju slobode medija. Jedan je od
glavnih autora monografije objavljene o stotoj obljetnici
HND-a (HND- prvo PressData, Medijska agencija
HND-a, Zagreb, 201 0.). (Jutarnji list/HINA)
[jmor je, kako gaje mati zvala- Boji, a mi mlaj i barba Boo
Skuterin. Svi su mediji obj ovili onete s onon icon gole
kronologije jednega bogat ega radnega vika. Mi koji smo bili
blagoslovjeni litnjin druenjima i s njin,
upoznali smo onujusku dimenziju ovega velikega covika. Ne
po visini ili pizu tila, ma i po visini i pizu misli, iskustva i
jubavi za rodni grod i koj. Od onega rata do 71., kad su ga
makli iz javnega ivota, malo se tega na ovemu koju
dogodilo, od vode, letrike, razvoja turizma, vinarijih, etc., a
da on ni imo svoje parste u temu. Co direktno, co indirektno.
je velikih judih uticalo na njega dok se kako
covik, ma pari mi se da su dvi osobe bile fimdamenat
rifegovega ivota. Nojpri mati, a onda rifegova virna Antica.
Ni pasa/a ni jedna torija od ditirifstva u For, partizanih,
lavura i poznanstva sa svin ondarifin do Titota
i ci/ega novinarskega ivota, a da ni spomeni ove dvi velike
ene. Napis o je njegov suborac i prijatej: "ivoti pro hodu, a
koji ostaju. Stori svit umire, a m/odi se roj aju". Je, istina je.
Ma Vi ste, barba Boo, ostavili jednu lipu rapu u naima
ivotima. Jer Vi ste doli do Vaega kraja i, nodon se, noli
pocinak, a nami ostali duni jo puno torijih iz kojih smo
mogli pit znorife za Neka Von je ladahna zetrifa za
koju ste se borili stoko jubavi i razuma.
Ivan
Posebni ljudi ostavljaju za sobom svijetli
trag koji ne blijedi i ne nestaje
BARBARA TUDOR
(1973.-2013.)
Barbara Tudor je 28. kolovoza 1973. u
Splitu. Osnovnu i srednju kolu je u Hvaru.
Diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i stekla
zvanje prof. engleskog jezika i knjievnosti i prof.
talijanskogjezika i knjievnosti.
Radila je na zamjenama u Srednjoj koli Hvar kao apsolvent
te je od 1999. g. raditi u Osnovnoj koli Jelsa i
kolama Vrboska i kao
engleskog jezika. Bila j e razrednica generaciji 2002./2003 .i
2006./2007. i predsjednica kolskog odbora.
Barbara je bila aktivna u ivotu grada Hvara kao
i tajnica Udruge otoka
Hvara. Posebno je voljela rad s djecom te je u svom
poslu pokazala iznimnu sposobnost
zavidnu razinu rada i
komunikacijskih vjetina.
Vedra, uvijek nasmijana, s je pristupala svakom
djetetu i u njima poticala razumijevanje i
potivanje. Traila je i pronalazila ono najbolje u svakom
a oni su joj svoj om
Bila je omiljeni kolektiva, poticala nas je na druenje i
alu. Nedostaj at nam njezina vedrina, toplina i osmijeh s
kojimjeuvijekulazila uzbornicu.
Za Barbaru nije bilo nerjeivog problema. Svakoj situaciji
prilazila je s optimizmom, i iznimnom
Bilaj e originalna i uspjena u svemu.
Potreseni o njezinoj bolesti, kolege i okupili
su se na misi za Barbarino ozdravljenje koju je predvodio
don Stanko u upnoj crkvi Uznesenja Marijina u Jelsi.
S tugom i vjerom u novi susret u oprostili smo se
od nae voljene i potovane Barbare 24. srpnja 2013.
govorom koji je u ime kolektiva O Jelsa
Eta
Draga naa Barbara!
Kako se oprostiti od prijateljice, kolegice, i
pritom sve nae
Barbara naa, vjerovali smo u tvoju mladost, elju za
ivotom, hrabrost.
Molili smo i tjeili jedni druge.
Barbara, sretni smo i ponosni jer si bila dio nas.
Dijelili smo s Tobom sretne trenutke i veselili se
Tvojim uspjesima.
Ti si oko sebe sijala samo golemu vedrinu i radost.
S si savladavala probleme, bez grube i
povienog tona.
Nikada nisi odbila svakoga si potivala,
nikome nisi sudila, uvijek i draga.
Teko je izgubiti svakog kolegu, a posebno Tebe.
Nikada nam biti tee kolsku godinu.
Svaka sitnica dozivat bolna ali tjeit
nas spoznaja da si sigurno znala i kako smo
Te svi voljeli.
Draga, voljeli su Te cijeca i roditelji. Bila si ne samo
uzorna kolegica, nego i od koje smo mogli
toliko puno
Svakom cijetetu ostati u tvoja strpljivost,
njenost i ljubaznost, osobine koje si nastojala i njima
usaditi i koje ponijeti u ivot od Tebe.
Voljena naa, hvala Ti za svaki osmijeh, svaku alu,
svaku inicijativu za druenje.
Preteko je u ovom trenutku prave za
svima dragu i potovanu Barbaru.
Duboko s Tvojom obitelji, njihovim i
naim neizmjernim gubitkom.
Shrvani smo tugom i pitanjem bez odgovora: "Zato
ba Ti?"
Te u raj odveli, u miru!
Tvoje kolegice i kolege Osnovne kole Jelsa
Postolje provi Foranin, ali je ostol
fetivi Komianin
VINKO
(1930. - 2013.)
Noj je volil govorit o bo Svi znomo da je bil, ea
se tice udice i tunjice, daje bil nojboji. U Foru se ni mogal
nikur is njin miri t. A ol svih ribih su ga volile uate.
Ovo jo gov orin o bo vrimenu u zolnjih desetak A ea je
pri bilo - sumo von u dvi-tri rici. Volil je provjat o bo
vrimenu kal je bil mlaji. Ali se ni folil kako je
enske, kako je bil dobar na balun ili kako je dobro igrol na
biljord (a dobro je igrol i to znaju stariji Forani). Bilo muje
drogo da je jubina o l toliko i toliko kilih, da je
ulovil komorcu o l toliko kilih i puno druge velike i lipe ribe.
A di sve ni Viki lovil. Govoril mi je da je lovil na ujcu,
Palagruu je svu oboal, po Lastovo, Mljet, a da ne govorimo
oho onima kojima blizu Komie, Svetac, Biovo, Jabuka,
Brusnik, Barjoke. A bil je i nije od Mljeta i vije ol Zadra.
Svuder je bil na Viki, kako su ga zvoli Forani, a za nos
Komione un je osto l Viko. U ovih desetak zolnjih
Viko ijo smo pasali puno forskih valih. putih smo
ili lovituateu Viru. Tuje blizu, ai dobro seje lovilo. Da se
razumimo, jo nison lovil; un mi ni dol da lovin blizu njega,
jerbo da bi mu jo baro l svu ribu. Jo bi ga bil olnil u Viru ujutro
u osam urih, ostavil ga do pulne ili do ure polpulne, i onda,
kaljo obidvon, ial bi po njega. Do tal bi un bil ulovil (do bota
svaki put) desetak-petnaste, a digor i kilih uatih. ls
sobon je uvik nosil oni sud o l tri dest li tor ea se koristi za ulje.
U njemu je nosil j eku, obicno oko citiri-pet kilih sardel, a
kal jo du j den oko ure populne, sud bi bil pun uatih. Digor je
bilo da je bila puna i jo jelna kaeta ol stiropora ea bi bil
vazel ol uvele, a oni moli Dalibor bi bil pomogal sa ledon,
da se riba ne isfrolo po onu j
Kal bi ga sutradon bili pitali ea je, je bilo sa uatima,
nikal se ni pofolil koliko je ulovil. Uvik bi bil tako
zamoreno olgovoril da se ni moglo znat je ulovil, ni ulovil,
je jedon kil ili dvodeset kilih. Sumo bi sa nojbojima
prijatejima malo otvorenije o bo temu govoril.
E, ma nismo hodili sumo u Viru. Pasali smo puno valih. Bili
smo u Stori Grod, Jelsu, ma smo i do Svete Nedije bili
nego jedon put. A jelnega lneva govori Viko meni u
one gurnje vale. Uputili smo se malo ranije, i vozinjo, vozin.
Pasali smo Stori Grod, pasali smo Jelsu, ma Viko ne govori
di fermat. Piton jo u koju valu gremo, a un meni da
nekaj o malo vozin. Duli smo do Gdinja ijo opet pitan Viko
di gremo, a u to vrime paso j e niko storo ena i jo j e piton da je
di vode koja vala. Kal son to rekal ona me pogledo la kuda da
son empijon i sumo je rekla sinko moj na ovu bondu je
petnaste valih, a na ovu drugu, i pokozala prema Brocu,
ovode je dvodeset valih. Onda je Viko nito s njun govoril, a
ona nos je poslal nikih 5 kilometrih nose prima Foru, po da
onda idemo na desnu bondu u valu koja se zove, pari mi se,
Pokrivenik. 01 gurnjega puta je do vale jo bilo pet i pul
kilometrih. Kal smo duli dole, Viko je pocel bromat. Brumo
un brumo, a jo sidin malo daje u hlodu, ma vidin da nito ni
kako vajo. Moe Viko glovun vamo onamo, dvigal se je i
govori gremo malo daje. Opet je brumol, ma ni ovega puta ni
bilo Oti don smo pasali stu i deset kilometrih, a Viko ni
ulovil nijednu uatu. Ni bilo ribe, ma smo u tu valu popili po
j elnu pivu, po smo se vrotili uF or.
A pivu je Viko volil popi t. Puno smo putih zajelno popili
pivu u Kogota. Bili bi i oni drugi njegovi prijateji is non. Oni
Grobjanin Petrov i oni Andro. Nison nikal vidil Vikota da je
popil ol dvi mole pive koje oni zovu fiek. Tako bi oni
bili narucili u Kogota fiek za svakega ol nos, a meni bilo
smino ea to zovu fiek. Jo son mislil da non konobar
donit pivu u kartoc, jerbo tamo di son jo niku vrime ivil,
fiek su govorili za kartoc. Kal popije pivu ili dvi, ijazik ti
se malo opusti, po se onda malo i provje. A Viko je volil
provjat kako je u svojemu ivotu provel puno vrimena na
more, u brodu, na ribe. Dobota je bil na more nego na
kraju. Puno dobre ribe je Viko u svojemu ivotu ulovil.
Veleti son uatih izil cajihje Viko ulovil, i to onih velikih ea
su pecene tako slolke da j ih nemore fremat jist. A bilo mu je
puno drogo kal bi mu sutradon rekal da son uivol jist
njegove uate. Desetak zolnjih don ni bil puno dobro. Vidilo
se je da je popusti!, da je oslabil. I na veliku alust, ne sumo
njegove famije, nego i svih nos koji smo bili is njin na
tandarac svaku lito, a zimi u Santa Barbaru, izgubili smo
ga. Ali ga pameti t puno, puno vrimena.
Pjero
Na maestro Toma
TOMISLAV
(1944.-2013.)
Nije lako pisati o prijatelju koji je prerano otiao u krilo
praoca Abrahama, a kako vrijeme prolazi, samo je neto
malo manje teko. Nema nikakve sumnje da je izravno
otiao upravo tamo, prigodno njenim zvucima
harfi i reskih trublja. A kome bi
takva pratnja bila primjerenija nego naem dragom maestru
kraljevskog imena Tomislav, kojeg smo svi zvali kratko i
blisko- Toma?
Tomu sam poznavao (teko lije upotrijebiti prolo vrijeme!)
cijeli svoj ivot. Susjed na kojih pedesetak koraka od moje
blistavog pogleda za kojim su se okretale
djevojke uvijek je imao potrebu javiti se i dati vanost
petnaest godina od sebe. Kao
dvanaestogodinjaku mi je postao osnova glazbe i
sviranja trube. Tada, sa svojom zlatno lakiranom
"Selmericom" mi je bio idol. Ne doprinos mog
oca Draga, on je zasluan za moje skromno
stvaranja i uivanje sluanja dobre glazbe. Bio sam ponosan
sa nepunih petnaest godina nastupiti na prvosvibanjskoj
budnici, a na jesen postati i mjeovitog zbora. Puno
godina kasnije sam shvatio koliko mi je tada povjerenje
ukazano. Maestro Toma je osnovao "Mali sastav" 1976.
godine kao sekciju pri Gradskoj glazbi i time nam otkrio
novi svijet u sviranju pred tadanjim hotelom "Slavija",
nas nekako vanima u gradu i, kudikamo vrednijim
nama, svojim ravnopravnim suradnicima i prijateljima.
Njegovi aranmani su i nas puke amatere
predstavljali boljima nego li smo uistinu bili. Druili smo se i
u Hvarskom kazalitu toliko godina s
"Lovrincem" ili "Robinjom", za koju je uglazbio sjajne
stihove ,,Htij prijat ovi dar", koje sam s
uitkom u predstavi pjevao. Pjevao sam i njegovu "Misu"
dok je dirigirao Katedralnim zborom, pamtim i njegov
izvrsno skladani veseli mar "Glazbari", jednako kao i
posmrtni mar kojim su ga i ispratili na posljednje
glazbari iz Starog Grada, jo jedno kulturno
drutvo koje je svojim radom zaduio. Klape "For"
"Bodulke", "Galenik" i FD "altin" da i ne spominjemo. '
U mirovini nije nimalo bio miran, ponijela ga je
neka nova energija. Bio je revni PD "Hvar" pod
vodstvom svog nasljednika i sina Tomija te jedan
od najzaslunijih za ponovno feniksovsko "Hvarske
gradske glazbe". Rado je i lako napisao aranmane skoro
svih odsviranih brojeva na koncertu u Arsenalu, koji bi bio
znatno nepotpunijega zvuka bez njegove bombardine.
Rijetki bliski znaju za Tomine druge interese i talente. Da je,
primjerice, napravio radova na svojoj
da je sanjao gradnju broda-jedrilice Go kao
trube pamtim krivuljare i skice kojima je nastojao dosegnuti
idealnu vodenu liniju, pomijeane sa partiturama koje je
ispisivao za glazbu), daje bio sportski ribolovac, okuao se i
kao lovac, uvijek spreman razmotriti neku ideju,
ma kako ona na nestvarno izgledala.
Mislio sam da mi se pogled manje magliti ovo na
knjievnom jeziku, se u psiholoki odmak od
dijalekta kojim smo kao fetivi For ani razgovarali.
Imao sam, dakako, krivo.
Maestro i prijatelju, Toma, nedostaj at nam svima puno.
U Glazbi, Zboru, uz kavu kod mene, jematvi u
Luvija i intoniranju "Ja te ljubim djevo mila", na putovanju
sa HPK i u jo toliko toga. Tjeimo se da u
negdje gore mae palicom, tako
sada neto kosu i kao nekad dirigira
Dragotu, Vinkotu, Milutinu, Peretu, Pavetu, Jokotu i
tolikim drugim glazbarima i Zacijelo je tamo uz
pristan i neka jedrilica kojom broditi, kad s
ovom ne4_avno kupljenom zemaljskom nisi dospio.
Notama Cajkovskoga pjevamo ti kako si nas davno
"Pokoj ti i mir".
Marinko
BRIGA ME, NIJE ME
BRIGA- KAKVI SMO TO

N
isam mislio napisati tekst za ovaj broj. Ipak, nakon
mise za Velu Gospu i biskupove predike mi
se motati po glavi ideja da ipak napiem
Citirat par njegovih natuknica: "Kukamo, grintamo kako
namje slabo, kako nos irno malo, vie se umire a manje
velika borba za 'embrije', umjetnu oplodnju, a u isto vrijeme
se ubije osrednji grad 30 i 50 000
stanovnika."
Seljaci izali na ceste zbog "malih poticaja"- istovremeno se
u zadnjih 15-ak godina, otkad su se dobivati poticaji,
proizvodnja itarica prepolovila umjesto Na
zapadu se poticaji ne dobivaju na hektare zemlje, na tone
pro izvedenih itarica.
Na ove velike brojke mi na otoku ne moemo utjecati, ali
moemo na male brojke svoje okoline; da svoju
zemlju, male vrtove, tko ih ima, da kruh ne bacamo u kantu.
Istraivanja su pokazala da se u Hrvatskoj godinje ista
kruha poj ede i baci u kantu.
Bio sam u 28 godina i nikad nisam kruh bacio u
kantu; to ostane u dubinsko i ponovno se odmrzne,
podgrij e i jede. Moram naglasiti da je kruh skuplji i puno
bolje kvalitete.
Toga dana poslije mise su se dogodile jo dvije stvari koje su
utjecali na moju odluku da ipak napiem za ovaj broj.
se susjed mi j e pokazao ah tu od vodovoda iz
koje voda te se slijeva u more. Navodno je to vod koji
ide prema hoteluAmfori. To ne bi bilo nita i
da navodno ta voda ne 12 godina. Ponovno se
na pisanja; koji smo mi to ljudi
PARADOKSA. sam da su neki susjedi zvali nadlene,
ali bez uspjeha.
Ako je da je ta voda tekla 12 godina bez prestanka- to
je to? Je li netko odgovoran? Naravno da jest, ali tko? Ako
metri na otoku nisu dovoljno educirani ili nemaju potreban
alat, valjda netko u Splitu postoji tko bi mogao rijeiti taj
problem. Koliko je vode bespotrebno otilo u more? Tko je
tu vodu platio? Zaboravlja se da smo mi na otoku i da vodu
dobivamo s kopna, a istovremeno da nema dovoljnog
protoka od do Hvara u ljetnim mjesecima. Daj Boe
da ljudi vie reagiraju (samoinicijativno), te da se problemi
odmah rjeavaju, a ne da traju godinama.
Koliko bi se toga moglo napraviti i popraviti kad bi bilo vie
samoinicijative. Ljudi zaboravljaju da nema osobnog
boljitka bez boljitka drutvene zajednice. To je kao zakon o
spojenim posudama.
Druga stvar se dogodila istog dana Dolo je 3-4
mladih turista u nau kolu s mapom, adresu
smjetaja. Moje starije susjede su me pozvale, poto se i sam
bavim iznajmljivanjem, da im olakam traenje.
Uvijek se treba staviti u njihovu poziciju, uvijek
dobro Uzeo sam kartu i vidio zaokruenu ispod
koje je napisano ime hostela. Nisam se ba najbolje
snaao na maloj karti, ali mi j e upala u oko crkvica Svetoga
Duha i pjaceta. Spustio sam se sa njima do crkvice, okrenuo
prema sjeveru i shvatio da to nije ulica koju sam na
karti, prva ulica do zidina sa zapada. Koliko znam, u toj
ulici postoji samo jedna za iznajmljivanje. Poto mi se
urilo, nisam imao vremena provjeriti istinitost zaokruene
Ostavio sam turiste ispred i otiao
nakon to su mi zahvalili. Otiao sam, ali nezadovoljan, jer
sam sumnjao da neto nije u redu. svoj posao,
razmiljao sam: kako to da ta nema adrese, ime
vlasnika, ime ulice, telefonski broj ... sam razmiljati
da nije vlasnik susjedne neki stranac i da radi ilegalno,
pa stoga nije stavio osnovne podatke. Otiao sam u
zajednicu provjeriti i rekli su mi da se par puta dogodilo
da gosti trae taj objekt koji se zapravo nalazi u Gdinju.
Ne znam je li se taj propust dogodio s namjerom ili bez. Ali
neto nije u redu. Netko "to te briga"? Ali, to
se ne u Zagrebu, nego u Hvaru, i tu mi moramo
djelovati. Ti isti ljudi koji kau "to te briga", bi li isto tako
reagirali da se radi o njihovoj djeci? Vi ste stigli u
zemlju (Hvar), morate za Gdinj koji je 60 km udaljen, a
autobusa nema? to ako si ne moete priutiti taxi do
Gdinja? Ljude se ne smije varati! li vlasnik tog hostela
platiti prijevoz za te goste od Hvara do Gdinja? Je li svjestan
dananje interneta, i da ga tamo objave kao: negativca,
prevaranta, da ude u tzv. "emu knjigu", onda bi kad
ponovno napuniti hostel. Zaboravlja se na staru poslovicu:
"U lai su kratke noge".
Ovo sam napisao s molbom, nadom i vjerom da se
to manje i BA ME BRIGA, NIJE
ME BRIGA- NIJE TO MOJ POSAO. Nadam se da ljudi
imati vie vjere i samopouzdanja za samoinicijativno
djelovanje. Nema toga to nije rjeivo, samo treba vjerovati
u to i djelovati!
Svaki ovog otoka je dio lokalne zajednice i pozvan je
da djeluje tako da svima nama bude to bolje i ljepe. Treba
vjerovati u rjeavanja problema, treba se obratiti
institucijama, a ako oni to ne naprave- postoje novine. Ili na
ovaj ili na onaj problem se moe rijeiti i otkloniti.
U Bibliji pie: "Kucajte- otvorit vam se, traite-
pitajte- dobit
u biblijsku mudrost, u dobroj namjeri, da svi
kvalitetnije i bolje ivimo,
va
Ante
Povodom izdanja knjige "al"
Dore Kinert
NJEN
S NAMA
ada sam knjigu "al" Dore Kinert
zdanu u biblioteci ,,Busola", Zagreb, 2012. g, elio
am svoj dominantan dojam, poradi
naglaene subjektivnosti, provjeriti na poseban nacm.
Poslao sam, naime, primjerak mladoj prijateljici u Sisak,
profesori ci knjievnosti koja se bavi i knjievnom kritikom i
koja nikad nije bila u Hvaru. Kad sam je nazvao za nekoliko
dana i razgovor o knjizi, prvo to mije rekla bilo je:
,,Pa kakvi ste to vi Hvarani ljudi i to ste to napravili od
Hvara?!" Moram priznati da nisam bio jer jedna
od dominantnih sastavnica zbirke putopisnih eseja "al"
je sotonizacija Hvarana. Postavimo, stoga, odmah
pitanje, tkojeHvaranin,odnosno, tkosuHvarani?
Odbacimo li teoriju o "hvarstvu"
profesora koji je u hvarskoj koli maltretirao
djecu pitanjem - tko je (od njih) Hvaranin, pa je uvijek na
kraju proizlazilo da je to on i odredena skupina njemu
treba da su Hvarani svi gradani Hvara s
prebivalitem u Gradu, te koji se pritom tako A to
su, kolokvijalno ribar i teak, profesor i doktor,
biskup i fratar ... Je li dakle da u prezentnoj
stigmatizaciji Hvarana svi podjednako participiramo? Jer,
autorica pie o Hvaru i Hvaranima, a njeno nije
nimalo laskavo. Naprotiv, to se Hvarana - mi se
nedopustivom generalizacijom, a o Hvaru moemo
razgovarati.
Za Doru K.B. je Hvar unitena arkadija, a Hvarani ,,znaju da
su se Bojom zatekli u epicentru ljepote, ali se
prema toj odnose tako to pokazuju prezir spram
onih koji su tu u prolazu - stranci i Hvar je "na
najvulgarniji okupiran i u promet poput jeftine
kurve" to je ,,grad beskorisnika koji u predsezoni naglo
postaju korisni, a u biti su nedjelatni po samoj prirodi
stvari ... " Novac je za Hvarane vrhunaravna vrijednost,
"njima zapravo ne treba nita osim novca koji je i na tom
otoku postao vrijednost nad vrijednostima, samo to u
Hvarana to miljenje da se doslovno sve,
i ono to pripada dimenziji javnog dobra, moe
pretvoriti u novac".
Za Hvarane ,.profit je neosporan i neosporivi zakon, terifa
za profitom je ivljenja. Nijedan Hvaranin
drugoga u urbocida u kojem i sam
sudjeluje, to na kraju rezultira pravim kaosom", kae nam
autorica.
Glede kulture - ,,Hvarski je turizam, naime
tempom u samo nekoliko posljednjih godina Hvar
prometnuo u mjesto vladavine gomile tijekom dva-tri ljetna
mjeseca (svi ostali mjeseci samo su gluho vrijeme pripreme
za stampedo). gomile je unitavanje
kulture, kae Hamvas, a ta misao odgovara onomu to Hvar
u tim mjesecima uistinu jest, a to se ne moe nadomjestiti,
zamagliti ili 'zakrpati' ljetnim kulturnim konzumerizmom, to
jest priredbama, koncertima i
Kulturni ivot Hvara samo je odraz mrtvila toga grada" ...
"istina jest da nisu u stanju nita promijeniti - oni kao da
znaju samo viestoljetne resurse do kraja odrati".
Nema vie ljubaznosti kod Hvarana, nekadanji prijatelji,
znanci, djeca susjeda s kojima smo se kupali, "a koji nas vie
ne pozdravljaju, koji su u svom dananjem privatnom ivotu
vlasnici apartmana, dileri nekretninama, posjednici tajnih
znanja o tome kako se to kupiti i prodati prije drugih,
kako okupirati to vie kvadrata rive, da bi tijekom jednog
jutra mogli zaraditi od eura navie. (Za manje od toga
nitko se potruditi)".
,,Hvarani sve to misle da im donijeti taj, u
prvom redu materijalni uspjeh. Zaguit rivu i pjacu
nakaradnim stolicama i takve ih prljave i rune ostaviti da
trunu dok se do kraja ne 'amortiziraju'; ono malo
pozornosti koja je posao institucija kao to je ona famozna
za kulturne batine lieno je gotovo svake
... " Ni u starosti nisu Hvarani bolji: ,,Ne kaem
da su Hvarani u starosti, ali ima
i svjesno da ne kaem u njihovu
ponaanju." Bernharda autorica konstatira i za
Hvarane, "u svakom se beskarakternost kao
smrtonosna bolest, pohlepa, bezobzirnost, podlost, la,
licemjerje, niskost'.
Nepotrebno je dalje navoditi i citirati (napominjem da citati
proizlaze iz konteksta). Hvarani su iz pera nae spisateljice,
uz dodatni literarni support - beskaraktemi, podlaci,
licemjeri, beskrupulozni srebroljupci, pohlepni, arogantni,
laljivi, bahati, licemjerni, bezobzirni, nekulturni, niski,
uzurpatori ... i to li sve ne?
I to svi redom, pa 'ko voli, nek' izvoli.
Hvarane se kori i zbog prodaje nekretnina (pitamo se s kojim
pravom se tako atakira na jednu od temeljnih ustavnih
odredbi). Iritantni su dok smrknuti etaju gore-dole rivom ili
zdravlje kupanjem do u kasnu jesen ...
Razumljivo je, stoga, da su ti i takvi Hvarani tako sredili
arkadijski Hvar da se danas "ukazuje kao slika u malom
nepodnoljivo nenastanjivog svijeta. A sutra bit jo
samo jedan od razvalina civilizacije koja unitava sve oko
sebe, i time samu sebe". Njen Hvar je Hvar, veli Dora
K.B. A tom neprocjenjivo vrijednom "prije" suprotstavljaju
se slijepilo i arogancija novovjekih Hvarana, veli" .. . Hvar je
izgubio nekadanju devastirane su sve njegove
bitne urbano-arhitektonske sastavnice, izgubio je svoju
jedinstvenu otmjenost, tiinu, SVJezmu... .. u
njegovoj panorami 'rugoba se ukazuje u boja i
A "mutna vodena isparenje to i danju vise nad
gradom, zastiru zvijezde, a suhi hvarski kamen vlanim
i kliskim. I more u luci koje se giba teko, poput ive.
Ponekad je cijeli hvarski akvatorij zaparen poput
neprovjetrene kupaonice."
Iz Hvara je njegova supstanca.
Zato autorica zaziva katarzu i pita se: ,,A to bi to moglo
prodrmati Hvar -potres, tsunami, kuga ili novo krvarenje

No, se, nema nam spasa. ,,Hvar na kraju doivjeti
dane onima iz Torinskog konja Bele
Tara .... nepodnoljiva tiina, pusto i pogledi 'domorodaca'
to vape za dalekim brodovima na horizontu, to biti
kazna koja Hvarane i koju oni kad-tad
platiti"- nam autorica.
Treba "al" je literarno zavodljiva zbirka putopisa, a
svoje opservacije autorica osnauje i analogijama svjetskih
velikana paje u nastojanju uvjerljivija. Nije se stoga
da svoju prijateljicu iz Siska nisam uspio
uvjeriti da ni Hvar ni Hvarani nisu ba takvi. Ipak, ustrajao
sam aristotelovskim draga mije Dora, al' mije
draa istina! A u takvoj sine ira et studio, "al" mi
se i knjigom osebujne arogancije i prezira.
Uz sve ograde autorice - "da je vie zanima nego
zadovoljstvo ivljenja koje taj grad naoko prua", uz njeno
svjesno pretjerivanje i naglaeni pasatizam- izbjegnuta jest
banalnost udivljenja, ali ne i bahatost zgraanja.
Pretjerivanje ovdje ne tei uravnoteenju, ono je u funkciji
U "Zalu" se pogreno dijagnosticira i nita ne
prevenira. Knjiga mi se vie dokonim
zanovijetanjem, negoli "ulaskom u duu grada".
Ponajmanje je to argumentirana kritika ljudi i fenomena,
potrebna svakoj sredini.
Niti je Hvar devastiran u prikazanoj mjeri, niti je njegovo
tako kontaminirano a lice unakaeno, niti su njegovi
trendovi tako ... Naravno da ima istine u njenim
subjekcijama, no ta je istina gotovo u pravilu predloak za
dekonstrukciju (hvarske) zbilje.
Posebno su Hvarani loe proli. Jer, postavimo ovdje
ekspirski pitanje- to je Dora Hvaranima i Hvarani njoj, da
tako o njima uvredljivo zbori? U kakvom su oni suodnosu?
Naravno da ima Hvarana o kojima i sam ne mislim dobro, ali
mi ne pada na um da tako govorim o svima. Nadasve
uvredljiva socio-karakterologijska determinanta Hvarana u
knjizi rangira ih visoko i iznimnim na ljestvici
negativnosti. No, oni nisu u prosjeku nita bolji ni gori od
stanovnika Lijepe nae i drage nam Zemlje.
sloboda ili kolokvijalna uporaba pojma ovdje ne
moe biti isprika kolektivnoj stigmatizaciji Hvarana.
u knjizi na svojevrstan osobne uz
i al, se i s frustracijama proizalim iz
jala. To je ponajbolje vidljivo iz prisutnih natruha sinekurne
mentalne matrice. Naime, sluam Hvarane
koji su u mladosti napustili Hvar, ostvarivi egzistenciju i
karijere izvan i mimo njega, kako kukaju i zanovijetaju. Po
odlasku u mirovinu se rodnom gradu Hvar
kakav je nekad, u njihovoj mladosti bio. Njih, naravno, nije
zanimalo kakvo je njegovo zdravstvo, kolstvo, socijala,
etc. etc. Sada ih sve iritira.
Nedovoljna uvaenost od strane stanovnika,
prostora, halabuka, promet, stampedo,
promijenjeni mentalitet ... a novac. Novac
koji Hvarani radom u turizmu .. Jer ti vide samo
novac. Ali, dragi moji (privilegirani) korisnici dravnog
taj netko treba puniti. Sedam milijardi
eura netko mora zaraditi. Pa izvolite - podignite
kredite, gradite kapacitete, odravajte ih, anuitete,
reije, komunalnu naknadu i slivne vode, poreze i
prireze ... , znojite se u srpnju i kolovozu, kako radi
Hvarana u Jer, su
na kratku sezonu u kojoj treba zatvoriti egzistencijalnu
financijsku konstrukciju. Zaradite i vi i vie eura
dnevno (sic!!!). to
P anta rei! Sve u iste vode ulazimo i ne ulazimo, i jesmo
i nismo - to nam je u prije
Krista filozof Heraklit Efeanin. Za onim to je u Dorinoj
knjizi slikar ezdesetih godina nezadovoljan Hvarom
napustio, autorica danas ali. Za ovim danas alit
generacije koje dolaze. To je imanentno svijetu i ivotu i
Hvar u tome u svojoj iznimnosti nije izniman. Taj neumitan
tijek reflektira se na ljude. Kod Dore K. B.
rezultirao je i knjigom pred nama. Ona nije na diku Hvaru i
Hvaranima ( a zato bi i bila?). Sloeni su puti
potrebe da se s nama, razlozi su i
posebni, no "ZAL" u cijelosti, a posebno pristup
problematici u knjizi prispodobio bih sa slikama Caspara
Davida Friedricha. Naime, na slikama ovog slikara iz 19.st.
je idealni krajobraz promatran od izoliranog
motritelj a. namje okrenut pa ne sudjeluje
u prostoru nae egzistencije. Pritom, on je izoliran i glede
prizora koji motri, te u odnosu na krajobraz ostaje u poloaju
uzviene izolacije. motriteljaje uvijek bogata, onje
buruj te pripada povlatenima. Izgled krajobraza nije
realan, predstavlja ono to on kroz prizmu umjetnosti
eli vidjeti.
Duko
POLITIKA I
TRANSCENDENTNO,
ILI O "BOJEM
POGLEDU" u POLITICI
U
posljednjih par brojeva Kruvenice uvodne besjede
bijahu politici i temama. U
fokusu se naao odnos Crkve i politike, s
povodima, i s pokuajima i
obrazlaganja crkvenog i angamana.
U prolom broj povod je bio pristupanje Republike
Hrvatske Europskoj uniji, dakle inspirativna i
vana tema, u koju se, ovdje uputati.
Konstatiravi u svom uvodniku, s dozom negodovanja, da se
umjesto unutarupskim pitanjima bavi politikom, u traenju
utjehe i opravdanja za to svoje zalaganje, upnik
smjeta politiku u sferu savjesti, te kroz, gotovo uzgredno,
spominjanje u upi odranog predavanja o "Bojem pogledu
na svijet", zapravo temu fundamentalnu za pitanje
koje ga zaokuplja.
Mada bi, bilo zanimljivo i nije li (barem)
neskromna ideja (ma koliko vrsan bio, ipak je
samo da moe predavati, ni manje ni vie nego, o
pogledu na svijet samoga Boga - dakle, po religijskom
samorazumijevanju, nadnaravnog, transcendentnog,
svetog, uzvienog, skrivenog, savrenog,
beskrajnog ... stvoritelja neba i zemlje, svemira i
- bitnijim i produktivnijim se razmotriti jednu
drugu misao.
Ono to u tom kontekstu zaokuplja pozornost i intrigira,
jedna je, impostirana, iznesena tvrdnja po kojoj
je i politika, citiram, ,jedna od stvarnosti kojoj se moe (i
mora) pristupiti i Bojim pogledom".
Ponukan time, elio bih, ne kao polemiku (polemos, kao to
znamo, rat) nego kao doprinos javnom i duhovnom
dijalogu (dia -logos, medu- zborenje), pokuati rasvijetliti
samu
Razmotrimo, dakle, potpada li politika i njena stvarnost pod
,,Boji pogled", te da lije takvo to Moe li
se pa onda i mora li se, politici, i (u)
djelovanju, pristupati "Bojim pogledom"? Drugim
pripada li politika transcendentnom, moe li (i
mora li) transcendentno biti Gedna od), osnova
djelovanja upravo kao Na ta pitanja moe se
odgovoriti na vie razina, ali jedna je - ona
ontoloka.
Kao i uvijek kada pokuavamo o meritorno
prosuditi, da bismo neto razumjeli, prije samog predmeta
razmatranja trebamo prethodno pokuati razumjeti samu
njegovu Dakle, njegovu bit.
To se danas u pravilu zaboravlja i ignorira. Postalo je
normalno graditi "kule u zraku", imati tzv. miljenje, bez
istinskog, pa i bez ikakvog, temelj a.
Stoga, da bismo razumjeli politiku, pa onda i prosudili
njene eventualne podvrgnutosti
transcendentnom (Bojem pogledu), valja nam se prije toga
(u)pitati o biti politike. Drugim kako je neto
takovo kao politika Odakle politika,
koje je njeno podrijetlo? Zato, i kako to politika
postoji u ljudskom ivotu? Gdje lei pa onda i
nunost, politike kao politike?
Izvorno politike "progovara" svojom
etimologijom: dolazi od polis - drava, grad,
odnosno, ta politika- javna djelatnost, javni poslovi vezani
uz polis, njegovo uredenje i upravljanje. To na brigu
za ono to se sviju, za ono to je
drutveno, dravno, i u bitnom smislu svako
nastojanje ljudi oko uredenja i unapredenja
ivota kroz organizaciju i potporu vlasti.
Pitamo li (se) o podrijetlu politike i njenoj biti, nezaobilazni,
fundamentalni doprinos tom pitanju, s utjecajem
na cijelu civilizaciju Zapada, nalazimo u u
Aristotelovim istraivanjima napose, posebno u njegovim
djela poznatim pod naslovima Metafizika, Politika,
Nikomahova etika, O dui.
Drutveno koje
ima um i govor
Krajnje saeto i pojednostavnjeno razumijevanju
biti politike prethodi razumijevanje i
ivljenja a tome opet prethodi razumijevanje ivota
samog, ivotnosti, kao principa koji je temeljan za svako
ivo
je ivo koje u sebi sabire i princip
ivotnosti biljke (to prehranu, rast, i
reprodukciju), i princip ivotnosti ivotinje (u kojem je u
odnosu na biljku pridodan aesthesis, osjetilnost, u obliku pet
osjetila). biti pretpostavlja, dakle, princip
ivotnosti koji je tako bogat da u sebi sabire sve
principe ivotnosti, i biljke i ivotinje, ali s jednom
viom Tu differentiu specificu kao
ivog po Aristotelu, i razum. To se
ogleda u poznatim, temeljnim i dalekosenim
kao ivog koje ima "um i govor" (zoon logan
ekhon), te kao drutvenog, tj. ivog (zoon
politikon). Ta esencija, ta bit kao u kojoj se
sabire sva ivotnost, jest ono to
kao ivo u njegovom ljudskom
ivotu. Taj princip ivotnosti prethodi
ivota i mora biti zadovoljen, da bi se tek onda
kao ivo ovako ili onako na odredeni
eksplicirao. I upravo iz tog principa ivotnosti (koji
Aristotel naziva duom) proizlazi i sama pa
onda i nunost politike.
To da je "po naravi drutvena ivotinja" da po
prirodi, kao ivo u sebi nosi
ivljenja. To ivljenje nije,
medutim, neto prirodno gotovo dano, neto to je
s kao oko koje se treba
pobrinuti da bi se mogla ozbiljiti. To je zajednice
slobode zajednice), i najvie ljudske razine ivota.
U smrti va i neusmrtiva
iva
svoju krajnju svrhu, po Aristotelu, moe ispuniti na
dva djelovanjem u zajednici slobodnih
ljudi (bios politikos), ili misaono-motriteljskim ivotom
theorie (bios theoretikos), koji nalikuje boanskom, za koji
mu je opet, kao potrebna ljudska
zajednica.
Kada je o i teoretskog kao dvaju
viih oblika ivota za kojima moe svoju
ivotnu svrhu, postoji jedna bitna distinkcija koju valja
koja se danas vie ne percipira, a koja je pak
Grcima bila samorazumljiva. To vrijedi za Aristotela, i za
Platona, i za filozofiju Grka, i to ne samo kao neto
samorazumljivo moemo i ivljeno. Radi se o
razlikovanju dvaju vrsta onih usmrtivih,
smrtnih i vremenih ivih koje se ubraja i i
besmrtnih ili neusmrtivih i ivih - bogova.
Bitno je daje kod bog(ov)a, za razliku od
o distinktivnom ivotu koji se na neki moe
roditi, ali se u svojoj ne moe negirati, ne moe se
ukinuti u svojoj nastalosti, je o ivotu, dakle, koji nije
usmrtiv. Za razliku od tog i takvog ivota, svi drugi ivoti su
mete zoe, odnosno smrtni, usmrtivi. I ivot biljke, i ivot
ivotinje, i ivot To je noen i proet
ivot i ivljenje. Dakle, biljka, ivotinja i ivo su
rodivo i usmrtivo. Za razliku od tog rodivog i
usmrtivog ivog pojavljuje se ivot bog( ov)a koji se ne
mora niti roditi, i koji ne moe niti umrijeti, kao jedna
implicitna, samorazumljiva datost. Moemo ivot koji
kao ivot ivi sebe samog, ivot koji je vii i puniji od ovih
niih.
Politika proizlazi iz
smrtnosti
Iz toga se razlikovanja onda razaznaje i podrijetlo i
politike. Bog, ni bogovi, besmrtna i iva
naime, nemaju potrebe baviti se politikom u smislu
zajednitva bogova. Kada bi,
postojalo zajednitvo bogova, ono bi unaprijed bilo
svakoga boga, pa se za njih ne bi
moglo da su oni tj. socijalne ivotinje.
Bila bi to zajednica i zajednica, takvo
zajednitvo kojem ne prethodi tek puka
zajednitva, i kojem ne prijeti stalno potencijalno rasulo tog
zajednitva, te propast, pa i smrt, koj i su nj e govi dionici,
a to je sve u horizontu usmrtiv og ivota.
Politika je tako, u negativnoj distinkciji, samo
uslijed ljudske usmrtivosti, te moemo da politika
proizlazi iz smrtnosti S druge strane, u pozitivnom
politika je uslijed izuzetnosti
koja ga razlikuje od nieg ivota biljaka i ivotinja,
i nalik boanskom. Politika tako nije potrebna, niti
s jedne strane zvijerima, s druge strane, bogovima.
Politika je navlastita pa onda i nunost,
upravo kao u njegovu jednokratnom, i jedinom
izvjesnom smrtnom ivotu, i treba mu da bi ga
racionalizirao, organizirao, poboljao izglede opstanka, i
umanjio opasnost vlastite prerane smrti, odnosno, s druge
strane, da bi tako uredio svoj opstanak da mu to
realizaciju njegovih najviih ljudskih potencijala.
Politika, politike, njeno podrijetlo, lei samo u
u njegovu ljudskom stanju, njegovoj prirodi, u
njegovoj smrtnosti, usmrtivosti kao u njegovu
ivotnom principu koji ga po svojoj razlikuje od
biljke i ivotinje, i posebnim po svojim najviim
potencijalima. Stoga politiku treba dvojako: da bi
opstao (suprotno mogu samo zvijer/i/ i bog/ ovi/), a na
vioj razini, politika je pretpostavka razvitka u
punini njegovih dosezanja njegove ljudske biti.
Objektivnost politike i
subjektivnost
transcendentnog
Politika je imanentna kao i zasniva se na
objektivaciji. Utoliko u politici ontoloki nije
upletanje transcendentnog, koje spada u subjektivno i nije
podlono objektiviranju. Politika je sfera objektivnog, sfera
u kojoj ljudi temeljem logosa, uma i govora, nastoje oko
objektivacije i uvida u najbolja rjeenja za sebe kao ljude, u
svom jedinom izvjesnom, jednokratnom smrtnom ivotu.
Transcendentno kao nadnaravno, nadiskustveno,
nadracionalno i neprovjerljivo, sfera je subjektivnog,
dostupna uvidom ili osobnim vjerovanjem, koje
se ontoloki ne da objektivirati, ali ostaje slobodno polje
subjektivnih uvida, vjerovanja i
Ta razludba u korijenu je modernih drutava. U modernim
drutvima liberalne demokracije, ljudskih i
prava i sloboda, je sloboda vjerovanja i
ispovijedanja vjere, te je tako svakom pojedincu i skupini
dana sloboda vjere u transcendentno onakvo kakvo je blisko
i primjereno njihovim subjektivnim vizijama. Time je
i pravo svakom da prema
vlastitom i slobodno zauzme stav o prvim i
posljednjim pitanjima podrijetla i smisla svijeta i
ivota i smrti ... , i nitko ga u tome ne smije S
druge strane, u politici kao sferi objektivacije, koja
najizravnije kako na goli opstanak kao
smrtnog tako i na realizaciju njegovih najviih ljudskih
je diskurzivno miljenje i
objektivna obrazloenost, zato neto treba biti upravo
ovakvo ili onakvo, a ne nekako Pri tome je svaka
zajednica vjernika uvijek supsumirani dio
zajednice, zajednice dravljana. Svaki pojedinac ili skupina
koja bi neki cilj zagovarala pozivanjem na
transcendentno bi to proizvoljno, jer njihov argument
ne bi bio podloan provjeri drugih drutva. S takve
transcendentne pozicije je nastupati subjektivno, pa
onda i privatno, ali ne i objektivno, to je obaveza u sferi
javnog,
Na tom tragu, primjerice, valja primijetiti kako, to da muje
Bog rekao da odstupi s mjesta Pape, nije izjavio poglavar
Vatikana i vrhovni poglavar Crkve Benedikt XVI,
nego privatna osoba, Joseph Ratzinger 6 mjeseci
-
kasnije. Zamislimo kako bi izgledalo da se netko, pojedinac
ili skupina, u svom istupu zauzme za gradnju
Peljekog mosta od Makarske preko Sumartina i do
Peljeca, ili za gradnju Doma zdravlja u Hvaru na mjestu
i pri tom se pozove na Boji, dakle
transcendentni, autoritet. to bi to i kamo bi nas to
odvelo?
Razludba politike i
transcendentnog -
osnova slobode i
politike i vjere
Odnos naravnog i nadnaravnog (razuma i vjere) trajna je
tema teolokih preispitivanja. Ono transcendentna ostaje
dostupno jedino uvidom, ili vjere, dok
politika nipoto ne spada u takvo to. Upravo suprotno, u
svojoj biti politika jest i moe biti racionalna
obrazloena ljudska djelatnost, u kojoj nema mjesta
pozivanju na transcendentna i Boji autoritet. To posebno
dolazi do izraaja u modernom pluralnom demokratskom
drutvu, u kojem se pluralnost, ostalim, sastoji i u
mnotvu religijskih, konfesionalnih i duhovnih pristupa i
odnosa prema transcendentnom, a koje transcendentna u
svojoj racionalnoj nedohvatljivosti i spoznajnoj
ostaje sfera slobodnog vjerovanja ili
nevjerovanja svake individue i njena slobodnog pripadanja
nekom religioznom sustavu vjerovanja. U povijesnom
tijeku, kroz niz teorijskih i izborenja,
doli smo do drutva koje pokuava, i duno je,
uvaavati svaki izraz pluralnosti koja ne ugroava druge, i
taj moment pluraliteta danas je za sve pa i za
vjerske zajednice. Pri tom, upravo je zasluno za
liberalnu demokraciju kakvu danas nalazimo u zemljama
Zapadne civilizacije, i u EU kojoj smo netom pristupili.
Upravo i njegovoj kozmopolitskoj
ideji jednakosti svih ljudi, ali ostalim i njegovim
ima i suprotstavljene stavove, bez obzira to
se pozivaju na isti autoritet.
Stoga u istinskoj politici, da ne bi dolo do kaosa i rata, da bi
opstao, i da bi se dolo do objektivno najboljih
rjeenja za ostaje samo snaga
razloga, kao neto eminentno ljudsko, ane transcendentna.
Razdjelnicom politike i transcendentnog
se, dakle, i sloboda politike i sloboda vjere. To da
pripadnici iste zajednice vjernika, racionalnim
argumentima do kojih dre, imaju stavove o
konkretnim pitanjima politike, bez posljedica po
koherentnost skupine. Pokuaj da se pitanje
rjeava iz horizonta Bojeg autoriteta ovu bi slobodu
dokinulo, a zajednicu izloilo rizicima.
Za razliku od ili nekih
totalitarnih drutava, suvremena politika kao liberalna
demokracija, na tragu ontolokih podrijetla i biti
politike, ne potire i ne dokida vjeru, pa niti u njenom
religijskom obliku, upravo suprotno, da
svaki oblik odnosa prema transcendenciji slobodno
egzistira. S obzirom na objektiviranja
transcendentnog, ono ostaje na subjektivnoj razini pojedinca
ili zajednice vjernika, dok se u donoenju odluka na javnoj
razini drutva i drave zahtijeva i je snaga
razloga, kao ona snaga koja je uvjet
opstanka svih, odnosno zajednice
dravljana, i njihove dobrobiti.
To je zakonomjernost koja proizlazi iz same biti stvari, i
nitko se, bio on katolik, musliman, protestant, agnostik,
ateist, laik, klerik ... , zbog toga ne bi trebao
nego upravo suprotno: biti zadovoljan to tako moe
slobodno ivjeti i slobodno djelovati, u slobodnom drutvu.
dr. sc. Slavko
unutarnjim prijeporima, koji su doveli do
izmi, krvavih vjerskih ratova, i
paralelno koegzistiraju vjere,
tolerancije, subjektnosti individue, i liberalna
razboritih moralnih
Dostignuti stupanj razvoja liberalne demoki'acije u
danas
Na sam blagdan, 10. svibnja, upnik je slavio misu pred
orkom u lOh. U 17.50 odrana je svibanjska pobonost uz
devetnicu Duhu Svetome (koja je
blagdansku misu slavio je biskup
koncelebraciju vie Na kraju
,a sa relikvijama po Pjaci.
2. svibnja- 4. rujna 2013
Slavlje prve odrano je na 6. vazmenu nedjelju, 5.
svibnja. Ovogodinjih 26 su: Dare
Rino Vjekoslav Barbara
Ivan Bla Ena Marko
Marijeta Hana
Hackl; Petra Josipa Lara
Kodoman; Dinko Alan Nina
Nikolina Ivan Jakov
Novak; Nicol Novak; Toni Novak; Jelena Paduan; Josip
Mihaela Rosso; Lana Schwarz i Mario
Za su ih pripremali upnik, don Marko i s. Marija
Bero. Roditelji su pred Katedralom
prisutne i U popodnevnim satima
su, po posjetili benediktinke te su
sudjelovali na svibanjskoj pobonosti u 18.30h u Katedrali.
Svetkovina Spasovo proslavljena je u
9. svibnja. Reci tiranu misu u l Oh slavio je biskup tambuk, a
pjevanu misu u 19.30h don Marko u koncelebraciji s
mons. Mijom iz Zagreba.
Blagdan hvarskog suzatitnika sv. Propera
je otvaranjem orke i pjevanom u ein,
9. svibnja. Kasnije je pred Katedralom Gradska glazba
odrala koncert.
Druge nedjelje svibnja, 12. 5., obiljeava se kao dan
pa su na kraju upne mise, koju je slavio biskup Slobodan,
l. razreda O izveli recitaciju na tu temu koju je s
njima pripremala s. Marija Bero, a potom je zbor
,,Forski pod vodstvom Marijane Brejar
otpjevao jednu prigodnu pjesmu.
Duhovsko 18. svibnja, u 19h,
a nakon mise, koju je slavio upnik, uslijedilo je klanjanje.
Na svetkovinu Duhova, nedjelja, 19. svibnja, biskup
tambuk podijelio je sakrament potvrde 42 krizmanika.
Sakrament su primili: Antonija Anteo
Domagoj Bubalo, Antonio Antonija
Klara Do Lana Do Anja Petra
Tajana Neven Luka
Ana Nikola Ivona
Marija Pia Matea Tea
Goran Marko Toni
Marina Andrea Novak, Marina
Marin Marin Primi, Marija
Danijela Karmen Ruica Maris
Domenik Mateo Ante
Tandara, Marija Marko Tudor, Vice
Lidija Ivan Juraj i Tamara
Na misi su koncelebrirali upnik i kapelan- koji su
zajedno sa s. Marijom Bero i pripremali kandidate za
krizmu - te dva iz Italije. Nakon mise obitelji
krizmanika su okupljene i ispred
Katedrale.
Duhovnu obnovu od 23. do 25. svibnja predvodio je don
Draen nadbiskupije i
voditelj karizmatske zajednice "Dobri pastir". Program je
u 17h svibanjskom a oko 17.30
3_- ::J
l
Prva
uslijedilo bi pjevanje "tima za slavljenje" kojim su nastojali
otvoriti srce za ono to uslijediti. Oko 18h slavila bi se
sveta misa poslije koje bi se, nakon pauze, nastavio
program daljnjim izlaganjem o vjeri to bi potrajalo do malo
iza 21 h. Prva dva dana sve se odvi j alo u Katedrali, a u subotu
su - zbog i krtenja u Katedrali - duhovnu obnovu
ugostite benediktinke. Don Draen se susreo i sa
krizmanicima na njihovom susretu u
ponedjeljak, 27. svibnja.
Svetkovina Presvetog Trojstva proslavljena je u nedjelju,
26. svibnja. Misu u l Oh slavio je upnik.
U upi su se od 19.05.- 26. 05. skupljali potpisi u akciji "U
ime obitelji". Odaziv je bio
Na svetkovinu Tijelova, 30. svibnja, misu u l Oh
slavio je upnik. misu u 19h slavio je biskup
Slobodan u koncelebraciji s upnikom, kapelanom i fra
Jaki jem. Nakon mise uslijedila je procesija s Presvetim po
Pjaci uz sudjelovanje obje bratovtine te
Blagdan BDM proslavljen je u u petak,
31. svibnja. Zbog loeg vremena u 8h okupilo se malo
vjernika, pa nije pjevan ivot, je misa u 8.20h-
kada je pristiglo jo nekoliko ljudi. Misu su koncelebrirali
upnik i don Emil a uslijedio je blagoslov polja.
Istog dana, nakon mise u Katedrali koncert je
odrao enski zbor Biser iz Grosuplja (Slovenija) uz goste
hvarski gradski zbor i klapu Bodulke.
Posljednje, peto u nizu marijanskih u Godini
vjere odrano je subotu, l. lipnja. Dva autobusa povela su
Hvarane iz Splita za u susjednoj BiH. Kako
lokalni nije imao autobusa na raspolaganju
morali smo preko Splita. Dijelom zbog toga, a dijelom
zbog dugotrajnih formalnosti preostalo je malo
vremena za program. Misu je slavio upnik u
velikoj sportskoj dvorani u selu" oko 13h.
iz zajednice koja se brine za selo odrala
je predavanje. Po kii koja je neprestano padala
su se odvezli autobusima podno Podbrda. Manji
dio se, usprkos vremenskih neprilika,
popeti na Podbrdo (mjesto ukazanja) dok se dio
odvezao u centar posjetiti upnu crkvu, neto pojesti i kupiti
suvenire. U dogovoreni sat nali smo se svi pred crkvom i
zaputili se nazad za Split.
Od l. lipnja svakodnevno je u 18.40h lipanjska
pobonost Srcu Isusovu, a zatim bi bila sv. misa. Izuzetak
je i dalje bio kada bi prvo bila misa, a potom pola
sata klanjanja. I dalje su se utorkom odravale mise pred
otvorenom orkom sv. Propera.
U nedjelju, 2. lipnja, upnik don Mili je, uz odobrenje
biskupa tambuka, u crkvi benediktinki podijelio
sakramente odraslima, je priprema trajala
kolsku godinu. Dvoje su primili kompletnu inicijaciju
(krtenje, prvu krizmu), a jedna samo sakrament
potvrde.
Misu za pokojnog biskupa Celestina
slavio je upnik o obljetnici smrti(+ 4. 6. 1994.) u srijedu, 5.
lipnja.
Na svetkovinu Srca Isusova, petak, 7. lipnja, misu u 10h
slavio je upnik. U 18.30 je pjevana zlatna krunica i
litanije Srcu Isusovu, a potom je pjevanu misu slavio biskup
Slobodan.
Blagdan sv. Antonija Padovanskog, 13. lipnja,
je misom u 6.30 kod franjevaca koju je predvodio
gvardijan fra Joakim Jaki Gregov. Uslijedila je procesija sa
kipom preko Rive - gdje je obavljen blagoslov
mora, brodova i mrea- do tri skaline na Pjaci pa kroz Burak
natrag do samostana. Kip su nosili po
bratima sv. Kria i sv. Nikole te 2 civila. Nakon blagoslova
pred crkvom Gospe od Milosti uslijedilo je u vrtu
samostana. U 18h fra Jaki je blagoslovio djecu i a
blagdansku misu u 19h predvodio je biskup
Slobodan.
Sv. Proper
Izrada plakata za krizmu
UPNA KRONIKA
Krizma
Duhovna obnova - don Draen
blagdana je kip u kapelu sv.
Antonija u predjelu grada koji nosi njegovo ime, a uz cestu
za Milnu. Kapela se spominje jo u 17. st., a 1956. dr.
Vjekoslav poklonio je hvarskim franjevcima.
Sadanji kip je kao zavjetni dar dao izraditi pok. Ante
(Gornji). U s 13. na 14. listopada
2007. vandali su otetili kip. Kip je izvrsno obnovio i
prebojao Ivica Tajnikov.
Od 15. do 22. lipnja upnik je skupa sa
ekipom iz nae gimnazije olimpijada) bio na
nagradnom izletu u Francuskoj. Vie o tome u reportai ...
Misu zahvale za proteklu kolsku i godinu
uz pjevanje himna "Tebe Boga hvalimo" slavio je don
Marko u nedjelju, 16.lipnja. Preko mise bratimi sv.
Kria primili su novog Leona
U organizaciji Hvarskog dekanata u 20.
lipnja, odranje godinji susret ministranata otoka Hvara
u Starom Gradu. Okupilo se oko ezdesetak posluitelja
oltara sa svojim upnicima iz Dola, Hvara, Jelse, Starog
Grada, Svete Nedjelje i Vrbanja. Molitvu u upnoj
crkvi predvodio je don Ivica Huljev. Na igralitu Dolci
ministranti su odmjerili snage u nogometnom natjecanju.
Prije natjecanja ministrantima je o lijepom ponaanju u
igranju govorio generalni vikar don Stanko Prvo
mjesto osvojili su ministranti upe Dol, drugo Svete
Nedjelje i Jelse. Ministranti su objedovali ispred
dominikanskog samostana sv. Petra Susret je
zavrio proglaenjem pobjednika kojima je pehare
don Marko (Hvala fra Stipi na tekstu
i fotografiji!)
U petak, 21. lipnja, glazbena kola iz Graza odrala je svoj
tradicionalni koncert u Katedrali.
Grupa Stella Maris odrala je u subotu, 22. lipnja,
dobrotvorni koncert u crkvi Zvijezda mora za popravak
vrata i kora iste crkve. Prikupljeno je na samom koncertu
oko 2600kn, a nakon njega jo 4500kn i 300E. Hvala Stelli
Maris i svima koji su se odazvali ovoj akciji!
Od nedjelje, 23.lipnja, nedjeljom i blagdanom jutarnja misa
kod koludrica je u 7h.
Na svetkovinu sv. Ivana Krstitelja, ponedjeljak,
24. lipnja, upnik je slavio misu zahvalnicu za 8.
razreda O u crkvi Duha Svetoga u 10.30h. Naalost,
odazvalo se tek Misu kod koludrica, koje
sv. Ivana kao suzatitnika svog samostana, u 19h slavio
je don Marko u koncelebraciji s upnikom.

UPNA KRONIKA
Misu za Domovinu na Dan dravnosti, utorak, 25. lipnja,
slavio je biskup Slobodan u koncelebraciji sa upnikom.
Reci tiranu misu u l Oh na svetkovinu sv. Petra i Pavla,
subota, 29. lipnja, slavio je upnik. Pjevana misa u Katedrali
19h.
Ljetni raspored misa je s nedjeljom 30.
lipnja (u 20h), dok je svagdanom pobonost u
19.30h, a potom bi uslijedila misa. bi misa
u 19.30, a uslijedilo bi klanjanje - u ljetnim
mjesecima ova pobonost se obavljala u Katedrali. I dalje se
utorkom otvarala orka sv. Propera za duhovno i tjelesno
zdravlje upe i upljana.
Misu na blagdan Posvete hvarske katedrale, srijeda, 10.
srpnja, slavio je upnik u koncelebraciji s kapelanom.
Na blagdan sv. Benedikta, zatitnika Europe, ll.
srpnja, misa bilaj eu 19hkod benediktinki.
Istog dana u Supetru je za Hvarske biskupije
don Jure - mladu misu slavio je u rodnim
u nedjelju, 14. srpnja.
Misu blagdana Gospe Karmelske, u utorak, 16. srpnja,
slavio je upnik. Po je pod ikonu na oltaru Gospe
Karmelskepostavljeno
Tijelovo
u

UPNA KRONIKA
Koncert zbora Biser iz Slovenije
Nakon dugo vremena uspjeli smo okupiti cijelo urednitvo
Kruvenice u srijedu, 24. srpnja, na povodom izlaska
25. broja naeg upnog lista, ujedno i sastanku na kojem
smo isplanirali broj koji sad drite u rukama. U gostio nas je
Nika u svom restoranu Villa Dinka i nas
izvrsnim jelom i vinom. Hvala!
Sv. Jakov, 25. srpnja, te sv. Joakim i Ana, petak,
26. srpnja, proslavljeni su misama u crkvi Zvijezda mora.
Mise su suslavili upnik i don Jakov kapelan iz upe
sv. Josipa u Zagrebu. Na sv. Jakova blagoslovljena su nova
vrata na crkvi, koja je izradio majstor Mladen iz
Marije Bistrice. Izradu je financirao Grad Hvar, a
pripomogla je i GSU Stella Maris - od novca prikupljenog
povodom njihova koncerta planira se uredenje kora crkve.
su i novija na oltaru crkve, o su
obavijetene nadlene slube u Splitu. Splitski restauratori i
konzervatori su bili izvidjeti situaciju i privremeno
postaviti zatitnu skelu kako se oltar ne bi uruio, a potom
restauraciju za koju da trajati oko tri
godine (zasad se trokovi procjenjuju na oko pola milijuna
kuna). Tom prilikom restaurirao bi se i kip Gospe od Utjehe.
Zadnje nedjelje srpnja, 28. 7 ., po je slavljena misa u
crkvi sv. Klementa u Vlaci na spomen Vike bitke (20. 7.
1866.). Misi, koju je slavio upnik, prisustvovalo je 118
dua. Pjevana je misa, a preko je prvak
opere Dinko Lupi otpjevao ,,Ave Mariu". Prisustvovali su i
Starog Grada te predsjednici GV Hvara i
Starog Grada. Kasnije je obavljen blagoslov mora, polja i
zanimanja, a potom i blagoslov 12 ministrirao je Dino
Tudor. Druenje je nastavljeno uz obiteljske stolove, te uz
nezaobilazno plivanje. Miko
Sv. Antonij - procesija
Obnovljeni kip sv. Antonija

Sv. Antonij - zakuska
Sv. Antonij -blagoslov djece i
Leon - novi bratim sv. Kria
UPNA KRONIKA
Dan domovinske zahvalnosti, ponedjeljak, 5. kolovoza,
obiljeen je misom za Domovinu koju je slavio biskup
Slobodan.
Na blagdan Preobraenja Gospodnjeg, u utorak, 6.
kolovoza, misu je slavio don Marko
U srijedu, 14. kolovoza, slavljena je misa za zdravlje u 19h
pred otvorenom orkom sv. Propera. U 20h bila je misa
bdijenja svetkovine Uznesenja Marijina.
Vela Gospa - svetkovina Uznesenja Marijina -
proslavljena je u 15. kolovoza. Misu u Zvijezdi
mora u 7h slavio je upnik. Biskup je slavio misu u l Oh, a
koncelebrirali su mu upnik i fra Gabrijel kibola. Preko te
mise posluivali su bratimi sv. Nikole, dok su preko mise u
20h - koju je opet slavio upnik - posluivali bratimi sv.
Kria- obje mise su bile pjevane.
Na sv. Roka, petak, 16. kolovoza, ivot je u
crkvi Duha Svetoga u 20h pa je uslijedila sv. misa koju je
slavio fra Joakim Gregov.
U nedjelju, 18. kolovoza, preko mise oprostili smo
se od dosadanjeg hvarskog kapelana don Marka
Novu slubu obavljati na kao kapelan
Postira te upnik Splitske i Dola.
Koncert marijanskih pjesama pod naslovom "0 MILA
MAJKO NEBESKA" u Katedrali, u sklopu Hvarskih ljetnih
priredbi, odrao je te u 2lh SKUD Ivan Goran

Dana 20. kolovoza slavljena je pred orkom sv. Propera Ger
je bio utorak) misa za pokojnog upnika don Josipa
o obljetnici smrti.
Na misi u nedjelju, 25. kolovoza, oprostili smo se
od dosadanje i orguljaice s. Marije Bero,
a pozdravili novog u gradu Hvaru don Juru
koji sluiti kao upnik Brus ja i Velog Grab lj a te
u Biskupskom ordinarijatu.
Od nedjelje, l. rujna, misa je u 19h, a
radnim danom pobonost u 18.30h pa misa misa
pa klanjanje).

UPNA KRONIKA
Susret ministranata u Starom Gradu
Blagoslov novih vrata na Zvijezdi mora
Koncert glazbene kole iz Graza
Koncert Stene Maris
Blagdan sv. Jakova don Jure

UPNA KRONIKA
Vela Gospa
Oprotaj sa s. Marijom Spomen sv. Roka
Koncert SKUD I.G.


J-
lf_
2. svibnja- 4. srujna 2013.
D
ugo teplo lito ... A pocelo sa
izborima ... Pa evo malo da se
sitimo ea se sve dogodilo. Posli
smo se kako i Ioni bavili katamaranima i
partijanerima ... Jedino ea su nos
selebritiji priskocili ... Ali, bilo je i lipih
novitodih. Gutojte, ako morete ...
4.-17. 5. Izborna kampanja. - Predizborni skup HDZ-a
odran je 4. 5. u Lista za ponos mista se
Hvaranima 12. 5. u Joko Rosso, kandidat za
prezentirao je svoj program 15. 5. u
hvarski SDP i njihov kandidat Rino skup su
imali 16. 5. u Arsenalu iz nastup grupe Eksjurock, nezavisni
kandidat eljko predstavio se 17. 5. u a
uslijedila je prezentacija Dice s Pjace i
Pjerina potonji su uz to organtzrrah
koncert "Za brodove" dan ranije u Arsenalu, na kojem je uz
bendove nastupio i Neno Belan.
5. 5. Bauk: Besplatnim trajektima na otoke izvan sezone.
- Ministar Arsen Bauk za SD je kazao: ,,Koliko znam, za
su cijene (trajekata i katamarana) ostale jednake
kao i ranije, a neka poskupljenja su minimalna.
krizi, broj linija i cijene karata su ostale na ranijoj razini. Ja
sam bio i za bive vlade, kao saborski
zastupnik, i bilo je primjedbi zato su cijene katamarana za
stanovnike i goste jednake. Iako, kad se sve stavi na
papir, ima razloga da se razmisli da se tijekom zimskih
mjeseci besplatan prijevoz trajektima na
otoke, izuzev vikenda. Ta se razlika lako moe nadoknaditi
vikendima i ljeti. Jer, dio prometa, preko 75 posto,
odvija se u ljetna mjeseca. Tako da se to ne bi niti
osjetilo."
6. 5. O Hvar Mia Novak osvojila Slavonski
Brod. - U Slavonskom Brodu na ovogodinjoj proljetnoj
izlobi likovnih radova pod naslovom "U svijetu
bajki Ivane u konkurenciji 63
kole sa 539 likovnih radova 4. b razreda OS Hvar
Mia Novak dobila je nagradu za najbolje likovno
za svoj rad i mievi". Po broju izloenih radova OS
Hvar bila je najzastupljenija i najuspjenija kola- izloeni
su jo radovi Tare Bosak, Patrizie Veronike
Stelle Milie, Gabrijele i Laure
(otok-hvar.com)
7. 5. Kuzma Protivljenje kriu na Marjanu je
politikantstvo. - Povodom velike
Kuzme u Zagrebu i otvorenJa Iste u GalenJI
umjetnina u Splitu te povodom izlaska monografije iz pera
Milana na dragi suradnik K. dao je

GRADSKA KRONIKA
intervju za SD. Izdvajamo izjavu: svoga kiparskoga
govora pronaao sam davno, za vrijeme i neposredno nakon
studija. Taj nije iskovan od materijalnog
tvoriva, niti od estetike, nego od ivog, duhovnog tvoriva
koje pronalazim u svome srcu i koje od vjere ...
da kiparstvo, kao ni jedna druga umjetnost, pripada
javnome prostoru i "prostoru" zajednitva, u
prihvatio sam taj izazov kao dunost. Tu priliku dobio
sam pozivom tadarifeg hvarskog upnika i generalnog
vikara Hvarske biskupije mons. Josipa da napravim
nove, vratnice hvarske katedrale. Izazov je
sadravao nerazdvojivu bit moga poziva i ivota- umjetnost
i vjeru.
7. 5. olimpijada. -Nogometno igralite u Krinoj
luci ugostilo je 6. olimpijadu na kojoj su se
StarogGradaiJelse.
8. 5. za novi logo Garifula. - 70 radova
hvarskih osnovaca pristiglo je na za novi logotip
restorana Gariful. Radovi su 7 dana bili izloeni u a o
najboljem su posjetitelji glasovima u i na
facebooku. Pobijedila je Veronika 4.b, a za
nagradu je dobila iPad.
8.-11. 5. Dani hvarskog kazalita. -U organizaciji HAZU,
Knjievnog kruga Split, Grada Hvara i Hvarskog
odrani su 40. Dani hvarskoga kazalita s temom
"Cetiri Dana hvarskoga kazalita - dosezi i
propusti u istraivanju hrvatske knjievnosti i hrvatskoga
kazalita". Uz znanstveni dio odrane su i predstave koje su
u21h u Arsenalu: u srijedu j e Amatersko kazalite
Petar - Stari Grad izvelo "Ribarske Carla
Goldonija, u je Preddiplomski studij glume i
lutkarstva akademije u Osijeku izveo ispitnu
predstavu "Hasanaginica" Milana dok je u
odrana predstava "Da ni ]ubavi" Amaterskog
kazalita Ranko Vis.
9. 5. "Na teotar" u - Izloba likovnih radova
O Hvar "Na teotar" otvorena je u povodom Dana
kole i blagdana sv. Propera.
10. 5. Fjera i Gastro priredba.- Na blagdan sv. Propera
tjera je otvorena budnicom Gradske glazbe ispred Arsenala.
Po na Pjaci su bili brojni tandovi s raznim
proizvodima. je na terasi hotela Palace bila

GRADSKA KRONIKA
organizirana Gastro priredba u organizaciji Udruenja
obrtnika otoka Hvara. Zlatne medalje osvojili su restoran
Divino i hotel Adriana, a za jela Adriana je
pobijedila u konkurenciji predjela, restoran Villa Dinka
glavnih j ela, a Di vino deserta.
14. 5. Dijalektalni uspjesi hvarskih osnovaca. - Na
Lidranu u Primotenu 14 najboljih plasirali su se
5.a Dominik sa svojom pjesmom "Zvir" i
7. b Tonina svoj om vrsnom
stihova bruke pjesnikinje Lucije Rudan
,,Zednoj zemji". 5.a Andro Novak sa svojom
pjesmom "Kandalora" bio je lO najboljih literarnih
radova na upanijskom - more- judi"
odranom na olti. Mentorica Literarne grupe viih razreda
O Hvar je nastavnica hrvatskog jezika Fani
Prvu nagradu TZ upanije splitsko-dalmatinske na
"Volim Hrvatsku"osvojio je 2.b razreda
Lovro za pjesmu "For".
16. 5. Na i putovanja hvarska vlast potroila 8
milijuna kuna? - Postavljanje umjetne trave na
nogometnom igralitu Hvar bez javnog
trokova gradnje kolske sportske
dvorane, veliki trokovi za reprezentaciju, promidbu i
intelektualne usluge, neraskidanje ugovora o zakupu
prostora u kojem se smjestila diskoteka "Veneranda" -
sporni su poslovi Grada Hvara koje su istraivali USKOK i
policija. je dokumentacija izuzeta u Gradu Hvaru,
kao i u upaniji splitsko-dalmatinskoj, a vie je osoba iz
Hvara sasluano u svojstvu svjedoka. "Teko mi je ne
primijetiti da me se prozivati i spominjati u ovom
kontekstu nakon to sam otvoreno digao glas protiv
poskupljenja brodskih karata i ukidanja dodatnih linija za
otoke. se previe osvrtati na postupke SDP-a koji je
vrlo dobro pokazao to nudi cijeloj zemlji i to nudi
otocima." - komentirao je optube tadanji

18. 5. Peticija se isplatila: Hvaru poJacane hitna i
fizikalna medicina. -Nakon uspjene akcije potpisivanja
peticije za povrat zdravstvenog standarda, u kojem je
prikupljeno 1763 potpisa, Gradski odbor za zdravstvo
postigao je dogovor s ravnateljem Ustanove za hitne
medicinske Splitsko-dalmatinske upanije dr. Leom
tako daje u timu "hitne" u Hvaru radio i
Fizikalna medicina je pred otvaranjem
dr. Dragomiru Petricu, ravnatelju upanijskoga doma
zdravlja, pa na zadovoljstvo brojnih ali
i njihovih gostiju, hitna i fizikalna medicina biti u funkciji na
dva punkta na koju. I dalje se inzistira na
osamostaljenju Doma zdravlja Hvar u skladu s donesenim
odlukama i zakonskim ,,Da bismo rijeili
stalno prisutnu potrebu zbrinjavanja i smjetaja starih i

GRADSKA KRONIKA
osoba, moglo bi se poraditi i na realizaciji
planova i projekata u sklopu rekonstrukcije
zpade Centra, koji su pozitivno ocijelifeni od Grada,
Zupan ije i Ministarstva" rekao je dr. Drago (SD)
19. 5. Lokalni izbori.- Na prvi krug lokalnih izbora u Hvaru
odazvalo se 55.48% Za Rino
(SDP) osvojio je 39.68%, Pjerino
(kandidat grupe - dalje KGB) 34%, Joko Rosso
(KGB) 19.97%, a eljko (KGB) 3,77%. U
gradsko ule su liste: SDP sa 25.63% (4
kandidacijska lista grupe (dalje KLGB) Katie
Dawnay (Lista za ponos mista) 22.06% (3), HDZ
17.84% 16.49%(2)
i KLGB dr. Drage 10.05% (1). Liste HSS s 5.75% i
HNS s 2.17% nisu ule u Za upana u Hvaru je
najvie dobio Ivan (KGB) - 43.36%,
Zlatko Zevrnja (HDZ i dr.) je dobio 31.29%, Nevenka
(HGS i dr.) 8.79%, Ivica (HRAST) 5.33%, Luka
Rogulj (HDSSD) 4.57% i Ivan (HSP) 1.91 %. Za
upanijsku skuptinu koalicija na s HDZ-om dobila je
25.08%, SDP-ova koalicija 23.84%, KLGB Ivana
18.74%, KLGB 8.10%, HGS-ova
koalicija 5 .46%, a ostalih ll listi po manje od 5% glasova.
19. 5. Britanski novinari otkrili hvarske
umjetnika". - Desetak poznatih novinara iz Londona, te
predstavnice jedne PR-agencije i Udruge "Le Marche
Segrete", boravali su na otoku Hvaru, u sklopu edukacijske
tura projektaizprograma"IPAAdriatic CBC 2007.-2013."-
,,Adristoricallands". "Tema boravka u Italiji i Hrvatskoj su
umjetnika', ali i upoznavanje s ostalim
znamenitostima. . .. Posebno su nas dojmi/i ljetnikovac
Hanibala Hvarsko povijesno kazalite, galerija
'Meneghello' i vrt na Palmiani, zatim Tvrda/j
Petra te galerije 'Fantazam' suvremenog
umjetnika Zorana i smo
oduevljeni hvarskim etno-eko selima ... " - kazala je Sue
Carpenter, novinarka magazina ,,House & Garden". Oliver
Pickup iz "Mail Daily" o Hvaru je sluao kao o poznatoj
celebrity destinaciji, ali sada se uvjerio daje to ujedno otok
gastronomije, maslina, lavande i vina, a tu je jo
izuzetno bogata povij est, pa i niz priznatih umjetnika. (SD)
24. 5. Prix - Od 18. do 24. 5. odravao se 17.
festival Prix na kojem su s dokumentarcima,
radijskim igrama, kratkim zapisima, i
audio djelima sudjelovale 54 radio stanice iz 22
zemlje.
26. 5. Hvarske ljetne priredbe. - Koncertom
drutva Hvar u klaustru samostana
su 52. Hvarske ljetne priredbe, je bogati
program i ove godine potrajao sve do listopada.
29. 5. Anketarsko podmetanje: "elite li da SDP ukine
brod?" - Pod krinkom predizborne ankete, sugestivnim
pitanjima na meti "anketara" iz agencije "Aurora" naao se
SDP-ov kandidat za Rino kojem
se predbacivalo da ako bude izabran, Hvaru biti ukinuta
katamaranska linija, te to to loe govori engleski jezik.
Informacija o ovim pozivima po.i,avila se na facebook
stranici hvarskog "Zveljarin". "Aurora
komunikacije" nije registrirana u sudskom registru. Postoji
dodue, obrt Aurora Centar za poslovne usluge i
komunikaciju, je vlasnica Renata Demeterffy
ostala iskreno okirana upitom da li se anketa provodi iz
Aurora centra te je opovrgnula vezu sa spornom anketom i
najavila da cijelu stvar prijaviti policiji. Opovrgnula je da
je u rad Centra ikad bio Domagoj njen
kolega, profesor s Fakulteta znanosti. ,,Nikakvu
anketu nisam kazao je za SD kratko Pjerino
29. 5. Zavrna u - U dvoritu
odrana je zavrna i predkolaca u
kolu, a tema bilaj e: "to sve voda moe".

GRADSKA KRONIKA
29. 5. Prvi koncert Gradske glazbe. -
Godinu i pol nakon obnove Gradske glazbe Hvar glazbari su
Hvaranima priredili prvi koncert. Puni Arsenal
i oduevljen j e publike pokazali su da se isplatilo.
l. 6. Koncert Stellica i mladih gitarista. - U klaustru
samostana odran je zavrni koncert
zbora "Stellice" i mladih gitarista.
2. 6. Rino novi U drugom krugu
lokalnih izbora, kojem se odazvalo 59,24%, kandidat SDP-a
Rino pobijedio je s 58,71% glasova,
kandidat grupe Pjerino osvojio je 38,84%, dok
je bilo 2,45%. ,,Zahvaljujem i
Hvara na ukazanom povjerenju i to su mi dali
priliku da u naredne godine vodim grad Hvar za
dobrobit njegovih Hvala im to su izabrali
odgovornost, kompetenciju, interese,
kulturu, brigu za i istinitost u
korist grada Hvara i njegovih Grad Hvar, zajedno
sa svojim timom i samim voditi ozbiljno,
promiljeno, dosljedno, pravedno i poteno. U ovom
trenutku nema mjesta slavlju, niti euforiji, odmah
ozbiljno raditi kako bi, za boljitak Hvara, sve to smo
zacrtali u svome programu i ostvarili" rekao je za SD novi
U izborima za upana u
Hvaru je Ivan (K.GB) dobio 52,24%, a Zlatko
evrnja (HDZ i dr.)- koji je postao novi upan- 44,40%
glasova (3,36% bilo je
3. 6. Za cjevovod Hvar 25 milijuna.- Nakon to su
iz uvezene specijalne cijevi profila 360
milimetara, splitski 'Pomgrad inenjering' d.o.o. u suradnji s
tvrtkama GLS Miinchen GmbH i MID Ingenieur GmbH
Vaterstetten, te Monterom strojarske montae
d. d. polae podmorski cjevovod Hvar.
srpnja imati puno sigurnost opskrbe nego s
dosadanjom jednom cijevi, isto tako smanjene trokove
eksploatacije, a dobit i dodatne vode bez koje
nije daljnji razvoj otoka Hvara" kazao je Ivan
direktor Hvarskog vodovoda iz J else. (SD)
6. 6. Skupljali slikovnice za U Tjednu Crvenog
kria na Pjaci su bili poredani tandovi na kojima su mlade i
pomladak Crvenog kria prodavali razne proizvode za
akciju "Za spas" te prikupljali slikovnice za
bolnicu. (SD)
10. 6. ispred Splita po razvojnim ansama. -
Kostrena je prva, a posljednji, odnosno 556. - a je
toliko i gradova u Hrvatskoj - Ervenik. prvih
l O nalo se 6 dalmatinskih mjesta Dubrovnik,
Konavle, Solin, Baka Voda i Dugopolje). Popis
"ljestvicu razvojnog potencijala hrvatskih gradova i
koju je londonska tvrtka "Adcore Corporation
LTD". I na Hvar naao se na listi ispred Splita- na 16.
mjestu, dokjeSplit 17. (SD)
12. 6. Marko predsjednik Za predsjednika
GV-a Hvara jednoglasno je izabran Marko (Lista za
ponos mista), a za potpredsjednike Fabijan (SDP) i
Jure (HDZ). Evo i popisa 13 hvarskih
Ivana Mandica Marija Mlinac, Fabijan
(SDP), Katija Dawnay, Marko
Nada (LZPM), Jure Frano Vinko
(HDZ), Pjerino Stjepan (DSP) i dr.
Drago (nezavisna lista).
15. 6. Kogo slavi 30 godina.- Pizzerija ,,Kogo" proslavila je
30 godina rada prigodnim domjenkom uz ivu glazbu.
17. - 20. 6. znanstvena astronomska
radionica. -U organizaciji Opservatorija Hvar odrala se
znanstvena radionica pod nazivom
"International Study for Earth- Affecting Solar Transients"
(ISEST).

GRADSKA KRONIKA
19.-21. 6. III. feta forske pulene. - Udruga Hvar -
Metropola mora organizirala je III. fetu forske pulene.
brodova u hvarskom portu bio je srijedu, 19. 6., a
istog dana nastupili su klapa Galenik i FD al tin u Arsenalu.
Uslijedilo je predavanje i yredstavljanje
maritimne batine" dr. Vladimira Cetvrtak, 20. 6.,
je jedrenjem po portu u 9h i odlaskom sudionika do
uvale Palmiana. U 20h je predavanje "Pola ure
marikulture" prof. Zorke u Arsenalu. U 21h pred
je nastupila Gradska glazba, a vrhunac fete bio je
,,Bal jedara" u 22h. brodova uz limenu glazbu bio je
u petak, 21. 6., u 9.30h, nakon je regata Hvar-
Komia. U Komii su se sudionici hvarske fete pridruili
manifestaciji "Rota Palagruzona" na kojoj su Hvarani bili
posebni gosti, te im je u u komikoj otvorena
izloba Borisa "Hvar- metropola mora".
21.-23. 6. Prvenstvo u podvodnoj fotografiji. - Hrvatski
savez i Podvodno klub Mornar uz
Hvar, centar, Hvar- Metropola
mora, JK ZVIR, RC Viking, organizirali su Otvoreno
prvenstvo Republike Hrvatske u podvodnoj fotografiji pod
pokroviteljstvom Grada Hvara.
23. 6. Solarne elektrane: uloi 125.000, vrati 500.000
kn. - ,.Pretprolog tjedna inicijalni sastanak za osnivanje
Energetske zadruge odran je na Hvaru, za to su Hvarani
pokazali veliki interes" - kae Vjeran iz Udruge "Eko
Kvamer",jedan od prve energetske zadruge. Onje
prenio iskustva s Krka i predloio optimalnu strategiju: da na
ali poljoprivredno nezanimljivom terenu
naprave komunalnu fotonaponsku elektranu, te da i oni
naprave katastar ravnih krovova kako bi se na njima
instalirale elektrane. "Mislim daje bitno da jedinice lokalne
uprave svojim fotonaponskim krovovima daju
poruku A nakon to se investicija za desetak
godina isplati, otok Hvar imao bi, na primjer, 4 MW
besplatne energije koju moe davati uz popust,
dovesti industriju koja ne okoli ili je, recimo,
deponirati pa koristiti za rasvjetu."- rekao je za
SD.
25. 6. Baletni koncert za Nou. -Na "Venerandi" je odran
zavrni baletni program Baletnog studija Hvar u suradnji s
gradom Hvarom i pod pokroviteljstvom Crvenoga kria.
Sredstva od ulaznica i dobrovoljnog doprinosa (oko
6000kn) donirana su obitelji koji boluje od psiho-
Gosti manifestacije bili su baletni
prvaci i solisti HNK Split ravnateljem Dinkom

28.-29. 6. Festival levande. - Velo Grablje po 5. put je
ugostilo festival levande. brojnim
organizirano je branje i kuhanje levande, radionicu,
gradnje suhozida, susret, brojne izlobe,
zanimljiva predavanja, predstavu i nastup
hvarske Gradske glazbe te koncert pozdrav
Europi". Posjetiteljima su autohtona jela i sajam
lokalnih
%
GRADSKA KRONIKA
30. 6. Viani i Komiani: Katamaran bez stajanja u
Hvaru! -Hvar srpnja dobiva 60 mjesta manje
na "Jadrolinijinu" katamaranu za Split koji plovi na liniji
Hvar- Split. Od l. srpnja katamaran "Krilo Jet",
kojim smo bili zadovoljni, preuzima liniju Vis - Split ... tako
Vis imati katamaran koji u svakom premauje
potrebe tog otoka jer se puniti na toj liniji. -ali se
Rikardo Novak u ime Udruge agencija otoka
Hvara. Nismo suglasni sa svakodnevnim pristajanjem
katamarana u luci Hvar po polascima iz Visa i Splita. -
odluka je gradova Visa i Komie. Time to je odbijen
prijedlog grada Hvara od JLS-a Komie i Visa sasvim
izvjesno je teta svima ... O povezanosti koja o
kojoj govorimo upravo je sada suvislo govoriti,
ba zato jer se ovakva ansa ne prua ba svaki dan. - rekao
je hvarski Rino (SD)
l. 7. Proslava ulaska u EU.- Ulazak RH u EU obiljeen je
podizanjem europske zastave i prigodnim govorima
i predsjednika te
jem uz
3. 7. Biskup tambuk: Katamaran treba i Hvaru. -
Biskup Slobodan tambuk uputio je otvoreno pismo
Komie i Visa Tonki (SDP) i
Ivanu Radici (HDZ): Ako je istina da su reakcije iz Komie i
Visa svakodnevnu katamaransku vezu na relaciji
Split- Hvar- Vis, onda se i ja pridruujem s velikom i
nelagodom u srcu, protiv tog
poteza! ... Otoci nai, Sve ste udaljeniji jedan od
drugoga! Jo je uvijek ispravak, pourite! ...
to je potrebno da ispravite kurs "Krila jeta" i prema Hvaru,
a potom i Visu i obratno! (SD)
8. 7. Humanitarni koncert za Sunca". - U
klaustru samostana odran je humanitarni
koncert klapa "Bodulke", "Galenik" i "Veli kamik" za
Nikoli koji se "bori" s autizmom.
Prikupljeno je oko 6000 kn. (SD)
ll. 7. U gradu Hvaru 22% vie turista!- Statistika TZ SD
govori da su na Hvaru ostvarenja u prvih
est mjeseci ove godine. Naime, TZ grada Hvara biljei
106.421 u odnosu na lanjskih 87.165 (u plusu 22
posto). (SD)
13. 7. Premijere u ljetnikovcu.- Starija skupina dramske
sekcije GSU Stella Maris premijerno je 6. 7. izvela
predstavu "Susjedi", koju je napisala i reirala Sandra
u ljetnikovcu Hanibala skupina
iste sekcije i!fiala je 13. 7. u istom prostoru premijeru
predstave "Cudnovate zgode egrta I. B.
u reiji S. uz glazbu Vinke ur lin.
14. 7. Hvarani grintali, partijaneri u ekstazi partijali.-
Hvar je doivio elektronsku ekstazu, oko 4500 partijanera
napunilo je kompleks bazena hotela Amfora, nakon dva
dana splitskog Poljuda, na zavrnom VIP tulumu Ultra
Europe. ,,A to je bilo. Prodano je ulaznica vie nego to
ljudi moe stat. Sada se vie ne moe ni unutra ni vani,
zaludu im kuknjava i i molbe da ih pustimo jer su kupili
karte i to skupe. Prvo se mora neto pustiti vani da bi uli
drugi" pojasnili su ljudi iz osiguranja. Kod brojnih Hvarana
je generalni dojam kako ovakvom tipu zabava i profilu
gostiju koji ih prate na Hvaru ne bi trebalo imati mjesta sve
dok se za tako neto ne ostvare potrebni uvjeti.
(SD)
16. 7. "Fiat Lux" u Zvijezdi mora.- U organizaciji Muzeja
hvarske batine otvorena je izloba fotografa Igora
"Fiat Lux" u crkvi Zvijezda mora, uz pjesmu Propera
i prigodni domjenak.

GRADSKA KRONIKA
17. 7. Drava sebi Hvar"?- "Orco grupa"
objavila je kako je s hrvatskom Vladom postigla
preliminarni sporazum o stabiliziranju Hvara", a
prvi rezultat dogovora je obustava arbitraa koje su u tijeku
Hrvatske i luksemburke kompanije. SD neslubeno
doznaje kako su zahtjevi "Orco grupe" ili za tim da se
potraivanja drave prema Hvaru" zbog
poreza, vrijedna 15,8 mil. kn, pretvore u
udjele, bi drava ponovno imala vie od 50
posto vlasnitva.
20. 7. Split, oltu i Hvar spojit pomorskim
tunelima od milijardu ! - Podmorskim tunelskim
mostovima, arhitekta i Boenka
Split bi se povezao s oltom i H varom, a sve se bez
ikakvih problema moe realizirati u naim
brodogradilitima i fmancirati iz fondova EU-a odakle
podupiru takve projekte. Planirana cijena izrade oslonaca i
tunelskih cijevi sa zatitom, transportom, montaom,
brtvljenjem, istranim radovima, projektiranjem i
nadzorom, procijenjena je na 30 eura po dunom
metru, pa bi tunel - Hvar od 3800 m kotao
114.000.000, a Hvar- Makarska primorje duine 5200 m-
156.000.000. (SD)
l. 8. Predstavljen - U organizaciji
Muzeja Hvarske batine u Sv. Marku predstavljen je "Kratki
kroz povijest autora Nike
O autoru i govorili su Mirjana i Marinko
a potom je autor govorio o povijesti
uz zanimljive fotografije.
2.-15. 8. Drugi Hvar For Art. - Udruga forske uonce
postavila je u Arsenalu izlobu Hvar For Art 2.0 - Festival
umjetnosti otocima. Hvaranima su se predstavili
umjetnici Dino Vedran Karada, Toni
Paolo Pili, Yelena Remetin i Marko Na otvorenju je
svirao DJ Sergio, a na zatvaranju 15. 8. performans je izveo
Gildo Uz izlobu u Arsenalu otvorenu su i izloe
fotografija Jelene Remetin u te Ivane u Caffe
Teraca.
8. 8. Za obnovu Osnovne kole "Hvar" 1,5 mil. kn. -U O
"Hvar" izvedeni su radovi koji poboljanje
energetske zgrade, u sklopu projekta
"Solution". Njihova vrijednost procijenjena je na oko
milijun i 500.000 kuna, novac je osiguran iz fondova
Europske unije, a dijelom i od upanije splitsko-
dalmatinske.
9. 8. Divlje svinje upadaju u dvorita. - Divlje svinje
otokom H varom. Ne samo da su u vinogradima, gdje
su prodrle jo nezrelo nego su obrstile i druge
kulture po poljima. A sada dolaze i u sama mjesta,
pa se ljudi boje da im ne nasrnu i na djecu.
pojava bilo je i prijanjih godina, no one su sada
vjerojatno zbog izuzetno nepovoljnih
vremenskih prilika, tj. nesnolj ivih (SD)
10. 8. Predstavljen "Leksikon gastronomije i
podrumarstva". - Knjiga Igora pl.
predstavljena je u u 11h. Program je vodio Kristijan
Ugrina, a o knjizi su uz autora govorili Ivan i
Marinko

GRADSKA KRONIKA
13. 8. Koncert za 145 godina turizma.- U 21h u sklopu 52.
hvarskih ljetnih priredbi odran je na Venjerandi koncert
Doris Ive Gamulina-Giannija i Pastore Soler
povodom 145 obljetnice hvarskog turizma.
14. 8. Predavanje Nikole Predavanje "to
smo otkrili prije 100 godina, a to otkriti za 100
godina?" u vrtu Ljetnikovca Hanibala odrao je dr.
Nikola u organizaciji MHB.
14. 8. Porezna uprava provjeriti imovinu vlasnika
Carpe Diema. - Porezni inspektori zatvorili su hvarski klub
Carpe Diem Beach u Stipanskoj na pet dana. Poreznike je na
istragu potaknulo inspektora da vlasnici kluba nisu
izdavali za prijevoz do otoka i ulaznice u visini od
200 kuna, a u trenutku nadzora zatekli su oko 120.000 kn
neevidentiranog prometa. Vlasnici su se alili Poreznoj
upravi na tu odluku da im blagajna nije radila zbog
kvara generatora. No Porezna uprava ih je ipak
zatvoriti i kazniti. Pritom su utvrdili da je tvrtka
Hrenovka, preko koje posluje klub, u srpnju 2012. prijavila
900.000 kn prometa, a njihova fiskalna blagajna
u srpnju 2013. zabiljeila je, navodno, 4 mil. kn prihoda.
Lani je tvrtka prijavila za cijelu godinu prihode od 4,3 mil.
kn. Rashodi su iznosili 3,3 mil. kn, a dobit nakon
oporezivanja prijavljena je u visini od 757.500 kn. Tvrtka
ima sedam zaposlenih, direktor je Daniel Ivan a
J osip i N enad epak su drutva.
20. 8. Izloba "Ekspresija podsvjesnog".- Muzej hvarske
batine otvorio je u Zvijezdi mora izlobu slika Vuka
J "Ekspresija podsvjesno g".
26. 8. Izgorjelo 400 hektara makije i borovine.- Oko 400
ha guste makije i borovine izgorjelo je u poaru u uvali
Stiniva na otoku Hvaru. Prva dojava vatrogascima je stigla u
nedjelju u 21.28h, a poar je lokaliziran u 2.30h.
31. 8. feta dice s Mole prije kole.- I ove godine
organizirana je, sada tradicionalna, feta dice s Mole
prije kole. Okupila je oko 60 djece, a uz njih i starije koji
plivaju na ovom omiljenom muletu. Podsjetimo, feta je
nastala iz protesta, kao pokuaj obrane da Mola ne postane
privezite za jahte.
2. 9. nastava. - Zbog radova na poboljanju
energetske zgrade, nastave u
Osnovnoj koli Hvar je na 9. rujna. Srednja kola,
koja koristi manje razreda u istoj zgradi, s nastavom je
redovno.
3. 9. Hvarski Led Zeppelin.- Mladi bend "Ajlend" pravo je
s Otoka sunca. Tada mahom 15-godinjaci, osnovali su
ga prije dvije godine, a onda su napredovali rapidno: do sada
su svirali kao predgrupa eminentnim glazbenim imenima
kao to su LET3, Jinx, Marijan Ban i Diktatori, N eno Belan,
Gustafi, Belfast Food itd. Bend se sastoji od pet iz
Milne, Rudine, Staroga Grada i Jelse, a to su: Kruno
(17), frontmen i glavni vokal benda, Andro
Novak (20) na bubnjevima, Ive Tudor (17) na solo gitari,
tefan (17) na ritam gitari i Rino (18) na
bas gitari. "Aj lend" su i ovogodinji pobjednici regionalnog
"Imagine Festival Croatia 2013." te ih finale
sredinom studenoga u Zagrebu. (SD)
24. 8. Hvarski polumaraton. - I godinu za redom
odranje polumaraton od Starog Grada do Hvara. Pobijedili
su Zoran u mukoj a Marija u enskoj
konkurenciji.

DENTJERE NA SUNCE KAZALO
Jednog dana svetenik pitati djecu o odem
drugom osfm o Isusu. 1 palme:
- Djeco. !to je to maio, crveno i ivi na drvetu?
Djeca gledaju blfjedo f slfjelu ramenima. Onda
nastavi:
- Malo ie aveno, M na hrastu i skuplja ireve preko
jeseni. to je to?
A djtta nita, nitko zna. Onda svefuik upita
malog Perku:
- A !to ti misli!, !to je to7
Odgovari on:
-Znam da je odgovor Isus, ali nekako mi na
vjevericu.
- Razlika Izmedu crkve f drave?
- crkw vode pastiri, a drhw lobaniJ
2 UVODNIK
3 UPNIKOVABESIDA
7 RAZGOVOR S POVODOM- GRADONAl:ELNIK
11
l. SVETI TOMA AKVINSKI
ll PITAM SE, PITAM
16 SESTRIME SMO ... I ATO S TIM?
18 PRIJATELJI MlSIJA
19 HVARSKI LJETNI ZAPIS
10 RAZGOVOR S POVODOM- M. GAVRAN
JB SPOMENIK WTINI I KULTURI IVLJENJA:
JI ROSSULJA
ao DRVENI RELIKVIJARI SV. STJEPANA l. I

38 BBSTAUBIB.ANI CEI.UFI:RA.JI BBATO'VATINE
SV. KRIA
85 ATANDARAC
42 DONATADTSKI SPOMENIK
4. DVA FRATRA
49 GUSTIRNE- DIO DVANAESTI
61 FOB- PRI I SAD
58 KANTUN OD SLIKIH BARBA IVOTA
55 POSEBNOSTIIBLAGODATIPLODOVA
MEDITERANA
57 SPIZA
60 KANTUN ZA FORIKU
61 AD ASTRA
68 P.D. "AALTIN" NA SMOTRI
67 MA.KKO POLO OTKRIO PERU
68 NOVIUBBI
70 INMEMORIAM
7. REAGIRANJA
81 UPNA KRONIKA
90 GRADSKA DONIKA
99 DENT JEBE NA SUNCE