Pripremila: dr.med. Josipa Glava, spec.

kolske medicine Sluba za zatitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolniko lijeenje ovisnosti

DJECA I SLOBODNO VRIJEME U dananje vrijeme sve se vie mijenja odnos kolskog radnog vremena te slobodnog vremena djece i mladei. Djeca su optereena opirnim kolskim obvezama pa postaje nunost kvalitetnim sadrajima popuniti ostatak dana. Slobodno vrijeme je ono vrijeme koje djetetu preostaje nakon kole. Vrijeme kada je osloboeno ne samo kolskih, ve i eventualnih obiteljskih zaduenja. Ono ga oblikuje prema vlastitim eljama i zanimanjima radi zadovoljenja osobnih sklonosti i razvijanja sposobnosti. Slobodno vrijeme je bitna stavka u djetetovom razvoju, a tri temeljne funkcije koje treba da zadovolji su: odmor, razonoda i razvoj linosti. U veini sluajeva nije potrebno unaprijed planirati kako e dijete provesti slobodno vrijeme. Ono e samo izabrati to ga zanima. No, ponekad je potrebno dijete usmjeriti i upoznati ga sa svim mogunostima koje ima. Kojim god aktivnostima se dijete bavi, bitno je da su roditelji s tim upoznati, da znaju kako i gdje ono provodi slobodno vrijeme. Slobodno vrijeme i slobodne aktivnosti trebaju biti zadovoljstvo i veselje za dijete, a ne obveza kroz koju e ono gubiti slobodu, samopouzdanje i vrijeme za igru i druenje koje mu je neophodno u razdoblju odrastanja. Na poetku svake kolske godine povelik broj roditelja mue pitanja to initi i kako organizirati slobodno vrijeme djeteta te kako odabrati najbolju aktivnost za svoje dijete. injenica je da je na raspolaganju razmjerno velika ponuda organiziranih slobodnih aktivnosti, kako kolskih tako i izvankolskih. Da bi saznali to dijete privlai i zanima, treba na poetku kolske godine ispitati njegove interese, otkriti ime se eli baviti. Potom ustanoviti koliinu slobodnog vremena tijekom pojedinih dana, dogovoriti sadraje te ih ugraditi u reim ivota obitelji. Prije donoenja konane odluke uputno je organizirati

zajedniki odlazak u neku od grupa kako bi dijete steklo dojam o odabranoj aktivnosti. Dijete neka bude aktivni sudionik u svim fazama, od odabira do organizacije i rasporeda. to aktivnije i slobodnije sudjeluje u izboru i odluivanju, vie e se drati dogovora. Ne treba smetnuti s uma kako su interesi djece podloni estim promjenama. Stoga ako djetetu postane dosadno, neka slobodno promijeni aktivnost. Ne treba ga prisiljavati na neto to ne voli ili za to je izgubilo zanimanje. Zadatak roditelja je da stalno na nenametljiv nain potiu djecu na koritenje pozitivnih i korisnih aktivnosti slobodnog vremena. Tako u njima razvijaju naviku konstruktivnog, racionalnog i kulturnog provoenja slobodnog vremena, ne samo u obiteljskom domu, ve i izvan njega.

Roditelji esto iz velike ponude slobodnih aktivnosti teko mogu odabrati odgovarajuu aktivnost za svoje dijete. Ono to je vano jest da prepoznaju stvarnu sklonost svoga djeteta te je usklade s njegovim sposobnostima i osobinama, uzimajui u obzir jake strane djeteta potiu razvijanje odreenog talenta. Prije izbora aktivnosti potrebno je informirati se i razmisliti o nekim objektivnim mogunostima - koje se aktivnosti nude, kojoj su dobi i kojem spolu namijenjene, ima li se dovoljno vremena za organizaciju svih ostalih aktivnosti, naruava li odabrana aktivnost plan mjesenih rashoda, kako se dijete moe uklju iti i postoje li neke specifinosti vane za ukljuivanje.

Openito su preporuke strunjaka usmjerene na teajeve stranih jezika, informatike, sportske i umjetnike aktivnosti (plesne, glazbene, likovne). U razliite teajeve poput uenja stranih jezika ili informatike, poeljno je ukljuiti djecu bogatog rjenika, koja lako i tono opaaju, koja imaju tenju za istraivanjem. One e pozitivno utjecati na razvoj miljenja, pamenja, sposobnost kombinatorike i logikog zakljuivanja. U umjetnike aktivnosti se usmjeravaju djeca sa sklonou umjetnikom stvaranju i izraavanju, to e dodatno utjecati na razvoj mate te sposobnost izraavanja na razliite naine. U sportske aktivnosti poeljno

je ukljuiti djecu koja imaju dobro razvijenu motoriku, koordinaciju, spretnost i agilnost. Osim to e potaknuti daljnji razvoj motorike i tjelesnih sposobnosti, utjecat e na stjecanje povjerenja u vlastite sposobnosti, stvaranje pozitivne slike o samom sebi, sklapanje prijateljstava, te ono to je osobito vano, stvorit e naviku kretanja. Obzirom da je suvremeni, preteno sjedilaki nain ivota bremenit mnogim problemima u ouvanju zdravlja, preporuuje se svu djecu blagovremeno uklju iti u sportske aktivnosti kako bi stvorila kretne navike. Prilikom odabira sportskih aktivnosti treba voditi rauna o dobnim mogunostima djeteta, ali i individualnim specifinostima. Za svaki sport postoji najpogodnije razdoblje uklju ivanja. Tako primjerice za plivanje najpogodnije je razdoblje izmeu 5. i 6. do 8. godine ivota, dok je za odbojku ili koarku izmeu 8. i 12. godine. Pri odabiru imati na umu da li e se tom aktivnosti dijete baviti rekreativno ili sustavno. Sportska rekreacija odrava zdravlje i kondiciju, prua mogunost socijalizacije i povrh svega zabave. Sport kojemu je prioritet postizanje sportskih rezultata zahtjeva pojaane psihofizike napore te kao takav moe imati potencijalno negativan uinak na organizam. Specifinost rasta i razvoja djeteta zahtjeva posebnu educiranost i pozornost onih koji provode trenani proces kako bi bavljenje sportom ipak imalo pozitivan efekt na zdravlje i razvoj djece. Trening mora biti primjeren uzrastu i fizikim sposobnostima. Premorena osoba e na svakom sljedeem treningu biti manje efikasna i podlona ozljedama tako da nije udno da mnoge mlade sportae gubimo zbog ozljeda prije negoli dosegnu sportsku zrelost. Pravilan odabir sporta je vaan i teak jer ne postoji sigurni pokazatelji na temelju kojih se moe prepoznati talentiranost djeteta. Zato postoji mogunost testiranja djeteta pri kojem se procjenjuju motorike sposobnosti vane za odreeni sport, antropometrijske karakteristike, energetika i psihologija djeteta.

Vano je znati da dobar odabir slobodne aktivnosti bitno utjee na djetetov tjelesni, intelektualni, socioloki i emocionalni razvoj, na organizaciju slobodnog vremena, razvoj

prijateljstava kao i kvalitetnih modela grupne zabave. Ponekad se ne razmiljajui odabire neka od aktivnosti mislei kako je dobro da dijete ima dodatne obveze kroz koje e savladati nove vjetine i usvojiti nova znanja. U izboru treba pripaziti da izbor neodgovarajue ili prezahtjevne aktivnosti ne preoptereti dijete. Dijete ne treba preopteretiti s previe aktivnosti, ve nastojati da ima jednu slobodnu aktivnost koja e njega biti neto u emu e se istinski pronai, neto to ga ini zadovoljnim. Imati na umu da uz organizirane aktivnosti slobodnog vremena dijete ima pravo na nestrukturirane aktivnosti slobodnog vremena u kojem slobodan odabir igre treba ravnopravnu zastupljenost. S previe obveza dogaa se da djeca postaju zaposlenija nego roditelji te proputaju ono to je najbitnije, a to je uivanje u djetinjstvu.

Dopustite djetetu vie slobode: neka tri, neka skae, neka bude slobodno, neka se igra i zabavlja, neka nikada ne miruje. ( Rousseau) LITERATURA: 1. Rosi V. Slobodno vrijeme-slobodne aktivnosti. Rijeka. Naklada agar. 2005. str. 107. 2. Marinovi M. Koliko bavljenje sportom moe doprinijeti zdravlju djece? Paediatr Croat 2009;53 (Supl 1):200-204. 3. Sindik J. Zdravstveni i psiholoki aspekti djetetova bavljenja sportom mogunosti i opasnosti. Paediatr Croat 2009;53 (Supl 1):193-199. 4. imunovi D. Kako djeci organizirati slobodne aktivnosti. Zdrav ivot. 2008:65. Dostupno na: URL: http://www.zdravzivot.com.hr/index.php?cat=kako_djeci_organizirati_slobodne_aktiv nosti