Professional Documents
Culture Documents
Revizija II Domaci Rad
Revizija II Domaci Rad
Revizija II Domaci Rad
Navedite na šta su usmerene mere pažnje sistema internog nadzora, šta je ključni
zadatak internog nadzora, šta izaziva pojačano interesovanje za uspostavljanje
internog nadzora
Sistem internog nadzora koji uključuje sve mere pažnje usmerene na i ni čuvanje grešaka
prekomernih troškova i prevare, proverava i obezbeđuje pouzdanost informacija. Ključni
zadatak internog nadzora jeste da kontroliše sve delove preduzeća da li dosledno
redukuju poslovnu politiku usvojenu na početku poslovnog perioda, kao i da o tome
podnose informaciju menadžmentu privrednog društva.
U uslovima delovanja sila slobodnog tržišta pojačava se uloga internog nadzora. Za
pojačano interesovanje za uspostavljanje internog nadzora razlog više su i prisustvo
nelojalne konkurencije, povećane korupcije i erozije poslovnog morala.
10. Navedite dve vrste rizika u obavljanju revizije i objasnite model revizijskog
rizika
Dve vrste rizika su: jedna vrsta je rizik da će revizor ili revizorska firma biti ošteženi
zbog odnosa sa klijentom, iako je izveštaj o reviziji urađen za tog klijenta, bio korektan.
Taj se rizik naziva rizik firme. Drugi tip rizika je revizorski rizik, rizik da revizor može
dati netačan izveštaj, odnosno mišljenje o reviziji finansijskih izveštaja, na primer,
pozitivno revizorsko mišljenje o finansijskim izveštajima a koji su značajno pogrešno
iskazani.
Model revizijskog rizika se može prikazati kao :
PRN=PRR/(IR×KR)
Ovaj model ilustruje na koji način obim dokaznih tekstova, koje revizor mora obaviti,
(koji je funkcija planiranog rizika neotkrivanja značajne greške, PRN) zavisi od:
• PRR (Prihvatljivog revizijskog rizika) koje je komplementaran nivou pouzdanosti koji
revizorska firma očekuje u svojim revizijama;
• IR (Inherentnog rizika), koji predstavlja verovatnoću da neki saldo ili klasa transakcije
sadrže značajnu grešku, pod pretpostavkom da ne postoji potrebna interna kontrola;
• KR (Kontrolnog rizika), koji predstavlja verovatnoću da salda računa ili klasa
transakcija sadrže značajne greške, koje sistem interne kontrole organizacije nije sprečio
ili otkrio.
Utvrđivanjem ovih rizika za svaki saldo računa ili vrstu transakcije, revizor će
moći da odredi stepen oslanjanja na sistem interne kontrole i obim dokaznog ispitivanja,
koji su neophodni da bi se došlo do planiranog rizika neotkrivanja značajne greške.
11. Objasnite značajnost sa gledišta međunarodnog standarda revizije 320.
ISA 320 razmatra značajnost sa stanovišta korisnika finansijskih izveštaja jer informacija
je značajna ako bi izostavljanje ili pogrešno iskazivanje mogli uticati na ekonomske
odluke korisnika donesene na osnovu finansijskih izveštaja. Značajnost zavisi od veličine
stavke ili greške koja se procenjuje na osnovu konkretnih okolnosti. Značajnost je prag
tolerancije pri donošenju odluke o tome koja je informacija korisna. Koncept značajnosti
se primenjuje na tri načina:
1. Ako je značajna, informacija se objavljuje na način koji je čini relevantnom i
pouzdanom,
2. Računovodstvene informacije se ispravljaju zbog pogrešnog iskazivanja ili
izostavljanja
3. Beznačajna stavka računovodstvene informacije se ne navodi u izveštaju, a nevažna
greška se ne ispravlja, osim ako to nalaže zakon ili profesionalna dužnost.
Pri proceni značajnosti neke pozicije ili greške treba sagledati tri aspekta: veličinu,
prirodu i okolnosti.
23. Prema Medjunarodnom standardu revizije 400 definišite sistem interne kontrole
i obrazložite šta on sadrži
Prema ISA 400 – sistem interne kontrole podrazumeva sve politike i postupke (interne
kontrole) usvojene od strane uprave preduzeća radi postizanja cilja uprave vezanog za
osiguranje, u najvećoj mogućoj meri, redovnog i uspešnog vođenja preduzeća,
uključujući poštovanje usvojenih politika menadžmenta, zaštitu sredstava, sprečavanje
krađe ili greške, tačnost i kompletnost računovodstvenih evidencija i blagovremenu
pripremu pouzdanih finansijskih podataka. Interna kontrola je proces, ustanovljen i
sprovođen od strane upravnog odbora preduzeća, uprave i drugog osoblja, a cilj mu je da
obezbedi razumno uverenje vezano za postizanje ciljeva u sledećim kategorijama:
efikasnost i uspešnost poslovanja, pouzdanost finansijskog izveštavanja, usklađenost sa
postojećim zakonima i propisima i zaštita imovine.
Prema ISA 400, sistem interne kontrole sadrži sledeće:
- Uslovi objavljivanja interne kontrole – kontrole okruženja: celokupno ponašanje,
shvatanje i postupci uprave koji se odnose na sisteme interne kontrole i njen značaj u
preduzeću. Faktori koji se ispoljavaju u kontrolnom okruženju su:
1) funkcije upravnog odobora i njegovih komisija,
2) filozofija i stil rada uprave,
3) organizaciona struktura preduzeća i metode dodele ovlašćenja i odgovornosti,
4) kontrolni sistem uprave, uključujući funkciju interne revizije, kadrovsku politiku i
razdvajanje dužnosti.
- Kontrolne postupke: one politike i postupke, pored kontrolnog okruženja koje je
ustanovila uprava radi postizanja specifičnih ciljeva preduzeća, uključujući:
1) izveštavanje, opšte ispitivanje i usklađivanje izvoda otvorenih stavki,
2) proveru matematičke tačnosti evidencija,
3) kontrolu aplikacija i uslova rada kompjuterskih informacionih sistema,
4) održavanje i opšte praćenje kontrolnih računa i probnih salda,
5) odobravanje i kontrola dokumenata,
6) poređenje internih podataka s eksternim izvorima informacija,
7) poređenje rezultata prebojavanja gotovine hartija od vrednosti i zaliha sa
računovodstvenim evidencijama,
8) ograničavanje direktnog fizičkog pristupa sredstvima i poslovnim knjigama i
9) poređenje i analizu finansijskih rezultata s planiranim iznosom (iznosima navedenim u
finansijskim planu).
24. Prema medjunarodnom standardu revizije 401 revizor treba da razmotri kako
kompjuterizovani informacioni sistemi utiču na reviziju. Objasni
ISA 401 ukazuje da revizor treba da razmotri kako kompjuterizovani informacioni
sistemi utiču na reviziju. Revizor treba da ima dovoljno saznanja o KIS-u kako bi mogao
da planira, usmerava, nadgleda i ispita obavljen posao. Revizor treba da razmotri da li su
potrebne specijalizovane stručne sposobnosti iz te oblasti u reviziji. U tom pogledu bitna
su sledeća pitanja: - Značaj i složenost kompjuterske/računske obrade u svakoj bitnoj
računovodstvenoj aplikaciji. – Organizaciona struktura aktivnosti KIS-a klijenta i stepen
računske obrade podataka unutar kompanije, posebno u pogledu njegovog uticaja na
razdvajanje dužnosti. – Raspoloživost podataka. Izvorni dokumenti, određeni
kompjuterski fajlovi i drugo. Dokazi koji mogu biti potrebni revizoru, mogu postojati
samo u kratkom vremenskom periodu, ili samo u mašinskoj čitljivoj formi. Revizor koji
se oslanja na kompjuterizovanu obradu, mora steći razumno uverenje da se relevantni
programi pravilno koriste. Konkretno, revizor mora da preispita integritet kompjuterskih
programa i fajlova, kao i način korišćenja tih programa u datom periodu, da bi proverio
da li su oni pravilno korišćeni.
27. Definišite revizijski rizik prema međunarodnom standardu revizije 400, a zatim
definišite i njegove komponente, odnosno inherentni rizik, kontrolni rizik i rizik
detekcije
Prema ISA 400 sistem interne kontrole podrazumeva sve politike i postupke interne
kontrole usvojene od strane uprave preduzeća radi postizanja cilja uprave vezanog za
osiguranje, redovnog i uspešnog vođenja preduzeća, poštovanje usvojenih politika
menadžmenta, zaštitu sredstava, sprečavanje krađe ili greške, tačnost i kompletnost
računovodstvenih evidencija i blagovremena priprema pouzdanih finansijskih podataka.
Ova definicija proširuje sistem interne kontrole izvan pitanja direktno vezanih za funkciju
računovodstvenih sistema.
Revizorski rizik je rizik da će revizor dati neodgovarajuće revizorsko mišljenje kada je
finansijski izveštaj značajno pogrešno iskazan. Ako se pretpostavlja veći rizik, prikupiće
se veći broj dokaza. Ima tri komponente: inherentni rizik, kontrolni rizik i rizik detekcije.
- Inherentni rizik je podložnost nekog salda računa ili vrste transakcija, na poglešne
iskaze-greške koje bi mogle biti značajne, pojedinačno ili kada se saberu sa greškama u
drugim saldima ili vrstama transakcije, pod pretpostavkom da nije bilo potrebne interne
kontrole.
- Kontrolni rizik je rizik da pogrešan iskaz - greška, koja bi se mogla pojaviti u nekom
saldu računa ili vrsti transakcija, i koja bi mogla biti pojedinačno značajna, ili kada se
sabere sa pogrešnim iskazima - greškama u drugim saldima računama ili vrstama
transakcija neće biti blagovremeno sprečena ili otkrivena i ispravljena primenom
računovodstvenog metoda i sistema interne kontrole.
- Detakcioni rizik je rizik da dokazni postupci revizora neće otkriti grešku koja postoji u
saldu računa ili vrsti transakcije, a koja bi mogla biti značajna, pojedinačno ili kada se
sabere sa greškama u ostalim saldima ili vrstama transakcija.
28. U procesu analize rizika odredjene okolnosti zahtevaju od uprave preduzeća
povećanu pažnju. Navedite i objasnite
Iskustvo uprave preduzeća može uticati na pripremu finansijskih izveštaja. Sposobnost i
stil rada uprave mogu biti neprimereni veličini i trendu rasta preduzeća. Pojedinac koji
dominantno utiče na rad uprave takodje može biti razlog za zabrinutost. Moguće je
postojanje pritiska da se poveća plata članova uprave i uspešnost poslovanja kompanije.
Ako se značajan deo plata bazira na finansijskim rezultatima, ili ako menadžeri i vlasnici
žele nisku oporezivanu dobit rizik se povećava. Kada se kompanija suočava sa
nepovoljnim ekonomskim uslovima uprava bi mogla biti motivisana da pogrešno iskaže
finansijske rezultate. Uprava može biti izložena značajnom pritisku ako je verovatno da
će preduzeće biti kupljeno od strane drugog preduzeća. Postoji potreba da se podrži cena
akcije kompanije, kompanija raste do tačke koja je blizu limita njenih finansijskih
resursa, ili njena uspešnost poslovanja naglo opada.
Uprava može biti pod pritiskom pa će početi da manipuliše zaradama ili finansijskim
položajem, ako postoje faktori koji ukazuju da preduzeće možda neće moći da nastavi
redovno poslovanje u razumnom vremenskom periodu.